Broj 48 • siječanj 2012. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Zdravstvo

Skupština

Mikuljanu povelja počasnog građanina

str. 12-13

str. 6-7

Primopredaja novih vozila hitne pomoći

NAPREDUJE GRADNJASPORTSKE DVORANE

U radnom posjetu općini Brdovec str. 10-11 Vodoopskrba str. 2-4

Uređuje se platocrpilišta Kosnica

2 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 3ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48

RIJEČ UREDNIKAPoštovani čitatelji,

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: V Broj: 48, siječanj 2012.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;

kronika@zacorda.hr Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, Mirjana Oštrec Bosak, Ljerka Rajaković

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

svi pogledi usmjereni su u novu Vladu i pote-ze koji će uslijediti. Po-sebno se to očekuje u sferi gospodarstva koje vapi za novim uvjetima privređivanja, a koji po-drazumijevaju rasterećenje raznih nameta, poboljšanje (neizdržive) nelikvidnosti, ali i prekomjernog uvoza - posebno poljopri-vrednih proizvoda.Aktivnosti u siječnju su nešto manjeg in-tenziteta u odnosu na lanjski prosinac, no vrijedno je istaknuti sljedeće: Županija pri-prema tradicionalni susret s gospodarstve-nicima (koji će se održati 22. veljače), na-preduju radovi na uređenju vodocrpilišta Kosnica, predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije Damir Mikuljan pro-glašen je počasnim građaninom Tiranskog okruga, u sklopu unapređenja hitne medi-cinske službe ministar zdravlja Rajko Ostojić uručio je županu Stjepanu Kožiću ključeve devet novih sanitetskih vozila za područje Zagrebačke županije, u Vrbovcu je održan “Dan s Jožom”, u spomen na pučkog tribu-na Josipa Pankretića.Na Plešivici je održano 1. prvenstvo Hrvat-ske u sanjkanju na prirodnim stazama, u svim našim goricama proslavljen je blagdan Sv. Vinka, u Samoboru su počele pripreme za 186. samoborski fašnik i ‘smje-nu’ vlasti.Početkom siječnja otvoren je 7. natječaj IPARD programa za mjere 101 i 103 te 3. na-tječaja za mjeru 302. Natječaji su otvoreni do 29. veljače.Ukratko ćemo se osvrnuti i na najznačajni-je planove devet županijskih gradova u ovoj godini.

Dragi čitatelji, pozdravlja VasVaš urednik,

Zlatko Herček, dipl. oec.

IMPRESSUM

VODOOPSKRBAVODOOPSKRBA

NOVA VIZURA KOSNICE - UREĐUJE SE PLATO POVRŠINE 9900 ČETVORNIH METARA I POSTAVLJA 2000 METARA ZAŠTITNE OGRADE

Vodocrpilište Kosnica, kapaciteta 900 l/s, okosnica je razvoja vodoopskrbe županije

Projekt Zagreb-istok jedan je od sedam projekata regionalnih vodoopskrbnih sustava u RH koji su uvršteni u listu za

sufinanciranje iz kohezijskog fonda EU

Biser županije, kako o vodocrpilištu Kosnica govori Marijan Marunica, direktor Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije, uskoro dobiva novu vizuru.

U tijeku je (započelo je lani u studenome) vanjsko uređenje parcele crpilišta i postav-ljanje ograde, čime će biti uspostavljena I. zona zaštite crpilišta unutar koje će se nala-ziti svi objekti vodozahvata. Plato, koji se uređuje, površine je 9900 četvornih metara, a duljina ograde oko 2000 metara. Investicija je vrijedna 1,29 milijuna kuna (bez PDV-a), od čega radove sa 70 posto potrebnog iznosa

(su)financiraju Hrvatske vode. Nakon što su riješeni imovinsko-pravni

odnosi (otkupljeno je oko 12 hektara zemlji-šta od privatnih vlasnika, dok je na zemljiš-nim česticama u vlasništvu RH uspostavlje-no pravo građenja), obavljeni istražni radovi (izvedeno je šest probno-eksploatacijskih zdenaca) te provedeno pokusno crpljenje, Vlada RH je u srpnju 2011. donijela odluku o dodjeli koncesije za vodocrpilište Kosnica na rok od 30 godina Vodoopskrbi i odvod-nji Zagrebačke županije. Ugovor o koncesiji potpisan je s (tadašnjim) Ministarstvom re-gionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gos-

podarstva. Vodocrpilište

Kosnica, s mo-gućim kapaci-tetom od 900 litara vode u se-kundi, buduće je glavno crpi-lište na područ-ju regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagre-bačke županije

Zagreb-istok, iz kojega će se vodom, među ostalim, opskrbljivati gradovi Dugo Selo, Vrbovec, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelina te općine Bedenica, Brckovljani, Rugvica, Gradec, Rakovec, Preseka, Dubrava, Farka-ševac, Kloštar Ivanić i Križ. Istočni dijelovi županije - posebno periferni koji oskudijeva-ju vlastitim izvorištima - nemaju adekvatnu opskrbu vodom, dapače postoje prostori na kojima nema niti metra javne vodoopskrbe. Zbog toga je, kaže Marunica, pitanje cjelo-vitog rješavanja vodoopskrbe postalo priori-tetno u planovima općeg razvitka županije.

U ožujku 2011. usvojen je projektni zada-tak za sanaciju devastiranih površina u II. i III. vodozaštitnoj zoni vodocrpilišta s ciljem zaštite vodonosnika i revitalizacije vodnog okoliša unutar zaštićenog područja crpilišta Kosnica. Izradu projektne dokumentacije, koja je u tijeku, financiraju Hrvatske vode.

Zaštita II. i III. zone vodocrpilišta

Još 2004., tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo je načelnu dozvolu za gradnju vodocrpilišta Kosnica. Njome je bilo predviđeno izdavanje pet za-sebnih građevinskih dozvola za gradnju složene građevine vodocrpilišta: ograde i vanjsko ure-đenje parcele, prometnica, platoa i odvodnje crpilišta, objekta crpilišta, cjevovoda i strojarske opreme te elektroinstalacija, sustava zaštite, mjerenja i upravljanja crpilištem. Građevinske dozvole su ishođene za svih pet dijelova složene građevine vodocrpilišta.

Ishođeno pet građevinskih dozvola

Rezultati fizikalno-kemijske i bakteriološke analize vode, uzete iz probnih zdenaca, pokazuju da svi analizirani parametri ne prekoračuju maksimalno

dopuštene vrijednosti Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće

Istok županije karakterizira

nedovoljna količina i kvaliteta pitke

vode, njezini veliki gubici te niska

razina pokrivenosti vodoopskrbnim

sustavom

Završetak radova očekuje se u svibnju 2012.

Radove sufinanciraju Hrvatske vode

Vodom će se opskrbljivati istok županije

(nastavak na slijedećoj strani)

4 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 5ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48

VODOOPSKRBAVODOOPSKRBA

U OPĆINI PRESEKA, U KOJOJ PREMA ZADNJEM POPISU ŽIVI 1438 STANOVNIKA, NEMA NITI METRA JAVNOG VODOVODA

‘Da bi blago imalo vodu, moramo šparati na sebi’

Vodoopskrba istočnog dijela županije koju će, vjerujem, podržati i Europska unija, od neizmjerne je koristi za našu općinu - kaže

Ivan Pavliček, načelnik PresekeDogodi se ljeti da se nemaš čime istuširati. Ostaju mi tada samo dvije stvari - čekati da se u bunaru (preko noći) prikupi voda ili otići kod puni-ce u susjedno selo. Kad bi bilo mogućnosti (a zasad je, na žalost, nema!), priključili bi se na javni vodovod - pripovijeda Zlatko Jedvaj iz Kamenice, naselja općine Preseka u kojoj nema niti metra javnog vodovoda. Stanovnici se (njih 1438) vodom koriste iz vlastitih dvorišnih bunara. Tek nekoliko obitelji (iz tri naselja - Donje i Gornje Sla-tine te Pogančeca) vodovodnim je cijevima spojeno na jedan bunar. No, njihova je iz-dašnost, kazuju mještani, sve slabija. Jedvaj se bavi poljoprivredom. Uzgaja, među osta-lim, sedamdesetak krava, od čega tridesetak muznih.

Opskrba iz cisterni

- Živina mora imati vodu, zato je ljeti če-sto i kupujem. Vatrogasci je dovezu u cister-ni (350 kuna za 8000 litara), a kako nema druge mogućnosti, spuštamo je u bunar. On se tada zamuti, pa moramo čekati dva do tri sata da se sve slegne... - govori Jedvaj, gla-

vijeda. Njegove kćeri, Katarina, Jelena i Marija, govore da ljeti, kad bunar presuši, odlaze kod bake u susjednu Hruškovicu, jer u njezinom bunaru, s obzirom da baka nema toliko stoke, ima zaliha vode.

Ivan Pavliček, načelnik Preseke, kaže da se stanovništvo i dosad mučilo, pa će bez javnog vodovoda izdržati još neko vrijeme (sve dok se ne sagradi vodoopskrbni sustav Zagreb-istok s potrebnom sekundarnom mrežom).

- Kad se sagradi, bit će to neizmjerna ko-rist za našu općinu, naročito veće poljopri-vredne proizvođače - kaže Pavliček, doda-jući da vjeruje da će gradnju vodovoda na istoku županije pomoći i Europska unija (iako su mještani ove općine veliki euro-skeptici, op.a.; vidi str 18).

Izdašnost bunara

Zdravko Kušec, također iz sela Kamenica, u čijoj je staji tride-setak krava, od čega 17 muznih, govori da se izdašnost bunara u njegovu dvorištu, kopanoga pe-desetih godina prošloga stoljeća, do dna (30 metara) obloženog ciglom, osjetno smanjila tijekom

zadnjih pet godina. - Da bi blago imalo vodu, moramo špara-

ti na sebi. Ne može se kod nas uživati ispod tuša, u kadi si onoliko koliko ti treba da se opereš. Dobro je dok ima snijega i kiše, pa se u zemlji napravi rezerva vode, no čini se da će ova godina biti grda - govori Kušec. Iako i on priželjkuje javnu vodoopskrbu, kaže da bi je koristio samo za napajanje sto-ke, te higijenske potrebe.

- I dalje bi pili vodu iz bunara, jer takvu nigdje ne možete kupiti! U odnosu na onu gradsku, koja se pije u Vrbovcu, naša je voda ‘sok’ - slikovito objašnjava Kušec.

Sesvetski Kraljevec - Ivanić-Grad duljina 25.520 metara; ishođena je potvrda glavnog projektaSesvetski Kraljevec - Božjakovina duljina 9806 metara; ishođena je potvrda glavnog projektaCerje - Vukovje - Sveta Helena duljina 16.780 metara; u tijeku je ishođenje potvrde na glavni projekt Kosnica - Cerje (I. etapa) duljina 4260 metara; u tijeku je izrada idejnog i glavnog projekta

MAGISTRALNI CJEVOVODI

- Okosnica razvitka vodoopskrbe je ra-zvoj i gradnja regionalnog vodoopskrbnog sustava koji obuhvaća gradnju vodocrpilišta Kosnica i magistralnih cjevovoda Sesvetski Kraljevec - Ivanić-Grad, Se-svetski Kraljevec - Božjako-vina, Cerje - Vukovje - Sveta Helena, Kosnica - Cerje te pre-crpne stanice u Ivanić-Gradu - govori direktor Vodoopskrbe i odvodnje, dodajući da je pro-jekt Zagreb-istok jedan od se-dam projekata regionalnih vo-doopskrbnih sustava u RH koji su uvršteni u listu za sufinanci-ranje iz kohezijskog fonda EU.

- Svrha projekta je podizanje kvalitete života, razvoj infrastrukture kroz gradnju nove, odnosno dogradnju postoje-će vodoopskrbne mreže, kao i uspostavlja-

Tijekom 2010. i 2011. na crpilištu Kosnica izvedeno je šest probno-eksploatacijskih zdenaca i 26 pijezometarskih bušotina, a pokusna

crpljenja su pokazala da je izdašnost svakog zdenca preko (projektiranih) 150 litara vode u sekundi

nje dugoročno održivog sustava upravlja-nja vodoopskrbnim sustavom te njegovo usklađivanje sa standardima Europske uni-je - naglašava Marunica. U projekt gradnje

regionalnog vodoopskrbnog sustava, koji se cijeni na oko 744,35 milijuna kuna, uz Vo-doopskrbu i odvodnju uklju-čena su i četiri komunalna trgovačka društva: dugoselski “Dukom”, “Ivakop” iz Ivanić-Grada, “Komunalac” Vrbo-vec i Zelinske komunalije. U tijeku je izrada studije izvod-ljivosti i aplikacije za prijavu projekta regionalnog vodoop-skrbnog sustava Zagreb-istok

za sufinanciranje iz EU fondova. Izradu stu-dijske dokumentacije, u stopostotnom izno-su, financiraju Hrvatske vode.

Vodoopskrba županije najvećim se dijelom obavlja

korištenjem podzemnih voda

koje se crpe iz aluvijalnih

naslaga doline rijeke Save

va sedmeročlane obitelji. Bunar kojim se koriste, dubok 43 metra, kopan je prije tridesetak godina.

- Danas bi, zbog izdašnosti, trebalo možda i dublje kopati, do 120, 150 metara, ali tko zna ka-kva bi bila kvaliteta vode - kaže Jedvaj čiji obrt pruža i usluge po-ljoprivrednom mehanizacijom.

- Trebam oprati kombajn, traktorske pri-ključke., ako se ne održavaju, propast će. Dobro je dok u bunaru ima vode, a kad nema, treba strojeve, onako prljave, voziti na pranje. A čim izađeš na cestu s blatnja-vim gumama, policija te kazni... - pripo-

Ne može se kod nas uži-vati ispod tuša, u kadi si onoliko koliko ti treba da

se opereš (Zdravko Kušec)

Stanovništvo se vodom

opskrbljuje iz dvorišnih

bunara

Koncesija je dobivena na rok od 30 godina

Zlatko Jedvaj i Ivan Pavliček

Katarina, Marija i Jelena Jedvaj

Zdravko Kušec

6 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 7ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48

SKUPŠTINAVIJESTI

IZASLANSTVO ŽUPANIJE U TIRANI RAZGOVARALO O KULTURNOJ, GOSPODARSKOJ I SURADNJI U TURIZMU

Predsjedniku Skupštine uručena poveljapočasnoga građanina Tiranskog okruga

Povelja je Damiru Mikuljanu uručena zbog zalaganja u razvoju diplomatskih, političkih i gospodarskih odnosa, te doprinosa u ukidanju

viznog režima između RH i AlbanijePredsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan preuzeo je u Tirani (kra-jem siječnja) povelju počasnoga građanina Tiranskog okruga, koja mu je - zbog njegova zalaganja u razvoju diplomatskih, političkih i gospodarskih odnosa, te doprinosa u ukidanju viznog režima između RH i Albanije - dodijeljena još u listopadu 2010. godine. Povelju je Mikuljanu uručio Tahsim Mema, predsjednik Skupštine Tiranskog okruga.

- Iznimno sam ponosan i sretan i nadam se da je to tek početak naše suradnje - rekao je albanskim ko-legama predsjednik Mikuljan, prvi strani državljanin kojemu je dodi-jeljena titula počasnoga građanina ovoga albanskog okruga.

- Naša je suradnja počela u stu-denome 2009. kada je gospodin Mikuljan s delegacijom Zagrebač-ke županije posjetio Tiranu. Od tada do danas puno je učinio na približavanju naših dvaju naroda, jer ukidanjem viznog režima sru-šena je velika barijera koja nas je udaljavala. Na tome smo mu istin-ski zahvalni. Veliku ulogu u svemu tome odigrali su i albanski velepo-slanik u Hrvatskoj Pellumb Qazi-

mi, predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji Memetali Zenuni i bivši ministar obrane Davor Božinović - izjavio je Tahsim Mema, dodavši da je ponosan i sretan što je titula poča-snoga građanina dodijeljena njego-vom prijatelju.

Uz predsjednika Skupštine u iza-slanstvu Županije bili su potpredsjed-nica Skupštine Marija Ledinski-Anić, zamjenik župana Rudolf Vujević i predsjednik Vijeća al-banske nacionalne manjine Me-metali Zenuni. Tijekom trodnevna

boravka u Tirani oni su se sastali s gradonačelnikom toga grada Lulzim Bashaom te s ministrom unutarnjih poslova Bujarom Nis-

haniom i njegovim zamjenikom Ferdi-nandom Ponijem. Tijekom razgovora o mogućoj kultur-noj, gospodarskoj i turističkoj suradnji dviju regija, alban-ska je strana poka-zala veliko zani-manje za hrvatska

poduzeća koja bi u Tirani gradila tramvajske i željezničke pruge, autobusne kolodvore i vodovodne mreže, te mogla pomoći u organi-zaciji zbrinjavanja otpada.

Kada sam prvi puta dolazio u Albaniju, imao sam predrasude o toj zemlji, no moje krivo shva-ćanje srušilo se već na putu od zračne luke do Tirane. Nisam za-mišljao da tamo postoji moderna gospodarska zona, nalik na naš Buzin, u kojoj su prisutne velike svjetske kompanije. Od ‘zatvore-ne’ zemlje u koju se nije moglo ući, u kojoj nije bilo privatnog vlasništva, Albanija doživljava ubrzani razvoj. Albanci žele naše tvrtke i proizvode, mislim da je došlo vrijeme da se ozbiljnije pozabavimo tom zemljom - kaže Mikuljan, koji je albanskim kole-gama predložio da neke od svojih službenika pošalju na edukaciju u Zagrebačku županiju. - Pred-ložio sam da prihvatimo njihove ljude, da svakodnevno budu s nama, da vide i nauče kako mi rje-šavamo probleme, kako je orga-nizirana naša lokalna samoupra-va, kako pripremamo projekte za europske fondove - po povratku iz Albanije rekao je predsjednik Županijske skupštine.

Od ‘zatvorene‘ zemlje do ubrzanog razvoja

Domaćini su pokazali zanimanje

za hrvatska poduzeća koja

bi u Tirani mogla graditi tramvajske i željezničke pruge

Povelju je predao Tahsim Mema, predsjednik Skupštine Tiranskog okruga

Uz predsjednika Mikuljana u izaslanstvu su bili potpredsjednica Skupštine Marija Ledinski-Anić, zamjenik župana Rudolf Vujević i predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Memetali Zenuni

Izaslanstvo je primio i albanski ministar unutarnjih poslova Bujar Nishani

DVADESETA OBLJETNICA MEĐUSOBNOG PRIZNANJA HRVATSKE I UKRAJINE

Nakon bilateralne slijedi gospodarska suradnja

Kijevska oblast i naša županija kreću u konkretizaciju lani potpisanog sporazuma

Malonogometni turnir goričke HVIDRA-e Momčad “Intersport Memya” po-bjednik je jubilarnog 20. malo-nogometnog turnira HVIDRA-e, po-četkom siječnja odigranog u Velikoj Gorici. Paralelno sa seniorima igran je i turnir veterana na kojemu je ta-kođer slavila momčad “Intersporta”. Iako je odaziv momčadi bio nešto slabiji nego proteklih godina, orga-nizacijski i kvalitetom igrača turnir je dosegao sam vrh hrvatskog ma-log nogometa. Tijekom deset turnir-skih dana parketom srednjoškolske dvorane prošle su 63 momčadi, a organizatori se nadaju kako će se sljedeće godine turnir održati u no-voj sportskoj dvorani, čija bi gradnja uskoro trebala početi.

Svečanom akademijom, koju je organiziralo Hrvatsko-ukrajinsko društvo, obilježena je 20. obljetnica međusobnog priznanja Hrvatske i Ukrajine. Ukrajina je bila prva država članica UN-a koja je priznala Hrvatsku, 11. prosinca 1991., mjesec dana prije nego što su to učinile zemlje tadašnje Europ-ske zajednice (danas EU), dok je državnu neovisnost Ukrajine RH priznala 5. prosinca 1991.

Bio je to važan iskorak, od-mak od dotadašnjih politika ši-rih društvenih zajednica (Jugo-slavije i SSSR-a), rečeno je za svečanosti kojoj je, uz tadašnje visoke državne dužnosnike RH, prisustvovao i zamjenik župana Damir Tomljenović. Podsjetio je na lani potpisani sporazum o suradnji naše žu-panije i Kijevske oblasti, te najavio njegovu skoru konkretizaciju.

- Kijevska oblast i Zagrebač-ka županija imaju puno slično-sti. Ova ukrajinska oblast može

biti interesantna regija za naše gospodarstvenike, a siguran sam da i Ukrajinci mogu naći

svoj interes u ne-kom od poslova na području Za-grebačke župa-nije - izjavio je

Tomljenović, dok je ukrajinski veleposlanik u RH Oleksandar Levčenko rekao da je, nakon

bilateralne, došlo vrijeme i za konkretnu gospodarsku surad-nju.

- Ona mora biti dodatna vri-jednost dosadašnjih kontakata, no županije mogu samo stvoriti okvire gospodarske suradnje, a dalje je sve na biznismenima, poduzetnicima koji žele reali-zirati svoje projekte - rekao je veleposlanik Levčenko.

U Hrvatskoj živi oko 2000 Ukrajinaca

Ukrajina je bila prva država članica UN-a koja je priznala Hrvatsku

8 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 9ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48

SKUPŠTINA

Želim sudjelovati u kreiranju svoje sadašnjosti i budućnosti. Svojevrsni mi je izazov vlastitim radom mijenjati opću sliku koju građani imaju o politici i političarima, a ona ni u najboljem slučaju nije bajna.

Razbiti blokade građanao radu županijskih tijela

SAND

RA S

TARJ

AČKI

(HNS

)DOGAĐAJI

voditeljica ureda Uprave “Overseas Expressa” predsjednica HNS-a Svete Nedelje u drugom mandatu članica Predsjedništva HNS-a Zagrebačke županije

Zašto politika?

Dobitnici priznanja

U SPOMEN NA NARODNOG TRIBUNA UPRILIČEN TRADICIONALNI “DAN S JOŽOM”

‘Sloga kuću gradi!’‘Ostani u politici

onakav kakav si u privatnom životu’,

citirao je Pankretićeve riječi župan Kožić

Sjećanja na narodnog tribu-na, saborskog zastupnika i prvaka HSS-a Josipa Pan-kretića evocirana su na tradicio-nalnom “Danu s Jožom”, u Vrbov-cu upriličenom 15. siječnja.

- Sjećanja su duboka. Sjećamo se njegovih govora u Saboru koji su izazivali niz reakcija. Znao je što u određenom trenutku treba reći, bio je prirodno inteligentan, iskusan, omiljen među ljudima - istaknuo je župan Stjepan Kožić, ujedno i predsjednik županijskog HSS-a, organizatora manifestacije održane 14 puta. Citirao je Jožine riječi: “Ostani u politici onakav kakav si u privatnom životu”, “Nemoj zaboraviti svoje korijene, svoju familiju”, “Cijeni druge i drugi će cijeniti tebe”, rekavši da bi se tako i danas trebalo ponašati.

- Sloga kuću gradi! - poručio je, dodavši da je siguran da će član-stvo HSS-a naći snage da i dalje bude složno.

O Josipu (Joži) Pankretiću go-vorio je i Ivan Vuk, član Skupštine

Na svečanosti su, tradicionalno, uručena priznanja “Josip Pankretić” što ih HSS dodjeljuje svojim člano-vima i organizacijama za aktivnosti u protekloj godini, te za očuvanje uspomene na svoga narodnog tribuna. Primile su ih općinske or-ganizacije Preseke, Krašića i Rakov-ca, gradske organizacije Vrbovca, Svetog Ivana Zeline i Samobora te Antonija Maleković iz Brdovca (za očuvanje narodne baštine, govora i običaja brdovečkog kraja), dok je zlatna značka s likom Josipa Pan-kretića dodijeljena Josipu Berčiću, osnivaču i predsjedniku prvog HSS-ovog ogranka u Samoboru.

Budućnost naše stranke je u poštenju, pravici i zajedništvu - poručio je čelnik vrbovečkog

HSS-a Dejan Jaić

Koprivničko-križevačke županije, u vrijeme obnove HSS-a jedan od prvih Pankretićevih suradnika, koji je sjećanja prenio na, kako je rekao, više od sedamsto stranica koje će jednoga dana biti i tiskane.

- Vezala nas je linija iskrenog hrvatstva i slavne tradicije HSS-a. Bio sam mu ‘desna ruka’. U to smo vrijeme išli među ljude, među narod, što nam danas nedostaje - rekao je Vuk.

Na groblju u Dijanešu položeni su vijenci te

zapaljene svijeće

Manifestaciju je organizirao županijski HSS

Sveta Nedelja može i treba biti poduzetnički raj i turističko mjesto. Na nama je da tu naizgled nespojivu formu osmislimo i provedemo u djelo, imajući u vidu blizinu Zagreba i Samobora te odličnu prometnu

povezanost - govori Sandra Starjački

Tijekom političke karijere uvijek sam davala naglasak na dvije stvari: mlade i ravnopravnost spolova. U tome smjeru nastavit ću i dalje. Zastupat ću interese mladih i žena, te raditi na većoj zastupljenosti mladih u procesu odlučivanja kroz rad u predstavničkim tijelima lokalne sa-mouprave. Mladi koji imaju ideje i žele raditi moraju na izbornim listama do-biti istaknuto mjesto - govori vijećni-ca Sandra Starjački, napominjući da je

ravnopravnost spolova u RH dose-gnula visoku razinu te da žene

sada same trebaju donositi važne odluke i uključivati se u procese odlučivanja i upravljanja.

- U tom smislu moja je želja raditi na jača-nju svijesti o važnosti preuzimanja odgovor-nosti. To planiram pro-vesti kroz inicijativu žena koja je osnovana u HNS-u Zagrebačke županije, kao i kroz rad udruga koje se bave pitanjem žena - dodaje vijećnica. Naglašava da se kombinacijom stal-nog obilaska terena i neposrednog raz-govora s biračima

trebaju razbiti blo-kade građana do kojih

dolazi zbog nejasnog statusa, a time i percepcije rada županijskih tijela.

- Regionalizacija Hrvatske nužno se naslanja na spomenuti problem, a zada-tak nas vijećnika je da o tome razgova-ramo, predlažemo i donosimo najbolje odluke. Tada ćemo i građanima moći pružati kvalitetne informacije i time ih pripremiti za vremena koja dolaze - kaže S. Starjački. Posebno ističe da je HNS u nepuna dva mandata (koliko je u koaliciji obnašao vlast) predlagao rješenja javno-privatnog partnerstva kojima je cilj bilo poboljšanje, a u ko-načnici i potpuno rješavanje problema osnovnog i srednjoškolskog obrazova-nja u županiji, ali zbog raznih partiku-larnih interesa, nije bilo želje da se pro-blem i stvarno riješi. O dosadašnjem radu Skupštine govori: “Pri radu sva-kog predstavničkog tijela, u kontekstu dnevnog reda, postavlja se uvijek isto pitanje: radi li se ovdje uistinu o ljudi-ma? Smatram da se na dnevnom redu trebaju naći, osim zakonom definiranih odluka, i druge teme važne za život građana i poslovanje gospodarstveni-ka. Posebno se to odnosi na poslovanje trgovačkih društava u kojima Županija ima udjele ili je njihov osnivač. Oni su nezaobilazan instrument u kreiranju i realizaciji ciljeva županije, a korisni-ci su financijskih sredstava proračuna. Takav pristup je dio koncepta dobrog upravljanja, uspostavljenog u zemlja-ma članicama EU. Primijenimo to u praksi”.

10 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 11ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48

GRADOVI I OPĆINEVATROGASCI

RADNI POSJET ŽUPANA I NJEGOVIH SURADNIKA OPĆINI BRDOVEC, S PREKO 11.300 STANOVNIKA NAJVEĆOJ OPĆINI ŽUPANIJE

Sportska dvorana bit će sagrađena do lipnjaDvodjelnu dvoranu zajedno (su)financiraju Ministarstvo regionalnog razvoja sa 60% te

Općina i Županija, svake sa po 20%

Zacrtanom dinamikom, završetak radova oče-kuje se u lipnju, napre-duje gradnja sportske dvorane uz OŠ Pavla Belasa u Brdov-cu. Uvjerili su se u to, obišavši gradilište, župan Stjepan Ko-žić, njegov zamjenik Rudolf Vujević i potpredsjednica Žu-panijske Skupštine Marija Le-dinski-Anić, koji su s čelnicima Brdovca razgovarali i o drugim investicijama na području ove općine.

Dvodijelnu sportsku dvora-

veća u županiji) puno ulaže u djecu i obrazovanje, te čelnike županije zamolio da Općini po-mognu u otkupu zemljišta za ure-đenje vanjskog igrališta uz OŠ Ivane Brlić Ma-žuranić u Prigor-ju Brdovečkom.

Osim o škol-stvu, razgovara-lo se i o drugim, za ovu općinu važnim infrastrukturnim pro-jektima. Jednim od značajnijih

Nećemo braniti poduzetničke aktivnosti, ali iznimno nam je bitna zaštita okoliša - razgovara-jući o najavljenim investicijama Plive - gradnji novog pogona u Savskom Marofu, u što se planira uložiti oko 100 milijuna dolara - rekao je Prelec. - Zabrinuti smo za naše vodo-crpilište “Šibice”, iz kojeg se vo-dom opskrbljuje oko 100.000 stanovnika zaprešićkog kraja i susjednoga Zagorja, te zajedno s Plivom pokušavamo riješiti eko-loške probleme, odnosno sanaci-ju potoka Gorjak - dodao je.

Novi pogon Plive

načelnik je istaknuo gradnju ka-nalizacije od Javorja do Ključa Brdovečkog u dužini od oko 9

kilometara. Kako će se prilikom gradnje oštetiti županijska pro-metnica, Općina namjerava 2,5 kilometara ove ceste potpuno, a oko šest kilome-tara, u suradnji sa Županijskom

upravom za ceste, djelomično obnoviti. Prelec je također re-

Gradnja dvorane uz OŠ “Pavao Belas” košta 9,4 milijuna kuna

Tri osmogodišnje škole polazi 1100 učenika

Županija je dosad u školstvo Brdovca uložila oko 15 milijuna kuna

Prioritet je gradnja nogostupa uz državnu cestu

OBRATITE POZORNOST NA ISPRAVNOST DIMNJAKA

Tijekom siječnja bilo 76 požara

Osim gašenja požara bilo je i 13 tehničkih intervencija

Tijekom siječnja Vatrogasni operativni centar Zagrebačke županije evidentirao je 76 poža-ra, najviše (48) na stambenim i poslovnim objektima. Stoga Va-trogasna zajednica županije ape-lira na stanovnike da posvete po-zornost ispravnosti dimovodnih kanala, čistoći kuhinjskih napa, kao i ispravnosti ostalih grijaćih tijela (koja se ne bi smjela ostaviti bez nadzora), te urednosti ložišta peći. Nadzorom inspekcije utvr-đeno je da se najveći broj požara dogodio upravo zbog lošeg odr-žavanja ložišta peći i dimovodnih kanala, kao i neispravnih električ-nih uređaja i instalacija.

Požari su evidentirani u Sve-toj Nedelji, Samoboru, Velikoj Gorici, Dugom Selu, Zaprešiću,

Jastrebarskom, Ivanić-Gradu te u općinama Brckovljani i Orle. Osim velike materijalne štete na objektima, bilo je i ozlijeđenih osoba te, na žalost, i smrtnih slu-čajeva (Sveta Nedelja).

- Pozivam stanovnike županije da učine sve kako bi eliminirali uzroke nastanka požara - poruka je Josipa Novosela, zapovjednika VZ Zagrebačke županije. Osim na građane, iz županijske Vatro-gasne zajednice apeliraju i na dobrovoljna vatrogasna društva da obrate pozornost na ispravnost vatrogasne opreme te tehničku ispravnost vatrogasnih vozila (čiji spremnici trebaju biti napu-njeni sredstvima za gašenje) kako bi se osigurao što brži izlazak na intervencije.

Zabilježena je velika materijalna šteta

Bilo je ozlijeđenih, ali i smrtno stradalih osoba

nu, koju će koristiti 370 učenika škole, ali i udruge koje djeluju na području općine, zajedno (su)financiraju Ministarstvo regionalnog razvoja sa 60% te Općina i Županija, svaka sa po 20%. Investicija je vrijedna 9,4 milijuna kuna.

Osim u dvoranu, Županija je dosad osjetna sredstva uložila i u dogradnju OŠ Pavla Belasa, gradnju sportske dvorane uz OŠ Ivana Perkovca u Šenkovcu te održavanje OŠ Ivane Brlić Mažuranić, ukupno oko 15 mi-lijuna kuna.

- Značajno ulažemo u (do)

gradnju škola i dvorana na području županije, no to još uvijek nije dostatno da bismo zadovoljili sve potrebe - rekao je župan, izrazivši nadu da će županijske investicije u škol-stvu podržati i nova Vlada, bez obzira na različitost političkih boja.

- Bez resornih ministarstava ovakve bi se investicije puno teže realizirale - istaknuo je žu-pan. Govoreći o planovima, na-čelnik Brdovca Alen Prelec je rekao da i njegova općina (naj-

kao da Općina nije zadovoljna javnim prijevozom na svom području te se zanimao u kojoj je fazi realizaci-ja projekta inte-griranog javnog prijevoza na području naše i Krapinsko-za-gorske županije te Grada Zagre-ba. Župan je po-jasnio da se ovaj projekt, koji bi u konačnici osigurao jeftiniji prijevoz i njegovu ujednačenu

Lani osnovana Turistička za-jednica “Savsko-sutlanska do-lina i brigi”, kaže njezin direktor Stjepan Esih, nastoji izletni-cima, putnicima-namjernici-ma.., približiti prednosti ovoga pograničnoga kraja, kako bi se u njega zadovoljno vratili. Značajnijim manifestacijama koje planira organizirati u ovoj godini ističe 2. sajam OPG-a za-prešićkog područja s izložbom konja, međunarodnu biciklija-du Brdovec-Brežice-Bizeljsko-Dubravica-Marija Gorica, pri-kaz berbe grožđa “Kak su brali naši stari”, te 2. gastro-eko-et-no izložbu zaprešićkog kraja.

“Savsko-sutlanska dolina i brigi”

kvalitetu na području cijele žu-panije, ne može realizirati bez Grada Zagreba, čija Skupština

treba prihvati-ti pripremljeni sporazum.

Načelnik Br-dovca prisutne je upoznao i s inicijativom nje-gove općine o ponovnom stav-ljanju u funkci-ju pruge prema

Kumrovcu, koja dijelom prola-zi i kroz susjednu Sloveniju.

Jedna od značajnijih općinskih

investicija gradnja je kanalizacije od Javorja do Ključa

Brdovečkog, u dužini od oko 9 kilometara

Prelec je prisutne upoznao s

inicijativom Općine o ponovnom stavljanju u

funkciju pruge prema Kumrovcu

12 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 13ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48

ZDRAVSTVOVIJESTI

REPUBLIKA HRVATSKAZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA BISTRAUred načelnika

JAVNI UVID

1. Objavljuje se javni uvid u prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vla-sništvu RH na području Općine Bistra u trajanju od 15 (petnaest) dana.2. Javni uvid će se održati od 06.02.2012. go-dine do 21.02. 2012. godine u prostorijama Općine Bistra, svakim radnim danom od 10.00 do 15.00 sati.3. Zainteresirane osobe mogu dati prigovore na prijedlog Program najkasnije u roku od 8 (osam) dana od isteka roka iz točke 2., do 29.02. 2012. godine.

U PRIJEDLOG PROGRAMA RASPOLAGANJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU DRŽAVE ZA PODRUČJE OPĆINE BISTRA

Prigovori se dostavljaju na sljedeći način:a) upisivanjem u knjigu primjedbi uz prijedlog Programa na javnom uvidu,b) upućivanjem pisanih primjedbi Jedinstve-nom upravnom odjelu Općine Bistra.

Općinski načelnikKrešimir Gulić

KLASA: 320-01/12-01/01URBROJ: 238/02-02-12-01Bistra, 30.01.2012.

Na temelju članka 30. st. 4. i 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 152/08., 21/10., 52/11.), i članka 37. Statuta Općine Bistra (Službeni glasnik Općine Bistra, br.

05/09), načelnik Općine Bistra objavljuje

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Pokrenut program “Zdravo mršavljenje”

Služba za javno zdravstvo, socijalnu medicinu i geron-tologiju županijskog Zavoda za javno zdravstvo počela je u Ve-likoj Gorici provoditi program

“Zdravo mršavljenje”. Pro-gram, koji (besplatno) polazi 27 kandidata, na multidiscipli-naran način obrađuje problem pretilosti, uključujući aspekte zdrave prehrane, redovite tjele-sne aktivnosti te psihološke potpore. U Za-vodu za javno zdravstvo kažu da su polaznici dobili priliku

osvijestiti potrebu za modifici-ranjem vlastitih prehrambenih navika uz povećanje kretanja i vježbe na svježem zraku, te psihološku potporu stručnjaka i same grupe pri uklanjanju ba-

rijera koje ih sprečavaju u po-kušaju kontrole tjelesne teži-ne. S polaznicima tečaja rade liječnik, psihoterapeut, viša

medicinska sestra, nutricionist i instruktor plesa. Njihova je zadaća usmjeriti grupu na pra-vilno i učinkovito mršavljenje i općenito na zdrav način života.

Program je podijeljen u dvije faze: prva (intenziv-

na) traje dva mjeseca i u njoj se usvajaju pro-grami edukacije i pot-

pore, a potom slijedi razdoblje samostalne primjene nauče-noga. Druga faza će uslijediti nakon zajedničke evaluacije rezultata prve faze, a protegnut

će se na dvije do tri godine, uz povremene susrete grupe, stručne savjete i nadzor vodi-telja.

MINISTAR ZDRAVLJA RAJKO OSTOJIĆ URUČIO KLJUČEVE NOVIH VOZILA HITNE MEDICINSKE POMOĆI

Brza intervencija spašava život!Županija je i dosad, iz vlastitih i decentraliziranih

sredstava proračuna, izdvajala za nabavu opreme i novih vozila, no novca nikad dosta -

poručio je župan Kožić

U sklopu unapređenja hitne medicinske služ-be ministar zdravlja Rajko Ostojić uru-čio je županima sedam hrvatskih županija ključeve 50 vozila hitne po-moći. Ukupno je, za potrebe županijskih zavoda za hitnu medicinsku službu, nabavljeno 128 vozila (spo-

menutih 50 je bila posljed-nja isporuka). Pojedinačna vrijednost vozila, zajedno s

opremom, izno-si 550.000 kuna. Primivši ključeve, župan Stjepan Ko-žić je naglasio da će vozila osjetno

unaprijediti kvalitetu hitne me-dicinske pomoći.

- Prostorno, županija je veli-

Upriličen je prikaz pružanja hitne medicinske pomoći

Ministarstvo je ukupno nabavilo

128 vozila

Hitna pomoć je u nizu segmenata bila odlično zamišljena, ali njezina je izvedba, u pojedinim

dijelovima, zadnjih mjeseci bila loša - rekao

je ministar

Županija je osnovala Zavod za hitnu medicinsku pomoć, s prijavno-dojavnim centrom u Velikoj Gorici

S polaznicima tečaja rade liječnik, psihoterapeut, viša medicinska sestra, nutricionist i instruktor plesa

ka, a njome prolaze i autoceste. Stoga je hitna intervencija, u slučaju potrebe, iznimno važ-na. I sami smo dosad, iz vlasti-tih i decentraliziranih sredstava proračuna, izdvajali za nabavu opreme i novih vozila, no nov-ca nikad dosta - rekao je župan, dodavši da je Županija, što je i zakonska obveza, osnovala Zavod za hitnu medicinsku po-moć (s prijavno-dojavnim cen-trom u Velikoj Gorici), koji će u potpunosti profunkcionirati do kraja lipnja ove godine.

Ministar Ostojić, rekavši da su za pružanje hitne medicin-ske pomoći najvažniji ljudi, od-nosno medicinski tim (liječnik, medicinska sestra/bolničar, vo-zač), istaknuo je da se kroz hit-nu pomoć pokazuju stručnost i učinkovitost, organiziranost i humanost. Govoreći o reformi hitne medicine, rekao je da je hitna pomoć u nizu svojih se-gmenata dosad bila odlično, a u nekima vrlo dobro zamišljena, ali da je njezina izvedba za-dnjih nekoliko mjeseci u poje-

dinim dijelovima bila loša. - Stoga je prva odluka Vlade

bila izmjena zakona kojom je uvedeno šestomjesečno tran-zicijsko razdoblje u kojem će lokalna uprava i samouprava odlučiti kako će reorganizirati hitnu - rekao je ministar, do-davši da je takva odluka do-

Uz brzu i stručnu intervenciju medicinskog osoblja, važna je i dobra organiziranost sustava kako bi timovi hitne mogli pružiti pomoć u roku od 15 minuta u urbanim sredinama, te unutar 30 minuta u ru-ralnim područjima - rekao je ministar Ostojić.

Organiziranost sustava

Naša je županija dobila devet vozila

Ministar je najavio maksimalnu decentralizaciju zdravstvenog sustava

Pojedinačna vrijednost vozila je 550.000 kuna

nesena temeljem razgovora s ravnateljima hitne medicinske službe u Zagrebu, Splitu i Osi-jeku (koje pokrivaju 40 posto zdravstvenih usluga u RH) koji su ukazali na nedovoljnu pri-premljenost pojedinih segme-nata hitne pomoći, mogući pad kvalitete usluge te mogućnost incidentnih situacija.

Program provodi Služba za javno zdravstvo, socijalnu medicinu

i gerontologiju

14 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 15ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48

GOSPODARSTVOVIJESTI

REGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA PREDSTAVILA REZULTATE PROJEKTA “ZELENA ENERGIJA ZA ZAGREBAČKU ŽUPANIJU”

Osnovna škola u Kravarskom dobivakotlovnicu na šumsku biomasu

Razrađen je model ugovorne prodaje topline iz biomase koji se zasniva na ulaganju privatnih poduzetnika i šumovlasnika u kotao i opremu, a toplina se zatim prodaje zgradama javne namjeneOsnovna škola Slavka Ko-lara u Kravarskom bit će prva zgrada javne na-

mjene u županiji u kojoj će, u sklopu projekta “Zelena energija za Zagre-bačku županiju” (koji je financirala Županija, a pro-vela Regionalna energetska agenci-ja sjeverozapadne Hrvatske), posto-jeći kotao za lož-ulje biti zamijenjen kotlom na drvnu sječku (šumsku biomasu). Zamjena kotlovnice (novi kotao, oprema, građevinski radovi) cijeni se na 764.500 kuna, a uloženo bi se investitoru (uz

cijenu sječke od 35 eura po toni, bez PDV-a i troškova prijevoza) trebalo vratiti za šest godina. U

odnosu na lož-ulje, cijena topline bit će niža za deset posto. Osnovna škola u Kravarskom jedna je od deset odabra-nih škola pogod-nih za provedbu modela ugovorne prodaje topline iz biomase.

- Na području županije postoje

dovoljne količine šumske bio-mase (dapače, većina biomase iz privatnih šuma je neiskorištena) koje mogu zadovoljiti potrebe za toplinskom energijom odabranih

Projekt je pokazao da bi za de-set odabranih škola grijanje na šumsku biomasu bilo jeftinije, a s druge strane koristi bi imali i oni koji ‘proizvode’ biomasu - pilane, šumovlasnici, poduzet-nici.., kojima ta masa u ovom trenutku i propada. Dakle, projekt ima višestruku korist - kaže zamjenik župana Damir Tomljenović.

Višestruka korist škola. Model ugovorne prodaje topline iz biomase u Hrvatskoj je zasad nepoznat, pa je Zagrebač-ka županija prva u RH pokrenula ovakav sveobuhvatni program. Radi se o tržišnom modelu koji je posebno razvijen u Austriji, Slo-veniji, Finskoj, Švedskoj, koji se zasniva na ulaganju privatnih po-duzetnika i šumovlasnika u kotao, opremu i spremnik topline. Za go-rivo koriste drvnu sječku iz svojih šuma (pogona), a toplinu zatim

prodaju zgradama javne namjene - za predstavljanja projekta pojasnio je Velimir Šegon iz REGEA-e, naglasivši da je toplina proizvod s puno većom dodatnom vrijed-nošću nego prodaja drvne sječke, odno-sno peleta.

U sklopu projek-ta, čija je provedba trajala od ožujka do prosinca lanjske godine, napravljen je registar zgrada javne namjene u vlasništvu Župani-je (sve ustanove iz područja školstva i zdravstva), te su prikupljeni poda-ci o postojećem sustavu grijanja i pripreme tople vode (instalirana snaga sustava, vrsta goriva i nje-gova godišnja potrošnja, te go-

Na prostoru županije, prema

podacima HGK, 74 tvrtke registrirane

su za preradu drva, a 56 ih

je registrirano za proizvodnju

namještaja

Analizirane su drvno-prerađivačke

tvrtke te su napravljene dvije

preliminarne analize mogućeg

iskorištavanja toplinske energije iz potencijalnog kogeneracijskog

postrojenja

Ovim projektom prešli smo iz teorije u praksu. Umjesto energije kao neminovnog troška, dobivamo energiju koja je generator razvoja - kaže dr. sc. Julije

Domac, direktor REGEA-e

dišnji troškovi prema evidenciji cijena u 2010.). Za svaku od deset odabranih zgrada (osnovne ško-le Slavka Kolara u Kravarskom i Vladimira Nazora u Pisarovini,

te područne škole u Donjoj Kupčini, Kostanjevcu, Go-rici Svetojanskoj, Plešivici, Kerestin-cu, Strmcu, Vukšin Šipku i Repišću) izrađen je strojar-ski projekt kotlov-nice i poslovni plan zamjene postoje-ćeg novim kotlom na biomasu, dok je za potencijalne investitore izrađen

katalog projekata. Za sve projekte izrađena je dokumentacija za pri-javu na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Na području županije postoje dovoljne količine šumske biomase

Cijena topline bit će niža za deset posto

Projekt je financirala Županija

OBILJEŽEN DAN SOCIJALNOG PARTNERSTVA

Slijedi ‘rezanje’ radničkih prava!?

Socijalni partneri su upoznati s pripremama za ovogodišnji susret gospodarstvenika

Dan socijalnog partnerstva (21. siječnja) obilježen je sjedni-com županijskoga Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) na kojoj su socijalni partneri, među ostalim, raspravili i izvješće o svom lanj-skom radu.

Radi uspostave i razvitka tripar-titnog dijaloga, a s ciljem zaštite i promicanja gospodarskih i socijal-nih prava, odnosno interesa poslo-davaca i radnika, GSV Zagrebačke županije - podsjetio je njegov pred-sjednik Rudolf Vujević - osnovan je u srpnju 2002. godine. Vujević je socijalne partnere upoznao i s pri-premama za ovogodišnji, 10. susret gospodarstvenika županije te rekao da se, shodno najavama Vlade RH, očekuju teški pregovori o kolektiv-

nim ugovorima, odnosno ‘rezanju’ prava iz radnog odnosa.

- Najave nisu dobre, no zasad je to samo rekla-kazala. Vidjet ćemo kako će se sve odvijati, pa ćemo se prema tome znati i postaviti - rekao je Vujević.

Predstavnici sindikata su nagla-sili da bi jedan od prioriteta u ovoj godini trebalo biti osnivanje lokal-nih gospodarsko-socijalnih vijeća te su predložili da se takav prijed-log (ponovno) uputi županijskim gradovima, dok su predstavnici poslodavaca predložili češće odr-žavanje sjednica i više rasprava o gospodarstvu.

- Suradnja partnera je dobra, nemamo kontradiktornih stavova - poručili su poslodavci.

Dan socijalnog partnerstva obilježava se od 2007. godine

GSV Zagrebačke županije osnovan je

prije deset godina

16 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 17ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48

GRADOVI I OPĆINEGRADOVI I OPĆINE

58.349.000 kuna

DUGO SELO

Od ugrađenih projekata u proračun izuzetno je va-žan nastavak projekta od-vodnje otpadnih voda koji se na području Dugog Sela i općine Rugvica realizira u okviru programa Svjetske banke i Vlade RH, a čija je (procijenjena) ukupna vri-jednost ulaganja 92 miliju-na kuna. Grad Dugo Selo u finan-ciranju sudjeluje s 30%. U drugoj fazi ovaj projekt obuhvaća i re-konstrukciju postojećeg sustava odvodnje grada te gradnju se-kundarne mreže. U projektiranje, gradnju, rekon-strukciju i asfaltiranje cesta plani-ra se uložiti 2,102 milijuna kuna, a nogostupa i parkirališta 1,892 mi-

79.336.743 kuna

IVANIĆ-GRAD

Niskoenergetsko naselje PoljanaOko 2 milijuna kuna bit će utrošeno u gradnju prometnica s pripada-jućom infrastrukturom. Projekt gradnje niskoe-nergetskih kuća počeo se realizirati 2009. Do sada je u naselju pro-dano 18 gradilišta, is-hođene su četiri do-zvole i počela je gradnja prvih kuća. Poduzetnička zona “Sjever - zona 6”Dosad je u izradu urbanističkog pla-na, projektiranje infrastrukture te u gradnju vodovoda i plinovoda do zone utorošeno preko 5 milijuna kuna. Ove godine planirana je grad-nja prometnica s pripadajućom in-frastrukturom. Vrijednost planira-nih radova iznosi 14 milijuna kuna,

67.349.858 kuna

SVETA NEDELJA

Najvažniji projekti: Završetak gradnje osnovne škole u Rakitju - moderna, nisko-ener-getska, za 600 učenika u jednoj smjeni i dnevnim boravkom Gradnja kanalizaci-je sjevernog sliva u uku-pnoj dužino od oko 35 kilometara (ako se uklju-če i Strmec te Orešje). Planirana ula-ganja u ovoj godini 7,97 milijuna kuna Dovršetak dijela cestovne infra-strukture, posebno prema Poslovnoj

33.372.000 kuna

SVETI IVAN ZELINA

U 2012. planira se završetak rado-va na pročistaču otpadnih voda u Zoni gospodarske namjene Sveta Helena, čime će završiti ulaganje u komunalnu infrastrukturu u sjever-nom dijelu ove poslovne zone. Nastavlja se održavanje javno-pro-metnih površina na području gra-da, ulaganje u projekte vodoop-skrbe i odvodnje, te iskopa kasete na plohi “C” u sklopu odlagališta

komunalnog otpada Cerovka. U ovoj se godini planira provesti pi-lot projekt selektivnog skupljanja komunalnog otpada u kućanstvi-ma.Sredstva proračuna planirana su i za prostorno-plansku dokumenta-ciju: dovršetak Urbanističkog pla-na uređenja naselja Sveti Ivan Ze-lina i Biškupec, idejno rješenje, glavni i izvedbeni projekt uređenja

uže jezgre naselja Sve-ti Ivan Zelina, idejno rje-šenje, glavni i izvedbeni projekt uređenja prosto-ra oko osnovne i sred-nje škole, te detaljni plan uređenja Zone gospo-darske namjene Sveta Helena - jug. Planirana su i sredstva za izradu nove geodetske podloge na-selja Donja Zelina.

266.150.000 kuna

VELIKA GORICA

U važnije projekte ubraja se gradnja gradskog groblja Kušanec, gradnja sportske trenažne dvorane i nastavak projekta “Vodoskok” (projekt obuhva-ća gradnju vodovodnih mreža u na-seljima Velike Gorice i sustava odvod-

nje donjeg Turopolja)Predviđen je i nastavak opremanja dviju gospodarskih zona (završetak Radne zone Rakitovec i početak opre-manja zone Vukovinsko polje). “Nastavljamo razvoj Velike Gorice, vo-

deći se načelom kako za uspješ-nu lokalnu samoupravu nije dovoljno samo oslanjati se na vlastita proračunska sredstva, već se potrebno izboriti i za dr-žavne investicije, stvoriti neop-hodne uvjete za ulaganja pri-vatnim investitorima, te privući sredstva iz EU fondova” (grado-načelnik Dražen Barišić)

34.096.566 kuna

VRBOVEC

Gradnja spojne ceste Vrbovec - Martinska Ves, kroz poduzetničku zonuGradnjom ove ceste, dužine 1640 metara, bitno će se povećati promet-no-tehnička sigurnost, a središte Vr-bovca u velikoj mjeri osloboditi pro-metnih gužvi, buke i zagađenja. Uz cestu su projektirane pješačke staze.

U tijeku je postupak ishođenja potvr-de glavnog projekta. Gradnja nerazvrstane stambene cesteRadi se o spoju naselja Marije Jurić Zagorke s lokalnom cestom, za što je ishođena potvrda glavnog projekta. Cesta je neophodna zbog reguliranja cestovnog prometa nakon što se sa-

gradi kružno raskrižje u Vrbovcu. završetak gradnje nogostu-pa u Vrbovcu (Vrbovečki Pavlo-vec uz D 41)Projektno rješenje obuhvaća ri-gol uz prometnicu, nogostup dužine oko 1500 i širine 1,5 me-tara te oborinsku kanalizaciju sa cestovnom odvodnjom. Radovi su u tijeku, trebali bi završiti kra-jem lipnja.

54.256.000 kuna

JASTREBARSKO

Gradska obilaznica “GG1” (ce-sta, pripadajući nogostup i rasvje-ta); planirana sredstva 7,868 miliju-na kuna, glavni projekt u izradi. Uz dva prometna traka predviđene su obostrane zelene površine, te no-gostupi i biciklističke staze* GG1-sjever: dužina 450 metara (od Radničke ceste do Ulice Augu-sta Šenoe)* GG1-jug: dužina 600 metara (od Ulice Mati-je Gupca do budućeg rotora u Južnoj zoni) Gradnja mrtvačni-ce u Svetoj Jani; osigu-rano 2,1 milijun kuna EU projekt (IPA) “Probuđena kulturna baština” U sklopu pripreme dokumentacije za

obnovu dvorca Erdödy izradit će se digitalni snimak, arheološka te restauratorsko-konzervatorska istraživanja, kao i konzervatorska studija. Ukupna vrijednost doku-mentacije iznosi 106.872 eura. Po-čet će i uređenju dijela perivoja dvorca Erdödy, ispred zgrade Žitni-ce (koja će ove godine biti do kraja obnovljena).

192.519.790 kuna

SAMOBOR

U proračunu Grada Samo-bora predviđen je niz pro-jekata koji će biti realizira-ni tijekom 2012., a neki od velikih projekata bit će za-početi. rekonstrukcija zgrade MUP-a u bivšoj vojarni Ta-borecPočet će uređenje prostora u bivšoj vojarni Taborec, te će početi i gradnja, odno-sno uređenje zgrade MUP-a. U ovu investiciju bit će uloženo 6,8 miliju-na kuna. gradnja zgrade dječjeg vrtića u bivšoj vojarni “Taborec”Za ovu namjenu osigurano je 4 mi-lijuna kuna, a utrošit će se za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova. održavanje nerazvrstanih cesta i

138.325.560 kuna

ZAPREŠIĆ

Planiran je završetak druge faze gradnje županij-ske ceste Novi Dvori - Jablanovec. Sredinom godi-ne planira se u promet pustiti dionica od propusta na potoku Črnec do državne ceste D1 (stare zagor-ske magistrale)Gradnja komunalne infrastrukture: Pojatenska i Merenjska ulica u naselju Kalamiri s pripadajućom infrastrukturom vodovodna mreža naselja Jablanovec (crpna stanica i cjevovod)

Osjetna sredstva uložit će se u izradu projektne dokumentacije za buduće prometnice i komunal-nu infrastrukturu, u izradu prostorno-planske do-kumentacije te izradu projektne dokumentacije za dogradnju OŠ Ljudevita GajaOčekuje se nastavak gradnje zdravstvenog objek-ta Zaprešić-sjever i početak pripremnih radova gradnje Južne obilaznice - produžetak Aleje Bolo-gne (projekti se ne financiraju iz proračuna Grada Zaprešića).

Velika Gorica (grad s 63.511 stanovnika) ima najveći proračun u županiji - za ovu godinu iznosi 266.150.000 kuna, dok najmanji proračun, uspoređujući županijske gradove, ima Sveti Ivan Zelina (grad s 15.990 stanovnika) koji u 2012. planira prihodovati 33.372.000 kuna. U nastavku donosimo iznose proračuna devet županijskih gradova te najvažnije projekte koje na svome području planiraju realizirati tijekom ove godine.

a financirat će kreditnim zaduže-njem Grada. Projekti energetske učinkovitostiOsim niskoenergetskog naselja Po-ljana, planirana je edukacija predš-kolske i školske djece, sufinancira-nje ugradnje solarnih kolektora te priprema projektne dokumentacije za rekonstrukciju kotlovnice za po-trebe dječjeg vrtića, škole i dvorane na Žeravincu.

lijuna kuna. U svrhu jačanja pretpostavki za nova ulaganja i razvoj poduzet-ništva u projektiranje i gradnju prometnica i druge infrastruktu-re u poduzetničkim zonama Pu-hovec i Črnovčak planira se uložiti 1,396 milijuna kuna.Planirano je i proširenje Dječjeg vrtića Dugo Selo.

gradskih ulicaStavka proračuna od 10 milijuna kuna predviđena je za održavanje i zaštitu nerazvrstanih cesta i grad-skih ulica, odnosno ljetno i zimsko održavanje, te redovno održavanje, gradnju i rekonstrukciju prometni-ca. Veći dio navedenih sredstava na-mijenjen je gradnji i rekonstrukciji cesta samoborskih mjesnih odbora.

(15.990 stanovnika)

(15.897 stanovnika)

(14.544 stanovnika)

(37.607 stanovnika)

(15.990 stanovnika) (63.511 stanovnika)

(17.531 stanovnik) (14.802 stanovnika)

(25.226 stanovnika)

zoni. Vrijednost 7,85 milijuna kuna Uređenja infrastrukturnih i druš-tvenih objekata u gradu, te zaštita okoliša. Planira se utrošiti oko 9 mi-lijuna kuna

18 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 19ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48

GOSPODARSTVOEU INTEGRACIJE

PODUZETNIŠTVO I ZAPOŠLJAVANJE - NOVA PRILIKA KROZ IT I MREŽNE TEHNOLOGIJE

Čovjek i njegovo znanje sunajveći resursi 21. stoljeća

Statistički podaci govore da je u RH cjeloživotnim učenjem obuhvaćeno svega 2,2 posto radno sposobnog stanovništva

Važno je da prije ulaska u EU ima-mo što više kvali-

ficiranog osoblja kako kasnije ne bismo lutali ( Ivan Obad, predsjed-nik OK Zagreb)

Onaj tko se ne razvija - nazaduje (Mladen Novosel,

predsjednik SSSH)

Damir Fašaić, pročelnik za gos-podarstvo Zagrebačke župa-nije, naglasio je da je Županija odavno prepoznala potrebu cjeloživotnog učenja te je uvijek prihvaćala partnerstva u takvim projektima.- Iznimno je bitno ulagati u zna-nje, u edukaciju, a poglavito u IT tehnologiju - rekao je Fašaić, dodavši da Županija svojim mje-rama planira poduzetnicima koji svoje zaposlenike šalju na adu-kaciju sufinancirati dio troškova.

Cjeloživotno učenje

Realizaciju projekta (koji se osim tečaja za specijalista za računal-ne mreže, sastojao i od tečaja poduzetništva) Europska uni-ja je u sklopu IV. komponente IPA programa “Razvoj ljudskih potencijala” (su)financirala sa 100.000 eura. Ostatak, 20.000 eura, osigurali su Hrvatski za-vod za zapošljavanje - Područna služba Zagreb te njezini partneri: Zagrebačka županija, Hrvatska obrtnička komora - Komora Za-greb i Savez samostalnih sindi-kata Hrvatske.

Partneri projekta

Ispunjena je moja tinjajuća že-lja! Zaposlena sam u teleko-munikacijskoj kompaniji, u administraciji, no okružena inže-njerima i sama sam se htjela baviti IT tehnologijom. Kada je kompa-nija nedavno najavila da će poče-ti otpuštati radnike, shvatila sam ovu edukaciju kao veliku nadu i poticaj za novi početak ako osta-nem bez posla - ispripovijedala je Vanja Zorić iz Dugog Sela, ospo-sobljena za zvanje specijalista za računalne mreže. Osposobljavanje je, za nezaposlene i osobe kojima prijeti gubitak posla (svi s područja županije), provedeno u sklopu EU

programa “Poduzetništvo i zapo-šljavanje - nova prilika kroz IT i mrežne tehnologije”. Predavanja je odslušalo 46 osoba, a 31 je dosad i stekla kvalifikaciju specijalista za računalne mreže (ostali još trebaju položiti završni ispit).

- Projekt je jako koristan i mno-go smo toga naučili. Završio sam informatiku na velikogoričkom Veleučilištu, a nezaposlen sam go-dinu i pol dana. Teško je naći posao u struci, jer mnoge su velike firme u kojima bih mogao raditi propale, a i Hrvatska je premalo tržište za

IT tehnologije. Ovo obrazovanje je, u stvari, bila uža specijalizacija koja bi mogla pomoći da pronađem posao, ali ne u Hrvatskoj nego vani - komentirao je Josip Ivanković iz Ivanić-Grada.

Diplome polaznicima tečaja uru-čene su na završnoj konferenciji u prostorijama Obrtničke komore Zagreb, za koje je poručeno da su čovjek i njegovo znanje najveći re-sursi 21. stoljeća, te je još jednom

ukazano na važnost cjeloživotnog učenja. Statistički podaci govore da je u RH cjeloživotnim učenjem obuhvaćeno svega 2,2 posto radno sposobnog stanovništva, dok je prosjek Europske unije 9,1 posto.

Vanja Zorić i Josip Ivanković

Predavanja su organizirana u suradnji s Učilištem “Algebra”

Projekt je (su)financiran iz IPA programa EU

Za ulazak u Europsku uniju izjasnilo se 65 posto birača

Birači županije, njih 97.756, odnosno 65% od ukupno izašlih na referendum, odlučili su se za ulazak RH u Eu-ropsku uniju. Protiv je bilo 51.934 (34,53%) birača. Za

ulazak u Uniju bili su birači svih županijskih gradova i općina, izuzev Preseke i Rakovca. U Preseki je protiv bilo 62,24% birača, a u Rakovcu njih 53,64%.

DUGO SELO (glasovalo 45,01% birača)ZA 69,58%PROTIV 30,20%

IVANIĆ-GRAD (glasovalo 54,37% birača)ZA 65,48%PROTIV 34,09%

JASTREBARSKO (glasovalo 57,32% birača)ZA 63,79%PROTIV 35,73%

SAMOBOR (glasovalo 57,35% birača)ZA 66,54%PROTIV 32,95 %

SVETA NEDELJA (glasovalo 54,20% birača)ZA 66,56%PROTIV 32,95%

SVETI IVAN ZELINA (glasovalo 51,08% birača)ZA 67,29%PROTIV 32,21%

VELIKA GORICA (glasovalo 53,85% birača)ZA 66,69%PROTIV 32,93%

VRBOVEC (glasovalo 52,76% birača)ZA 64,73%PROTIV 34,88%

ZAPREŠIĆ (glasovalo 54,52% birača)ZA 67,06%PROTIV 32,56%

'ZA'

65,00% (97.756)

'PROTIV'

34,53% (51.934)

nevažeći i neubačeni listići

0,47% (713)

ukupan broj birača: 284.793pristupilo glasovanju: 150.403 (52,81%)

glasovalo birača (prema glasačkim listićima): 150.372broj važećih listića: 149.690 (99,55%)

broj nevažećih listića: 682 (0,45%)

20 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 21ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48

POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA

U VINOGRADU IVANA PREVAREKA, NA KOMINSKOM BREGU, ZELINSKI VINARI ZAZVALI BLAGOSLOV SVETOGA VINKA (ĐAKONA I MUČENIKA POD DIOKLECIJANOM)

‘Sveti Vincek, pokaži svetu kak bu v novom letu’ Obitelj Prevarek obrađuje 20.000 trsova,

najvećim dijelom u zelinskom vinogorju, a 3000 trsova je i na Varaždin bregu

Drevni običaji nalažu da se na blagdan Sv. Vinka pohodi trsje s pajdašima, orežu mladice loze i uputi moli-tva Sv. Vinku da očuva vinogra-dare od vsega kaj bi trsu, grozdju, mošteku, vinčeku, kleti... naško-

se blagoslov Sv. Vinka đakona, i opet, ‘izliti’ na zelinski kraj. Vi-nograd domaćina blagoslovio je vlč. Maksimilijan Herceg, dekan zelinskoga dekanata, u prisustvu Vinske kraljice Jelene Rožić, dok je okupljene pozdravio zamjenik župana Damir Tomljenović poru-čivši da je tradicija veliko hrvat-sko bogatstvo, a vinogradarstvo grana poljoprivrede koja se u na-šoj županiji najbolje razvija.

nekada radili naši stari. Proslava Vincekova stara je hrvatska tradi-cija koju želimo ‘predati’ mladim naraštajima - rekao je gradona-čelnik Zeline Vlado Žigrović, uz nadu da će i ova vinogradarska godina biti dobra i rodna, te da će

Nalazit ćemo načine da vam i dalje poma-

žemo, ono što je dosad u vas uloženo, višestruko se vratilo (Damir Tomljenović, zamjenik župana)

Proslava Vincekova sta-ra je hrvatska

tradicija koju želimo ‘predati’ mladim naraštajima (Vlado Žigrović, gradonačel-nik Zeline)

lenoga silvanca, potom rajnskog rizlinga, sauvignona, traminca, pa crnog i sivog pinota.

- Većina položaja je na jugoza-padu, pa bez obzira na to kakva je godina (klimatski), grožđe dobro dozrijeva. Ove siječanjske tem-perature (toplo vrijeme) mogle bi biti škakljive, pa treba paziti kada orezati trsje, da ga ne bi mraz... - govori Prevarek koji većinu proizvedenog vina proda u obi-

Ovogodišnje siječanjske temperature mogle bi biti škakljive, pa treba

paziti kada orezati trsje, da ga ne bi mraz... - kaže Ivan Prevarek

diti moglo. U vinogradu Ivana Prevareka, na Kominskom bre-gu, podno crkve Sveta Tri Kralja, blagoslov ovoga sveca zazvali su zelinski vinogradari: Dragi Bog, čuvaj trsa mog, evo ti zrelog vina da bu dobra godina. Oblake razmakni, sunce primakni, mra-za zgoni, na tuču zvoni. Se bum obdelal, da bi v jesen popeval. Rozgvu si bum zel i vu vodu del. Sveti Vincek, pokaži svetu kak bu v novom letu.

- Prisjetili smo se kako su to

teljskom restoranu (“Tonček” u Kominu).

- Prije nego što uđemo u EU, namjeravam posaditi još 5000 do 10.000 trsova - kaže domaćin Vincekova.

Prevarek do ulaska u EU

planira posaditi još 5000 do

10.000 trsova

Orezanu lozu valja zaliti ‘starim’ vinom

U orezivanju su pomogli članovi HPD-a Zelina

Nazdravilo se kuhanim vinom

Nakon svete mise pajdaši

krenuše u trsje...

Na Vincekovo nije lijepo biti sam pri kleti

Domaćin Vincekova i Vinska kraljica

odtancali su rajtek

Tradicija je veliko hrvatsko bogatstvo

- Nalazit ćemo načine da vam i dalje pomažemo, ono što je do-sad u vas uloženo, višestruko se vratilo - rekao je za-mjenik župana.

Obitelj Prevarek obrađuje 20.000 tr-sova, najvećim di-jelom u zelinskom vinogorju, a 3000 trsova je i na Varaž-din bregu. Domaćin s ponosom kaže da lozu uzgaja na položaji-

ma gdje su je nekada uzgajali i grofovi Draškovići.

- Ozbiljno sam počeo devede-setih godina. Imao sam zemlje, pa sam mislio zašto bi bila pusta. Dio zemljišta smo i kupili, bilo je zapušteno, rasla je šuma, sve smo iskr-čili i posadili vino-

vu lozu - ispričao je Prevarek. U njegovom trsju najviše je ze-

22 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 23ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48

VIJESTIVIJESTI

Giovanni Cernogoraz i Una Kovačić najbolji sportaši Velike GoriceStrijelci Giovanni Cer-nogoraz, koji je izborio plasman na Olimpijske igre u London, i Una Kovačić (oboje se natječu u disciplini trap) najbolji su sportaši Ve-like Gorice za 2011. godinu. Najboljom ženskom ekipom proglašene su odbojkašice “Azene“, dok su nogometaši “Gorice“ uz naslov najbolje nogometne momčadi poni-jeli i titulu najboljeg muškog sportskog kolektiva. Za najboljeg trenera proglašen je bivši trener HRK “Gorica“ Tomo Mesarov, koji je mom-čad uveo u Prvu ligu i prošlu sezonu završio na šesto-me mjestu. Nagrade je primilo i deset nada, te kolekti-vi koji promiču velikogorički sport, kao i najistaknutiji

sportski djelatnici. Nagrađe-ni sportaš s invaliditetom je Martin Budimir iz Sportskog društva osoba s tjelesnim invaliditetom, nagradu za životno djelo primio je Silvio Kranjac, koji je u turopolj-skom nogometu prisutan već pedeset godina. Nakon igračke karijere u “Radniku”, sportski je put nastavio treni-rajući “Turopoljac”, “Gradiće” i “Udarnik”. Uz goričku Sport-

sku zajednicu, najbolje je proglasilo i Nogometno sre-dište. HNK “Gorica” je najbolja nogometna momčad, Saša Sabljak igrač, a Ranko Dobrić trener, dok su Filip Dijanežević, Karlo Igor Majić, Hrvoje Humeljak te Luka Povoljnak proglašeni nadama.

Priznanje najboljih sportaša Jastrebarskoga primili Vedrana Halinčić i Antonio VukićVedrana Halinčić, člani-ca Kickboxing kluba “Jastreb”, najbolja je spor-tašica, a Antonio Vukić, igrač NK “Vinogradar”, naj-bolji sportaš grada Jastre-barskoga u 2011. godini. Najuspješnijom muškom ekipom proglašeni su no-gometaši “Vinogradara”, a najuspješnijom ženskom ekipom stolnotenisačice “Jaske”. Priznanje najuspješnijih mladih sportaša pripalo je Patriku Braje i Ivonu Pučar. Oboje su članovi Judo kluba “Jaska”. Ekipno, najboljim mladim sportašima proglašeni su mlađi učenici i mlađe učenice Kara-

te kluba “Jastreb”. Osim nagrada najboljim sporta-šima, Sportska zajednica Jastrebarskoga dodijelila je i priznanja za doprinos u razvoju sporta. Primili su ih: Miljenko Fratrić, Dražen Šelebaj, Branko Ogorevc, Josip Srmeg, Drago Kurtalj, Vedran Boričević, Tomislav Ercegovac, Dinko Svobo-da, Vesna Capan, Anton Erak, Ivan Gašpar, Spasoje

Lovrek, Domagoj Šlat, Mladen Lončarić i Nenad Tandarić. Posebne nagrade primili su Damir Capan, dugogodišnji tajnik Sportske zajednice, i liječnica Dunja Čop.

Bernard Gulić i Melani Adamić-Golić proglašeni najboljim sportašima ZaprešićaZa najboljeg sportaša grada Zaprešića u 2011. izabran je nogometaš “In-tera” Bernard Gulić, a titulu najbolje sportašice ponije-la je taekwondoašica Mela-ni Adamić-Golić. Najboljom muškom eki-pom i ove je godine progla-šen Kuglački klub Zaprešić, a najboljom ženskom Ku-glački klub “Graditelj”. Tre-

ner godine je Darko Oršić iz Kuglačkog kluba Zaprešić, a najbolji sportski djelatnik Robert Kupek, voditelj ša-hovske škole u Šahovskom klubu “Ban Jelačić”. Tradicionalno, uručena su i priznanja mladim nadama zaprešićkog sporta. Primili su ih šahisti Filip Jambrešić i Lorena Kupek, te kuglač Karlo Zekić.

PET ŽUPANIJSKIH GRADOVA U OVOGODIŠNJOJ “NOĆI MUZEJA”

Rekordan broj posjetiteljaRekordnih 325.000 po-sjetitelja, u 80 hrvatskih gradova i mjesta, posje-tilo je jednu od 180 lokacija na kojima se odvijao program ovo-godišnje “Noći muzeja”. Publiku su privukle atraktivne izložbe, ali i popratna događanja - radio-nice, predavanja, okrugli stolovi, recitali, koncerti, filmske i video projekcije, modne revije... U “Noć muzeja” (prema podacima Hrvatskog muzejskog društva) uključilo se i pet županijskih gra-dova.

Pučko otvoreno učilište u Vr-bovcu organiziralo je lutkarsku predstavu “Priča iz ježeve šume” te, uz svirku polaznika Glazbe-ne škole, radionicu izrade eko-lutaka. U Maloj galeriji bila je izložena skulptura legendarnog filmskog junaka Brucea Leeja, za ovu prigodu posuđena iz zagre-bačkog muzeja “Laube” (“Kuće za ljude i umjetnost”).

Tijekom “Kasnonoćne vese-lice” u Zelinskom muzeju pre-mijerno su prikazani filmski zapisi s gostovanja Vitezova ze-lingradskih, te je otvorena izlož-ba “Vuglenice zelinskog Prigor-ja”. Koncerte su održali gitarist Antun Iveković i grupa “Slip” (izvodi tradicionalnu irsku glaz-bu).

U Samoborskom muzeju je

upriličena projekcija filmova o muzejskim zbirkama, otvorena je izložba fotografija s prošlogodiš-nje “Noći muzeja“ (autorice Iva-ne Pavlović), te je održan koncert mezzosopranistice Marte Babić.

U Gradskom muzeju u Jastre-barskom, uz otvorenje izložbe slika Josipa Rubesa i večeri po-ezije (uz sudjelovanje članova Gradskog kazališta), upriličen je koncert učenika i profesora Glaz-bene škole te nastup pjevačke skupine KUD-a “Lipa” i tambu-raškog sastava KUD-a Desinec.

U “Noć muzeja” velikogorič-ki Muzej Turopolja uključio se izložbom Hrvoja Šercara “Turo-poljski Tattoo”, muzejskom pri-čopričalicom Andreom Krenek Ivatović (pričala je priče za dje-cu), projekcijom dokumentarnog serijala “Pučka intima” etnolo-ginje Ivanke Ivkanec, te koncer-tom skupine Capisconne Electro Unity.

Uz atraktivne izložbe, publiku su privukle i radionice, recitali,

koncerti, video projekcije...

Skulptura Brucea Leeja u Maloj galeriji POU Vrbovec

Nastup KUD-a “Lipa” u Gradskom muzeju Jastrebarsko

Stoljeće pjesme, svirke i plesaSVEČANI BAL HKUD-a “PETAR ZRINSKI”

S večanim balom, upriličenim u Hotelu Bunčić, počelo je obi-lježavanje stoljeća pjesme, svirke i plesa vrbovečkog HKUD-a “Pe-tar Zrinski”. Osnovano 18. siječ-nja 1912., ‘pauziralo’ je tijekom Prvog svjetskog rata te od 1948. do 1969. godine, društvo danas okuplja oko dvjesto članova te djeluje kroz mješoviti pjevački zbor, folklornu sekciju (sa žen-skim pjevačkim sastavom “Lera” i malim tamburaškim sastavom), tamburaški orkestar i Klapu “Pe-tar Zrinski”. Za svečanog bala, uz kraći pro-gram svake sekcije, uprizorena je i osnivačka skupština društva (tada imenom Hrvatsko pjevač-ko društvo “Petar Zrinski”) prema originalnom zapisniku.

- Osnivači društva su bili ugledni građani Vrbovca i ono je za naš grad uvijek puno značilo. I da-nas nema manifestacije u gradu na kojoj ne sudjelujemo - rekla je Suzana Trninić, predsjednica društva.

Mješoviti pjevački zbor

Folklorna sekcija

‘Hrvatsko salonsko

kolo’

Tamburaški orkestar Klapa “Petar Zrinski”

24 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 25ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48

INFO

NAKON JEDNOGODIŠNJEG EGZILA SRAKA I PRINC FAŠNIK VRAĆAJU SE U SAMOBOR

Uskoro smjena vlasti!

Samobor bez fašnika ne bi bio - Samobor! Samo-borski fašnik je najstarija hrvatska manifestacija poklad-nih blagdana, po njoj smo jedin-stveni i prepoznati, i na to smo ponosni. Istina, kvantitetom se ne možemo nositi s drugima, ali kvalitetom i tradicijom fašnika na prvom smo mjestu - tako je

borskom fašniku moguće je pronaći i na mobilnoj apli-kaciji Turističke zajednice grada Samobora. Apli-kaciju “Samobor info” moguće je skinuti na An-

droid Marketu (https://market.android.com) upisom njezina imena.

Obredi za plodnost u Samoborskom fašniku POČEO CIKLUS IZLOŽBI I PREZENTACIJA TURISTIČKIH ATRAKCIJA ŽUPANIJE

“Obredi za plodnost u Samobor-skom fašniku” naziv je prve ovogo-dišnje izložbe u prostoru Turističke zajednice Zagrebačke županije (u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici).Prigodom otvorenja o obredima je govorila Lela Roćenović, kustosica samoborskoga muzeja i autorica knjige “Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na fašnik”, rekavši da su oni najizraženiji bili u samo-borskim selima te se njima potica-la opća plodnost. - U uvjetima kada je poljoprivre-da bila osnovna djelatnost sta-novništva samoborske okolice,

obredi za plodnost usjeva, životi-nja i ljudi imali su veliko značenje - istaknula je. Tako se na fašnički utorak, među ostalim, vezalo uže oko grede na tavanu da se zavežu gupci škanjcima i lisicama kako ne bi krali živad, u subotu prije fašnič-kog utorka nije se smjelo raditi s tekstilom kako miševi ne bi grizli preju, na fašnički utorak sve doma-će životinje morale su jesti žgance kako bi bile tuste i debele, na čistu sredu (Pepelnicu) pepeo od vatre fašničkog utorka trebao se rasu-ti po vinogradu da grožđe bolje rodi...

Strelice satiričnih poruka odapinjat će se na temu “Samoborska

fašnička fantazija” u Srakolendu

ovogodišnji, 186. samoborski fašnik najavio gradonačelnik Samobora Krešo Beljak.

“Samoborska fašnička fanta-zija” održat će se od 11. do 21. veljače na nekoliko lokacija u Srakolendu: na Trgu kralja To-mislava (središnja događanja - primopredaja vlasti, suđenje Princu Fašniku), u Livadićevoj ulici (Etnocest; tabor mjesnih odbora), nekadašnjim garažama

ZET-a (Halter-nativa), na Trgu Matice hrvatske (dječja igraonica) te u fašničnikom šatoru iza kina. Program će se odvijati tijekom dva vikenda (11. i 12., te od 17. do 19. veljače) i na fašnički utorak (21. veljače).

Sve o ovogodišnjem Samo-

U Srakolendu ćemo se boriti protiv

svih onih koji se bore protiv mita i

korupcije! - poručio je Princ Fašnik

Dok im Fiškal sređuje papire, fašnički likovi najavljuju svoj povratak

Fašnički program pripremaju i samoborski ugostitelji

FAŠNIK U ŽUPANIJI SAMOBOR 18. 2., SUBOTAGlavni trg 11:00 Srakotrk, nastupi dječjih zborova i plesnih skupina16:00 2. povorka mjesnih odbora19:00 Povorka vanjskih grupa & fašnički pro-gram20:00 Izbor maski21:00 Gost večeri GO-RAN BARE I MAJKELivadićeva ulica - Ta-bori mjesnih odboraHalternativa - ex ga-raže ZET-a od 21:00 DEAD FISH (Ko-privnica), BEETAN TON (Šibe-nik-Zagreb)Fašnički šator - zelena površina iza kina - gost večeri od 22:00

19. 2., NEDJELJAGlavni trg 10:00 Dječji zborovi11:00 Dolazak povorke osnovnih škola14:00 Gostujuće dječje grupe 16:00 Fašnički program19:00 Izbor maski20:00 Proglašenje maski koje ulaze u finale u utorak, 21. 2. 2012.Trg Matice hrvatske Igraonica Mala dvorana Galerije PricaMala pozornica na Trgu Matice hr-vatskeLivadićeva ulica - Tabori mjesnih odboraHalternativa - ex garaže ZET-a od 20:00 domaći demo bendoviFašnički šator - zelena površina iza kina - gost večeri od 21:00

21. 2., UTORAKGlavni trg 18:00 Fašnički bend 18:30 Fašnička po-vorkaPredstavnici prva tri mje-sta mjesnih odbora Finalne pojedinačne i grupne maske, izbor i proglašenje najbo-ljih maskiScenski program fašničkih likova: SUĐENJE PRINCU FAŠNIKUVatromet & gost večeri: ELEMEN-TAL Halternativa - ex garaže ZET-a od 21:00 SLUTIM KONJE (Samo-bor), i POSTOLAR TRIPPER (Zadar)Fašnički šator - zelena površina iza kina - gost večeri od 21:00

SVETA NEDELJA18.2. Svetonedeljski fašnik10.00 Dječji fašnikFašnička povorka i nastup ma-

skiranih grupa Dječjeg vrtića “Slavuj” i “Linigra”, OŠ Sveta Ne-

djelja, Svetonedeljske mažo-retkinje, Plesni klub Balans, Break Dance show Fitness centra Four D, dječ-ji zborovi “Strmečki mali-šani” i “Samoborček”

15.00 Fašnik za odrasleKuburaško društvo “Gro-

movnik”, fašnička povorka i nastup mjesnih odbora na

sceni u centru Svete Nedelje, trbušne plesačice Fitness centra

Four DIzbor najboljih pojedinačnih ma-ski, “Ples pod maskama”

SVETI IVAN ZELINA21.2. 10.00 Dječji fašnik u Svetom Ivanu Zelini, u suradnji sa školama i dječjim vrtićima

VELIKA GORICA17.02 Fašnička zabava20.00 Zabavni program u fašnič-kom šatoru u parku dr. Franje Tuđ-mana: nastupaju grupe “Buđenje” i “Alibi”18.02. VELIKI FAŠNIK13.00 Dolazak i prijava fašničih grupa14.00 Fašnička povorka kreće od Školske ulice do parka dr. Franje Tuđmana16.00 Zabavni program u fašnič-kom šatoru u parku dr. Franje Tuđ-mana: nastup grupa “Sjaj“ i “Alibi”20.00 Koncert MAJE ŠUPUT

19.02. MALI FAŠNIK - predškolske gru-

pe, školske gru-pe, pojedinačne

maske, parovi i skupine

VRBOVEC12.2. 11.30 17. vrbovečki

fašnik i 6. Samit Slobodnih Fašnič-kih Republika20.2. 19.30 Koncert pod maskama učenika Osnovne glazbene škole, POU Vrbovec21.2. 10.00 Fašnička povorka djece ulicama Vrbovca

ZAPREŠIĆ21.2. 17.00 Dječji fašnik, Trg Ivana Pavla II.

FAŠNIK U ŽUPANIJI

INFO

DUGO SELO19.2. Dugoselski fašnik14.00 Mala fašnička povorka; Ko-lodvorska - Zorićeva14.30 Program malih fašničkih sku-pina na središnjoj pozornici ruko-metnog igrališta14.30 Velika faš-nička povorka; Kolodvorska - za-državanje i ocje-njivanje ‘kod vure’ i nastavak prema sre-dišnjoj pozornici ruko-metnog igrališta15.30 Zabavni program15.45 Suđenje Fašniku16.00 Proglašenje pobjednika i zabavni program

IVANIