89

Click here to load reader

Narodna Uzdanica.pdf

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Narodna uzdanica 1923 -1941,Ibrahim Kemura

Citation preview

  • Cultural and Educational Society of Muslims "NarodnaUzdanica" /"National Hope"/ 1923 - 1941

    Ibrahim Kemura

  • Ibrahim Kemura

    Published in March 1999 by:

    Open Society InstituteCenter for Publishing DevelopmentElectronic Publishing ProgramOktber 6. u. 12H-1051 BudapestHungarywww.osi.hu/ep

    This work was prepared under financial support from the Research Support Scheme of the Open SocietySupport Foundation.

    Research Support SchemeBartolomjsk 11110 00 Praha 1Czech Republicwww.rss.cz

    The digitization of this report was supported by the Electronic Publishing Development Program and theHigher Education Support Program of the Open Society Institute Budapest.

    Digitization & conversion to PDF by:

    VirtusLibnsk 1150 00 Praha 5Czech Republicwww.virtus.cz

    The information published in this work is the sole responsibility of the author and should not be construedas representing the views of the Open Society Institute. The Open Society Institute takes no responsibility forthe accuracy and correctness of the content of this work. Any comments related to the contents of this workshould be directed to the author.

    All rights reserved. No part of this work may be reproduced, in any form or by any means withoutpermission in writing from the author.

    OPEN SOCIETY INSTITUTECENTER FOR PUBLISHING

    DEVELOPMENT

    ELECTRONIC PUBLISHINGPROGRAM

  • Contents

    Uvodne napomene ..................................................................................................................................................1I. Osnivanje "narodne uzdanice".............................................................................................................................3"Narodna uzdanica" u uslovima estojanuarske diktature ....................................................................................10Pokuaji ujedinjenja "Narodne uzdanice" i "Gajreta"...........................................................................................19"Narodna uzdanica" u periodu 1935-1941. s posebnim osvrtom na stanje u mjesnom odboru i aktivnostistudentske omladine u Zagrebu ............................................................................................................................23II. Organizaciona struktura drutva "narodna uzdanica" struktura vodeih organa drutva .................................37

    a. Glavni (Upravni) odbor.................................................................................................................................37b. Mjesni odbori i povjerenici...........................................................................................................................41c. lanstvo ........................................................................................................................................................47

    III. Kulturno-prosvjetna djelatnost........................................................................................................................52a. Stipendije, potpore, zajmovi .........................................................................................................................52b. Internati.........................................................................................................................................................61

    IV. Izdavaka djelatnost .......................................................................................................................................71V. Ostali oblici djelovanja "narodne uzdanice" ....................................................................................................75Zakljuak ..............................................................................................................................................................81

  • 1 Uvodne napomene

    Uvodne napomene

    Cjelovita interpretacija istorije naroda u Bosni i Hercegovini nee biti potpuna bez izuavanjai sagledavanja znaaja i doprinosa kulturno-prosvjetnih drutava Bosne i Hercegovine na kulturnom,politikom, ekonomskom i uopte drutvenom ivotu u kojem su ona imala viestruku i zapaenuulogu. U posljednje vrijeme pristupilo se sistematskoj i naunoj obradi ove problematike i kao prvirezultat tog rada je i pojava monografije o drutvu "Gajret", dok je u toku rad na naunoj obradidrutava "Napredak" i "Prosvjeta".

    Kulturno-prosvjetno drutvo "Narodna uzdanica" dosada nije bilo predmet naunog istraivanjate ne postoji jedna cjelovita i objektivna studija o njegovom djelovanju.

    Moe se konstatovati da je o ovom drutvu dosada dosta pisano, uglavnom, fragmentarnoi publicistiki i sa stanovita zadovoljavanja odreenih politikko-nacionalnih zahtjeva i ciljeva. To jei razumljivo imajui u vidu da je ovo drutvo kao ekspozitura tada vodee bonjake politike strankeJugoslavenske muslimanske organizacije, osnovano kao protutea "Gajretovoj" proreimskojorijentaciji, sa zadatkom da neutralie njegovo politiko djelovanje u bonjakom narodu.

    Imajui u vidu takvu delikatnu poziciju "Narodne uzdanice" i sudovi o njoj bili su dvojakointonirani: od pune podrke i hvalospjeva do osporavanja i tendencioznih napisa zavisno sa kojihpolitikih stajalita je pisano o njoj.

    U novije vrijeme pojavilo se nekoliko djela u kojima se sporadino pie i o "Narodnojuzdanici", te predstavljaju znaajan doprinos objektivnijem sagledavanju uloge i funkcije ovogdrutva. Prije svega, to je studija dr Muhameda Hadijahia, Od tradicije do identiteta, u kojoj seu okviru razmatranja geneze nacionalnog pitanja Bonjaka donose vrijedna zapaanja o politikompozicioniranju drutva "Narodna uzdanica", orijentaciji njenih vodeih linosti i sl.. Najiscrpnijiprikaz i nezaobilazan izvor informacija o politikoj strategiji Jugoslavenske muslimanske organizacijei u tom kontekstu razmatranja o "Narodnoj uzdanici", je djelo dr Atifa Purivatre, Jugoslavenskamuslimanska organizacija u politikom ivotu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. To se naroitoodnosi na osnivanje "Narodne uzdanice" i prve godine njenog djelovanja, odnosno do 1929. godinedo kada knjiga dr Purivatre obrauje ovu problematiku. Djelo Knjievni ivot Bosne i Hercegovineizmeu dva rata dr Muhsina Rizvia, u kojem je izmeu ostalih razmatranja, izvrena iscrpna analizaknjievne grae u kalendarima "Narodne uzdanice", saradnika i izdavaa, njihova orijentacija, kaoi razmatranja o samom drutvu u kontekstu politiko-nacionalne polarizacije Bonjaka - predstavljaveoma znaajan doprinos u obradi ove tematike.

    Cilj a i zadatak ovog rada jeste da se na osnovu postojee relevantne arhivske grae i drugihizvora osvjetle istorijski uslovi osnivanja ovog drutva, njegova uloga u drutveno-politikom ivotui razvoju Bonjaka u Bosni i Hercegovini s posebnim akcentom na kulturno-prosvjetni aspektdjelovanja ovog drutva, kao i njegov znaaj na planu kolovanja srednjokolske i univerzitetskeomladine, a time i njegov doprinos u formiranju bonjake inteligencije u meuratnom periodu.

    Rad je baziran na fundamentalnim istraivanjima opsene arhivske grae razliiteprovenijencije pohranjene u arhivskim ustanovama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Osnovni fondneobjavljene grae ini sauvana arhiva samog drutva, koja se nalazi u Arhivu Bosne i Hercegovinei Istorijskom arhivu Sarajeva. Ova obimna graa je prvorazrednog znaaja jer sadri knjige zapisnikasjednica glavnog odbora kao i obimnu korespondenciju na liniji Glavni odbor - nii organi. Gro ovearhive odnosi se na kolsku politiku drutva: zahtjevi za stipendije i mjesta u internatima, vrste kolakoje se pohaaju i dr. Izvjetaji niih organa koji sadre podatke o radu mjesnih odbora, lanstvu,izborima i sl. korisno su posluili u rekonstrukciji organizacione strukture drutva i njenogfunkcionisanja. Ta graa nije sistematski sreena to je oteavalo njeno koritenje. Za izuavanjeprilika o radu mjesnog odbora "Narodne uzdanice" u Zagrebu sauvani su u Istorijskom arhivuZagreba, u fondu dr Milana Deaka zapisnici sjednica tog odbora.

  • 2 Uvodne napomene

    Drugi relevantan izvor neobjavljene grae nalazi se u Arhivu BiH i Republike Hrvatske,a sadri dokumente zvaninih dravnih organa, prije svega izvjetaje policijskih uprava, u kojima jerevnosno praena aktivnost drutva i davane politike ocjene njegovog rada.

    Objavljena graa koja ima vrijednost istorijskog izvora predstavljaju kalendari "Narodneuzdanice" u kojima su objavljivani zapisnici godinjih skuptina, podaci o stipendistima, organizacijidrutva i sl.

    Za objektivnije sagledavanje odnosa unutar drutva i djelovanja pojedinih linosti od velikepomoi bila su mi sjeanja bivih stipendista "Narodne uzdanice" u Zagrebu Ing. MuhamedaKulenovia i Safeta evkia, a posebnu zahvalnost dugujem g. Mahmutu Traljiu, efu orijentalnezbirke, sada u penziji, Narodne i Univerzitetske biblioteke u Sarajevu, na iscrpnim podacimai korisnim sugestijama.

    Vrsta i sadraj prikupljene grae bili su odreujui faktor u koncepciji i fizionomiji ovog rada,koji je iz tih razloga podijeljen u dva uzajamno povezana dijela: prvi, koji obrauje politiko-drutveni angaman "Narodne uzdanice" (osnivanje, poloaj u vrijeme 6. januarske diktature itd.)i drugi, koji obuhvata unutranju strukturu i aktivnosti drutva na kulturnom i prosvjetnom planu(Glavni odbor, mjesni odbor, stipendije, izdavaka djelatnost itd.). Na ovaj nain graa jesistematizovana problemski, to je u metodolokom pogledu podrazumjevalo primjenu tematskogprincipa u okviru kojeg je potovan hronoloki pristup. Kombinovanjem uz spomenute,komparativnog i selektivnog principa, stvorene su pretpostavke za dobijanje objektivne i naunoutemeljene ocjene o profilu i ulozi ovog drutva u drutvenom ivotu Bonjaka.

  • 3 I. Osnivanje "narodne uzdanice"

    I. Osnivanje "narodne uzdanice"

    Pitanje osnivanja "Narodne uzdanice", dakle jo jednog kulturno prosvjetnog drutva Bonjaka,pored ve postojeeg "Gajreta" koje je svojim djelovanjem preko 20 godina steklo zavidnu afirmacijui ugled u bonjakoj sredini, zahtijeva da se podrobnije objasne motivi njenog pokretanja, koji su kakoe se vidjeti iz daljeg izlaganja bili vie politikog a tek onda kulturnog i prosvjetnog karaktera.

    Naime, u politikom ivotu Bonjaka nakon stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca,pored Jugoslovenske muslimanske organizacije (JMO) koja je bila vodea graanska partija najveegdijela bosanskohercegovakih Bonjaka, odreeno mjesto pripadalo je i onim politikim grupacijamai strujama, koje su se direktno suprotstavljale politici JMO. U tom krugu znaajno mjesto pripadalo jekulturno-prosvjetnom drutvu "Gajret" oko koga se okupljao znatan dio bonjake inteligencije,osobito mlae, koja se politiki vezala za srpske graanske krugove i opredjeljivala za srpskunacionalnu ideju. Takva politiko-nacionalna orijentacija "Gajreta" i njegovo koritenje kao pogodneplatforme za ostvarivanje politikog uticaja meu bonjakim stanovnitvom, izazivalo je s drugestrane pojaane interese razliitih bonjakih politikih struja da u njemu zadobiju to jai uticajs namjerom da ga koriste u svoje svrhe. S obzirom na znaaj i ulogu JMO i njene pretenzije da budeiskljuivi predstavnik i nosilac politike bosanskohercegovakih Bonjaka razumljiva su njenanastojanja da pod svojom kontrolom dri sve vitalne bonjake institucije a meu kojima je drutvo"Gajret" zauzimalo istaknuto mjesto. Rukovoeno tim razlozima, svoj interes za "Gajret" vostvoJMO pokazalo je odmah nakon svog konstituisanja 1919. godine. Kroz vie pokuaja zadobijanjakontrole nad drutvom "Gajret" vostvo JMO je nastojalo da onemogui svoje politike protivnike daputem ove znaajne institucije, u kojoj su kako je ve naglaeno imali kljune pozicije, ire svoj uticajmeu Bonjacima. Stoga su i prve godinje skuptine "Gajreta" nakon 1919. godine proticale i bileu znaku otrih konfrontacija zavaenih strana oko zadobijanja prestia u ovom Drutvu. Meutim,i pored pune angaovanosti vodstvo JMO u ovim sukobima nije uspjelo u svojoj namjeri da zadobijekontrolu nad "Gajretom" koji je i dalje ostao u rukama prosrpski orijentisanih politiara.1 Takvomishodu svakako je u znatnoj mjeri doprinosio i pristrasan stav vlasti, koje su davale punu podrku"Gajretovoj" upravi u sukobu sa JMO. Jedini uspjeh koji je JMO u ovoj borbi oko "Gajreta" postiglasastojao se u ulasku u Glavni odbor "Gajreta" dva njena lana i to onih koji su se nacionalnodeklarisali kao Srbi.2 Meutim, to nije imalo bitnijeg uticaja na politiku i orijentaciju drutva "Gajret"koje je i dalje ostalo izvan domaaja JMO.

    Takva pozicija "Gajreta" omoguavala je s druge strane njegovo koritenje kao veomapogodnog instrumenta na planu odvajanja Bonjaka od uticaja JMO i njegovog vreg vezivanja uzreim i aparat vlasti. Ti ciljevi nastojali su se realizirati preko vrhova "Gajretove" uprave u kojoj supojedine linosti i grupe bile tijesno povezane s aparatom vlasti.

