Narodna Drama

7/28/2019 Narodna Drama

1/85

Narodna drama

Narodna

(folklorna)

drama

1Klasici hrvatske knjievnosti na CD-ROM-u Drama i kazalite


2/85

Narodna drama

SADRAJ

ROBINJA ______________________________4Robinja - napomena ______________________ 15

MORESKA (zapis iz 18. stoljea) ________ 17MOREKA (suvremeni zapis) ___________ 20

Sfida __________________________________ 26I. Prvi kolap ____________________________ 26II. Drugi kolap __________________________ 27

III. Trei kolap __________________________ 28IV. etvrti kolap_________________________ 28

V. Peti kolap ____________________________ 30VI. esti kolap __________________________ 31VII. Sedmi kolap_________________________ 32

Moreka - napomena _____________________ 33PLES OD BOJA PRED DEBELIM

KRALJEM ________________________ 35Ples od boja pred debelim kraljem - napomena _ 40

KRIEVAKI TATUTI ________________ 42Krievaki tatuti- napomena_______________ 44

KRALJICE ___________________________ 45Kraljice- napomena ______________________ 47

ADAM I EVA _________________________ 48Adam i Eva - napomena ___________________ 52

HAJDUKA ___________________________ 53Hajduka - napomena ______________________ 55

DIDI ________________________________ 56Didi- napomena _________________________ 57

TEF I BARA_________________________ 58tef i Bara - napomena ____________________ 60

ZVONARI I TAT _____________________ 61Zvonari i tat- napomena __________________ 63



3/85

Narodna drama

POKLAD I MAJKA ____________________ 64Poklad i majka - napomena _________________ 68

FANIK DIGENE ____________________ 70Fanik Digene- napomena ________________ 71

ADVOKAT ___________________________ 72Advokat- napomena ______________________ 73

BABE I DJEVOJKE____________________ 74Babe i djevojke- napomena ________________ 78

ANTE I PANTE ______________________ 79ante i Pante- napomena __________________ 79

GAPAR I MELKO ____________________ 80Gapar i Melko- napomena ________________ 80

RJENIK ____________________________ 81



4/85

Narodna drama

ROBINJA

"Razgovor" od prolog vremena kupovanja "Robinje"

RazgovorTRGOVCAsa svojom druinom

Mili druzi1 moji, vie nego mili,Sve strane mogu re sa mnom ste odili,Iskat gospou2 po svijetu dan i noSvas smo svijet obali da bimo nju2 nali.Eto je neka sria, al pomlja jur vaa1,A sad privelika na nju2 nas nanaa,Tako, da pribiva po vinjemen suduPlaa i namira jur vaemen1 trudu.Vi znate da je mito od kraljeve kruneeka nas estitost od mire pripune.Evo je rije moja3 vam se obeaje,Ma kad njezino2 stanje mi daruje,I ono to mi dade, sve u dilit s vami,1Tako da reete blago budi namin,1Isto tako da u rukam sria nas1 obletiTako da bog vinji sad nas obveseli.

(Reijske opaske:1. Pokazuje svoje drugove; 2. Pokazuje Robinju;3 Pokazuje na sebe.)

RazgovorROBINJE

Za jedinim bratom banovat imala.U stanju bogatom sirota ostala.Jo ne bih neboga prvi san zaspala,Kad me je velika nesria zapala.U hladu pod borom gdje se voda toi,

Onde mi slatki san na oi poskoi,Tute me malenu Turci sarobie1,Po snigu i kii vezanu vodie.Ajme, je li to grih gledati rad boga,Kako se izmuih malena neboga,Upadoh u ruke gusarom prihudimOvakove muke podnesen, zatrudin.Ajme, je li muke na svijetu ke ineMoe se na vee tuge ol gorine.Ali ve otoplje biu ter me dave,Pogui otoplje i ca dovrh glave.Meni su gorke noi2, meni su gorki dani,

Nikud pomlja nema bolesnivoj meni.



5/85

Narodna drama

Ajme mila mati, zato me porodi,to me ne ubije kada me zadoji.

(Reijske opaske:1. Svi Turciironino "protestiraju" glasno dovikujui: "Brrr..."; 2. Jecajui i roneisuze.)

OdgovorSULIMANARobinji1

Pren u zlu trpiti jur ve se naui,Ter nemoj vapiti da te koji mui,Sad za tvoju manu2 treba nam ovamo3,

Da zae na pazar, ter da te prodamo,Mi smo se brodili3 po Savah i Dravah,estoki nam bili klanci po Dubravah,A sada u tebi bit e nam sva plata,Koja nam napokon sve trude oblaga.

(Reijske opaske: 1. Otro prema Robinji, "maem" maui u zraku, kao da e na nju navaliti.uvari Robinjemaem odbijaju ovaj nasrtaj, a potom prema zemlji unakrste maeve u znak da nedoputaju da itko na Robinjunavali; 2. Pokazuje na Robinju;3. Pokazuje na svoje drugove.)

RazgovorTRGOVCAsa slugom Dereninom

Slugo Derenine1, neaku banove,Ti mnoge gorine pretrpi rad ove2,Moj sluga Derenin na to se pojavi,Njemu ivot vene samo ci ljubavi2.Obajdoh sva polja, obajdoh sve gore,Obajdoh sve rike, male i velike,Pa kad te upazim na buki da nazorPozorom trei reko bi ja sam tvoj2.

(Reijske opaske:1. Pokazuje Derenina;2. Pokazuje Robinju.)

Prepirka TRGOVCAs Turcima

Jeste li vi ljudi1, ili ste divljaci,Ili s takvom dikom2 bit ete junaci3.

(Reijske opaske:1. Trgovac digne "ma" na Turke, a oni svi skupa s maevima odbijaju navalu.Poslije toga Turin koji je do Sulimana, i onaj koji mu je na protivnu stranu, prema zemlji unakrstemaeve, u znak da ne doputaju protivniku da prijee na njihovu stranu; 2. Pokazuje Robinju;3 Opet hoe da navali, ali Turciodbiju.)



6/85

Narodna drama

Prepirka TURAKAs Trgovcem i druinom

Niti1

smo judici niti smo divljaci,Ve smo za pobit se svi dobri junaci.

(Reijske opaske:1. Suliman sa cijelom svojom druinom skoi za Trgovcem sa "maevima", a todoeka Trgovacsa svojom druinom, i tu se razvije "borba", koja svri neodreenim uspjehom. Za

vrijeme ove borbe Suliman sa cijelom druinom govore u zboru gornji tekst, a po zavrenoj borbisvi se vraaju na svoja prvotna mjesta.)

SULIMAN ite da proda Robinju

Premda1 je ova2 dika kao cvijet rumeni,Trgovac3 od dike to je ni o meni.Ja item da prodam njez2 lice rumenoZa jaspru ku poda4, za vince crveno,Tere u ga piti s mojiman junacim5,Kad mi budu boj bit, neka su mi jai.

(Reijske opaske: 1. Suliman stupa otro pred Robinju, a kroz cijelo vrijeme ee vrlo uzrujan;2. Pokazuje Robinju;3. Pokazuje Trgovca;4. Trgovevsluga pokazuje kesu i drma njom da u njojzvekee novac; 5. Pokazuje svoju druinu.)

OdgovorTRGOVCASulimanu

Pokli je sta dika1 na prodaju vaa2Stante, da neka nju moja3 ri uspraa.

(Reijske opaske:1. Pokazuje Robinju;2. Pokazuje Sulimana i njegovu druinu; 3. Pokazuje sebe.)

Odgovara SULIMAN Trgovcu

Sine nemuati1, ja ti nju2 obitamAl za dobru platu, razum to ti pitam.Manje dat' ti je2 neu, trgove bogati3,Manje tri hiljade srebrnih dukati4,Ili ti uzesti, ili ti to dati, u tebi3 e stati,Al paz' da te ina srea ne navrati5.

(Reijske opaske:1. Suliman, koraajui prema Trgovcu;2. Pokazuje Robinju;3. Pokazuje Trgovca;

4. Trgovev sluga pokazuje kesu, zvekee njome i ironino upadne u govor rijeima:



7/85

Narodna drama

TRGOVEV SLUGA

Ima toga i vie.

5. Suliman hoe da s "maem" navali na Trgovca, no ovaj sam to odbija. Istodobno obje straneponeto pridignu "maeve".)

OdgovorTRGOVCASulimanu

Da neka ja malo njome1 probesedimO cijeni o tome, jo u s vam' viditi2.

(Reijske opaske: 1. Pokazuje Robinju; 2. Pokazuje Sulimanovu druinu, prijetei joj "maem", aova Trgovevunavalu maevima odbija. Pri koncu se Trgovacpovlai.)

OdgovorSULIMANATrgovcu

Oi otvoriti1, ovu stvar gledati,A njom2 besiditi nitko ti3 ne krati,Besidu ku hoe nitko ti ne krati3,Al paz' da te ina srea ne navrati,Ili ti uzesti, ili ti to dati, u tebi e stati,Al paz' da te ina srea ne navrati4.

(Reijske opaske:1. Rastvorenim rukama pokazuje vlastite oi; 2. Pokazuje Robinju;3. Pokazuje naTrgovca;4. Prijeti Trgovcusikiricom, to Trgovactakoer sikiricom odbija.)

TRGOVAC miluje Robinju1

Robinjice mila, to si blidog lica2,Srce moje vene3 gledat te od mila4.

(Reijske opaske:1. Sulimanov sluga i njegovdrug s protivne strane dignu unakrtene sikirice uznak da je Trgovcudo Robinjeslobodan prolaz; 2. Trgovacpristupa k Robinji i objema rukama jemiluje po licu; 3. Hvata se za grudi; 4. Pokazuje Robinju.)



8/85

Narodna drama

ROBINJAodgovara Trgovcu

Ne1

pitaj me za to to sam blidog lica,Vee me upitaj kako sam ve iva2?Bosa po kamenu, kameno uzglavlje,Kako e, trgove, da je u meni zdravlje.

(Reijske opaske: 1. Vrlo bolno i jecajui; 2. Zastane malo dahom i plae, a djeca su pokraj nje,jedan s jedne, a drugi s druge strane joj suze taru.)

TRGOVACpita Robinju od kojeg je kraja

Di li, u kojoj strani svita si se rodila 1,Di mi se izgoji, Robinjice mila1,Molim te, povi mi otkuda si koli,2jer s jadiman tvojim srce me zaboli3.

(Reijske opaske:1. Miluje Robinjicurukom po licu; 2. Sklapa ruke u znak preklinjanja; 3. Bolno sehvata za grudi.)

ROBINJAse ne vjeruje Trgovcu

Ako1 ti se povim odaklen san, otkuda2,Ne znam oe biti trudan3, ol bez truda.

(Reijske opaske:1. Vrlo razvueno i bolno jecajui; 2. Mala pauza; 3. Djeca svaki sa svoje straneRobinjitaru suze.)

TRGOVAC zadaje rije Robinji

Vjeru ti1 obitam od trgovca prava2,Za zlo te ne pitam, robinjo gizdava3,S tobom sam jednake beside4 i vire,i ovjek bez svake himbe5 i prohimbe.

(Reijske opaske:1. Pokazuje Robinju;2. Pokazuje na sebe; 3. Miluje Robinjupo licu; 4. Hvata seza podbradak; 5. Rukama uzdignutim u zrak u znak da je poten.)



9/85

Narodna drama

ROBINJA1opisuje svoj ivot Trgovcu

Bolesnivoj meni rane savijatiO tom te, trgove, ve neu vriati.Samo da ti kaem to sam doivila.Hrabrost oca moga i vira je bila,I kad on pogine po turskoj neviri,Kralju ungarskomen majkon me primili,Kralju ungarskome ja bih tako milaKoliko da sam mu ja ki prava bila,Mater udovicu kralj mi pozdravljae,Suzamin na licu ter mi govorae:Guvernaj mi ovu jabuku rumenu,I jo e viditi majicu veselu.A mojega brata estito dariva,

Zlato i pineze jote mu obita,Banovstvo Hrvatske kad zajde na lita.I tako je njemu najdraa slava bilaI vitekim ga je poslom oposlova,I dradiskim ga je banovstvom darova,Tako da je njemu vea slava bilaNeg Janko vojvoda, al Vuka despota.Mene2 je gojila moja mat Jelina,Kano i kiticu drobnoga bosiljka,Liti me gojila pri vodah studenih,Zimi me gojila u komorah srebrenih,Rastoh u raskoah, dvorahu me sluge,

A sad u suanjstvu nemam sebi druge3Pusta mladost moja ku mi svit obnosi,Ku mi prodireju prokleti martulosi.4Trgovac5 bogati, ti dobi dui raj,Otkupi robinju od turskih uzeva.6

(Reijske opaske:1. Govori pognute glave, meutim Trgovacsa slugom Dereninom eta u sredinikruga i slua Robinjine rijei; 2. Jecaju, dok joj djeca briu suze; 3. Prestane jecati; 4. Turci sviskupa ironino protestiraju sa "Brr..."; 5. Digne ruku spram Trgovca, kao da mu se preporua;6. Derenin se povlai.)

Odgovara TRGOVAC Robinji

Tugivo jest meni1 pinezi brojiti,U tebi2 ni jedne iinje ne imati.

(Reijske opaske:1. Pokazuje na sebe; 2. Pokazuje na Robinju.)



10/85

Narodna drama

ROBINJAodgovara Trgovcu

Evo1

smrt nazivljem na moja stanita,2

to me ne potrati3 dokli jesan ista.4

(Reijske opaske:1. Die ruke spram neba; 2. Pokazuje sebe; 3. Pokazuje na Trgovca;4. Pauza.)

TRGOVAC tjei Robinju

Nemoj smrt eliti,1 budu tako mlada,2Ufaj veselit se ako e i kada,

Evo sada promisli jur ve misal drugu,Misli o ivotu veselu i dugu.Ti1 zna da ja3 ovik te4 vrsti ne budu,Da s tobom izgubin beside zaludu,5Evo ti opojin6 i pamet7 i duu,8Na ast rii moje9, til mi daj odskusu.10I tako me3 takni pravom riju tvojom,Pravom gospodinjom ka mi se gospoom,I tako tebi1 ast ti meni3 ostaviSlatkiman ustiman opet se pojavi,11I tako mi dobro ostala u stanu,S ostalom ugodnom ovom drubom mojom.12Srce moje13 trudi ter mi jadno gori,Otkud bi ja uti tugu ka te3 mori.Tebe milovati1 meni te je sila3I sve vjerovati to si govorila.1

(Reijske opaske:1. Pokazuje na Robinju;2. Gladi Robinjupo licu; 3. Pokazuje na sebe; 4. Ogorenpokazuje sikiricom na Turke s jedne i s druge strane, a ovi svojim sikiricama odbijaju navalu;5. Pokazuje svoja usta; 6. Obeavam; 7. Pokazuje svoje elo; 8. Hvata se za grudi; 9. Hvata se zausta; 10. Rije u Pagu sada nepoznata; 11. Govori Robinji, ali pokazuje na svoja usta; 12. Pokazujena cijelu svoju drubu; 13. Hvata se za grudi.)

TRGOVAC se prepire s Turcima

Evo, martulosi, krvi se napiti,1Kako bi se moga s vamin ustrpiti.2

(Reijske opaske:1. ivo navaljuje sikiricom na jednu i drugu stranu na Turke, to ovi odbijaju;2. Opet hoe da navali, ali Turciodbijaju, na to se Trgovacivo povlai.)



11/85

Narodna drama

TURCI napadaju Trgovca i druinu

Pazi1

to govori, jer si nam u ruci,Kano mlado janje kad je meu vuci.

(Reijske opaske: 1. Govori Suliman i sva njegova druina. Najprije Suliman, a odmah zatimnjegova druina sikiricama navaljuje na Trgovca, a ovaj ih, sa svojom druinom, maenjem odbija.Pri koncu teksta druine se rastave i svi se ivo i uzrujano povlae na svoja mjesta. Za vrijeme oveborbe Robinjaje prestravljena.)

TRGOVAC se izrugava Turcima

Evo ja1 procinim sad u srcu momen,2Da se ne zamirim u mistu ovomen,3Ma kad bi van reka s kin ste trgovali 4I ine robinju5 ku ste mi prodali,Matijau slugo,6 neu t' kazat drugo,Tebi bud na pleim,7 to moe ne ostavi,9A sad vinji8 boe k mistu nas opravi.

(Reijske opaske:1. Pokazuje na sebe; 2. Hvata se za grudi; 3. Okree se okolo i pokazuje cijelomjesto; 4. Sikiricom pokazuje na Turke, i to na obje strane, a Turci s prezirom odbijaju njegovuprezirnu gestu; 5. Pokazuje Robinju;6. Pokazuje na Derenina;7. Pokazuje Robinju;8. Trgovac i

njegova druina skidaju kape; 9. "to moe ne ostavi", da od gazde one kue, u koju e se poprethodnom dogovoru sakriti Robinja, on izvojti to veu nagradu.)

SLUGA1odgovara Trgovcu

Hvala, estiti mili gospodine,2U svem ti sluiti ja3 hou bez himbe,Makar da je koja stvar, makar da je i glava,4Tvoj sluga Derenin3 u sven te2 poznava.

SVRETAK

(Reijske opaske: 1. Derenin nastupa pred Trgovcem s kapom u ruci; 2. Pokazuje na Trgovca;3. Pokazuje sebe; 4. Napravi rukom gestu da je pripravan vrat odrubiti.)

NatoDERENINpruiTRGOVCU kesicu.



12/85

Narodna drama

TRGOVAC

(pogleda SULIMANA i ree)

Ajde da ti platim Robinju.

SULIMAN iTRGOVAC

(upute se jedan prema drugome, a DERENIN ide uz TRGOVCA. Ovoga slijedi njegova druina,dok se SULIMANOVA DRUINA kupi oko SULIMANA.)

DERENIN

(dri "gvantijeru" obim rukama)

TRGOVAC

(na nju baca novac i broji. Svi okolo znatieljno gledaju. Kad je nabrojio 3.000 dukata, primijeti)

SULIMAN

E, plati nam jo agod i za vino.

NETKO iz Sulimanove pratnje

(upadne sa zahtjevom)

E, plati nam nito i za opanci.



13/85

Narodna drama

TRGOVAC

(Nato baci na gvantijeru jedan dukat govore)

Evo van za vino.

(a potom baci sav novac uz primjedbu)

Evo van i za opanci.

ROBINJA

(kroz ovo vrijeme, videi se sama i slobodna, pobjegne u jednu oblinju bogatiju kuu ili u duan.Kua ili duan u koju se ROBINJA sakrije je sa DERENINOM i TRGOVEVIM SLUGOM

prethodno dogovorena)

TRGOVAC

(netom izbroji novac, uputi se sa svojom druinom da uzme ROBINJU, pa videi da je nema,

iznenaen i u udu pita SULIMANA)

A di je robinja?

SULIMAN

(primijeti)

E, pa ca je mene briga, ca je nisi cuva... Ja san dobi soldi!

DERENIN

(sa svojim drugom TRGOVEVIM SLUGOM ide traiti ROBINJU, dok se TRGOVAC i SULIMANprepiru, pa koga sretnu pitaju:)

Jesi vidi(la) robinju?



14/85

Narodna drama

OVAJ odgovara

Nisan!

DERENIN

(e na to)

Solo, ko se ni kod vas sakrila.

KUEVLASNIK

(nastavi)

A, to van je kua, pa pojte obai!

DERENIN

(sa svojim drugom idu u stan i trae ROBINJU; kad je nau, s njom se rukuju i pitaju)

Zato si pobigla?

ROBINJA

(odgovara)

Ja san se prestraila, jer san mislila da ete me i vi odvest u ropstvo kao i Turci.

DERENIN

(nakon to se malo naale, pokae ukuanima "gvantijeru" u znak da moli dobrovoljni prinos.)



15/85

Narodna drama

UKUANI

(im dadu neto novaca, te ih ponude hranom i piem. Dogodi se da im domain ponudi za druinupunu damijanu vina. Poslije ovoga.)

DERENIN iSLUGA

(vode ROBINJU k drubi. Pri tom ona ide u sredini izmeu Derenina i sluge. DERENIN predadeROBINJU TRGOVCU, a ovaj, uz sviranje gajdaa, s ROBINJOM zaplee. Poslije ovoga svi, takoeruz sviranje gajdaa, zaigraju "pako kolo". Poto kolo zavri, jedan od sluga s gvantijerom u publicikupi dobrovoljne prinose, a meutim se druina veseli i pije. Zatim se druina poreda u red u

kojem je dola, i svi skupa krenu da na drugom mjestu, po odreenom rasporedu, "Robinju" odpoetka do kraja ponovno odigraju.)

Robinja- napomena

Tekst prema: Antun Dobroni: "Robinja Hanibala Lucia i muziko-dramska puka gluma u Pagu",Vjesnik etnografskog muzeja u Zagrebu, 1936, knj. II, sv. 3 i 4, str. 40-90.

"A. Dobroni je 1935. godine dobio tekstRobinje u Pagu od Valentina Bistriia. Godine 1846.tiskan je tekst pake Robinjeu Zori dalmatinskoj, djelomino manjkav, inae se neznatno razlikujeod Bistriievog teksta prema kome se je u Pagu Robinja izvodila za vrijeme poklada sve do drugogsvjetskog rata.

U Pagu je tradicija da su Robinjudobili iz Obrovca u nekoj brouri. Ima u njoj tekstova koji su slinitekstovima u Robinji Hvaranina H. Lucia, napisanoj oko 1519. A. Dobroni misli da je pakaRobinja utjecala na Lucia, a dr. A. Radi iznosi da je H. Luci poznavao i narodne romance orobinji (A. Radi: "Narodni izvor Lucievoj 'Robinji'", Zbornik za narodni ivot i obiaje junihSlavena, JAZU, Zagreb, knj. 4, sv. 1, str. 34-35.) Zanimljivo je da je motiv robinje, povezan uzhistorijsko lice bana Derenina, umjetno obraen u naoj knjievnosti ve u 16. stoljeu, a nalazi se

i u narodnoj pjesmi, i u narodnoj drami u Pagu koja odaje ruku naobraenog ovjeka." (NikolaBonifai Roin, napomena uz Robinju, u: Narodne drame, poslovice i zagonetke, Pet stoljeahrvatske knjievnosti, knj. 27, Zora - Matica hrvatska, Zagreb, 1963, str. 183.)

Dvojba oko toga je li paka Robinja pretea ili tek saetak Lucieve Robinjejo uvijek je otvorena,premda se ovaj prvi stav sve manje zastupa, odnosno smatra se da je paka Robinja "mlaa iiskvarena varijanta Lucieve" (Slobodan Prosperov Novak). Postoji i miljenje da su oba djelanastala na temelju nekog zajednikog, nepoznatog starijeg predoka.

Robinja se i danas izvodi o pokladama u gradu Pagu, ali i na druge datume. Izvedbu prati glazba iples. Lik Robinje igra mukarac. Izvoai najprije oforme povorku, koju ine trgovac i njegova

druina s Dereninom, te Suliman i njegova druina, a robinju prate dva uvara i dva djeaka.Robinja se izvodi na vie mjesta u gradu, a na kraju se u cjelini izvede na glavnome trgu. Sudionici



16/85

Narodna drama

se rasporede u elipsu, a predstava se odvija u njenom sreditu. Sam zavretak predstave uklopljenje u pokladno zbivanje (skupljanje darova, aenje hranom).

Vaan dio izvedbe je borba drvenim sikiricama, tako da paka Robinja sadri i elemente moreke."Lucievu Robinjudrevni paki izvoai, naslutivi s pravom u njoj zapleteni naboj moreke, vratilisu na ritualne izvore s takvom izvornou da su ak zaveli neke historiare koji su u pakoj Robinjiprepoznali ak izvor Lucievoj." (S. P. Novak i J. Lisac: Hrvatska drama do narodnog preporoda Idio, Zagreb, 1968, str. 64.)



17/85

Narodna drama

MORESKA

(Razgovor aliti prikazanje bojniem kolom nazvanim moreska)

KRAJSKA DIVICA

(Sama u Pustinji)

Zaludu li drago mojeUpasi te man enica,1

Kad ne mogu ja na svituUivati tvoga lica

Nadalee tvoju slikuSakrio si drag ivotu.Ja ne ufam da u viku2Zagasliti3 lipos tvoju.

Bit rodiena ja kraicaI krajskoga od kojena,Bit nazvana robinjicaI pod silu objubjena,

Ne ne dala to nebesa,Da se viku meni zgodiI bezoni da TatarinSilom u dvor da me vodi.

Jo hrabrena mlados mojaS ovim noom u desniciRilu onemu od sotoneDala bi mu po gubici.

Ali oko to ugleda!Ki su ono vitezovi?Dua mi se trese od jeda,Al su bani al knezovi.

Majdek k njima da uputim,Pak da lipo njih upitam,Je-da digod s koga tragaVidili su moga draga.

1Upasi te man enica - nejasno; moda upasiti znai previti, pa bi stih znaio: uzalud te povila enica, tj.

uzalud si se rodio2viku- ikad3zagasliti- vjerojatno: ugasiti



18/85

Narodna drama

Vitezovi prihrabreni,Vam je slava svud pod nebi.

Je-da digod s koga tragaVi vidieste moga draga?

VOJNIK PARVI BIELI

Divojice prigizdava,Neka ti je svada slava.Od koga si ti siemena,Koga l' roda i plemena?

DRUGI VOJNIK BIELI

Bii daje4 tva nemilaNeugodna taka sila.Pomakni se tamo gori.Ovako se s diklam zbori:

Divojice, drago moje,

Podloi nam ime tvojeI ljubljenog tvoga draga,Koga ljubi priko traga.

VOJNIK PARVI CARNI

Iskali ste mila i draga,A nali ste carnog vraga.Ta nevirna divojica

Moga je Cara robinjica.

VOJNIK BIELI

Ne pristupaj Tatarine.Kunem ti se do istine,I tako mi kuka i mukeNee iziti nama iz ruke.

4daje- dalje



19/85

Narodna drama

DRUGI CARNI

I bez ruka, i bez glava,Jo da vas je kako mrava,Tatarska bi sve desnica,Da vas ima stotinica.

VOJNIK BIELI

primo, secondo, terzo e quarto5

Sve smanila i isikla,I bila bi naa dikla.Da sva dojde Tataija,Kad se sarce nam razgrija,

Ne bi tilo to debeloLipu vilu nami otelo.Hajmo brao cik na stranu,Fora6 sablju okovanu.

SVIKOLICI

Fora mae i tilete,7Bodi i sici, ko te srete.Po svemu nan svitu slava,Dokle nam je glava zdrava.

5primo, secondo, terzo e quarto(tal.) - prvi, drugi, trei i etvrti6

fora(tal.) - van7tilet(tal.) - bode; u dananjoj korulanskoj moreki svaki vojnik ima dva maa, vei i manji - taj manjinaziva se ovdje tilet



20/85

Narodna drama

MOREKA

Ispred morekanata tre djeca i viu:- Evo ih, evo ih!Morekanti idu najprije po bulu koja ih poasti, a zatim svi prou gradom nosei baklje u rukama.Tako dou do mjesta gdje e izvesti moreku. (...)

Kada glazba odsvira uvod, crni kralj vue bulu okovanu lancima. (...)

BULA

Ostav' me se... Molbe tvojeneplodne su ci razloga,jer liposti ove mojeljubi drugi, ja drugoga.

Slatki Osmane, brate mili,da bi vidio sada, kakotuno srce moje cviliradi tebe, dobro svako!

Moja misal svakolika,

ti si pokoj moj najvei,ti m utjeha, ti m dikau sadanjoj mj nesrei.

Svim da gvoe prem nemilookolilo 'e ruke moje,srce tvoje u moje kriloa moje je u krilo tvoje.

Slobodom se diit dragomsunja ovako ja ne mogu,al s ljubavi tvojom blagom

diit u se po razlogu,

nosit u te srce u moje,dokle budem obdisati.

MORO

Ve pristani, o gospoje,tube tvoje naricati.

Dosta si se istuila,al na svrhu sad odlui



21/85

Narodna drama

biti draga moja vila,budu da si u mojoj ruci.

nek te dojde sad otetitvoj primili tvoj ljubjeni,dragi uzrok tvo'e pametisad iz snane ruke meni.

Velika je moja mukauti moga protivnikaprid moje oi lipost tvojazove da je svoja8 dika.

A za ljubav ku ti nosi,draga vilo, srce mojesve ovo trpi i podnosici liposti mile tvoje.

BULA

Da ka 'sam ti tako milajednu milost sad ne stidi.

MORO

Sve to hoe, draga vilo,brez obzira zapovidi.

BULA

Kad dostojnu te milostiti me more uiniti,da pristanu mo'e alosti,pristani me ve ljubiti.

Er mi veu muku dajeljubav tvoja men' nemilaneg veriga ve koja jeruke moje umorila.

8svoja- njegova



22/85

Narodna drama

MORO

Sve se nadah, ajmeh muke,ut ne ovo, ah, nemila,budu da si u moje ruketu si milost imat htila.

Ostavit te, ne, ne, neu,ni ne ljubit, ne, ne mogu,neizmirnu dakle tvojuljubim milost po razlogu.

Pitaj dakle sve, to hoe,jo kraljestvo oca moga,sve od mene ufat moe,draga duo osvijem toga.

Nemoj dakle srce tvojetvrdo imat meni prema...

Poslije dijaloga ulaze obje vojske stupajui u tempu glazbene pratnje.Dolazak vojske bilih i bubnjanje bubnja. Moro tim iznenaen nastavlja:

Al' to bi? K vojska ovo je?

Postave se jedni prema drugima u obliku slova L, tako da na dnu pozornice ostaje bijela vojska, acrna stoji okomito na gledalite. Tada slijedi dijalog izmeu bijelog i crnog kralja, bule iOtmanovia, tj. oca crnog kralja.

OTMANOVI

Otmanovi straha nema!

OSMAN

Brez potenja i brez astine uzdaj se u desnicu,na izdaju htio si ukrastimue9 moju vjerenicu.

Gdi je viteko tvo'e potenje,gdi je hrabreno tvo'e junatvo,

9mue- kriom, potajice



23/85

Narodna drama

kako opaki imo si smijenjepostavit je u suanstvo?

Spomeni se, da se dilims vojskom mojom s dvora mogaza ste vilu ku u tvo'im krilimvidim sunju bez razloga.

Nu 'e povrati, i pravo je,Arapine, meni sada!

MORO

Ustrpijenstvo daje mojesrce u tebi, al ne nada'.10

Cijeni, da u 'e povratitiu tvo'e ruke? Ja nikako.Pr'ja u glavu izgubiti.

BULA

Arapine, smijenje opako.

OSMAN

Da mi nije za krv tvoju,hudi grdni Arapine,opoganit sablju moju,

poniit se s mo'e visine,

inio bih, da od tebene najde se ve spomene.

OTMANOVI

Nije srbe od potrebe,Osmanine sliaj mene,

10al ne nada'- ali se ne nadaj



24/85

Narodna drama

n'je razlika od mo'e krune

s otom tvojom k te resi.Obe jesu dike pune,ja car jesam, ti car jesi.

OSMAN

Pored moje krunu tvojusmi postavit grdni Arape,Mene s tobom k ti u boju

mnokrat uzom noge zape,

Mene, koji svitom vlada,nikogar se k ne bojim,od istoka do zapadapoklon svita koj' dostojim?

Na stih:

MORO

Ah, ne mogu ve trpiti,Osmanine, smijenje tvoje,padi dakle...

kraljevi ukrste maeve, Osman poziva svoje

OSMAN

Sad braniti

velianstvo hod'te moje.

i bijela vojska nastupa s dna pozornice tako da se postavi usporedo s crnom vojskom.Poto se obje vojske postroje jedna nasuprot drugoj bula intervenira rijeima:

BULA

Nemoj, nemoj, ti Osmane,stavljati se na prigoduza skratiti tvoje dane,to bi bilo za mu nezgodu.



25/85

Narodna drama

Za da dakle ve pristanuvae srbe ljute toli,

ja u smrtnu primit ranubritka maa, gorke boli.

MORO

Utai se, draga vilo,nee istina biti viku11,ne bih moga' smrti u krilovidit tebe moju diku.

BULA

Ti me dakle njemu vrati,ako smrt te trudi moja,erbo s tobom dni trajatinajgora je m nevoja.

Prije bo smrt bi odabrala

neg tvu ljubav, koju neu.

Nakon toga dijaloga Osman poziva svoju vojsku na oruje:

OSMAN

Na oruje, drubo ostala,pram Arapu njoj mrzeu!

Da potenje vidi moje,ko veliko carstvo daje,

sad vitee skupi tvojetrpe trudne rati12 vaje.

Ukrste se maevi, svaki vojnik s nasuprotnim. Nakon toga oba kralja izjavljuju spremnost o borbi zazadobivanje bule:

MORO

S dobre volje, o vitee,Za ste vilu boj u biti.

11viku- nikad12 Imenica rat je u enskom rodu.



26/85

Narodna drama

MORO iOSMAN zajedno:

Vilu, k mi srce steeu oganj mili plemeniti,s dobre volje, o vitee,pripravan sam zadobiti.

Na povik

Hura!

koji svi uzvikuju, crni i bijeli odvajaju se tri koraka natrag i poinje ples crnog kralja, izazov, tzv.sfida.

Sfida

Maevalakih figura ima sedam, a sfida je ispred njih. Valja odmah napomenuti da je sfida, to setie folklorno-koreografskog sadraja, vjerojatno najstariji i najautentiniji dio u moreki, jer mu jeritam estoosminski sa shemom: etvrtinka, osminka, etvrtinka, osminka, a to je jedna od glavnihkarakteristika plesova jadranske zone.U sfidi crni kralj plesom izaziva bijelog kralja i nekoliko puta polazi prema njemu. Prijeti mumaem, a on odgovara. Crni kralj ima maeve dolje, a bijeli podignute. Zatim crni kralj u svom

plesu skoi u zrak, padne na koljena te maeve ukrsti iznad glave. Nakon toga bijeli i crni kraljpolete jedan prema drugom, ali prvi put prou jedan pokraj drugog te uine pokret kao da eudariti, a tek u drugom naletu doista i udare.Dananji morekanti uope ne izvode taj pokret, ve samo udarac. Slijedi ples kojem se pridruujeOtmanovi i bijeli morekant prvi do svog kralja. Tako pleui uine nekoliko krugova, a zatimostanu samo crni kralj, zvan Moro, njegov otac Otmanovi i bijeli kralj. Oni nastave ples. U jednomasu obje se vojske sudare maevima i prelaze na suprotnu stranu, tj. tamo gdje su prije stajali

protivnici. Zatim crni kralj pone formirati krug, a slijede ga bijeli kralj, Otmanovi, pa idui bijeli itako sve redom dok se krug ne zavri. To kretanje po krugu izvodi se izmeu svake figure, osim

prije sedme, najprije uz udaranje bubnja, a zatim glazba daje uvodnu pratnju uz koju svi pleu koraksfide, da bi se prelo na maevalaku figuru. U sedmoj figuri nastupa maevanje odmah poslije

mara. Figura ima ukupno sedam. Svaku figuru Korulani zovu kolap.

I.Prvi kolap

Pri svakoj figuri prikazujemo maevanje odvojeno od plesnih koraka kako bismo taj inae veomasloen ples uinili preglednijim.

U prvoj figuri svi se nalaze u velikom krugu, i bijeli i crni. Kad se sudare, bijeli idu unutra, a crnivan. Crni bodu desnim maem, a bijeli taj ubod pariraju lijevim. Udare po njemu odozgora. Na



27/85

Narodna drama

drugu etvrtinku bijeli udaraju desnim maem odozgo, a crni se brane lijevim. U treem dijelu, tj.na treu etvrtinku, oba se partnera okreu za 180 u smjeru hoda kazaljke na satu i istovremeno

izvedu reversun, tj. oba desnim maevima odbiju jedan drugog. Takav se udarac u tenisu zoveback-hand. Zatim to izvode s plesaima kojima su se okrenuli, pa opet natrag s onima s kojima su poeliborbu. To se ponovi jo jednom sa svakim partnerom. U etvrtom taktu borci se na treuetvrtinku ne okreu za 180, niti se udare maevima, ve prelaze iduem protivniku. Slijedi

prijelazni takt koji se sastoji od jedne etvrtinke. Tu novi protivnici zauzmu borbeno dranje jedanprema drugome. Tako se to ponavlja ukupno pet puta, izmijeni se pet partnera. Na kraju borbe spetim plesaem crni viknu:paf! Slijedi opet etnja uz bubnjeve i glazbu, izazov i idua figura. Nouvijek prije etnje dolazi pozicija borbenog dranja koje zauzmu i bijeli i crni.

Plesni su koraci sljedei: na prvu etvrtinku crni udari desnom nogom naprijed o pod, a bijeli stojina mjestu. Na drugu etvrtinku crni zakorai naprijed desnom nogom, dok bijeli uini korak natrag.U treoj etvrtinki crni korakne lijevom nogom naprijed i okrene se za 180 u smjeru hoda kazaljkena satu. Bijeli skoi desnom naprijed i okrene se za 180 u smjeru hoda kazaljke na satu. U drugomtaktu na prvu etvrtinku crni udari desnom nogom naprijed, a bijeli lijevom. Na drugu etvrtinkucrni zakorakne naprijed desnom nogom, a bijeli natrag lijevom, poskoi i okrene se za 180 usmjeru obrnutom od hoda kazaljke na satu. Na treu etvrtinku crni se u skoku okrene za 180 usmjeru hoda kazaljke na satu i padne natrag na lijevu nogu, dok bijeli skoi desnom nogomnaprijed. U treem i etvrtom taktu izvode sve isto samo u odnosu na drugog partnera. Prijelazni

peti takt izvodi se na ovaj nain: na prvu etvrtinku crni udari desnom nogom naprijed, a bijelilijevom. Na drugu etvrtinku crni korakne desnom naprijed, a bijeli ostaje na mjestu. Na treuetvrtinku crni korakne lijevom nogom naprijed, a bijeli poskoi dva puta lijevom nogom takoernaprijed. U meutaktu stvori se pozicija u kojoj obojica stoje raskorano, ali crni uei.

II.Drugi kolap

Sastoji se od niza dvoetvrtinskih taktova, a odvija se u dva koncentrina kruga. Crni su unutra, abijeli oko njih. Okrenuti su jedni prema drugima. Cjelovita figura izvede se u osam taktova, a zatim

ponovi jo etiri puta. Na prvu etvrtinku prvoga takta naine borbeni stav. Bijeli prekriepodignute maeve koji se dotiu. Na drugu etvrtinku bijeli i crni idu jedni prema drugima. Bijeli

udaraju desnim maem, a crni lijevim. Bijeli napadaju prekrienim maevima odozgo, dok se crnibrane odozdo. Polazna im je toka s prsa te gaaju bijele u vrat. Na prvu etvrtinku drugoga taktaokrenu se i promijene mjesta. Crni idu u vanjski krug, a bijeli u unutarnji. Na drugu etvrtinkudrugoga takta izvedu jedni i drugi reversun desnim maevima. Na isti se nain ponove ta dva takta

jo dva puta. U sedmom se taktu deava to i u prvom. Osmi je takt razliit. Na prvu etvrtinku uzokret dolazi i reversun, a na drugu plesai poskakujui prelaze iduem partneru i pomiu se u lijevustranu. Sve se to ukupno ponavlja pet puta. Slijede opet etnja uz bubanj i glazbu, pa izazov i iduafigura.

Plesni koraci izvode se na slijedei nain: U prvom taktu na prvu etvrtinku crni poskoe desnomnogom natrag i ponovno se na nju doekaju. Bijeli poskoe desnom nogom na mjestu i ponovno senjome doekaju. Na drugu etvrtinku crni poskoe lijevom nogom naprijed i ponovno se njomdoekaju. Isto ine i bijeli. U drugom taktu na prvu etvrtinku crni poskoe desnom nogomnaprijed, okrenu se za 180 u smjeru hoda kazaljke na satu i ponovno se na nju doekaju. Bijeli



28/85

Narodna drama

uine to isto. Na drugu etvrtinku i jedni i drugi koraknu lijevom nogom na mjestu. Ta se dva taktaponavljaju od osmoga takta. U prijelaznom, svakom osmom taktu izvodi se ovo: na prvu etvrtinku

izvode i crni i bijeli isto to su izvodili na prvu etvrtinku svakog parnog takta. Na drugu etvrtinkui jedni i drugi poskoe lijevim nogama dva puta polulijevo naprijed.

III.Trei kolap

Sastoji se od dvanaest etvrtinskih taktova, od kojih se po etiri takta stalno ponavljaju. I crni ibijeli udaraju, crni opet odozdo, a bijeli odozgo. Bijeli tuku samo desnim maem, a crni s oba.Istovremeno se svaki tue s oba svoja susjeda, ali u svakom taktu mijenjaju poziciju tako da prelazeiz vanjskog u unutarnji krug i obratno. Nakon svaka etiri takta pomiu se za jednog protivnikadalje. Figura je efektnija ako su krugovi to manje udaljeni jedan od drugoga, tako da se borcimoraju to jae okretati prema svojim protivnicima. U prvoj etvrtinki bijeli desnim maem (oniskljuivo njime tue) udara lijevog crnog protivnika po glavi. On svojim lijevim maem braniudarac. Na drugu etvrtinku protivnici daju desnim maevima reversun drugom protivniku. Natreu etvrtinku ne tuku, nego prelaze iz kola u kolo na suprotnu stranu i okreu se za 180 usmjeru hoda kazaljke na satu. Na etvrtu etvrtinku izvedu reversun i udarac maem isti protivnicikoji su to inili i na drugu etvrtinku. Svi taktovi koji slijede jednaki su prvom taktu. Nakon svakaetiri takta pomiu se u redu za jednog protivnika. Na treu etvrtinku posljednjeg dvadesetogtakta crni viknu:paf! To je za svretak figure.

Evo plesnih koraka. Na prvu etvrtinku crni u ueem poloaju lijevom nogom uine korak ulijevo,dok prsti desne noge ostanu na podu gdje je prije stajala desna noga. Isto rade i bijeli, samo su oniuspravni. Na drugu etvrtinku uine korak desnom nogom u desnu stranu, dok lijeva dotie prstima

pod tamo gdje je prije stajala. Crni su uvijek sagnuti, a bijeli uspravni. Na treu etvrtinku svi uinekorak lijevom nogom naprijed i okret za 180 u smjeru hoda kazaljke na satu. Na etvrtu etvrtinkusvi desnom nogom zakoraknu poludesno natrag, dok u bijelih prsti lijeve noge ostanu na podu.

IV.etvrti kolap

U toj figuri razlikujemo dva dijela. U prvom dijelu crni se nalaze u unutarnjem krugu, a bijeliobilaze oko njih u smjeru hoda kazaljke na satu borei se istovremeno. To traje osametveroetvrtinskih taktova, od kojih se po dva ponavljaju. Na prvu etvrtinku svaki bijeli bodedesnim maem lijevog protivnika, a crni se brani lijevim. Na drugu etvrtinku svaki bijeli udaridesnim maem desnog protivnika. Na treu etvrtinku bijeli udari desnim maem lijevog

protivnika. Oba se udare desnim maem, ali istovremeno bijeli prelaze poskokom k slijedeemlijevom protivniku pomiui se za jednog u smjeru hoda kazaljke na satu. Na etvrtu je etvrtinku

pauza, a bijeli sastave u kri svoje maeve iznad glava. U iduem taktu sve se opet izvodi s druga



29/85

Narodna drama

dva protivnika itd. Prvi dio zovu jo moro indentro13a drugiterapije iliparapije. U devetom taktucrni se probijaju u vanjski krug i pokuavaju se izbaviti.

Poinje drugi dio figure, u kojem se mauju s parovima. Figura se sastoji od pet troetvrtinskihtaktova ispred kojih je uvijek meutakt od jedne etvrtinke, na koji se zauzima bojno dranje. Na

prvu etvrtinku prvog takta bijeli bode, i to lijevom rukom, a crni odbija udarac desnom. Na druguetvrtinku bijeli tue desnim maem crnoga po glavi, a on se brani lijevim maem. To se izvodi uskoku i okretu. Istovremeno borci mijenjaju mjesta. Na treu etvrtinku partneri udaraju reversundesnim maevima. To se deava istovremeno kad zavrava okret. Idua tri takta jednaka su prvom.U petom taktu na prvu se etvrtinku izvodi isto to i u svim taktovima. U drugoj etvrtinki udari sereversun sa susjednim borcem. Na treu etvrtinku izvedu jo jednom reversun sa svojim

protivnikom, a zatim prelaze ka iduem u smjeru hoda kazaljke na satu na spomenuti prijelaznitakt. Sve se skupa ponavlja pet puta i na kraju petog puta crni ponovno uzvikuju:Paf!

Plesni koraci: I. dio, crni su uvijek u malom unju, a bijeli uspravni. Na prvu etvrtinku lijevimnogama ine korak u lijevu stranu. Pri tom desna noga u crnih ostaje dodirivati pod tamo gdje je

prije stajala. Na drugu etvrtinku ine korak desnim nogama u desnu stranu. Kod crnih opet lijevanoga ostaje na podu. Na treu etvrtinku crni izvode isto to i na prvu, a bijeli poskoe dva putalijevom nogom polulijevo naprijed. Na etvrtu etvrtinku crni izvode isto to i na prvu, a bijeli uinedesnom nogom korak naprijed.

II. dio: na prvu etvrtinku crni udare desnom, a bijeli lijevom nogom naprijed, ali na nju ne prenoseteinu tijela; zatim poskoe u mjestu i doekaju se crni lijevom, a bijeli desnom nogom. Na druguetvrtinku crni koraknu desnom nogom naprijed i okrenu se za 180 u smjeru hoda kazaljke nasatu. Bijeli koraknu lijevom nogom polulijevo naprijed i okrenu se za 180 u smjeru hoda kazaljke

na satu. Na treu etvrtinku crni koraknu lijevom, a bijeli desnom nogom natrag. U prijelaznom,svakom petom taktu, na prvu etvrtinku crni udari naprijed ispruenom desnom nogom o pod, aline prenosi na nju teinu tijela. Bijeli udari naprijed ispruenom lijevom nogom i odmah zatimzakorai njome naprijed. Na drugu etvrtinku svi koraknu desnom nogom u desnu stranu, samocrni to rade u unju i lijeva im noga ostaje dodirivati pod. Na treu etvrtinku oni takoer u unjuzakoraknu lijevom nogom u lijevu stranu, a bijeli lijevom nogom poskoe dva puta polulijevonaprijed i okrenu se za 45 u smjeru obrnutom od hoda kazaljke na satu.

Slijedi dijalog u kojem bula pokuava smiriti kraljeve. Kraljevi ne pristaju na pomirbu. Sve tovrijeme crni i bijeli stoje.

Prid panjoletom dakle pristupa bula i ree:

BULA

inte vee, da pristanu,o vitezi, vae rati,ke mi u srcu ine ranu,iz oijuh krv livati.

Supro meni ma obratitvoj, Arape, ne pre njemu,

13moro indentro(tal.) - crnac iznutra



30/85

Narodna drama

dneve moje sada skrati,a produi srcu mo'emu.

MORO

Doim godir moje rukemo uzbudem snano vladat,njem u vee davat muke,prin neg tebe, vilo, pridat.

OSMAN

Al porazom al suanstvomtete tebi hoe biti,silom mojom i hrabrenstvomhoe mi je povratiti.

Slijede opet bubnjevi i glazba uz mar, ples izazova i idua figura.

V.Peti kolap

Ovaj kolap izvodi se uz glazbu za III kolap. Prema udarcima ta je figura slina treoj, ali je znatnoefektnija. To je zbog tzv. "kria". Kri je skok, a izvode ga i crni i bijeli naizmjence; crni dva puta, abijeli jednom. Skoknu u zrak, padnu na desno koljeno s prekrienim maevima nad glavom, kojimse brane od udarca protivnika usmjerenog na glavu. Tempo je sporiji nego u treoj figuri da biskokovi mogli biti to vii i elegantniji. Svaki se borac istovremeno tue s dvojicom. Ples se sastojiod dvadeset etveroetvrtinskih taktova, u kojima se uvijek dva i dva takta ponavljaju. Na prvuetvrtinku prvog takta bijeli tue desnim maem svog lijevog crnog protivnika po glavi, a on sebrani lijevim maem. Na drugu etvrtinku bijeli udari desnim maem desnog protivnika, kojitakoer tue desnim maem. To je reversun. Na treu etvrtinku crni skoi i uini maevima krinad glavom, a bijeli ga udari svojim desnim maem. Taj udarac bijeli upuuje svojem lijevom

protivniku. Na etvrtu etvrtinku crni ostaje kleati i desnim maem brani udarac koji mu upuujedrugi protivnik, to znai da svaki bijeli tue svog desnog crnog protivnika. Na prvu etvrtinkudrugoga takta bijeli tue desnim maem svog desnog protivnika koji se brani lijevim maem. Nadrugu etvrtinku slijedi reversun, tj. udaranje desnim maevima izmeu bijelog i njegova lijevog

protivnika. Na treu etvrtinku bijeli skae u kri, a desni crni protivnik udara ga desnim maem poukrtenim maevima. Na etvrtu etvrtinku slijedi reversun, tj. istovremeni udarac desnimmaevima bijelog i njegova lijevog protivnika. Trei takt jednak je prvom taktu, a etvrti je

prijelazan. U prvoj etvrtinki etvrtog takta izvodi se isto to i na prvu etvrtinku drugoga takta. Udrugoj etvrtinki bijeli i njegov lijevi protivnik izvode reversun, tj. udarac desnim maevima. Na



31/85

Narodna drama

treu etvrtinku isti protivnici ponovno udare desnim maevima, a na posljednju partneriposkokom prelaze za jedno mjesto u krugu i stjeu nova dva protivnika. To se sve ponavlja po etiri

puta. Na kraju dvadesetog takta crni zaviknu:paf! Svi zauzmu borbene poloaje, iz kojih ih trgnebubanj, a zatim i glazba. Kao i uvijek slijedi mar, zatim izazov i nove figure.

Ples: u prvom taktu na prvu etvrtinku crni zakoraknu polulijevo naprijed u malom unju. Bijeli toisto urade uspravno. Na drugu etvrtinku crni opet prignuti zakorae desnom nogom poludesnonaprijed i odbiju se u zrak, okreui se za 90 u smjeru hoda kazaljke na satu. Bijeli poskoe dva

puta desnom nogom poludesno naprijed. Na treu etvrtinku crni padaju na desno koljeno, a bijelikoraknu lijevom nogom polulijevo naprijed i okrenu se za 135 u smjeru hoda kazaljke na satu. Naetvrtu etvrtinku crni ostaju u poloaju u kojem su i bili, a bijeli koraknu desnom nogom natrag,dok prsti lijeve ostaju na podu. U drugom taktu, na prvu etvrtinku, crni se na lijevoj nozi okrenu za90 u smjeru hoda kazaljke na satu. Bijeli zakoraknu lijevom nogom naprijed i okrenu se za 90 usmjeru hoda kazaljke na satu dok prsti desne ostaju na podu tamo gdje su i bili. Na druguetvrtinku crni uine desnom nogom skraeni korak u lijevu stranu, i to ispred desne noge. Bijelikoraknu desnom nogom poludesno naprijed i odbace se njome u zrak i u skoku se okrenu za 90 usmjeru hoda kazaljke na satu. Na treu etvrtinku crni uine jedan dugi korak polulijevo naprijed, ito lijevom nogom i sagnuti, a bijeli padnu na desno koljeno. Na etvrtu etvrtinku bijeli ostaju u

poloaju u kojem su i bili, dok crni koraknu skvrenom desnom nogom u desnu stranu i okrenu seza 180 u smjeru hoda kazaljke na satu. U prijelaznom, svakom etvrtom, taktu samo je posljednjaetvrtinka razliita. Svi, naime, poskoe dva puta lijevom nogom polulijevo naprijed.

VI.esti kolap

U estoj figuri udarci su slini kao u prvoj, a ples se izvodi na istu melodiju. Razlika je u tome to seplee u dva koncentrina kruga. Crni su u unutarnjem, a bijeli u vanjskom. Reversun je takoerdrugaiji jer se svaki tue samo s jednim, a ne s dvojicom. Partneri mijenjaju mjesta pleui,odnosno maujui se jednom iz unutarnjeg, a drugi put iz vanjskog kruga. Ta je figura posljednji

pokuaj crnih da se oslobode iz obrua to su ga nainili bijeli. Prijelaz je isti kao kod etvrte figure,naime, daje se reversun desnom plesau i prelazi se novome. Figura se sastoji od 25troetvrtinskih taktova. U svakom se taktu izvodi isto, osim svakog petog, kada se prelazi novom

plesau. Na prvu etvrtinku crni bode desnim maem prema bijelom, a bijeli udara lijevim odozgopo njegovu mau. Na drugu etvrtinku bijeli daje u skoku udarac desnim maem, koji crni, takoeru skoku, obrani lijevim maem. Tim skokom partneri mijenjaju pozicije, te se okreu za 180 usmjeru hoda kazaljke na satu. Na treu etvrtinku naine korak natrag i desnim maevima nainereversun. U petom taktu prva je etvrtinka jednaka kao kod svih prethodnih taktova. Na druguetvrtinku daju reversun sljedeem plesau protivniku, a na treu etvrtinku ponovno se udaredesnim maevima sa starim protivnikom, ali bijeli istovremeno poskoe polulijevo naprijed i

postave se pred svog lijevog susjeda s kojim e opet to isto ponoviti u iduih pet taktova. Nakonpetog ponavljanja, gdje pri kraju crni viknu:paf, slijedi zauzimanje borbenog poloaja, a zatim svegaosam dvoetvrtinskih taktova mara uz glazbu i potom posljednja figura.

Ples se sastoji od 25 troetvrtinskih taktova, a iza svakih pet, koji se ponavljaju, slijedijednoetvrtinski meutakt. U prvom taktu na prvu etvrtinku crni udare desnom nogom naprijed opod, ali skoe na lijevu. Bijeli uine isto suprotnim nogama. Na drugu etvrtinku crni koraknu



32/85

Narodna drama

naprijed desnom nogom i odbiju se u zrak, okreui se za 180 u smjeru hoda kazaljke na satu.Bijeli uine to isto lijevom nogom. Na treu etvrtinku crni koraknu lijevom, a bijeli desnom nogom

natrag. Pri tome su noge crnih skvrene. Drugi, trei i etvrti takt jednaki su prvome, a uprijelaznom petom taktu plesai izvode ovo: na prvu etvrtinku crni udare naprijed desnom nogomo pod. Bijeli udare naprijed lijevom nogom o pod i njome zatim koraknu naprijed. Na druguetvrtinku crni skvrenom desnom nogom zakoraknu u desnu stranu. Bijeli zakoraknu desnomnogom u desnu stranu i okrenu se na njoj za 90 u smjeru obrnutom od hoda kazaljke na satu. Natreu etvrtinku crni zakoraknu skvrenom lijevom nogom u lijevu stranu. Bijeli poskoe dva putalijevom nogom polulijevo naprijed. U meutaktu crni zakorae desnom polulijevo naprijed, a zatimstanu u mjestu na lijevu nogu uz mali poklek. Bijeli koraknu desnom nogom naprijed, a lijevu

podignu naprijed u zrak.

VII.Sedmi kolap

U sedmoj figuri bijeli ne pleu, ve samo hodaju i mauju. Pri tome se krug crnih, koji su unutra,sve vie suava, a tako i krug bijelih oko njih. Udarci su potpuno jednaki kao u prvom dijelu etvrtefigure. Stoga ih neemo posebno opisivati. Ples se sastoji od 28 etveroetvrtinskih taktova. U

posljednjem taktu na povik paf crni padaju, a bijeli ostaju s desnim uzdignutim maevima nadnjima, dok su lijevi upereni u protivnike. Crna je vojska odbacila maeve. Oni su pali. Samo kraljostaje na koljenima. Bula trei dolazi do svog zarunika, koji joj skida lance.

OSMAN

Izgubio si, izgubio,Arapine, sve tvo' dike,a sad si se podloiobit mi suanj po sve vike.

MORO

Ovo oruje moje bojno,koje ruke mo'e priteepridajem ti dobrovoljnos tvojom bulom, o vitee.

BULA

Draga duo, srce moje,za kim mladost moja vene,



33/85

Narodna drama

primi za dar vire tvoje,primi za dar virnu mene.

OSMAN

A ovi celov neka budeMila utjeha za mo'e trude.

Poslije kratkog dijaloga kojim crni priznaju poraz, bijeli kralj potvruje poljupcem pobjedu. Onpoljubi bulu i odbacuje maeve, crni je barjaktar takoer na koljenima, a barjak na podu. Bijeli

zastavnik mae zastavom, a glazba svira posljednje taktove finala. Sve to traje do posljednjegdijaloga.Nakon svega crni se i bijeli diu i izlaze s pozornice. Naprijed stupaju zastavnici i bubnjari, za njimakraljevi i bula uz bijelog kralja, a za njima u dvoredima i parovima crni i bijeli vojnici.

Moreka- napomena

Bez sumnje, jedna od najupeatljivijih i najpoznatijih folklornih predstava kod nas je moreka.

Danas se izvodi samo u gradu Koruli, premda je u prolosti izvoena i u drugim mjestimapriobalja. Temelji se na staroj azijsko-europskoj tradiciji plesa s maevima ili drugim orujem, kojise spominju jo od antikih vremena. Sama moreka potjee iz panjolske (morisque): prva izvedbaspominje se 1150. u Leridi za vrijeme zaruka Ramona Berengera de Barcelone i aragonske kraljicePtronille, u spomen na istjerivanje Maura iz Aragona. U nae krajeve stie u 16. stoljeu, najprijeu Dubrovnik (spominje je Dri u Tireni, zatim Palmoti u Pavlimiru), a odatle na Korulu. Unajstarijoj zapisanoj moreki bore se panjolci i Mauri, odnosno u starijim inaicama morekemediteranskog kruga, pa i u nas, bore se krani i muslimani, dok se u suvremenoj korulanskojmoreki (kao i kod nekih drugih naih moreki) bore Turci (Osmanlije) i Mori (Arapi). Korulanskamoreka je vie puta promijenila tekst, a i glazbu. Stoga donosimo dva teksta: jedan je zapisannajvjerojatnije u 18. stoljeu, a drugi je tekst suvremene izvedbe.

Moreska(zapis iz 18. stoljea)

Tekst prema: Vinko Foreti: "Prilozi o moreki u dalmatinskim gradovima", Zbornik za narodniivot i obiaje junih Slavena, JAZU, Zagreb, knj. 42, JAZU, Zagreb, 1964, str. 178-180.

Tekst je pronaao Vinko Foreti u Knjinici male brae u Dubrovniku, na jednom s obje straneispisanom listu papira. List nema nikakvih podataka, sadri samo fragment, ali se po jeziku(ikavtina i akavtina uz elemente tokavtine) moe zakljuiti da potjee iz Korule,

najvjerojatnije iz 18. stoljea.



34/85

Narodna drama

Za razliku od suvremene moreke, ovdje su crni vojnici Tatari, a bijeli nisu imenovani, ali je oitorije o kranima. Foreti ovako prepriava sadraj: "... djevojica kraljevskog koljena ima svog

dragog, koji je otiao u rad, ali mu se zameo trag; ona ga trai, ali pri tome je zarobe Tatari. Ovakokao robinjica zapoinje ona svoj monolog. Tek je zarobljena i ima kod sebe no te nije joobljubljena (oskvrnuta) od Tatarina, ali se toga boji, no pripravna je prije ubiti ga noem nego mudopustiti da je obljubi. Dok ona tako govori, ugleda bijele vitezove. Odlui se njima obratiti te improgovara. Odgovara joj prvi bijeli vojnik, no drugi bijeli vojnik mu prigovara da s djevojicom trebanjenije progovoriti te joj se on obraa. Dok oni tako govore, nastupaju crni vojnici. Prvi crni vojnik

veli da je ta djevojica robinjica njegova cara. Prepiru se vojnici bijeli i crni, i to najprije prvi crnivojnik, potom bijeli vojnik, zatim drugi crni, na to skupa, odgovarajui mu, etiri bijela vojnikaizazivaju crne, a ovi prihvaaju izazov, skupa s bijelima izgovaraju zavrne rijei." (V. Foreti, isto,str. 181.) Osim ovoga, postoje jo tri sauvana starija teksta moreke.

Moreka(suvremeni zapis)

Tekst prema: Ivan Ivanan: "Ples i plesni obiaji vezani uz moreku", u: Moreka, korulanskaviteka igra, Korula, 1974, str. 99-115.

Danas se moreka izvodi na dan zatitnika grada sv. Todora, 29. srpnja, ali i u druge datume. Tekstosim dijaloga sadri i detaljan opis izvedbe, te sfide i kolapa. U sfidi (izazov) crni kralj izazivabijelog kralja (sudjeluju samo oni). U efektnim maevalakim figurama, kolapima, kojih ima ukupno

sedam, sudjeluju dvije vojske zajedno sa kraljevima.



35/85

Narodna drama

PLES OD BOJA PRED DEBELIM KRALJEM

(Narodna igra u rnovu)

U rnovu na otoku Koruli sastaje se kumpanija u prvu nedilju od poklada i idu put crkve. Bandira,tambrlin, minjica, tako uredno u dva reda kao vojska, a jedan kroza nje ide veselo sad tamo, sadovamo, da bude urednije, a taj se zove kaporal.Kad se sie vol, kad dojdu iz crkve, petnaest se odabere to igraju motru, ples od boja.Oni idu iz crkve u palac, a ostali na pijacu.KRALJ, SUCI, AVOKATI iLIJENICI sjedu na malu pijacu pred crkvom, a BRANITELJ KRALJEVima nekoliko vojnika. Stanu na stranu pijace u dva reda, a svaki ima svoju sablju u korici.

(Oni koji imaju igrat motru pojavu se na ulaz pijace.)

BRANITELJ KRALJEV

(kad ji opazi, ide kralju i pokloni se i ree)

O moj kralju, aen bio,Evo sam ti glas donioNeka vojska nepoznata,

Evo nam se pribliava.Ve te molim prije smunje,Da zaprii njima pute.

KRALJ

(se die na noge i ree)

Brani, sinko, domovinu,

Ne predaj se dumaninu.Vidi da je dan od boja,ini dakle to te voja.

BRANITELJ

(mu se pokloni i ide k njegovim vojnicima i otro ree)

Na oruje drubo ostala,

Evo nam se rat pripravlja,Jer sam jednu rije dobio,



36/85

Narodna drama

Kad sam s kraljem govorio.Dopust mi je poklonio,

Da vojujem i boj bijem,Prama vojski koja ide.Zato svaki nek me slidi,Bojno oruje nek se vidi.

(U taj as svaki trgne sablju iz korica i dri je uspravno. Zatim ide kapetanu i srdito mu ree)

Kapetane od te vojske,Red ti nije doi ovde,Tvojom vojskom nepoznatom.Na zapovijed tu prestani,Jer pogledaj naokoloOruanu vojsku moju,Sva je spravna za boj biti,Naeg kraja obraniti.

KAPETAN

(pogleda okolo i ree)

U naglosti ratne sprave,

Strano oruje prem nemilo,Vidim da me opkolilo.Nisam doa init smutnje,to zaprii meni pute.Iz dalekih strana idem,Mnogo dana da putujemDoi ovde, to sad imam,Oruanim mojim delijam.More li mi biti izvorPoi kraju na dogovor.

BRANITELJ

tovat u ti velianstva,Od koje si zemlje i carstva,I to udim dobro znati,Ako u ti poklon dati.



37/85

Narodna drama

KAPETAN

Umiljeno sve e znati,A ja u ti sad kazati,Ja sam zemlje Austrije,Pokrajine Dalmacije,Od Korule sve do isto,Postrana mi rodno misto.

BRANITELJ

(tada vidi da su prijatelji, okrene se njegovim vojnicima i ree)

Nema boja, nema smutnje,Bojno oruje nek se obue.

KAPETAN

(tako isto se okree njegovoj vojski i ree)

Vojsko moja putujua,Umorena s duga puta,Zatvorite sad oruja.More li mi biti izvor,Poi kraju na dogovor,Branitelje, sluaj dobro.

BRANITELJ

Kapetane, sluaj dobroto e znati,A ja u ti sad kazati.Ne smijem ti dopustitiDa ti ide pod orujemasnim krjem govoriti.Ve oruje podaj meni,Pa ispuni elju tebi.



38/85

Narodna drama

KAPETAN

Evo oruje moje bojno,Dajem ti ga dragovoljno.

(Ide kralju, pokloni se i ree)

O moj krje veleasni,Ja se sada klanjam vami.Svon gospodon previsokon,Koji sjedu spored s tobon.Doputa li vaa voja,Da izveden ples od boja.

KRALJ

(se die i ree)

Ja dopuam dobrovoljno,Nek ti bude zadovoljno.Ali svak koj je ovde vjeran doa,Da bi zdravo kui poa.

KAPETAN

(se pokloni i odlazi branitelju i kae otro)

Koju si oblast ti imao,Ka si oruje meni digao?Ko je oblast dao tebi,Da zaprii pute meni?Ako mi ga ne povrati,

Ti e mene uznemirit!

BRANITELJ

Nije srdbe bez potrebe,Kapetane, sluaj mene.Evo oruje tvoje bojno,Dajem ti ga dobrovoljno.I prijatelji pravi jesu,

Na poklon ti pruan desnu.



39/85

Narodna drama

KAPETAN

(se okree svojon vojski i ree)

O vitezi moji slavni,Budite mi sad pripravni,S otrim maem u desnici,Jer sam bio na divanu,Govorio o megdanuNaim krjem prem dostojnim,Ovaki su u nas zakoni.

Nek se svaki vjeran najde,U ples za vnon neka izajde.

(Ide okolo pijace i stavi ji u jedan red. Kapetan izie preda nje i ree)

Svaki mene neka slidi,Bojno oruje nek se vidi.

(Svi zajedniki izvadu mae. Nekoji pokupu korice od maa, minjice ponu sviriti i kapetan poneigrati motru,(bojni ples)...

Kad se doigra motra, dovezu vola.)

BARJAKTAR

(omiri sabjon po vratu vola u barama i ree)

Jedan, dva, tri,A etvrti vojvodi.

VOJVODA

(preko tega ide s maem pred kralja, pokloni se i ree)

O moj kraju veleasni,Ja se sada klanjam vami,Doputa li vaa vlada,Da se sie volu glava?



40/85

Narodna drama

KRALJ

(odgovori onako kako mu se dopada. Dozvoli.)

VOJVODA

(tada ide i odsijee volu glavu. Kad pane glava, svak se veseli i smije. Nastavi se ples, vol se dere iskuha se veera. Svak ide na veeru i tamo jedu i zbijaju ale dokle jih je voja.)

Ples od boja pred debelim kraljem - napomena

Tekst prema: Narodne drame, poslovice i zagonetke, prir. Nikola Bonifai Roin, Pet stoljeahrvatske knjievnosti, knj. 27, Zora - Matica hrvatska, Zagreb, 1963, str. 31-36. Kazivao Marinegedin, roen 1899, rnovo na otoku Koruli; zapisao Ivan Ivanan, 1959.

Ples od boja, poznatiji je po nazivu kumpanija ili kumpanjija, a naziva se jo motra i sienje vola.Osim u rnovu, kumpanija postoji jo i u korulanskim mjestima Blatu, Pupnatu, ari, Smokvici i

Veloj Luci. Kumpanije se u korulanskim mjestima izvode o pokladama, ali i na druge datume,primjerice na datume svetaca zatitnika sela, svjetovne blagdane i razne druge prigode. Imaju

izniman znaaj za lokalno stanovnitvo. U rnovu postoji predaja da je obiaj uveden kao spomenna gusarske napade na otok.

"Ukratko: rije je o mukom drutvu koje organizira poseban ples s maevima, drutvu koje upokladno vrijeme organizira prividnu vlast u selu (kraljevstvo, suenje i sl.) i itav obiaj dopunjujeodsijecanjem glave volu i prireivanje gozbe za lanove drutva." (Ivan Ivanan: Narodni obiajikorulanskih kumpanija, Institut za narodnu umjetnost, Zagreb, 1967, str. 9).

rnovska kumpanija vrlo je stara: sauvan je statut iz 1620. godine. Izvodi se o pokladama urnovu. Nakon Drugog svjetskog rata u rnovu se nije izvodila, a obnovljena je 1966. godine iizvodila se uz sienje vola do 1976. godine.

"lanovi kumpanije su mogli bit svi rnovci, koji su bili svrili puku skulu, ali se u kumpaniju niprimalo pijanine, svadjivce i lupee, ako bi ovih, kad bi bila kumpanija, bilo u mistu. Bilo bi se stalonikoliko judih prije Nove godine i dogovorilo se da e uinit kumpaniju. K ovima bi bili dohodili idrugi, i upisivali se. Posli nego bi bila na Vodokra potvdjena kolenda, na prvemu sastanku skupabili bi se dogovorili po koliko e se platiti za bit lan kumpanije." (kaziva Marin egedin Jastog. uIvan Ivanan, isto)

"Digo bi bilo grubo pogledat u debelinu vrata volu, ali to vojvodu ni strailo, jerbo je on na roge volastavi pofidanoga ovika, koji bi u momentu kad on ima udrit maon, zgodno zavrnu volu s glavon,tako da bi prid maon zglobovi lako popustili, otvorili. Jerbo ako vojvoda udre maon vola vie od

dva puta to je sramota, a ako ga posie od jednoga puta i malo potare, to je ast za cili skup i cilornovo." (isto)



41/85

Narodna drama

Obiaj biranja kralja najstariji je podatak o dramskim narodnim igrama u Hrvatskoj: u Trogiru jetakav obiaj opisan u arhivskim materijalima jo 1272. godine. Biranje kralja prakticiralo se u svim

naim krajevima u kojima su vladali Mleani (ibenik, Katela, zadarski otoci Molat, Silba, I, Olib,zatim Krk i drugdje). Obiaj odsijecanja glave volu takoer je vrlo star, neko rasprostranjen, osimna Koruli, diljem nae obale (npr. Krk, Split, Perast) a vjerojatno ima veze s drevnim rtvenimsveanostima.

Godine 1997. i 1999. obnovljena je kumpanjija u mjestu Pupnat na Koruli, uz odsijecanje glavevolu. Izvedba 1999. godine izazvala je skandal, te se nakon brojnih polemika i reakcija udruga zazatitu ivotinja odsijecanje glave u Pupnatu vie ne prakticira.



42/85

Narodna drama

KRIEVAKI TATUTI

PREMA OSJEKOM I ZAGREBAKIM PISANIM IZDANJIMA

1. Ne veseloga horvackoga bractva (pajdatva) brez kupice vina. 2. Veselo horvacko pajdatvo pri kupici vina mora imeti svojega glavara: stareinu ilistoloravnatela, kojemu se vsi pri stolu pokorjavati moraju. 3. Pajdatvo pri kupici vina more biti troje fele: prvi more biti samo za sebe: drugi vu hii pristolu hie gospodara (more biti muko, ali ensko): treti more biti pri stolu benefaktora, zvunnjegve hie. 4. Pajdatvo, koje je samo za sebe, zbira si stoloravnatela glasuvanjem, a ono pri stolu hie

gospodara ili benefaktora, dobi stoloravnatela od ovoga. enska more si za te posel imenuvatizamenika (hini japica), koji bu onda mesto nje zebral stoloravnatela, ali ov zamenik mora bitiperona, koja je vre (vekrat) bila pri stolu te enske. 5. Stoloravnatel se zbira, oli imenuje navodno ovak: pri obredu oli pri veerji po prvom jelu, a gdene jela, tam se zbira, oli imenuje taki, kak je bractvo selo za stol i okrepilo se s kupicom vina. 6. Na koga dojde red, da bude zebran ili imenuvan za stoloravnatela, on ima ast primiti ( 19).Gdo bi se tomu brez vrednih razlogov suprotivil ima ga pajdatvo prav predloenom stoloravnateluprigovoriti. To se vini tak, da se prijavi "protest". Taj protest moraju pajdai posluati i ondazebrati "protestni zbor" od tri perone pri stolu, koji prigovore posluaju i zreu osudu, da lipredloeni pajda more ili nemre biti stoloravnatel. Benefaktor, oli hie gospodar, mora taki, kakbractvo sedne za stol, ono lepo i cifrasto pozdraviti.

7. Stoloravnatel more biti pri stolu hie gospodara samo takva perona koja je vre pri njem piladobrodolicu (bilikum). Gde ne takve perone, mora onda pervo piti bilikum (jedini kazu gdje sepredi reda pije bilikum). 8. Stoloravnatel more najpredi zrei, da li ast prima, a onda more si, e je bractvo veliko (pri

ve stolov), imenuvati podstoloravnatela, koji ne mora predi toga piti bilikum: onda mora imenuvatifikua, ali ve njih, e je pajdatvo veliko. 9. Fikua mora poterditi hie gospodar, alias benefaktor oliti bractvo s kupicom vina i popevkom. 10. Je li koja perona mogua za dobiti ast stoloravnatela, vidi se najpredi iz knjige dobrodolice,koja se mora vu vsakoji horvacki hii voditi. 11. Stoloravnatel mora stolom lepo i fino ravnati, zdravice govoriti i kak bole more pajdatvozabavlati. Fiku pak mora paziti, da se zdravice buju obredavale, da kupice buju pune i prazne poregulah i da bu vina navek na stolu. Za podvorbu pri stolu imenuje stoloravnatel fletnoga peharnika,koji mora biti fikuu vu vsem pokoren. 12. Kak stoloravnatel tak i fiku moraju se s lepom rejum zafaliti za primljenu ast i to s punumkupicom suhoga vina. 13. Vsaka prvikrat v horvackoj hii pri stolu hie gospodara nahajajua se perona mora pitidobrodolicu (bilikum). Red i stara ega je, da se to pije pri obedu ili pri veerji pri kiselom zelju, apo prvoj zdravici. Dobrodolicu daje hie gospodar uz govor i predavanje znamenja pravic, koje su stum dobrodolicum svezane. Nude se kljui hie i pivnice, koje mora pozdravljeni bar doteknuti.Dobrodolicu pije, da ju ne dene z ruke, ar e ju dene z ruke mora mu se opet do vrha natoiti.

Veliina dobrodolice je po voli hie gospodara i po jakosti pozdravlenoga. 14. Za dobrodolicu pije se suho vino. Pod suhim vinom misli se brez ikoje kaplice vode. 15. Ak je perona takva, da suho vino podnaati ne bi mogla, oli e je dobrodolica preve velika

za tu peronu, onda po zagovoru jednoga samo kotriga, koji spada k lepomu spolu, oli ako dva



43/85

Narodna drama

pajdaa kotrigi posvjedoe, da je to na vinu slaba perona, mora stoloravnatel predloiti, da hiegospodar dopusti, da se jedna trejtina vode primea, oli da se menje mere dobrodolica ponudi.

16. Ako piju tri, oli ve njih dobrodolicu, pri istom stolu i vu istom pajdatvu, mora takaj hiegospodar s kupicom vina to poterditi (hie gospa ne mora). Ta poterda zove se "aldoma". Ak ih jemenje od treh, koji piju bilikum, onda hie gospodar more, ali ne mora poterditi. Vu tom kazuu,gda hie gospodar pije poterdu, moraju ga stoloravnatel i fiku pratiti (z njim piti). 17. Dobrodolica daje onomu, koji ju je zpil, pravicu dojti vu hiu gospodara, oli gospe v sako

vreme i biti tam stoloravnatel. 18. Gde nema hie gospodara, more gospa ponuditi dobrodolicu, ali dati punomo(plenipotenciju) stoloravnatelu, da dobrodolicu ponudi. V obodveh oveh kazuih pije stoloravnatelpoterdu dobrodolice: "aldoma", a k tomu se moreju prikluiti i drugi pajdai. 19. Stoloravnatel kak i fiku moreju ponujenu im ast odvernuti samo z vrednih razlogov(promuklost, beteg i dr.). Ove razloge ima hini gospodar ili benefaktor dobro ispitati i ondadrugoga imenuvati. Tam gde je pajdatvo samo za sebe, ono ispita razloge odvernua, pa ak jihpotrdi, onda se drugi zbira. Druga se dela kak veli 6. 20. Perva zdravica ide tituluu, pajdatvu, oli se prepua previdnosti stoloravnatela, komu bupervu rekel. Preporua se dobrim Horvatom, da pervu zdravicu nazdraviju horvackoj domovini.Zdravica mora takaj zapasti vsakoga pri stolu. 21. Vsakomu mukomu mora se prideliti pajdaica iz bractva pri stolu. Ako oveh ni dosti, jemljuse poznate. Ak pak je pri stolu ve enskeh neg mukeh, more jeden brat dobiti po dve pajdaice,oli ve pajdaic. 22. Za "Bog ivi" se pije "Ad libitum". To znai, da se ima piti po voli. 23. Za zafalnicu pije se puna kupica suhoga vina. Zafalnicu pije muki sam. enska ak jenazdravlena s nekim, ki ne v pajdatvu pri stolu, more zafalnicu predati jednomu bracu pri stolu,koji se z nejine kupice zafaluje.

24. Zafalnica nemre se predi zpiti, neg su vse kupice mukih bratov tak prazne, da v kupici ni jenekaplice ne. 25. Na zagovor hie gospe, oli koje sestrice pajdatva, more se dopustiti zafalujuemu, da mu se

vino zmea z vodom. 26. Pri zafalnici preporua se pratiti pijuega. Stoloravnatel mora to delati za dokaz zmonostisvoje. 27. Vsaka trejta zdravica ide stoloravnatela. Nazdraviti mu more gdo hoe, ali mora piti"templin". Mora najmre sam rei: "Ja pijem templin". Onda mora stoloravnatel kometi, kaj timora znati, da ta njega ide. 28. Gdo hoe kaj povedati (zdravicu), mora prositi stoloravnatela za jo govoriti. Ovomu se morabrez zatezanja dati, druga mora fiku stoloravnatela trofati. trof mora potrditi hie gospodar,

alijas benefaktor, oli celo pajdatvo, kad je samo za sebe. 29. Stoloravnatel nesme pozabiti na fikua. Mora mu nazdraviti navek, pokehdob je samnazdravljen bil i zafalnicu zpil. 30. Gdo pone zdravicu govoriti, a ne prosi stoloravnatela za re, pa makar je fiku, oli hiegospodar, pije za trof i templin punu kupicu. 31. V potreboe more vsaki brat od stola oditi, ali mora dozvolu sprositi i nazaj se povernuti. Vujtipak ne sme ar takvoga eka trof, da zgubi pravice, koje je dobil z dobrodolicom. 32. Pri vsih zdravicah mora biti posluh. Gdo proti tomu dela pak klafra, oli halabui, pije trofkupicu vina. 33. Ako bi vu bractvu ki bantuval, oli se druga nevredno plemenitoga bractva ponaal, onda sezbira vunbacitel, ki takvoga kotriga mora spametiti, a vu najhujem z bractva vun hititi. Imenuvani

vunbacitel mora piti "kura" kupicu vina. Kad svoj posel zveri, mora zpiti "okrepu" i ast poloiti.



44/85

Narodna drama

Vunbacitela more i stoloravnatel mam pri poetku svoje vlasti s fikuima imenuvati. Takimenuvani vunbacitel dobi znak okol ruke i mora prisegu poloiti, da bu slubu v redu vril.

34. Vu pajdatvu nesme se prepustiti zdravica krasnomu spolu, slogi, lubavi i prijatelstvu. 35. Zdravice moraju biti takve, da se ne zbantuje nikoji brat. 36. Zdravica domovini mora se piti s karikum "vandrek", a i drugi vu 34. moreju se tak piti.Zdravicu domovini more s dozvolom stoloravnatela zgovoriti vsaki brat, koji je dober v govorenju.Kad je vre jeno vreme govoril, prepusti govorenje desno sedeemu i tak ide naokol stola, dok nazajdo njega dojde, a onda ju mora opet prijeti i govoranciju zvriti. Vse to z lepemi remi, kak se ikaza domorodce. 37. Kad se vse zdravice obredaju, mora stoloravnatel poloiti ast v ruke hie gospodara, aliasbenefaktora, oliti bractva kad je ono samo za sebe, z lepem govorom i kupicom suhoga vina. Vsibrati moraju ga pratiti tak, da se nigda v kupice ne vidi ni kapla vina. Na to navesti stoloravnatel"republiku". 38. Republika more i dalje po voli vesela biti, ali mora vendar mir i red vladati. 39. Popevati se sme po voli, imenito pak pri vandreku. Tam gde je imenuvan po stoloravnatelupopeva, ima samo on prav popevku predvoditi i to onakvu kakvu zbere z oberfikuom. 40. Pajdatvo se more po voli raziti, pokehdob im je dosti.

Krievaki tatuti- napomena

Tekst prema: Krievaki tatuti, Turistiki savez opine Krievci 1973, str. 61-65.

Krievaki tatutinajpoznatije su hrvatske vinske regule. Premda najstariji sauvani zapis potjeeiz 18. stoljea (Miklouiev stoljetni kalendar), regule su vjerojatno starije. Iz 18. stoljea je izagrebako izdanje tatuta na 12 stranica, naslovljeno " Spelancija Kryzsoveckih tatutov". U 19.stoljeu Narodna tiskara u Ljubljani tiska novo izdanje "Krievakih tatuta, a 1910. izlazi u Osijekuknjiica pod nazivom: "Mathiascha Gubeza odperty lyszty aliti Kryzsovecky statuti". Sva ta izdanjarazlikuju se po broju paragrafa i mjesnim prilagodbama.

Regule su se primjenjivale u najrazliitijim drutvenim prigodama, kod raznih veselica razliitih"pajdaija", u kuama plemia i graana. Osim Krievakih tatuta, poznate su i druge hrvatske

vinske regule: Koprivnike regule, Varadinski fure, Krapinski vandrek, Turopoljski tatuti,Zagrebaka puntarija, Ivaneka smeancija i Svetojanska lumparija.

Tekst kojega donosimo skraena je varijanta Krievakih tatuta, prema zagrebakom i osjekomizdanju. Postoji i dua varijanta zabiljeena u Krievcima, takoer objavljena u knjizi Krievakistatuti(dostupna je i na Internetu, na adresi http://www.krizevci.net/statuti/).



45/85

Narodna drama

KRALJICE

Kraljiceidu svaki sokak u posebnoj drubi.Opremljaju se ovako: Obuku svoje najlipe ruvo, samo to nijedna nije u skutima nego u svilenojsuknji. To je tobo znak gospodstva. Opleci i marame su jim zlatom vezene. Za pletenicom nemajucvita. Pod vrat ne ovise ni jednog dukata. Na glavi nose eir. Svaka ga divojka posudi od svogmomka ili brata, zatakne apljino perje za eir, a ne kiti eir ni pravim ni kupovnim cviem negoga obloi dukatima i svojim i tuim novcem. Svaka divojka pod eirom jestkralj, a u pismi se uje ikraljica, ali se ni po odilu ni po slubi u Otoku ne razaznaje kralj od kraljice. Otoani vele svimakraljeviili kraljice. Svaki kraljmora imati sablju. Na ovu poveu svilene pantlike, da se vijore.Kraljeva bude po deset u drubi, a osim nji bude po tri divojkeobuene u bilo ruvo: Bile koulje i

rukave zlatom vezene, marame su oko vrata bile zlatom vezene, a glava je zavijena bilim zavojem.Priko toga zavoja prikriju se te divojke turskim burundukom. To je tanka koprena bile, tek maloukaste farbe, a obrubita je zlatnom ipkom, posve je slina kopreni koju u gospodski svatovamlada na glavi nosi. To prebace preko glave tako, da joj zlatna ipka obrubljuje lice, a krajevikoprene sputaju se priko prsa i lea. Jo zakiti glavu sa strana priko burunduka apljinim perjem.

Tako nakitita divojka zove se orubljica. Orubljicesu najvie po tri u drubi.Jo budu po etiri divojke u tom drutvu obuene u najlipe ruvo, ali niti imaju eira na glavi, nitisu zavijene ko orubljice, nego su pod svojom pletenicom, a obino su okitite kupovnim cviem. Tose zove druba kraljevska.S kraljicama ide i gajda.Kad pojdu kraljeviselom, idu sve dva po dva, najprije kraljevi, onda orubljicesve ujedno, a za njima

druba opet udvoje. One se skupe u kui gdi jim se veera spremlja. Iz te avlije izlaze pivajui:

Oj, goro jelova! Leljo!Travo tratorova! Leljo!Razvijaj listove, Leljo!Pokrivaj tragove, Leljo!Nek se ne zna traga, Leljo!Kud kraljevi eu, Leljo!eu i okreu! Leljo!

Kad dojdu u avliju, pivaju pisme. Kad svre, poinje njiova igra. Svaki kraljstane spram svoga para,a

Orubljicepivaju:

Ajd, poei, kralju!Ajd, poei, kralju, Leljo!

Dok se to piva, kraljprema svom paru ee i promine mista, pa se opet vrnu istim putem na svojepravo misto.

Orubljicepivaju:

Okreni se, kralju, Leljo!

Akraljevise svaki na svom mistu uokolo okrene.



46/85

Narodna drama

Orubljice, dalje se piva:

Udri sabljom, kralju, Leljo!

Akraljevi, kako stoje u redu, sve dva po dva blinja udare sabljom u sablju.

Orubljicekad zapivaju:

Krsti sablje, kralju, Leljo!

onda kraljevi, koji su jedan spram drugoga, prikrste sablje, a orubljicepivaju:

Promii se, kralju! Leljo!

Pa kraljeviispod sabalja prolaze i odma opet sablje krste, dok svi ne projdu.

Orubljicekad jim pivaju:

Ajd, proei, kralju! Leljo!

onda kraljeviprolaze izme parova jedan za drugim i opet stanu jedan spram drugoga dok svi neprojdu.

Orubljicezatim:

Poklonte se, kralju! Leljo!

Akraljevipridu svaki svom kraljuspram sebe i poklone se.

Onda orubljicenareuju:

Ajd u kolo, kralju! Leljo!Ajd poigraj, kralju! Leljo!

I kako se kraljevivataju u kolo, tako orubljiceve na glas gajdaevpojdu pivati poskoice, a dva-triput se samo okrenu pa idu dalje.

Primiv darove izlaze kraljeviiz avlije pivajui:

Lipa vama fala! Leljo!Darovaste kralja! Leljo!Kralja i kraljicu! Leljo!Svitlu orubljicu! Leljo!

Ako se sastanu dvi ete kraljeva, pivaju jedni drugima:

U vaega kralja! Leljo!Sablja od vatralja! Leljo!Suknja od pargara! Leljo!



47/85

Narodna drama

Kad obredaju selo pa se vraaju kui, pivaju doav u svoj sokak:

Oj, kraljeva majko, Leljo!Izidi pred kralja! Leljo!Kralj se umorio, Leljo!Perje polomio, Leljo!Vazdan igrajui, Leljo!Sabljom zveckajui, Leljo!

Kraljice- napomena

Tekst prema: Josip Lovrenti i Bartol Juri: "Otok: narodni ivot i obiaji", Zbornik za narodni ivoti obiaje junih Slavena,JAZU, Zagreb 1897, knj. II, str. 410.

"Obiaj zvan kraljice, kraljevi ili ljelje vezan je uz Duhove, uglavnom u sjeveroistonom dijeluHrvatske, u slavonskoj Podravini te kod Bunjevaca i okaca u Vojvodini. M. Gavazzi povezujeDuhove (pa tako i kraljice) s pretkranskim praznikom koji se kao dies rosae ili rosalia slavio uisto vrijeme, a zapaa i slinost kraljica sa srodnim obiajima sjevernih Slavena, Srba, Bugara iRumunja. Iako kraljice izvode djevojke, a srodni su obiaji kod susjednih naroda veinom muki,lako je uoiti neke "Mukarake" osobine i kod kraljica - meu ulogama tu su muke uloge kralja,djevera i barjaktara (igraju ih djevojke), ponegdje se itav obiaj naziva kraljevi, djevojke nosemuke eire i izvode ples ili "koreografsku igru" sa sabljama. Vidi: M. Gavazzi, Godina danahrvatskih narodnih obiaja, Zagreb, 1988." (I. Lozica: Folklorno kazalite(zapisi i tekstovi), Stoljea

hrvatske knjievnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1996, str. 381)



48/85

Narodna drama

ADAM I EVA

Boina prigodnica narodna u Poegi, 1900.

ANEO

Na boini ovaj dan od Boga sam ja poslan po Isusu u porodu da navijestim narodu veliko veselje,svim duam na spasenje.Dopustite rijei od Eve i Adama pripovijedat vama. Dopustite samo da dovedem amo drutvo kojeimam da njim veselo zapjevam:

Vjerujem u Boga,oca svemonoga,koji stvori nebo,zemlju, i svakoga.

BOG

Ja sam onaj koji sam kada je bilo nit, iz nita svijet i sve stvorio: nebo, zemlju, sunce, mjesec,zvijezde, nakiti' bau, usadi' punu radosti u kojoj bijae bez svake tuge i alosti, tada bi mi se vrloomililo da stvorim ovjeka. I stvorim, evo, njega sa svojom slikom, i nadahnu' od postanja

duhovnom prilikom.

ADAM

Boe, nisam vrijedan toga koliko ljubav tvoja uini premnoga, da ti mene stvori za prvoga ovjekada budem tvoj, a razlozima prilika.

BOG

Adame, od svakoga stabla smije jesti, samo od ova dva stabla znanja, dobra i zla jesti je grehota,jer u koje vrijeme, kad bude jeo, upoznat e zlo i izgubit e milosti moje!

ADAM

O, Boe, nisam vrijedan toga, koliko mogunost tvoja uini premnoga, da ti mene stvori za prvogagospodara raja.

BOG

Adame, ja te vidim za dobra uvara, da mi uva ovo malo dara, zato ti dade pomonicu da s njomuva, Evu drugaricu.



49/85

Narodna drama

ANEO

Nut na ove rijei Adam u slatki san pane. Kad iz slatkog sna ustane, pod stablom opazi Evudrugaricu, svoga rebra stvorenu uvaricu.

VRAG

Evo, Evo, nemoj Bogu vjerovati da e od ovoga stabla umrijeti. Ve e biti lijepa, dina, i Boguslina.

EVA

Po tvojim rijeima, ako je tako da u dobro i zlo upoznati, ustri u, zagristi u. Na, Adame, i tebi.Zagrizi, lijepa je, slatka, posluaj sad mene!

ADAM

Daj amo, i ja u je kuati da ti odara ne kvarim.

EVA

to je to, Adame, stid me savlada od velike sramote i jada. Daj smokvino lie da pokrijem stid, pabjei sa mnom u grm.

BOG

Adame, Adame, izai preda me!

ADAM

Ne mogu, Gospodine! Gol sam, bos sam! Stid me moje oi odii.

BOG

A tko te je nagovorio da si gol i bos postao?

ADAM

Nitko drugi nego Eva i onaj grijeh kojega sam uinio kod tvoje svete zapovijedi koju nisam izvrio!



50/85

Narodna drama

ANEO

Evo, Evo, nesretna ti u nesretno vrijeme kad upozna grijeha breme! Zar ti je bilo teko ne jestivoe, ve upasti u tolike zloe?

BOG

Evo, zato si lagala, da si mua u taj grijeh zavela?

EVA

O, Boe, nisam sama bila, kad sam tebe Boga uvrijedila! Nego vrag pakleni, u slici zmije, pristupi

meni da sagrijeim i Adama si u to oborim!

BOG

A ti, zmijo paklena, to si uinila taka grijeha golema, da si najprije Evu zavela, a Eva Adama u toobori.

VRAG

to me zmijom krive, kad uzroka nije, jer po zapovijedi bojoj pa priznaju i sami da im je voezabranjeno bilo jesti.

BOG

A kome sam ja milosti uskratio sa dva stabla znanja, dobra i zla jesti je grehota.

VRAG

Bog zabranjuje voe zbog velike svoje zloe.

BOG

Ti od moga lica odbaena! Po zemlji plazi, nek te djeca gaze. Kaku si muinu zavela meu Evu iAdama, tako prava bila, pod nogom ene zgazita bila!

VRAG

I ja sam u paklenim knjigama naao da sam se i ja negda-negda prevario, a sada odlazim. Jao, jao,jao!



51/85

Narodna drama

ANEO

Slavni Boe, kaku e pokoru dati Evi i Adamu da operu svoje suze u moru.

BOG

Ti, Adame, u trudu i znoju obraivat e zemlju svoju! A ti, Evo, pako, bolujui raat e djecu ipodlona e biti svomu muu dokle god se u prah ne pretvorite od kojeg ste i postali i k meni sene povratite.

ANEO

Nadvor iziite. Niste zavrijedili toga! Uvrijedili ste premiloga Boga!

ADAM I EVA

O, Boe, gledei ljepotu tvoju neemo nigda uvrijediti dobrotu tvoju! I mi se tebi klanjamo i tebekano Boga tujemo.

ANEO

estitam vam Boi i boino naroenje! Neka vas Bog blagoslovi i blaena djevica Marija poslijesmrti u raju blaenstva da.

VRAG

I ja u vam estitati, al mi morate darivati to god kojimoe vie! Da vam rabo vrag ne pie: pol praseta, uturu erbeta, i medene rakije, da se igospodin vrag napije! Rogove mi opletite kobasicama, a u torbu 5 talira, inae vam ne dam mira.

PJESMA

Bog vam dao blagodat,I nas ovde darovat!Zahvalimo Bogu i ovome daru,U kom milost imasmo, Adam - Evu pjevasmo.



52/85

Narodna drama

Adam i Eva- napomena

Tekst prema: Ivo T. Franji: "Dvije prigodnice iz Sl. Poege", Vjesnik etnografskog muzeja uZagrebu, 1937, str. 220-225. Igralo se u Poegi 1900. godine.

Adam i Eva se igraju i danas po mnogim mjestima Slavonije i drugdje (Voin, Gundinci i dr.)."Svojim tekstom te igre podsjeaju na srednjovjekovne predloke, pa i na uvenu Jeu d'Adam izdvanaestog stoljea, ali je vjerojatnije da je tu rije o kasnijim, baroknim utjecajima isusovakekazaline prakse, kakvih ima u mnogim europskim zemljama. Prvi poznati zapis (nepotpun)Adamai Eve tiskao je Luka Ili Oriovanin (Narodni slavonski obiaji, Zagreb 1846, str. 110-114)" (I.Lozica: Folklorno kazalite (zapisi i tekstovi), Stoljea hrvatske knjievnosti, Matica hrvatska,Zagreb, 1996, str. 385)



53/85

Narodna drama

HAJDUKA

Jedan igraobue na se vrlo poderane haljine, a oko glave zamota kakvu staru izdrpanu alinu. Naprsi privee nekolike konjske stare ploe i to su mu odlikovanja za junatva to je poinio. Za pasmetne dvoje drvljadi kao dvije male puke, meu njih zadjene mau mjesto jatagana i uzjae natap, te, poto se je malo nagario po licu, uleti u sobu kao pomaman. Razigra konja po sobi, amaom mae na sve strane, kao da bi sve posjeko.- Java gazijo za carev ljeb, polomi svu raju! - mole mu se svi prisutni.- Ko je ovdje glavar od sela? - pita on poto je ustavio konja nasred sobe.- Ja sam, efendum! - javi se jedan izvrh sobe koji je ve unaprijed odreen za toga.- Ti si biva glavar i u tebi sve selo dri glavu?

- Tako je, efendum, sve selo u meni, a ja u u tebi.- Ima li hajduka u tvom selu? - pita gazija ljutito.- Nema, efendum, nego je sve prava raja.- Zna li ti, more, ko sam ja? - pita on poto je doerao na konju pred glavara.- Znam vala, gazija eto, kakav nije prije dolazio u ovo selo.- Gazija, da no gazija: Idem te tevtiim zemlju i smiem hajduke.- Otur, efendum, da zapalimo po lulu duhana kad si ti taj ovjek - veli glavar i namiguje na jednomome, te u gazije prihvata konja i voda ga po sobi, a on sjeda uz glavara, ali plaivo gleda na svestrane jer se boji hajduka.- Otur vala, ko u svojoj kui, hajducima nema nigdje ni traga - slobodi ga glavar.- Ne bojim se, vala, da ih je pet stotina, i dok bi reko ta bi, ja bi ih isjeko ko repe - fali se gazija i

zadijeva mau za pas, a sve se plaivo okree.- Kako se kae u vas ovjek koji je ovako kao ja? - pita on glavara.- Kae se govnen.- E vidi, kako sam govnen ja, brat mi je Duran jo govneniji.Meutim u kui su uzeli vratilo sa stana, obukli ga kao ovjeka i zavili mu turban oko glave, te dokgazija razgovara sa seoskijem glavarima, malo se okrinu vrata od sobe i pomoli se vratilona vrata.Gazija, kako i onako pazi i gleda na sve strane, odmah opazi to i uplaeno skoi na noge.- Konja mi, konja mi! Hajduci! - vie on i uzme svoj tap, uzjae na njega i uini juri na vrata.Vratilouzmakne, a vrata se zatvore, ali on mlati maom po zatvorenim vratima i vie: "Stani moreda se ogledamo! Na megdan, kopilane!" Onda se okrene pa opet juri po sobi iz oeta u oe, kao dagoni nekoga. Poto je obletio po sobi, doe pred glavara i ljutito vie na njega:- Ti murtate jedan! dri u selu hajduke i krije ih!- Aman gazijo, za carev ljeb! U mom selu nema hajduka, nego se tebi privielo i, bigairi ak, rasplaimi ovo raje.- Nijesam vala raji ni mukajet - malo meke veli gazija - nego udarie hajduci, a ja doekahhandarom, te mu glavu odsjekoh i on utee bez glave, pa drugoga opet kuburom kres, obje munoge prebih a i glavu mu ah posje, ali utee. Ostale mi at nogama pogazi.- Aj! - udi se glavari nudi ga da sjedne te on sjede poto mu ono mome opet prihvati konja.- Maalah! ba si junak - fale ga prisutni, a njemu to milo, pa opet pria kako je hajduke gonio,sjekao im glave i pukama bio, pa utekli.Dok je on to priao, vrata su se otvorila i jedan je igra unio obueno vratilo i polako ga primiegaziji.Ovaj to sad spazi, uplaeno skoi na noge, uzjae na konja:

- Hajduci! Hajduci! Pogiboh! - povie on i htio bi pobjei ali ne smije na vrata jer je tamo vratilopabjei na drugi kraj, a vratilo za njim kree jedan igra. Najposlije se nekako nespretno okrene i



54/85

Narodna drama

sukobi se s vratilom prsi u prsi. Onaj to je gonio vratiloizmakne se, a gazija se uhvati s njime, tj.sa vratilom, po prsi junake, te omahiva tamo i ovamo, kao da se rve s najjaim ovjekom.

Prisutni ga sokole da se ne da, jer ako ga hajduk obori, da e izgubit glavu, a to misli i on panapregnuo svu snagu da obori hajduka. U tome rvanju esto puta gazija obori vratilona sebe, pa seonda trza dok se iskoprca ispod njega, te se ustane zajedno sa vratilom i opet nastavi rvanje. Potosu se tako nekoliko puta obarali i preturali jedan preko drugoga, najposlije gazija obori hajduka ikao inom odsijee mu glavu.- Aferim gazijo! - hvale ga svi. - Ba si junak od junaka!- Tako, hajduko koljeno! Ama to me bijae stegao rukama, sve su mi kosti pucale, ali platio je svesad - veli gazija i izdie turban i kapu sa vratila, ali se sad najedanput sneveseli. Zagleda bolje u to ionda ispusti to na tle, a poe se tui akama u prsi:- Kuku meni, brate! - zakuka gazija usav glas i pone plakati.- ta je? ta je? - pitaju prisutni i kupe se oko njega.- Moj brat Duran! Ovo je on, eto mu puste glave - kuka gazija. - A i udim se, kakav bi to junak bioda sam se s njim onoliko dugo nosio.Prisutniga tjee i saaljuju, ali on jednako kuka i plae, a najposlije pone naglas tuiti:

Kuku uro, brate mili!Kuku kuo iskopana!Kuku ruke odsjeene!Kuku krila salomljena!Ko ' hajduke glave sjei,

buljubao!I bedeme s njima kitit,

kito moja!Lele bratu! Le le-e-e-e!

- E jes rana za onakijem junakom! - viu prisutni - Ama nije fajde.- Jes, brate, rana bez prebola! Onakog junaka ne osta u svu zemlju, kuku meni za njim!Ovi ga tjee na sve naine te se nekako malo utjei.- Skini to pusto odijelo, pa ponesi pustoj kui, nek se jadna majka s njim razgovori - ree mu netkood prisutnih.- A neu ga pusta nosit, da mi srce za bratom puca, nego u ga meu ove junake podijelit, neka gaoni nose - veli gazija i sad se prisutni javljaju ta e koji uzeti. Neki uzme dolamu, neki arvale, nekial (turban), neki traboloz (pojas) itd. Dok su se o

Documents

Narodna Drama