    U funkciji dalje politizacije "Gajreta" i njegovog koritenja kao uporita zvanine politikei reimskog kursa nekoliko momenata odigralo je znaajnu ulogu. Prije svega, to se odnosilo najaanju pozicija u vostvu "Gajreta" mahom radikalskih pristalica, to se vidno manifestovaloi izborom za predsjednika Drutva 1923. godine dr Avde Hasanbegovia, jednog od istaknutihradikala Bonjaka.3

    1 O tome ire u: I. Kemura, Uloga "Gajreta" u drutvenom ivotu Muslimana BiH (1903-1941), Sarajevo, 1986,str. 146-156.2 Na 14. redovnoj skuptini "Gajreta" odranoj 29. maja 1920. u "Gajretovu" upravu uli su dr HamdijaKaramehmedovi kao lan revizionog odbora i Velija Sadovi kao tajnik. - Izvjetaj rada Glavnog odbora zagodinu 1920/21. "Gajret", VIII/1921, 1,59.3 Dotadanji predsjednik drutva "Gajret" Alija Kurtovi podnio je ostavku, a sa njim je odstupila i gotovoitava garnitura koja je bila u Glavnom odboru. Grupna demisija lanova Glavnog odbora "Gajreta", iji supredstavnici s jedne strane bili braa Kurtovii, ukrija i Alija, i s druge strane grupa dr Avde Hasanbegovia.Pozadinu ovih razmimoilaenja pored linih rivaliteta, koji su datirali odranije, inile su i razliite koncepcije

  • 4 I. Osnivanje "narodne uzdanice"

    Znaajnu podrku daljem jaanju transiranog kursa i ujedno priznanje i podstrek razvijanjunacionalnog rada meu Bonjacima predstavljalo je stavljanje Drutva 1923. godine pod zatitukraljevske kue Karaorevia, imenovanjem prestolonasljednika Petra za protektora "Gajreta". Ovimaktom Drutvo se vre vezivalo i stavljalo u slubu zvanine politike, dok je, s druge strane sticalosigurniju egzistenciju4 .Nesumnjivo da je ovaj izuzetni gest panje prema "Gajretu" imao i velikogpropagandnog efekta u pridobijanju i okupljanju oko Drutva veeg broja pristalica, kao i dizanjeugleda, kako samom Drutvu, tako i linostima koje su njime tada rukovodile.

    Vaan korak u pravcu pridobijanja bonjake omladine za srpsku politiku i nacionalnuideologiju predstavljalo je osnivanje "Beogradskog Gajreta Osman iki" 1923. godine.Novoosnovano drutvo, putem koga se iz Bosne i Hercegovine, Sanaka i Makedonije kolovalaomladina na pojedinim fakultetima Beogradskog univerziteta i drugim viim kolama, ve i po svomnazivu "Osman iki" pokazivalo je svoju osnovnu idejnu orijentaciju.5

    Navedeni potezi reima u pravcu pridobijanja Bonjaka za svoju politiku i njihovog odvajanjaod JMO koji su doli do izraaja kroz osnivanje "Beogradskog Gajreta Osman iki", stavljanjemdrutva "Gajret" pod pokroviteljstvo prestolonasljednika Petra, kao i ojaanim pozicijama radikalskiorijentisanih Bonjaka u "Gajretovoj" upravi, doveli su do protuakcije rukovodstva JMO, kojom setakva aktivnost, usmjerena na slabljenje uticaja ove partije, nastojala suzbiti. U tom cilju, Centralniodbor JMO na sjednici odranoj u Sarajevu 15.VII 1923. godine a na prijedlog Hamzalije Ajanovia,donio je odluku o osnivanju novog kulturno-prosvjetnog drutva, iji je prvenstveni zadatak bio daparira "Gajretu" i neutralie politiki uticaj njegovog vostva meu Bonjacima.6

    Na istom sastanku formiran je i osnivaki odbor u koji su uli: dr Atif Hadikadi, dr MahmudBehmen, Hamzalija Ajanovi, Edhem Mulabdi i Fehim Spaho.7 Osnivaki odbor je prilikom izradenacrta Pravila zauzeo stanovite da novo drutvo dobije narodno ime i time se prekine s dotadanjompraksom kod Bonjaka da se drutvima i raznim drugim organizacijama daju arapska odnosno turskaimena kao to su Islahijet, Sana-at, Hurijet i druga. Na prijedlog A. Hadikadia prihvaeno je da senovo drutvo nazove "Narodna uzdanica", a u obrazloenju je navedeno da je taj naziv inspirisanpoznatim stihovima dr Safvet-bega Baagia "Ustaj omladino mila, uzdanico roda svog".8 Osnivakiodbor izradio je nacrt Pravila i molbu za osnivanje Muslimanskog kulturnog drutva "Narodnauzdanica" podnio Pokrajinskoj upravi u Sarajevu 11. septembra 1923. godine.9 Molbu za osnivanjeDrutva, pored lanova osnivakog odbora, potpisali su i vodee linosti JMO: dr Mehmed Spaho, drA. Hadikadi, dr Mahmud Behmen, H. Ajanovi, F. Spaho, E. Mulabdi, dr Halid Hrasnica, AlijaHadi.10

    Politiki motivi pokretanja "Narodne uzdanice" jasno su naznaeni u najavi njenog osnivanja,kao i u Proglasu Osnivakog odbora, objavljenih u organu JMO "Pravdi". Opravdanost i potrebaosnivanja novog kulturno-prosvjetnog drutva, kako je navodila "Pravda" proizali su iz sve

    o funkciji Drutva, pa i odreeni stranako-politiki interesi. - Istorijski arhiv Sarajevo (dalje: IAS), Zapisniksjednice Glavnog odbora "Gajreta" od 5. marta 1923. godine.4 Zapisnik 18. Glavne godinje skuptine Glavnog odbora drutva "Gajret" u Sarajevu, odrane 6. jula 1923.godine. "Gajret", VIII/1924, 12-13.2135 Hasan Rebac, Osman iki. Vardar-kalendar Kola Srpskih Sestara za 1924. godinu, str. 128. Isti, O osnivanju"Beogradskog Gajreta Osman iki", "Gajret", VIII/1924, 1-2, 6-7.6 "Narodna uzdanica" - deset godina". Kalendar "Narodne uzdanice" (dalje: KNU) za 1935, str.137.; Dr A.Hadikadi, Povodom dvadesetogodinjice "Narodne uzdanice" (1923-1943). Narodna uzdanica - knjievnizbornik za godinu 1943, god. XI, Sarajevo, 1942. str. 26-27.7 Isto.8 Isto.9 Arhiv Bosne i Hercegovine (dalje: ABH), Policijska Uprava (dalje: PU), Policijska direkcija za BiH, br.30539/1823; KNU za 1935, str. 149.10 Isto.

  • 5 I. Osnivanje "narodne uzdanice"

    uestalijih zahtjeva i "opih elja". Istovremeno se naglaavalo da ovo nije prvo drutvo ovakve vrstekod Bonjaka, jer "mi smo imali i drutvo "Gajret", ali je, kako se dalje tvrdilo, ono poslije 1919.godine "prestalo da ostane ono, to je moralo da budne"; u njega se uvukla politika, te je "ovonekadanje muslimansko drutvo gaenjem pravila postalo sredstvom nasilnog srbiziranjamuslimanskog podmlatka". Drutvu "Gajret" se u istom napisu, ta vie poricao i muslimanskikarakter, pa je prema pisanju "Pravde" izgubilo i sve razloge za dalji opstanak.11

    U prilog osnivanju "Narodne uzdanice" Centralni odbor JMO naveo je negativne ocjeneo "Gajretu", prema kojima je u "drutvo "Gajret" preko naih odroenih sinova uneena politikai nemoral", te je sve vie dobijao karakter politike frakcije, na ijim godinjim skuptinama"odluuju toljaga i revolver"; "Gajretova" uprava, tvrdilo se dalje u Proglasu, stavljajui se u slubuRadikalnoj stranci "predstavlja jedno ovinistiko drutvo" koje oduzima stipendije muslimanskimacima, pa i onim iji roditelji "nisu u volji upravi "Gajreta". Optuivala se "Gajretova" uprava dadrutvene prihode troi u "nacionalno-ovinistike i propagandistike svrhe", a da se i sama"nametnula pomou vlasti, a ne voljom lanova i koja na godinjim skuptinama lahko policijom"onemoguava dolazak u upravu svim onim "koji vide i osjeaju taj nemoral i koji bi htjeli da gaiskorijene".12

    U Proglasu je naglaen kontinuitet kulturnog pokreta Bonjaka Bosne i Hercegovine, koji sepotvruje i u osnivanju "Narodne uzdanice". Za novoosnovano Drutvo se kae da je djelo one istegeneracije bonjake inteligencije s poetka 20. vijeka koja je pokrenula "Behar", osnovala "Gajret"i vodila itav niz drugih akcija kulturno-prosvjetnog karaktera. Pred novo Drutvo, u duhu tihtradicija, postavljeni su zadaci odgajanja omladine u "istinskom i narodnom smislu", da bude ponosnai narodna i da osjea jednako s narodom naim".13

    Otra kampanja protiv "Gajreta" i njegove uprave, koja je razvijana na stranicama "Pravde",voena je s oiglednim ciljem da se njegov dalji rad onemogui i vodee linosti njegove upravepolitiki diskreditiraju. S tom namjerom "Pravda" je redovno objavljivala dopise tobonjih"Gajretovih" pitomaca, u kojima su iznoeni postupci "Gajretove" uprave, naroito u internatima, kojisu predstavljani kao nemuslimanski i upereni direktno protiv interesa Bonjaka.14 Politika pozadinaosnivanja "Narodne uzdanice" jasno je izraena u vie napisa u "Pravdi", u kojima je osuivanapolitika orijentacija "Gajretovog" vostva izabranog na skuptini 1923. godine, za ije se vodeelinosti tvrdilo da su "iskljuivo ekskluzivni Srbi i to od reda pristae i skutonoe radikalne stranke",te da je samim tim i drutvo "Gajret" izgubilo svoj "raison d'etre kao muslimansko podporno drutvoi preobrazilo se u isto srpsko radikalno-propagandistiko drutvo."15

    Glavni odbor "Gajreta" polemiui s "Pravdom" preko lista "Srpska rije" opovrgavao jetvrdnje iznesene protiv "Gajreta" i ukazivao na politiki karakter i motive pokretanja "Narodneuzdanice". Pri tome se izraavala sumnja i u moralne kvalifikacije pokretaa "Narodne uzdanice"i tvrdilo kako e ona samo produbiti jaz "meu istokrvnom braom i postati rasadnik ne samobratoubilake borbe, nego i nemorala, pa e ga kao takvog svako ko i malo ima potenja prezretii osuditi".16

    U ovoj polemici Glavni odbor "Gajreta" je tvrdio da e novo Drutvo vriti svoju misiju u istohrvatskom duhu, iako u aktima o osnivanju "Narodne uzdanice", kao ni u njegovim Pravilima nigdjenije naznaena ta orijentacija. Na zakljuak o hrvatskoj orijentaciji "Narodne uzdanice" svakako jeu vidnoj mjeri uticala i politika saradnja JMO i Hrvatske republikanske seljake stranke, koje su se

    11 "Narodna uzdanica", Pravda, V/1923, 233, 1.12 Proglas osnivakog odbora, Pravda, V/1923, 245, 1.13 Isto.14 Glavni odbor se brani. Pravda, V/1923, 245, 1.15 Glavni odbor "Gajreta", Pravda, V/1923, 248, 2.16 Spahina "Uzdanica". "Srpska rije", XIX/1923, 234, 2.

  • 6 I. Osnivanje "narodne uzdanice"

    tada nalazile u opoziciji, kao i injenica da se veina u vostvu JMO, to znai i u "Narodnojuzdanici" hrvatski nacionalno opredjeljivala.17 I na glavnoj godinjoj skuptini drutva "Gajret", 6. jula1924. godine osuen je rad JMO, ije je rukovodstvo otvorenim proglasom pozivalo "muslimanskielemenat na sistematsku i organizovanu borbu protiv ""Gajreta", ali kako je dalje konstatovano, takavrad Drutva ne moe nakoditi sada kada je "Gajret" uzeo "pod svoju monu zatitu najmlai lanslavne Dinastije Karaorevia."18

    Nedvosmislena politika motivisanost osnivanja "Narodne uzdanice" kao uporita tadaopozicione partije JMO izazvala je intervenciju reima, kojom se ometalo njeno osnivanje, pa seodugovlailo sa izdavanjem odobrenja za poetak rada Drutva. Tako je Pokrajinska uprava molbu zaosnivanje proslijedila na nadlenost Velikom upanu Sarajevske oblasti, koji je odbio da potvrdiPravila pod izgovorom da su neusklaena sa propisima paragrafa 4. Zakona o drutvima. Napomenesu se odnosile, pored nekih sitnih zamjerki i na propust to u Pravilima nije naroito istaknuto da jesvako politiko djelovanje Drutva iskljueno, te da Drutvo u svom djelovanju ne potpada podnadzor vlasti. Nakon to su uklonjene navedene primjedbe Veliki upan odlukom od 17.X 1923.godine br. 7195. potvrdio je Pravila i odobrio poetak rada Drutva.19 Nakon toga zakazana jekonstituirajua skuptina za 1. februar 1924. godine i otpoelo se sa osnivanjem mjesnih odborai povjerenika.

    Meutim, ubrzo intervencijom ministra unutranjih dela ponitena su i stavljena van snagepotvrena Pravila i 26.12.1923. godine zabranjen dalji rad novoosnovanom Drutvu.20 Ponitenje togizdatog odobrenja za rad Drutva obrazloeno je povredom par.1. Pravila prema kojem se djelatnostdrutva protee na teritoriji Kraljevine SHS, te je shodno tome za odobrenje rada nadlenoMinistarstvo unutranjih dela a ne Veliki upan sarajevske oblasti.21 To je bio formalni razlog zabrane,dok je stvarni leao u onemoguavanju koritenja ovog Drutva kao politike transmisije JMO.Topotvruje i otkriva jedan povjerljivi dopis Ministra unutranjih Dela Milorada Vujiia, u kojem se odVelikog upana S.O. trai da ustanovi opravdanost sumnji u pravi karakter novoosnovanog Drutva,iji je stvarni zadatak, po saznanjima ministra Vujiia, da radi protiv "Gajreta", a u korist JMO.22

    Odluka o rasputanju saoptena je Drutvu uz napomenu da je zabranjeno svako dalje njegovodjelovanje, odravanje sastanaka i skuptina, pa i konsituirajue koja je bila zakazana za 1.II 1924.godine. Sakupljenu imovinu Drutvo je bilo duno u roku osam dana u smislu par. 44. Pravilapohraniti kod vakufsko-mearifskog saborskog odbora u Sarajevu.23 O ovoj odluci Ministarstvaunutranjih dela Veliki upan obavijestio je sve ispostave, kao i o mjerama koje treba poduzetiukoliko je u njihovom mjestu ve osnovana podrunica "Narodne uzdanice".24 Iz prispjelih izvjetajavidljivo je da je tek u manjem broju mjesta "Narodna uzdanica" osnovala svoje mjesne odbore, kaoprimjerice u Foi i Visokom, koji su odmah rasputeni a njihova imovina konfiscirana. Izvjetaji izVarea, Viegrada, Rogatice, Rudog, Fojnice, ajnia, Kalinovika i Gorada govore da u njima nijepokretana nikakva inicijativa za osnivanje "Narodne uzdanice".25

    17 Atif Purivatra, Jugoslovenska muslimanska organizacija u politikom ivotu Kraljevine Srba, Hrvatai Slovenaca, "Svjetlost". Sarajevo 1977., str. 509-510. (U daljem tekstu: A. Purivatra, Jugoslovenskamuslimanska organizacija )18 Zapisnik 18. Glavne godinje skuptine Glavnog odbora drutva "Gajret" u Sarajevu, odrana 6. jula 1924.godine. "Gajret", VIII/1924, 12-13. 185-186.19 ABH, Veliki upan sarajevske oblasti (u daljem tekstu: V..S.O.) Pov.br. 204/1924.20 ABH, V..S.O. Pov.br. 204.21 Isto.22 ABH, V..S.O. Pov.br. 1497. od 16.XII 1923.23 ABH, PU, Policijska direkcija za BiH, Pov.br. 155. od 28.I 1924; V..S.O. Pov.br. 204/24.24 ABH, V..S.O. Pov.br.204/2425 Isto.

  • 7 I. Osnivanje "narodne uzdanice"

    Zabrana djelovanja "Narodne uzdanice" bila je predmet diskusije i Ministarskog savjeta gdje suizraena miljenja u prilog donesene odluke o zabrani. Beogradska tampa, u kojoj je prednjaioradikalski list "Balkan", zalagala se ne samo za zabranu rada "Narodne uzdanice", nego i zasprovoenje sudskih sankcija protiv njenih pokretaa iji se rad oglaavao "antidravnim"i "anacionalnim", jer je paralisao rad Drutva "Srba muslimana "Gajret" koje nacionalnoi dravnotvorno djeluje".26 Glavni organ Radikalne stranke "Samouprava" u pokretanju "Narodneuzdanice" vidio je ak opasnost po dravno ustrojstvo, a svrha osnivanja "Narodne uzdanice"oglaena je kao "defetistika i sa naroitom namerom da vaspitava i prosveuje muslimanskuomladinu u neprijateljskom raspoloenju prema Srbiji i celokupnom Srpstvu".27

    Postupak vlade kojim se zabranjivao rad drutva "Narodne uzdanice" Jugoslavenskamuslimanska organizacija oznaila je kao "najnoviji atentat" kojim se spreava prosvjeivanjebonjake omladine u duhu koji ne odgovara interesima reima. Takvim potezima reim, tvrdila je"Pravda", omoguava drutvu "Gajret" da pod muslimanskom firmom radi na posrbljivanjui asimilaciji Muslimana i time unosi razdor u muslimanske redove.28

    Poslije devet mjeseci odugovlaenja novi ministar Unutranjih dela ukinuo je zabranu, potvrdioPravila i odobrio djelovanje Drutva.29 Nakon toga Osnivaki odbor zakazao je konstituirajuuskuptinu za 17. oktobar 1924. godine u prostorijama Jugoslovenskog muslimanskog kluba(Kiraethana) na Bentbai. Ujedno su pozvani mjesni odbori da izaberu delegate za skuptinu i o tomepismeno obavijeste osnivaki odbor.30

    Osnivaka skuptina je odrana u zakazano vrijeme uz prisutnost delegata iz Sarajeva, Visokog,Rogatice, Mostara, Tenja, Maglaja i Kulen-Vakufa. Na skuptini je izabran Upravni odbor u koji suule i neke ugledne linosti JMO.31

    Organizovanje "Narodne uzdanice", i pored podrke JMO32 odvijalo se sporo, a prvih 30stipendija Drutvo je odobrilo tek u kolskoj 1925/26 godini i to 20 za srednje kole, a 10 zafakultete.33 Ni sljedeih godina broj stipendija i potpora nije se znatnije uveavao i kretao se prosjenooko 30 godinje. I drutvena organizacija se sporo irila, a osnovani mjesni odbori nisu pokazivaliskoro nikakvu aktivnost.34

    Oekivanja koja su ulagana u drutvo "Narodnu uzdanicu" koje je po zamisli samih osnivaatrebalo u potpunosti da zamijeni "Gajret" nisu se ispunila. Kratkotrajna pasivnost "Gajretovog"

    26 "Narodna uzdanica", Pravda, VI/1924, 22, 1.27 Nedoputena sredstva. Samouprava, br. 23 od 1. februara 1924.28 Zato je zabranjena "Narodna uzdanica". Pravda, VI/1924, 31, 1.29 ABH, V..S.O. br. 20903/1924.30 Narodna uzdanica. Pravda, VI/1924, 134, 3.31Prvi Upravni odbor "Narodne uzdanice" konstituisao se u sastavu: Predsjednik Asim Dugali, potpredsjednikFehim Spaho; tajnici: Salih Ljubuni i dr Muhamed Kulenovi; blagajnici: Edhem Lojo i Mehaga Abadi;odbornici: Mustafa ii, Uzeiraga Hadihasanovi, Edhem Biaki, Ibrahim ahinagi, DevadSulejmanpai i drugi. "Narodna uzdanica". Pravda, VI/1924, 246, 246,2. Sastav ovog prvog odbora je netoizmijenjen poto su se odbornici U. Hadihasanovi i E. Biaki odmah zahvalili, a mjesto njih u odbor su uli:dr akir Sikiri i Sulejman Muhasilovi. - Iskaz Glavnih (Upravnih) odbora "Narodne uzdanice" u god. 1923/24- 1934-1935. Narodna uzdanica, kalendar za god. 1935, Sarajevo 1934. str. 157.32 U propagiranju "Narodne uzdanice" aktivno su se angaovale vodee linosti JMO. Tako su dr M. Spaho i drM. Behmen odravali sastanke u drutvima "Demijet" i "Fadilet" agitujui za novo drutvo. I kompletanposlaniki klub JMO upisao se za dobrotvore "Narodne uzdanice". Narodna uzdanica. Pravda, V/1923, 276, 2.Klub narodnih poslanika JMO za Narodnu uzdanicu. Pravda, V/1923, 270, 2.33 Radimo za "Narodnu uzdanicu". Pravda, I/1925, 7,1.34 "Narodna uzdanica". Glasnik JMO, I/1925, 1,3.

  • 8 I. Osnivanje "narodne uzdanice"

    lanstva izazvana osnivanjem "Narodne uzdanice"35 nije rezultirala aktivnijim radom za novo Drutvo,iako su ga vodili "ljudi sa punim povjerenjem veine muslimanskog elementa". I pored optimistikihoekivanja i nada u uspjeh, kako je pisano u jednom lanku u "Pravdi", rezultati su bili "na nauveliku alost jako slabi". Za prve tri godine postojanja, drutvo "Narodna uzdanica" imalo je 80drutvenih jedinica: od toga samo 15 mjesnih odbora, a ostalo su inili povjerenici. I od ovog malogbroja mjesnih odbora jedva je 10 bilo aktivnih, dok je situacija kod povjerenika bila jo gora.36 Brojlanova nije prelazio 400, od ega je preko polovice bilo u Sarajevu. Ukupna mjesena lanarina kojuje Drutvo sakupljalo nije prelazila 2.000 dinara.37

    Razlozi ovako slabom razvoju Drutva, pored smetnji koje mu je inila vlast, leali su, kako jena redovnoj skuptini "Narodne uzdanice" 31. decembra 1925. godine naglasio njen sekretar FehimSpaho, kako u nepovoljnom materijalnom poloaju bosansko-hercegovakih Muslimana, takoi u "poznatom nehaju i nerazumijevanju za ovako vane ustanove".38

    Slina zapaanja o uzrocima nezadovoljavajueg uspostavljanja organizacije "Narodneuzdanice" iznosili su i organi vlasti, koji su sa velikim interesovanjem i budno pratili aktivnostDrutva i o svemu podrobno izvjetavali Ministarstvo unutranjih dela u Beogradu. Minimalnirezultati u stvaranju organizacije "Narodne uzdanice", prema jednom strogo povjerljivom izvjetajuvelikog upana ministru unutranjih dela, pored ostalog, posljedica su i toga to ne moe uspjenokonkurirati drutvu "Gajret", koje ima ve dugu tradiciju meu Bonjacima, a osim toga dobro jematerijalno situirano i organizovano po svim mjestima Bosne i Hercegovine.39

    Politiki momenti osnivanja "Narodne uzdanice" svakako su doprinosili da ovo drutvo prvihgodina nije nailazilo na oekivanu podrku u narodu, bez obzira na njegove naklonosti prema JMO,koja je stajala iza ove akcije. Shvatanje da je osnivanje "Narodne uzdanice" bio akt isto "politiko-partijskog inata" usmjeren na potkopavanje temelja "Gajreta", a ne izraz stvarnih potreba, odreivaloje i odnos prema novom drutvu.40 Osim toga nedovoljan interes za "Narodnu uzdanicu" proisticao jei iz injenice da je drutvo "Gajret", bez obzira na politiko-nacionalnu orijentaciju koju su zagovaralinjegovi vrhovi svojim djelovanjem na iroj osnovi, ispunjavao zadatke na planu kako kolovanjabonjake omladine tako i razvijanju ostalih akcija kulturno-prosvjetnog karaktera.

    U razmatranjima o razlozima slabog odziva za Drutvo iza koga je stajala JMO, porednabrojanih, svakako je imao i stav rukovodstva JMO. Voe JMO, osim politikih uinaka koje sunastojali postii sa "Narodnom uzdanicom" suprostavljajui se "Gajretu" u obraunu sa svojimpolitikim protivnicima, nisu pokazivali veeg razumjevanja i smisla za njen kulturno-prosvjetniprogram, pa je i njihovo dalje angaovanje u tom pogledu bilo minimalno. Takav odnosi nerazumjevanje vodstva JMO za Drutvo izazvalo je opravdano nezadovoljstvo u redovimakulturnih radnika okupljenih oko drutva "Narodne uzdanice", koje je kulminiralo ostavkom prvog

    35 Kampanja koja je voena protiv "Gajreta" dovela je do znatne pometnje i zbunjenosti veine "Gajretovog"lanstva i njegovih lokalnih organa. Tom prilikom znatan dio "Gajretovih" pododbora u oekivanju osnivanja"Narodne uzdanice" obustavio je svaku aktivnost a izvjetaji sa terena ukazivali su da je veina njegovoglanstva sa simpatijama primila vijest o osnivanju novog drutva. Tako je na primjer u Jajcu na vijesto osnivanju "Narodne uzdanice" itav pododbor osim dva lana istupio iz "Gajreta". U suzbijanju pasivizacijeniih tijela Glavni odbor "Gajreta" primjenjivao je krajnje mjere. Takvi odbori su rasputani i postavljanipovjerenici. Tako su ukinuti pododbori u Glamou, Bosanskom Novom, Jajcu, Varcar-Vakufu i drugimmjestima. IAS, Fond Gajreta, K-21, br. 3420, K-24, br. 235/24, K-22, br. 3346.36 Narodno prosvjeivanje, naa dunost. Pravda, VII/1927, 167, 1.37 Isto.38 ABH, V..S.O. Str.pov.br. 159; Str.pov. 1557/1925.39 ABH, V..S.O. Str.pov.br. 159; Str. pov. 1557/1925.40 Slina zapaanja iznio je i veliki upan bihake oblasti Ministarstvu unutranjih dela, u izvjetaju o irenjuorganizacije "Narodne uzdanice". - Arhiv Jugoslavije u Beogradu. Izvjetaj o politikoj situaciji za decembar1923. godine, fasc. 14, br. 119-463-466.

  • 9 I. Osnivanje "narodne uzdanice"

    predsjednika "Narodne uzdanice" Asima Dugalia, koju je podnio 1927. godine (ali je i dalje ostaolan Drutva i pristaa JMO) s obrazloenjem da je na to bio primoran indolentnim stavomrukovodeih ljudi JMO prema Drutvu kojima je ono sluilo samo u propagandno-politike ciljeve.U prilog te svoje tvrdnje naveo je da od 18 poslanika JMO koji su se upisali za dobrotvore Drutva,samo pet njih je ispunilo svoje obaveze, te da svi pokuaji da se preko poslanika JMO vri propagandaza Drutvo nisu naili na razumijevanje, a i poslaniki klub JMO ogluio se o sve apele koje mu jeDrutvo upuivalo u tom smislu. I vodee linosti JMO odbijali su preuzimanje funkcija u Drutvu, tenavodi primjer Uzeirage Hadihasanovia i Edhema Biakia koji su prije tri godine odbilipredsjednike funkcije u "Narodnoj uzdanici". Na taj nain vodstvu JMO ovo je Drutvo sluiloiskljuivo u propagandno-politike ciljeve, dok je stvarni kulturni i prosvjetni rad u narodu, koji jei osnovni zadatak Drutva, predstavljao samo fasadu iza koje su se krili politiki ciljevi.41

    Ni ova otra kritika rukovodstva JMO i protestna ostavka A. Dugalia nisu bitnije uticali nitipromijenili stav vodeih linosti JMO, o emu svjedoi i rasprava koju je Upravni odbor "Narodneuzdanice" vodio na sjednici 23.XII 1928. godine. Razmatrajui slabe rezultate prvih pet godina u radu"Narodne uzdanice" konstatovano je, a veina se s tim saglasila, da je politiki momenat pri osnivanju"Narodne uzdanice" bio dominantan te da se na tome i dalje temelji odnos JMO prema Drutvu.Takav stav je oznaen kao pogrean, istaknuto je da u radu "Narodne uzdanice" lei interes JMO, jerkako je navedeno "nestae atrakcije koje okupljaju muslimane Bosne i Hercegovine a u prvom redurjeenjem agrarnog pitanja, pa onda ako JMO ne bude imala i svog kulturnog programa, onda e seraspasti".42

    Oigledno da su se koncepcije JMO i kulturnih radnika u "Narodnoj uzdanici" o njenoj ulozii zadacima bitno razlikovale. U krugovima "Narodne uzdanice" sve vie prevladavalo je shvatanjeo potrebi depolitizacije ovog Drutva i isticanje u prvi plan njenih kulturno-prosvjetnih ciljevai zadataka. U tom smislu znaajna je i inicijativa pokrenuta tokom 1928. godine u vrijeme odravanja25-godinjice proslave "Gajreta", o prevazilaenju kulturne podvojenosti, izraene kroz postojanjedva bonjaka kulturno-prosvjetna drutva "Gajreta" i "Narodne uzdanice", nastalih kao posljedicapolitike podjeljenosti Muslimana. Istaknut je i zahtjev za "kulturnu solidarnost" koja bi se realizovalaspajanjem "Gajreta" i "Narodne uzdanice", s tim da "Gajret" pomae stipendiranje uenika,a "Narodna uzdanica" egrta.43 Meutim, ispoljene tendencije u pravcu objedinjavanja kulturnog radameu Bonjacima i prevazilaenju postojeih suprotnosti, nisu bile dovoljno snane da neutraliui izmjene postojee odnose u redovima podjeljene bonjake inteligencije i ire.

    U traenju naina kako da se pobolja situacija u Drutvu i prevaziu dotadanjanerazumjevanja na liniji JMO - "Narodna uzdanica", zakljueno je da se izradi jedan memorandums kojim e se upoznati predstavnici JMO prilikom zasjedanja Centralnog odbora JMO predvienog zajanuar 1929. godine, a u kojem e se traiti njihova puna podrka i angaovanje na planu cjelovitograzvoja i prosperiteta "Narodne uzdanice". Sastavljanje memoranduma povjereno je F. Spahi, dr M.Hajdareviu, A. Musakadiu, Muhamedu Dizdaru i Abduselamu Hrasnici.44

    Meutim, ova akcija "Narodne uzdanice" postala je bespredmetna s obzirom na dogaaje kojisu uslijedili poslije zavoenja 6. januarske diktature 1929. godine, kada e se poloaj i djelovanjei JMO i "Narodne uzdanice" odvijati pod sasvim drugim okolnostima.

    41 Asim Dugali, Zato sam napustio "Narodnu uzdanicu". Reforma, I/1928, 5,3.42 IAS, I knjiga Zapisnika sjednica Upravnog odbora (UO), "Narodne uzdanice", sjednica od 23.XII 1928.43 A. Dugali, Naa kulturna podvojenost, Reforma I/1928, 8,1.44 IAS, I knjiga zapisnika. Zapisnik sjednice Upravnog odbora "Narodne uzdanice" odrane 23. XII 1928.

  • 10 "Narodna uzdanica" u uslovima estojanuarske diktature

    "Narodna uzdanica" u uslovima estojanuarske diktature

    Kriza unutranjeg drutveno politikog sistema Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca evidentnaod samog nastanka Kraljevine naroito je dola do izraaja tokom 1927. i 1928. godine. Procesrazaranja i degradacije demokratije i parlamentarnih ustanova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenacai formalno je okonan 6. januara 1929. godine kada je kralj Aleksandar zaveo reim monarho-diktature. Nizom autokratskih naredbi, odluka i zakona ukinut je Vidovdanski ustav, rasputenaNarodna skuptina i zabranjen rad svih politikih stranaka, a vlast prenijeta na kralja i njemupodreenu dravnu upravu.45

    Pod udarom novih mjera koje je zaveo reim, posebno sankcije dopunjenog Zakona o zatitidrave po kome se zabranjuju sve politike stranke koje imaju vjersko ili plemensko obiljeje nala sei Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO). I nakon njenog rasputanja vladajui krugoviestojanuarskog reima i dalje su sistematski radili na razbijanju jedinstva dotadanjeg vostvaJugoslavenske muslimanske organizacije, koje je sprovoeno potiskivanjem njenih pristalica sa svihznaajnijih mjesta u politikom i javnom ivotu i njihovom zamjenom linostima koje su uivalepuno povjerenje reima.46

    Mjere koje je reim poduzimao na suzbijanju uticaja Jugoslavenske muslimanske organizacijei razbijanju njene organizacije obuhvatile su i kulturno-prosvjetno drutvo "Narodnu uzdanicu" koje jedotada predstavljalo jednu od poluga odnosno specifinih formi djelovanja Jugoslavenskemuslimanske organizacije. Iz tih razloga i rad drutva "Narodne uzdanice" u periodu estojanuarskogreima odvijao se pod veoma nepovoljnim i tekim uslovima. Kao Drutvo koje je 1923/24. godineosnovano na poticaj i od strane Jugoslavenske muslimanske organizacije, ono je izazivalo podozrenjenosilaca vlasti i u pojedinim fazama prethodnog perioda, te je dijelilo sudbinu i tretman koju je imalai Jugoslavenska muslimanska organizacija. Meutim, to je naroito dolo do izraaja u periodudiktature, kada vostvo Jugoslavenske muslimanske organizacije pokuava svoje prikriveno politikodjelovanje ostvariti preko organizacija ovog Drutva. Ve na skuptini Drutva 1929. godineu Upravni odbor "Narodne uzdanice" ulo je nekoliko bivih poslanika i istaknutih pristalicaJugoslavenske muslimanske organizacije. Tada je za predsjednika izabran Edhem Mulabdi,potpredsjednika Ismet Gavrankapetanovi, bivi poslanici JMO, a u odbor su uli i drugi ranijiaktivisti JMO: Avdo Salihbegovi, Edhem Biaki, Salih Balji i drugi.47 U dotadanjim odborima"Narodne uzdanice" nisu tako vidno bili zastupljeni prvaci JMO. Njihova aktivizacija u drutvu"Narodnoj uzdanici" nakon zabrane rada JMO, oito je ukazivala na tendencije politizacije ovogDrutva i njegovog koritenja kao sredstva preko kojeg e se i dalje odravati politiki uticaj namuslimanske mase.

    U reagovanjima na te i ostale ispoljene politike namjere vostva JMO, uz istovremenostvaranje klime nepovjerenja prema "Narodnoj uzdanici" i ometanja njenog rada, znatnog udjela imalesu i rukovodee strukture i linosti oko "Gajreta" inae politiki protivnici bive JMO. Njihovpolitiki uticaj koji je u estojanuarskom periodu vidno ojaao u znatnoj je mjeri uticao naraspoloenje i odnos reima prema drutvu "Narodna uzdanica". Ocjene i miljenje o "Narodnojuzdanici" Glavni odbor "Gajreta" izrazio je 8. jula 1929. godine u jednoj predstavci upuenojPredsjedniku ministarskog savjeta odnosno ministru unutranjih dela generalu Petru ivkoviu,u kojoj su se linosti oko "Narodne uzdanice" politiki kvalifikovali kao protivnici tadanjeg reima.Prema navodima u ovoj predstavci drutvo "Narodna uzdanica" sluila je samo kao paravan bivimvoama JMO da i dalje politiki djeluju meu Bonjacima, vjeto se koristei organizacijom ovogDrutva. Istovremeno je sugerisano najviim vlastima da se zakonskim mjerama suzbije ova

    45 Nedim arac, Uspostavljanje estojanuarskog reima. "Svjetlost", Sarajevo 1975, str. 150.46 Atif Purivatra, Jugoslavenska muslimanska , str. 300, 302.47 "Narodna uzdanica" - Kalendar za godinu 1935. Sarajevo 1934. str. 158.

  • 11 "Narodna uzdanica" u uslovima estojanuarske diktature

    aktivnost. Sa sadrinom ove predstavke upoznat je Veliki upan sarajevske oblasti radi poduzimanjaodgovarajuih mjera.48

    Ove optube na raun "Narodne uzdanice" odnosno vostva bive JMO nisu bile bez osnova.Naime, izmjena u nazivu drutva "Gajret" kojom je ono dobilo srpsku nacionalnu oznaku, a do ega jedolo na skuptini ovog Drutva 7. jula 1929. godine, izazvala je negodovanje i nezadovoljstvo nesamo meu veinom njegovih lanova nego i ire.49 Negativna reagovanja na ovaj potez grupe prvaka"Gajreta" vjeto je koristilo vostvo zabranjeno JMO kao zgodnu priliku da razvijanjem akcijeokupljanja oko drutva "Narodne uzdanice" sauva i vri i dalje svoj politiki uticaj na Bonjake.Prema saznanjima do kojih su doli organi vlasti JMO se u ostvarivanju toga cilja koristiladvostrukom taktikom:

    a) propagandom meu muslimanskim masama isticati da je drutvo "Gajret" usvajanjem srpskogimena u svom nazivu postalo srpsko drutvo sa ciljem da Bonjake prevede u pravoslavlje. Pritome kod najirih muslimanskih masa istupati sa parolama da ni Srbi nisu nacionalno svjesnijiod Bonjaka poto ne razlikuju vjeru od nacije nego ih identifikuju. Konsekventno tomeBonjacima je jedino mjesto u drutvu "Narodne uzdanice". Glavni zagovara ove koncepcijebio je dr Halid Hrasnica;

    b) to vie lanova "Narodne uzdanice" odnosno JMO upisati kao fiktivne lanove "Gajreta" kakobi dobili veinu u tom Drutvu i na taj nain stvorili uslove za obaranje tadanje Gajretoveuprave redovnim putem tj. na skuptini. Pri tome se raunalo na pridobijanje i saradnju svihonih linosti u "Gajretu" koji su otvoreno izraavali svoje neslaganje sa tada najuticajnijimljudima u "Gajretovoj" upravi. To se odnosilo prije svega na protivnike proreimske struje -ukriju Kurtovia i dotadanjeg predsjednika "Gajreta" ing. Hajdara ekru i njihoveistomiljenike. Pretpostavljalo se da e se uz njihovo angaovanje pridobiti i veina bonjakeinteligencije.50 U ostvarivanju ove taktike naroito su se aktivizirali lanovi bive demokratske iJugoslavenske muslimanske organizacije.51 Pojaanom i budnom kontrolom podrunih organavlasti evidentirana je i konkretna primjena navedenih metoda koja se sprovodila na terenu.Zbog primjene navedene taktike policijskoj istrazi i sasluanju bio je podvrgnut i Fehim Spaho,komesar oblasnog odbora sarajevske oblasti, brat dr Mehmeda Spahe. Naime, Fehim Spaho je uGoradu gdje se nalazio na slubenom putu aludirajui na usvojeno srpsko-nacionalno obiljeje"Gajreta" izjavio da "nema Srpstva bez krsne slave", pa je analogno tome i drutvo "Gajret"dobilo ne samo nacionalno nego i pravoslavno obiljeje. Na sasluanju u policiji Spaho je svojestanovite obrazlagao time da je on u stvari osporavao opravdanost plemenskih naziva, zalauise za jugoslovenstvo kakvo je zagovarao estojanuarski reim.52

    Pojave intenziviranja rada u "Narodnoj uzdanici" zabiljeene su naroito u Viegradu, gdje jeotvorenu akciju protiv "Gajreta" vodio Abdulah eta, student prava u Beogradu. Na njegovuinicijativu odran je sastanak sa ciljem da se osnuje pododbor "Narodne uzdanice". Osnovni motiv zaosnivanje pododbora "Narodne uzdanice" u izjavi koju je dao na sasluanju u policiji, eta je naveonezadovoljstvo sa proklamovanim "Gajretovim" nacionalnim kursom poto "meu muslimanima imai Srba i Hrvata i onih koji su protiv svakog nacionalnog naziva pa bilo to srpsko ili hrvatsko".53 Inae,prema zapisniku sa sasluanja eta je bio lan bive JMO, dok se u nacionalnom pogledu deklarisaokao Srbin i bio aktivan lan "Gajreta". Ovo nije bio usamljen sluaj. Sreski naelnik u Viegraduizvjestio je vie instance o djelovanju i aktivnostima pojedinaca na oivljavanju rada "Narodne 48 ABH, KBUDB , Pov. D.Z. 1689/30, pov.br. 2160/2949 Ibrahim Kemura, Uloga "Gajreta" u drutvenom ivotu Musliman Bosne i Hercegovine (1903 - 1941),"Veselin Maslea", Sarajevo 1986, str. 189-197. (dalje: I. Kemura, Uloga "Gajreta" )50 ABH, KBUDB, pov. D.Z. 1689/30, Pov. br. 1119/29.51 Isto.52 I. Kemura, Uloga "Gajreta" str.196.53 Isto. str. 195.

  • 12 "Narodna uzdanica" u uslovima estojanuarske diktature

    uzdanice". Posebno je istaknuto djelovanje onih koji su formalno bili ulanjeni u drutvo "Gajret",dok su stvarno radili za "Narodnu uzdanicu". Tako se navodi Omer Juki vozovoa, koji je iako lan"Gajreta" upisao u "Narodnu uzdanicu" 13 slubenika sa eljeznice. Ovaj revnosni naelnik izvjetavadalje da je za sve one dravne slubenike koji rade za "Narodnu uzdanicu" indirektno stavio do znanjanadlenim "da bi filijala mogla biti bez slinih slubenika". Za navedenog Omera Jukia preporuuje,da se pored policijske kazne, premjesti na neku od sporednih pruga u Srbiji.54

    Pored navedenog korienja Drutva u razvijanju politike akcije i odravanja kontakta bivihvoa JMO sa muslimanskim masama vidljivo je po njihovom ueu u raznim manifestacijama ovogDrutva. Najpogodnije forme za takvo djelovanje bile su zabave, a naroito teferii gdje se okupljaoveliki broj ljudi i pristalica JMO.55 I u drugim slinim prilikama prisustvo istaknutih lidera JMO imaloje politiko obiljeje. Time se nastojalo prvenstveno linim kontaktima sauvati povjerenje i simpatijemuslimanskih masa. Tu taktiku voa JMO potvruju i brojni izvjetaji podrunih organa vlasti(Kiseljak, Fojnica) gdje su na manifestacijama "Narodne uzdanice" uestvovali dr M. Spaho, dr .Behmen, dr H. Hrasnica, I. Gavrankapetanovi i drugi.56

    Sve ove dosta bojaljive i mlake pokuaje politike aktivizacije JMO preko organizacija"Narodne uzdanice" reim je nastojao suzbiti i onemoguiti pootrenom kontrolom nad radomDrutva sluei se pri tome razliitim metodama. Paralisanje rada "Narodne uzdanice" od strane vlastivreno je i putem preferiranja "Gajreta" kao dravotvorne i lojalne organizacije. U toj aktivnostividnog su uea uzeli pojedini sreski naelnici i drugi dravni inovnici, koji su koristei autoritetvlasti lino se angaovali na forsiranju drutva "Gajret" a na tetu "Narodne uzdanice". U sprovoenjute prakse pojedini su se sreski naelnici posebno trudili da se istaknu, na to ukazuje izvjetaj sreskognaelnika iz Fojnice datiran 3.10.1929. godine koji naglaava da e u koliko se pojavi pokret zaosnivanje "Narodne uzdanice" "poduzeti sve potrebno da osujetim njegov razvoj. Potpomoi u rad"Gajreta" u svakoj prilici, kako bi se njegovi redovi pojaali, tako da bude garancija protiv svakogpokuaja osnivanja drugih drutava meu muslimanima."57 Slino reaguje i sreski naelnik izViegrada koji 18.9.1929. godine konstatuje da "kao dravni organ, pored ostalog, imao bi i zamoralnu i nacionalnu dunost da potpomae kulturno i nacionalno unapreivanje "Gajreta", jer seu "Narodnoj uzdanici" gleda izdajica (podvueno u originalu), a ne uzdanica narodna".58 U takvimokolnostima pod pojaanim pritiskom lokalnih organa vlasti sprijeavano je dalje irenje mree"Narodne uzdanice", a mnogi ve osnovani odbori tog Drutva su rasputani. Pod pritiskom vlastiu pojedinim mjestima su lanovi "Narodne uzdanice" naputali ovo Drutvo i upisivali se za lanova"Gajreta". Karakteristian je primjer predsjednika mjesnog odbora "Narodne uzdanice" u Visokom,koji je napustio ovo Drutvo i postao "Gajretov" lan.59 U Viegradu su pod pritiskom vlasti lanovimjesnog odbora "Narodne uzdanice" sa predsjednikom Mustafom Kapetanoviem, muderisom, biliprisiljeni podnijeti predstavku sreskom naelniku u kojoj su izjavili da ubudue obustavljaju svaki radza "Narodnu uzdanicu". Sam naelnik u izvjetaju Velikom upanu istie i hvali se kako je primjenaotrih mjera urodila plodom te da se "sada muslimani u mestu upisuju listom za lanove "Gajreta"".Sreski naelnik osim toga preporuuje Velikom upanu da potvrdi izreene kazne lanovimai funkcionerima mjesnog odbora "Narodne uzdanice", koji e ih uvjeriti "da se ne moe vie

    54 ABH, KBUDB, Pov. D.Z. 1689/30.55 Tako je predsjednik mjesnog odbora "Narodne uzdanice" u Rogatici Ragib aplji, bivi poslanik JMO,povodom odravanja teferia "Narodne uzdanice" 1932. godine razvio ivu agitaciju meu mjesnimstanovnitvom, najavljujui da e se na teferiu izvriti reorganizacija, a da pri tome nije spominjao da se radio "Narodnoj uzdanici". Najavljen je dolazak dr M. Spahe i drugih istaknutih linosti JMO. Lokalne vlasti suonemoguili ovu akciju zabranom odravanja teferia i pojaanom policijskom kontrolom. - ABH, KBUDB,Pov. D.Z. 2199/32.56 ABH, KBUDB, Pov.br. 3578/33.57 ABH, KBUDB, Pov. D.Z. 1689/30, pov.br. 990/29.58 Isto, pov.br. 1190/29.59 ABH, KBUDB, Pov. D.Z. 1689/30, pov.br. 1391/29.

  • 13 "Narodna uzdanica" u uslovima estojanuarske diktature

    neopaeno i bez odgovornosti sprovoditi osmanlijska politika pod firmama zvunih imena udruenja,koje imaju zadnju namjeru prema dravi kao cjelini".60

    Jedna od esto primjenjivanih metoda kojima su se sluili lokalni organi vlasti u spreavanjuirenja mree organizacija ovoga Drutva sastojala se u tome da se osnivanje mjesnih odborai povjerenitava tretiralo kao osnivanje potpuno novih organizacija. Shodno tome zahtijevalo seprovoenje kompletnog postupka predvienog za osnivanje novog drutva. Takav zahtjev vlasti bio jeprotuzakonit, jer je pravilima "Narodne uzdanice" koje je vlast potvrdila tano preciziran postupakkod osnivanja podrunih organa Drutva (povjerenika, mjesnih odbora). Takvim postupcima vlast jeuspjevala da omete i usporava irenje organizacije Drutva, a negdje i potpuno sprijei to je imalo zaposljedicu gubljenje interesa lanstva za Drutvo. Ovakvi postupci primjenjivani su u odnosu nadrutvo "Narodnu uzdanicu" dok se na odreena slina drutva za isti postupak nisu praktikovali.Istovjetnost postupka prema "Narodnoj uzdanici", koji je primjenjivan u raznim mjestima ukazuje dase nije radilo o samovolji pojedinih organa vlasti i njihovoj neupuenosti, nego naprotiv o smiljenojakciji, odnosno direktivama viih instanci.

    S druge strane represivnim mjerama protiv istaknutih aktivista "Narodne uzdanice" vlast jeuspjela da u mnogim mjestima paralie rad Drutva ili da ga svede na minimum. Pri tome su naroitobili na udaru dravni inovnici, aktivisti "Narodne uzdanice", koji su kanjavani i premjetani u drugamjesta.61 U tome se naroito isticao sreski poglavar u Tenju ampara, koji je vrio otvoreni pritisakna inovnike i optinske slubenike da odustanu od rada za "Narodnu uzdanicu". Sudskim i poreskiminovnicima prijetio je premjetajem u Gacko i Crnu Goru.62 U Viegradu je pored zabrane radapovjerenita i sam povjerenik Fehim Njuhovi kanjen sa 500 dinara globe i 15 dana zatvora samo toje zakasnio sa prijavom o osnivanju povjerenitva "Narodne uzdanice". Osim toga svim radnicimazaposlenim u preduzeu "Varda" pri isplati i onako malih zarada obustavljano je 1-4 dinara za"Gajret" i "Prosvjetu". I u Ustikolini povjerenik "Narodne uzdanice", inae optinski biljenik, podpritiskom nadlenih vlasti morao je obustaviti svaki rad za Drutvo.63 U Tuzli je sresko naelstvopotpuno zabranilo rad mjesnom odboru "Narodne uzdanice".64

    Da se radilo o jednoj dirigovanoj i sistematskoj akciji usmjerenoj na paralisanje rada Drutva pai u sluajevima kada ono nije davalo za to povoda potvruju i slijedei primjeri. U Banjoj Lucipolicija je 1933. godine izvrila pretres prostorija "Narodne uzdanice" i zaplijenila knjige mjesnogodbora. Kao razlog navela je da se Drutvo ne pridrava djelokruga svoga rada, nego da se baviilegalnim politikim radom. Da je ova optuba bila bez stvarnog osnova i iskonstruisana samo saciljem da se Drutvo diskreditira u vlastitoj sredini potvrdila je i odluka vlasti, koja je na albumjesnoj odbora povratila Drutvu knjige i spise bez ikakve primjedbe.65 U nekim mjestima lokalnevlasti su pokuavale da pritiskom na lanstvo sprijee da se u mjesni odbor Drutva biraju linostinepoudne vlastima. Tako je u Trebinju sreski naelnik pokuao da sprijei pomou pojedinih lanova"Narodne uzdanice" izbor prof. Alije uljka u mjesni odbor.66

    Na liniji suzbijanja djelatnosti "Narodne uzdanice" reim je u primjeni represivnih mjera estokoristio i metode ekonomskog pritiska. Dotacije koje je drava dodjeljivala preko banovinskih upravakao pomo kulturno-prosvjetnim organizacijama "Narodnoj uzdanici" su uskraivane uz obrazloenjeda je to Drutvo koje se ne slae sa "ideologijom i nacionalnim pravcem "Gajreta"", da se Uprava

    60 Isto, pov. 2567/29.61 IAS, Fond "Narodne uzdanice" (dalje: FNU) , Kutija (K)-6, br. 63/1932.62 IAS, FNU, K-6, br. 19/1932.63 IAS, FNU, K-5, br. 72/1930.64 IAS, FNU, K-5, br. 167/1930.65 IAS, FNU, K-8, br. 273/1933.66 IAS, FNU, K-9, br. 526/1933.

  • 14 "Narodna uzdanica" u uslovima estojanuarske diktature

    Drutva sastoji od vodstva i pristaa bive JMO "a pitomci "Narodne uzdanice" odgajaju seu separatistikom duhu i politici bive JMO".67

    Diskreditiranje "Narodne uzdanice" vreno je i na druge naine. To pokazuje i sluaj u Mostarugdje je 1930. godine zabava "Narodne uzdanice" bila bojkotovana kako od strane predstavnika vlastitako i od ostalih izrazito reimskih organizacija, pa i predstavnika mnogih graanskih ustanova. Stavprema "Narodnoj uzdanici" najbolje ilustruje odgovor sokolske upe "Aleksa anti" u kojem su kaorazlozi izostanka sa zabave navedeni, da je "Narodna uzdanica" vjerska organizacija, to se vidi iznaziva Drutva, ali da to ne iskljuuje i postojanje "plemenske koncepcije" poto je za "Soko"program zabave u Mostaru bio u isto hrvatskom duhu. alei se banu Primorske banovine na ovakavpostupak prema Drutvu Upravni odbor "Narodne uzdanice" je podvukao da je mostarski odborstekao uvjerenje da postoji "naroiti front u Mostaru protiv "Narodne uzdanice"" a da se istovremenopomau neke institucije, koje istiu plemenska obiljeja. (misli se na drutvo "Gajret" - Prim. moja).U albi je istaknuto da je "Narodna uzdanica" muslimansko drutvo ali da njeno djelovanje neprotivrjei duhu "iroke nacionalne koncepcije jugoslavenske u smislu dravnog i narodnogjedinstva".68 Brojni su primjeri i u drugim mjestima da su vlastima zabave i teferii Drutva i kadanisu imali politiku notu takoe sluili za njegovo diskreditiranje. Takve manifestacije suzabranjivane pod izlikom ouvanja javnog reda i mira. Oiglednost neosnovanosti takvih nezakonitihpostupaka vidljiva je i po tome to se takve zabrane nakon uloenih albi od strane Glavnog odboraredovno ponitavaju. To pokazuju primjeri u Foi, Ustikolini, Rogatici i drugim mjestima.69

    Da je stvaranje negativne predstave u javnosti o djelovanju "Narodne uzdanice" poticalo odvrhova estojanuarskog reima pokazuje nareenje, po kojem je bilo zabranjeno oficirimai podoficirima lanstvo u "Narodnoj uzdanici", kao i zabrana posjeivanja njenih manifestacija(zabava, teferia, skuptina i sl.). To nareenje baziralo se na zabrani ministarstva vojske svim vojnimlicima na lanstvo u plemenskim drutvima i organizacijama. Vojne komande su putem civilnih vlastiustanovile da su to hrvatska drutva meu koje je svrstana i "Narodna uzdanica". Meutim, ni jednosrpsko drutvo pa ni ono koje je imalo "plemensku" oznaku nije se nalazilo na tom popisu.70 Zato neiznenauje i primjer sa zvaninog prijema kod predsjednika vlade P. ivkovia odranog u Sarajevu1.8.1930. godine kada meu predstavnicima svih humanih, kulturnih drutava i organizacija izSarajeva nije bilo predstavnika "Narodne uzdanice", koji ak nisu bili ni obavjeteni o ovom skupu.Kada su zatraili objanjenje za takvu diskriminaciju iz uprave policije su im odgovorili da su dobiligotov spisak prema kojem su poslali pozivnice. Na takav postupak Drutvo se alilo banu Drinskebanovine, istiui da tako namjerno zaobilaenje ovog Drutva "duboko vrijea nae osjeaje premadravi i vlastima".71

    Na istoj liniji politike diskreditacije "Narodne uzdanice" u iroj javnosti kao antireimskeorganizacije vlastima je zgodno posluilo i pojava jednog letka - pamfleta povodom podjele drave nabanovine. Zakonom o nazivu i podjeli kraljevine na upravna podruja od 3. oktobra 1929. godinedotadanji naziv Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je izmijenjen i drava je dobila slubeni nazivKraljevina Jugoslavija. Istovremeno izvrena je i nova administrativno-teritorijalna podjela na devetbanovina, kojom su bile razbijene dotadanje nacionalno-istorijske granice pojedinih zemaljai pokrajina. Tim mjerama estojanuarskog reima teritorija Bosne i Hercegovine bila je podijeljena naetiri banovine: Drinsku, Vrbasku, Primorsku i Zetsku.72

    67 ABH, KBUDB, Pov. br. 1370/33.68 IAS, FNU, K-5, br. 30/1930.69 IAS, FNU, K-7, br. 667/1933, br. 6696/1932.70 Gazi Husrevbegova biblioteka, Zaostavtina Edhema Mulabdia, neregistrovana graa.71 IAS, FNU, K-5, br. 302/1930.72 N. arac, n. d. str. 277-279.

  • 15 "Narodna uzdanica" u uslovima estojanuarske diktature

    Navedeni letak koji je bio naslovljen "Brao muslimani" a potpisan od "Odbora Narodneuzdanice za BiH" bio je na liniji izraavanja nezadovoljstva postojeom podjelom Bosnei Hercegovine. U njemu se ukazivalo da se izvrena podjela posebno nepovoljno odraava na poloajBonjaka, ime im je zadat osjetan udarac, jer kako je istaknuto "ilo se za tim, da se muslimani tovie pocepaju i razdvoje i na taj nain politiki unite". Stoga se pozivaju svi Bonjaci da se okupeoko drutva "Narodne uzdanice" koja njeguje i razvija ideje preanje JMO i preuzima ulogu zatiteBonjaka. Drutvo "Narodna uzdanica" prema tom proglasu treba da bude centar u kojem e seokupljati svi Bonjaci "jer nije daleko, kada emo opet svi zajedno morati istupiti i boriti se za naaprava. Stoga brao, svi na okup, nedajte se ni trenutano pregaziti nego, spremajte vae borbeneredove to tjenje i gue, a to e te postii, ako stupite svi u "Narodnu uzdanicu" u kojoj i sada ividuh JMO a vode je isti oni nai prvaci kojima smo i do sada bezbroj puta izraavali puno povjerenje.Nijedan bivi lan JMO ne bi smio ostati osamljen i bez orijentacije a da ne postane lanom nae"Narodne uzdanice".73

    Ovaj pamflet, kako se kasnije ispostavilo, pojavio se u Mostaru 9. novembra 1929. godine gdjeje prema obavjetenju sreskog naelnika stiglo potom 15 primjeraka adresiranih na uglednijeBonjake. Uprava policije u Sarajevu povela je temeljitu istragu, te je izvrena premetainau prostorijama Drutva i u stanovima svih njegovih lanova upravnog odbora. Povodom premetaineprostorija Drutva kao i stanova funkcionera, Upravni odbor "Narodne uzdanice" donio je odluku datri lana Upravnog odbora lino Banu izraze svoje nezadovoljstvo i da se uputi Memorandum Kralju.U svojim izjavama na sasluanju u policiji funkcioneri "Narodne uzdanice" su izjavili "da je daleko odnjih i pomisao da bi se dali u kakve bilo politike pothvate, ne dozvoljavaju da itko sumnja u njihovpatriotizam i odanost Kralju i otadbini, da oni ni privatno ni kao lanovi odbora "Narodne uzdanice"nemaju apsolutno nita s tim anonimnim pismom". Na kraju izraeno je uenje da policija samo naosnovu jednog anonimnog pamfleta vri premetainu, to e u javnosti imati negativne posljedicei nanijeti tetu ne toliko samim odbornicima, koliko "onoj sirotinji koju "Narodna uzdanica"potpomae".74 Policijskom sasluanju bili su podvrgnuti predsjednik "Narodne uzdanice" i biviposlanik JMO Edhem Mulabdi, podpredsjednik Ismet Gavrankapetanovi, bivi poslanik JMO,I tajnik Atif Loga, II tajnik ing Seid Huseinovi, I blagajnik Omer engi, II blagajnik IbrahimKirli, te odbornici bez funkcije: Asim Dugali, Muhamed Dizdar, Abaz Mahi, Avdo Salihbegovii Hilmija Babi".75

    Meutim, i pored svih napora policije nije moglo biti ustanovljeno uee lanova "Narodneuzdanice" u sastavljanju i rasturanju ovog proglasa. ak su pregledane i sve pisae maine na teritorijigrada Sarajeva, poto su omoti poslatih primjeraka inkriminisanog proglasa nosili ig sarajevskepote, te je policija dola do zakljuka da je proglas pisan izvan Sarajeva. U ovoj istrazi Upravapolicije posliila se i jednim povjerljivim funkcionerom "Narodne uzdanice" inae policijskimdounikom, ali ni na ovaj nain nije se mogla ustanoviti nikakva veza "Narodne uzdanice" sanavedenim proglasom.

    Svi sasluani funkcioneri bili su jednoduni u svojim izjavama datim policiji, da je proglaspisan i podmetnut sa tendencijom da se dirskredituje Drutvo, proglaavanjem njegovog radaprotudravnim i neprijateljskim i na taj nain omete njegovo kulturno prosvjetno djelovanje meuBonjacima, to mu je i jedina zadaa.76 Tim povodom upravni odbor "Narodne uzdanice" odrao je23. novembra 1929. godine sjednicu na kojoj je doneen komunikej u kome se drutvo "Narodnauzdanica" ograuje od ovog proglasa pamfleta koji su "podlo oznaeni, kao da ih alje odbor"Uzdanice" a potiu od neprijatelja "Narodne uzdanice" s namjerom da ometu njezino kulturno

    73 ABH, KBUDB, Pov. D.z. 1689/30, pov.br. 193/29.74 IAS, Zapisnik XII sjednice Upravnog odbora "Narodne uzdanice" od 14.XI.1929. Knjiga zapisnika.75 Isto.76 ABH, KBUDB, Pov.D.Z.1689/30, pov.br. 8/29.

  • 16 "Narodna uzdanica" u uslovima estojanuarske diktature

    i prosvjetno djelovanje".77 Pozivaju se svi prijatelji i lanovi da pomenute pamflete predaju policijii da o tome obavjeste odbor "Narodne uzdanice". Istaknuto je da je "Narodna uzdanica" slinaostalim ustanovama ije je djelovanje strogo kulturno-prosvjetnog karaktera, osnovana na postojeimzakonima, koji joj garantuju javnost i otvorenost u njenom djelovanju. Na kraju se apeluje na lanstvoda uprkos ovakvih i slinih pojava, ivlje radi na podizanju ove kulturno-prosvjetne institucije.78

    Ni ovo javno ograivanje Drutva od proglasa, kao ni dotadanji rezultati istrage, nije ni daljeotklanjalo izraenu sumnju u "Narodnu uzdanicu" kao njegovog potencijalnog autora, pa je pojavaovog kominikea, po miljenju predstavnika vlasti bila sasvim jasna: njime se eljelo da kae da jeproglas "Narodne uzdanice" podmetnut, kako bi vlast imala osnova da Drutvo progoni i eventualnonjegovo djelovanje zabrani.79 Po vrstom uvjerenju bana Drinske banovine letak je potekao iz krugovaelemenata koji su nezadovoljni postojeim stanjem u Kraljevini "jer se ne moe ni zamisliti da bi nekoko je prijatelj postojeeg stanja, ko je prijatelj reda i poredka u Dravi, ko je na koncu pravi i istinskiprijatelj muslimanskog elementa u ovoj zemlji mogao napisati i pustiti proglas sa ovakvomsadrinom".80 Jasnu i oiglednu neloginost da bi drutvo "Narodne uzdanice" bilo autor ovogprovokativnog letka i tako samo sebe izlagalo tekim posljedicama, te dalo vlastima povoda zanjegovo proganjanje, predstavnici vlasti jednostavno nisu uvaavali.

    Ne mogavi meutim, i pored rigorozno provedenih izvida, dokazati uee lanova "Narodneuzdanice" u sastavljanju i rasturanju ovog proglasa, policija je svoju istragu usmjerila u drugompravcu i dola do zanimljivih podataka koji su bacili sasvim novo svjetlo na pojavu proglasai upuivalo na njegovog autora.

    Naime, ustanovljeno je da je u Sarajevu neposredno pred pojavu proglasa boravio MehmedSpahi iz Mostara zvani Pekmez efendija.81 Tokom svog boravka u Sarajevu (6. XI.1929.) M. Spahi

    77 Jugoslovenski list, br. 276 od 24.XI 1929; Novi Behar, III/1929, 14-15, str. 241.78 Isto. ABH, KBUDB, Pov. D.Z. 112/29.79 ABH, KBUDB, Pov. D.Z. 1689/30.80 Isto.81 Linost M. Spahia u javnom ivotu Bosne i Hercegovine s kraja 19. i poetka 20. vijeka nije nepoznata.Naprotiv. Njegovi savremenici dobro su ga upamtili kao kontroverznu, narcisoidnu, a moglo bi se reii neuravnoteenu osobu, koja je u bolesnom nagonu za isticanjem vlastite linosti bila spremna na svaku akcijui zagovaranje ideja koje nisu imale niiju podrku niti uporite. To ga je uinilo krajnje nepopularnim, o emusvjedoi i pogrdni nadimak "Pekmez ef." Tokom svog dugog ivota, umro je u 103. godini u Mostaru (19.VII1958.) Spahi je u nezajaljivoj elji da sebe istakne pravio sve mogue politike poteze. O kakvoj seneprincipijelnoj linosti radilo najbolje ilustruje nekoliko podataka iz njegove "bogate" biografije. Spahi je biomeu prvim Bonjacima koji su prihvatili srpsku nacionalnu orijentaciju. Meutim, nakon boravka u Beogradui Cetinju promijenio je politiki tabor i jedno vrijeme se stavio u slubu Zemaljske vlade. U mostarskom"Osvitu" 1898., listu pravake orijentacije. Spahi je objavio napise pod naslovom "Historija moga srbovanja"u kojima je napadao srpsku nacionalnu ideologiju kao neodvojivu od pravoslavlja i neprihvatljivu za Bonjake.Spahi koji je svoju srpsku nacionalnu orijentaciju zamijenio hrvatskom, kojoj takoe nije ostao dosljedan,stavio je svoje usluge na raspolaganje vlastima zato je bio i materijalno nagraivan. Kako se pokazao kaonepouzdana linost Kalaj je lino naredio da Zemaljska vlada prekine dalje kontakte sa Spahiem.U ve poznatom maniru M. Spahia susreemo i prvih godina nakon stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata iSlovenaca i to kao protagonistu jedne afere koja je imala iri znaaj. Spahi se pojavljuje na meunarodnojpolitikoj sceni i to u svojstvu "Predsjednika Udruenja Muslimana zemljoposjednika Bosne i Hercegovine".Nastupajui kao predstavnik begova Spahi se povezao sa iredentistikim Nacionalnim savezom Italije koji jedjelovao u Splitu i preko koga je traio da ostvari kontakt sa italijanskim guvernerom Dalmacije u Zadrui italijanskom vladom u Rimu. Nagovijestio je dolazak jedne delegacije sastavljene od uglednih linosti, koja eiznijeti svoje albe i zatraiti zatitu svojih interesa, koje ne moe ostvariti zakonskim putem u Kraljevini Srba,Hrvata i Slovenaca. O ovoj Spahievoj akciji dostavljen je izvjetaj guverneru Dalmacije E. Millu, a ovaj ga jeproslijedio italijanskoj vladi. Talijanska vlada je u pismu od 14.IV 1920. godine koje je potpisao zamjenikministra vanjskih poslova C. Sforza, dala saglasnost za dolazak jedne bosanske delegacije u Rim i dalanareenje da im se izdaju pasoi. Naravno, od svega ovog nije bilo nita, jer Spahi ne samo da nije bio

  • 17 "Narodna uzdanica" u uslovima estojanuarske diktature

    je posjetio predsjednika "Narodne uzdanice" E.Mulabdia, Reis ul ulemu Demaludina auevia, tesarajevskog muftiju Salima Muftia, te ih uzaludno pokuavao navesti da se izjasne o poloajuBonjaka u novonastaloj situaciji. Oigledno nezadovoljan njihovim uzdranim i namjernonezainteresovanim dranjem (Mulabdi mu je odgovorio da se on vie ne bavi politikom, nego samokulturno-prosvjetnim radom u "Narodnoj uzdanici", a Mustajbeg Halilbai, koji se zatekao kod S.Muftia na Spahievo provokativno pitanje, zato on i ostali muslimanski prvaci ne ustaju u zatitumuslimanskih interesa, odgovorio da ne vidi ime su to ugroeni njihovi interesi, te da mogu bitiugroeni samo interesi bivih politikih stranaka). Spahi je istog dana posjetio tampariju "BosanskePote" i raspitivao se o mogunosti tampanja nekih svojih stvari. Isto vee otputovao je za Mostar.82

    Na osnovu rezultata dotadanje istrage, te u nedostatku bilo kakvog konkretnog osnova zanjihovo dalje gonjenje, Dravno tuilatvo u Sarajevu odustalo je od daljeg kaznenog postupka protivlanova "Narodne uzdanice" svojim rjeenjem Pov.br. 3080 od 14.6.1930. godine o emu jeobavijetena Kraljevska banska uprava Drinske banovine i Ministarstvo unutranjih dela, odjeljenje zadravnu zatitu.83 Istovremeno Uprava policije je predmet proslijedila sreskom naelstvu u Mostaru,da se protiv M. Spahia povede postupak i najstroije kazni.84 Kakve je konzekvence povukao M.Spahi nije poznato, ali je oigledno da je ova njegova provokativna akcija dobro dola reimu,s obzirom na stalno i dotad izraavano nepovjerenje prema drutvu "Narodna uzdanica" i JMO koja jestajala iza njega.

    Ovaj i prethodno navedeni primjeri dovoljno ilustruju otrinu sa kojom su se kreatoriestojanuarskog reima suprotstavili ispoljenim tendencijama politikog aktiviziranja JMO putemorganizacija "Narodne uzdanice". Primjenom represivnih mjera ti pokuaji lidera JMO svedeni su naminimum. Pri tome se drutvo "Narodna uzdanica" kao objekat uticaja JMO nala u veoma tekojsituaciji, to se posebno nepovoljno odrazilo na planu njenog prosvjetnog i kulturnog djelovanja.

    Jedan od kljunih momenata, koji je pored navedenog odreivao stav estojanuarskog reimaprema "Narodnoj uzdanici" sastojao se je u cilju i zadatku "Narodne uzdanice" da predstavljaprotuteu drutvu "Gajret" i paralie njegov rad na irenju srpske nacionalne misli meu Bonjacima.Takve pretenzije "Narodne uzdanice" koje su utvrene ve prilikom osnivanja ovog Drutva bile suu direktnoj suprotnosti sa koncepcijama i nastojanjima estojanuarskog reima na planu odvajanjaBonjaka od JMO i njihovog pridobijanja za tadanju zvaninu dravnu politiku. Te ciljeve reim jepokuavao realizirati pomou drutva "Gajret" koje je iz tih razloga, a uz asistenciju reimskiheksponenata upravo u to vrijeme, suprotno oficijelnoj doktrini nacionalnog unitarizma, dobilo u svomnazivu srpsku nacionalnu odrednicu. Protivljenje takvoj ulozi "Gajreta" uz istovremeno izraavanjeopozicionarskog stava, drutvo "Narodna uzdanica" iskazivalo je razvijanjem tjenje saradnje saslinim hrvatskim drutvima i organizacijama kao i neto naglaenijim ispoljavanjem simpatija prema

    predsjednik Udruenja zemljoposjednika, kako se predstavljao, nego ni lan odbora, pa je kako se kasnijeustanovilo iza itave akcije stajao sam Spahi.

    Slinu ulogu kao u Proglasu iz 1929. godine Spahi je odigrao i 1920. godine, kada je zbog jednognjegovog letka, koji je od strane vlasti oznaen kao akt veleizdaje, dao povoda tadanjem reimu za progonei hapenje nekih prvaka JMO i funkcionera Udruenja zemljoposjednika. - Devad Juzbai, Pokuaji stvaranjapolitikog saveza izmeu vostva srpskog i muslimanskog autonomnog pokreta u Bosni i Hercegovini. "Prilozi"Instituta za istoriju god. XIV, br. 14-15, str. 157-8, Sarajevo 1978; Andrej Mitrovi, Bosansko hercegovakibegovi i Italija u proljee 1920. godine, "Zadarska revija", XX/2, 1971; Muhamed Hadijahi, Italija i bosanskimuslimani u proljee 1920. godine. P.O. iz "Zadarske revije", br. 5, str. 353-360, Zadar 1972.82 ABH, KBUDB, Pov. D.Z. 1689/30, pov. br. 3080/29.83 Isto. Pov. br. 581/30.84 O linosti M. Spahia u izvjetaju policije banskoj upravi navedeno je slijedee: "Spahi Mehmed ef. zvaniPekmez ef. stanuje stalno u Mostaru i vri tamo dunost dravnog imama. Poznat je kao vrlo sumnjivo licei agent provokater, koji je za vrijeme Austrije igrao vrlo neasnu ulogu prema Srbiji i Crnoj Gori. U narodu jepoznat kao lice sposobno za sve, a prema sadraju njegovih razgovora voenih u Sarajevu vrlo temeljita sumnjapostoji, da je on inicijator i rastura ovih proglasa. - ABH, KBUDB, Pov. D.Z. 1689/30, br. 193/29.

  • 18 "Narodna uzdanica" u uslovima estojanuarske diktature

    hrvatskom narodu. Takvi oblici saradnje naroito su intenzivirani u estojanuarskom periodu. To sevidno manifestovalo na zabavama "Narodne uzdanice" koje su bile dobro posjeene od straneuglednih linosti iz hrvatske sredine, kao i uz obavezno uee istaknutih hrvatskih umjetnika,horova, orkestara i sl. Osim toga i vodee linosti "Narodne uzdanice" bile su prohrvatski orijentisane,pa je i to davalo povoda reimu da drutvo "Narodnu uzdanicu" kvalifikuje po ondanjoj terminologijiplemenskom i separatistikom organizacijom.

    U takvim okolnostima poloaj Drutva bio je nezavidan, naroito prvih mjeseci nakonzavoenja diktature, kada u atmosferi neizvjesnosti i zastraenosti, pootrenih policijskih kontroladolazi do opadanja lanstva i stagnacije u aktivnostima. Meutim, injenica da je Drutvo unatopritisaka uspjelo da obavlja svoje funkcije prvenstveno na planu kolovanja omladine, iako u dostaskromnom obimu, govori da je imalo podrku u narodu, na iju je pomo bilo iskljuivo upueno.

    Ovakvom tretmanu Drutva u estojanuarskom periodu stalno i bezuspjeno se pokuavaosuprotstaviti njen Glavni odbor estim albama i predstavkama viim vlastima, u kojima jeopovrgavao izraene sumnje u lojalnost Drutva prema dravi, ukazivao na sve nezakonitosti koje sulokalni organi inili na terenu, te isticao u prvo plan njen kulturno-prosvjetni karakter i zadatke nairenju prosvjeivanja i kolovanja omladine. Ukazivano je na poloaj Drutva i odnos vlasti premanjemu, iji su postupci doveli do stvaranja nepovoljnog miljenja o njemu u javnosti kao o drutvukojeg se trebalo kloniti. esto je isticano da se tako ne postupa sa slinim organizacijama. "Za naedrutvo se ne daju potpore ni iz banovinskih ni iz optinskih bueta, mnogi slubeni organi ne smijuda prisustvuju naim zabavama, a neka i privatna lica dajui dobrovoljni prilog "Narodnoj uzdanici"mole da im se imena ne publiciraju."85

    U nastojanju da opovrgnu takva negativna miljenja i ocjene o "Narodnoj uzdanici" i onau uslovima diktature prikae to manje podozrivom i lojalnom, spada i inicijativa pokrenuta 1929.godine da se kraljevi Tomislav imenuje za njenog pokrovitelja. Ovim se svakako htjelo, poredostalog, parirati pokroviteljstvu prestolonasljednika Petra nad "Gajretom". Ovaj pokuaj "Narodneuzdanice" sprijeen je odnosno onemoguen od strane predsjednika "Gajreta" dr AvdeHasanbegovia, tadanjeg Velikog upana tuzlanske oblasti. Hasanbegovi se energino suprotstavioovoj inicijativi "Narodne uzdanice" smatrajui neprikladnim da kraljevi Tomislav bude pokroviteljdrutva, koje je po njegovoj ocjeni bilo "leglo i uporite propalih politiara."86

    Bitna promjena u poloaju drutva "Narodna uzdanica" uslijedie tek sa promjenom politikesituacije u zemlji nastale nakon formiranja Jugoslavenske radikalne zajednice polovicom 1935.godine. Uee JMO u toj novoj stranakoj grupaciji obezbjedie i Drutvu "Narodna uzdanica"povoljnije uslove za bri i sveobuhvatniji razvoj.

    85 IAS, FNU, K-11, br. 752/35.86ABH, KBUDB, Pov. D.Z. 1689/30, pov.br. 2308/29. Tekst telegrama upuen Velikom upanu Sarajevskeoblasti glasi: "ujem, da e vostvo Narodne uzdanice moliti audijenciju, da mole, da kraljevi Tomislav budepokrovitelj Narodne uzdanice. Stop. Skreem panju, da je Narodna uzdanica leglo i utoite propalih politiara,pa preko nje politiki djeluju a ne rade na prosveti i kulturnom podizanju muslimana. Stop. Bivi Radievcipomau punom parom akciju Uzdanice." Veliki upan dr Avdo Hasanbegovi.

  • 19 Pokuaji ujedinjenja "Narodne uzdanice" i "Gajreta"

    Pokuaji ujedinjenja "Narodne uzdanice" i "Gajreta"

    Politika polarizacija Bonjaka izmeu dva svjetska rata odraavala se i na kulturnom poljukroz paralelno egzistiranje "Gajreta" i "Narodne uzdanice", drutava koja su u svojim osnovnimprogramskim usmjerenjima kulturnog i prosvjetnog preobraaja Bonjaka polazila s gotovoistovjetnih stajalita, ali su u realizaciji praktinih zadataka bili nacionalno-politiki razliitoorijentisana.

    Drutvo "Gajret" koje je predstavljalo jednu od najrazvijenijih bonjakih kulturno-prosvjetnihorganizacija vjeto je koriteno u pravcu pridobijanja Bonjaka na planu njihovog odvajanja od uticajaJugoslavenske muslimanske organizacije i pridobijanja za proreimsku i prosrpsku orijentaciju. Tojpolitikoj funkciji "Gajreta", kako smo u prethodnim razmatranjima naveli, otro se suprotstavilaJugoslovenska muslimanska organizacija, to je rezultiralo osnivanjem "Narodne uzdanice" kaoprotutee tim "Gajretovim" nastojanjima. Oko drutva "Narodne uzdanice" okupljali su se bonjakiintelektualci, koji su se distancirali od "Gajreta", a predstavljali su politiku opoziciju reimu. Ovajproces politike i nacionalne diferencijacije bio je naroito izraen u vrhovima ovih drutava.

    Meutim, srodnost programa i zadataka na planu kulturnog, privrednog i socijalnog preporodaBonjaka koje su zagovarala ova dva drutva nosila je u sebi pretpostavke na kojima su poivaletenje za objedinjavanjem njihovog rada i meusobnog spajanja. Podloga tim tenjama za jedinstvomleala je u sadrini njihovog programa kojim su izraavane zajednike kulturno-prosvjetne tendencijeBonjaka, a koje su se ogledale u: istoj dejno-kulturnoj orijentaciji prema Zapadu i usvajanjupozitivnih tekovina te civilizacije i emancipaciji od Istoka, uz istovremeno isticanje svog slavenskogporijekla; istoj narodnoj bazi - irokim bonjakim masama kao kulturnom konzumentu jednogelementa koji ima odreen graanski interes. Elementi duhovnog i kulturno-prosvjetnog zajednitvai kontinuiteta u "Gajretu" i "Narodnoj uzdanici" ogledali su se i u injenici da su se u i oko "Narodneuzdanice" angaovale iste one linosti koje su uestvovale u osnivanje "Gajreta" i bile izvjesnovrijeme njegovi aktivni uesnici (Mulabdi, F. Spaho, . Sarajli i drugi).

    Pobornici i nosioci ideja zajednitva poticali su, uglavnom iz redova mlaih generacijabonjakih intelektualaca koji su se okupljali oko ovih drutava. Podsticaj takvim tenjamai shvatanjima davali su i primjeri zajednike saradnje ova dva drutva, koja je ostvarivana na terenu,gdje su u prvi plan isticani kulturno-prosvjetni i socijalni momenti. Potreba za obezbjeenje sredstavaza kolovanje, dobijanje mjesta u internatu i sl. kod veine bonjakog stanovnitva koje se obraaloza pomo istovremeno i "Gajretu" i "Narodnoj uzdanici" nesumnjivo ukazuje da je ono u njimaprvenstveno gledalo svoje zajednike institucije kojima je svrha kulturno-prosvjetni i ekonomskiprosperitet Bonjaka, bez obzira na njihova proklamovana stranako-politika, pa i nacionalnausmjerenja. To raspoloenje moda najbolje ilustruje miljenje predsjednika mjesnog odbora"Narodne uzdanice" u Ljubukom, koji u dopisu Glavnom odboru "Narodne uzdanice" navodi: "Mistojimo na gleditu, pa tako i radimo, da "Gajret" i "Narodna uzdanica" slue opoj svrhimuslimanske prosvjete i da je po prosvjetu teta, kad jedno od ovih drutava udara na drugo."87

    Konkretna potvrda ovakvih stavova ogledala se i u tome da je ki ovog predsjednika mjesnog odbora"Narodne uzdanice" bila pitomica "Gajretovog" internata.88

    Prve ideje o spajanju ovih drutava javljaju se neposredno poslije osnivanja "Narodneuzdanice". Ve na prvim skuptinama "Narodne uzdanice" ula su se miljenja o potrebiobjedinjavanja rada "Gajreta" i "Narodne uzdanice". Tako je ve 1925. godine Ahmed Hadiomeroviiznio prijedlog o spajanju "Gajreta" i "Narodne uzdanice".89

    87 IAS, FNU, K-28, dok. br. 215088 Isto.89 IAS, FNU, K-47, br. 95/1925.

  • 20 Pokuaji ujedinjenja "Narodne uzdanice" i "Gajreta"

    Pitanje spajanja ovih drutava naroito je aktuelizirano u vrijeme pripreme za KongresMuslimana intelektualaca koji je odran u Sarajevu 1928. godine, povodom 25. godinjice osnivanjadrutva "Gajret". U toku tih priprema, a pod pritiskom sve izraenijih raspoloenja u prilog spajanjaovih drutava, dolo je i do jednog neformalnog sastanka predsjednika "Gajreta" i "Narodneuzdanice", Avde Hasanbegovia i Asima Dugalia, 26. jula 1927. godine, na kome je razmatranamogunost zajednikog rada i eventualnog spajanja.

    Imajui u vidu ope bonjake interese predsjednici oba drutva saglasili su se da istovremenoegzistiranje dva bonjaka kulturno-prosvjetna drutva s istom svrhom, ali politiki suprostavljenapodstiu proces dalje politiko-nacionalne polarizacije Bonjaka, koji se tetno odraava na bonjakuzajednicu. Inicijativu za spajanje dva drutva dao je predsjednik "Gajreta", a predstavnici "Narodneuzdanice" su je prihvatili, o emu svjedoi jedan dokumenat, u stvari projekt u kojem su iznesenistavovi predstavnika "Narodne uzdanice" i njihova gledita na predloeno spajanje. Taj pismenidokument pod nazivom Predlog u uvodnom dijelu konstatuje ve ranije javno izraavano stanovite"Narodne uzdanice" o drutvu "Gajret" koje je kako se navodilo krenulo "putem protivnim eljamanaeg elementa", ime se zamjerilo Bonjacima a to je i bilo povod osnivanju "Narodne uzdanice".Predloenu fuziju predstavnici "Narodne uzdanice" bili su spremni prihvatiti, ali pod slijedeimuslovima:

    Oba drutva se spajaju u jedno, pod imenom jugoslovensko kulturno drutvo "Pomo"

    Kod rjeavanja molbi jedino vaei princip je "potreba i valjanost molitelja u nauci i vladanju".

    Potpuna sloboda u nacionalnom opredjeljivanju i jednakopravna upotreba latinice i irilice.Opredjeljivanje kao Jugosloven, Srbin ili Hrvat "po vlastitom osvjedoenju bez ikakvog i najmanjeguticaja i razlikovanja od strane uprave".

    Garanciju za to treba da prua sastav uprave drutva od mjeovito nacionalno opredjeljenihlinosti, od kojih je jedna polovina Hrvati, a polovina Srbi, koji e strogo paziti "da se ne bi ni s jednestrane zloupotrebe inile pod prijetnjom iskljuenja iz odbora".90

    Sadraj i sutina navedenih uslova koje su postavili predstavnici "Narodne uzdanice" ukazujus kolikom dozom opreza i nepovjerenja se pristupalo eventualnom ostvarenju ovog projekta.Insistiranje na potpuno novom imenu drutva i jednakoj zastupljenosti u upravi, bez obzira nadotadanji razvoj i steeni ugled, tradiciju i proklamovane ciljeve, bilo je u funkciji spreavanjapolitikog manipulisanja drutvom kao pogodnim instrumentom u razvijanju bilo srpske, bilohrvatske propagande. Uspostavljanje politike ravnotee i balansa u upravi projektovanogzajednikog drutva, izraeno kroz zahtjev za ravnopravnim ueem lanova dviju grupacijarazliitih politikih opredjeljenja, bilo je na liniji postizanja depolitizacije novog drutva. U tomkontekstu i navedene kategorije i podjela na Srbe i Hrvate imale su preteno politiko obiljejei sadrinu, jer se radilo o lanovima koji su bili pristalice i zagovarai prosrpske ("Gajret") odnosnoprohrvatske ("Narodna uzdanica") orijentacije u politikom, a ne nacionalnom smislu.

    Dosadanje istraivanje ovih kulturnih drutava pokazuju da su njihovi vrhovi odraavaliinteres odreenih bonjakih graanskih krugova, koji u zavisnosti od tadanjih objektivnih okolnosti,politiki laviraju izmeu Srba i Hrvata, kao politikih i dravnih subjekata, a njihovo opredjeljenje zajednu od moguih politikih opcija, identificirano je s nacionalnom pripadnou.

    Isticanjem jugoslovenske orijentacije, naznaeno u nazivu novog drutva, slijeena jekoncepcija Jugoslavenske muslimanske organizacije, ime se nastojalo izbjei opredjeljenje bilou jednom ili drugom smislu.

    Da je projektovano spajanje na ponuenoj osnovi bilo neprihvatljivo i u suprotnostis koncepcijama "Gajreta" potvrdilo je i stanovite Glavnog odbora, koje je iznio njegov predsjednikHajdar ekro. Prema iznesenim stavovima, drutvo "Gajret" nije imalo namjeru da odstupa od svoje 90 IAS, FNU, K-48, b.b. od 26.VII.1927.

  • 21 Pokuaji ujedinjenja "Narodne uzdanice" i "Gajreta"

    ideoloko-programske orijentacije, a prije svega, od ve davno zacrtane nacionalne misije meuBonjacima. Dosljedno zadravanje usvojenog kursa de facto je znailo odbacivanje ponuenihuslova o spajanju, koja su praktino dovodila u pitanje "Gajretovu" nacionalnu politiku, s obzirom nadrugaija stanovita i usmjerenje vostva "Narodne uzdanice" u tom pogledu. Eventualna fuzija ovihdrutava, kako su je shvatali u "Gajretu" bila je mogua jedino pod uslovom da se mlae i manjeafirmisano drutvo "Narodna uzdanica" potini jaem odnosno "Gajretu".91

    Ni pokuaji da se objedinjavanje rada ovih drutava izvri na taj nain, to bi "Narodnauzdanica" stipendirala privredni podmladak, a "Gajret" srednjokolsku i univerzitetsku omladinu nijeimao realnih izgleda, poto su u "Narodnoj uzdanici" smatrali da se ovo drutvo time stavljau inferioran poloaj u odnosu na "Gajret".

    Bez obzira na ovako ekskluzivna stanovita i pristupe vrhova "Gajreta" i "Narodne uzdanice"zagovornici ideje o njihovom spajanju uspjeli su na Kongresu muslimanskih intelektualaca u Sarajevu1928. godine da Egzekutivni odbor Kongresa meu svoje prve zadatke postavi pitanje njihovogspajanja ili, bar, najue saradnje. U tom pogledu Egzekutivni odbor bio je rezolutan i svakosuprotstavljanje ostvarivanju ove zamisli bilo je igosano kao protivljenje kulturnom i privrednomnapretku Bonjaka. Meutim, odluke Egzekutivnog odbora koji je bio autonomno tijelo izabrano naKongresu, nisu bile obavezujue za drutvo "Gajret", iako je Kongres bio sazvan na njegovuinicijativu. U tom smislu Glavni odbor "Gajreta" distancirao se od nekih stavova Kongresai Egzekutivnog odbora, pogotovo onih koji nisu bili na liniji "Gajretovih" smjernica, nego su im sedirektno suprotstavljali. To se, prije svega , odnosilo na izraavane zahtjeve za spajanje "Gajreta"i "Narodne uzdanice", pri emu je Glavni odbor "Gajreta", kao i u ranijim prilikama, naelnopodravao saradnju ovih drutava, ali pod uslovom da se ona odvija u okvirima "Gajretovi"ideologije.92

    Unato takvim stavovima u krugovima progresivno orijentisane inteligencije ideja zajednitvaizraavana kroz zahtjeve za ujedinjavanje "Gajreta" i "Narodne uzdanice" i dalje je bila stalnoprisutna i iva. To je pokazala i Konferencija bonjake kolovane omladine u Beogradu 1939.godine, na kojoj je ponovo aktuelizirano spajanje ovih drutava. Na ovoj konferenciji, koja je nadnevnom redu imala raspravu o aktuelnim pitanjima i problemima bonjake zajednice, odato jepriznanje bonjakim drutvima "Gajretu", "Narodnoj uzdanici" i Beogradskom Gajretu "Osmaniki" za njihov rad na kulturno-prosvjetnom uzdizanju Bonjaka i predloeno osnivanje saveza ovihdrutava, s ciljem objedinjavanja njihovog daljeg rada. Dominirajui akcenat Konferencije bio je naprevazilaenju postojee podvojenosti i okupljanju svih konstruktivnih snaga na rjeavanju aktuelnihproblema Bonjaka.

    Ispoljene tendencije za depolitizacijom kulturno-prosvjetnih drutava, koje je zagovarala jednastruja unutar bonjake inteligencije koja se okupljala oko "Gajreta" i "Narodne uzdanice" bila je naliniji prevazilaenja podijeljenosti relativno malobrojnih bonjakih javnih i kulturnih radnikai koncentracije njihovih snaga usmjerenih na zajedniki rad, a u interesu kulturno-prosvjetnogi ekonomskog prosperiteta Bonjaka. Meutim, i pored nesumnjivih pretpostavki koje su upuivale nazajedniki rad, nosioci tih tendencija bili su nedovoljno uticajni da djeluju na prevazilaenje izraenihantagonizama i neutraliu postojeu nacionalno-politiku polarizaciju koja je dominirala u vrhovimaovih drutava.

    S druge strane, taj proces nacionalno-politike diferencijacije gubio je na intenzitetu idui povertikali ka bazi, lokalnim organima i lanstvu, gdje ta strujanja nisu imala veeg odjeka, niti sumogla ugroziti dominaciju osnovnih kulturno-prosvjetnih ciljeva i funkcija ovih drutava. Pojavazajednike saradnje niih organa ovih drutava, koja se moe pratiti kroz itav period do 1941.godine, uprkos krutim stavovima njihovih vrhova, rezultat je, prije svega, shvatanja da su to

    91 I. Kemura, Uloga "Gajreta" str.174.5.92 Isto.

  • 22 Pokuaji ujedinjenja "Narodne uzdanice" i "Gajreta"

    bonjaka drutva koja su svoje djelovanje i lanstvo imala u istoj bazi, irokim bonjakimslojevima, koji su zbog tekog materjalnog poloaja bili najveim dijelom indiferentni na politikui nacionalnu diferencijaciju. Osim toga, to lanstvo imalo je odreeni graanski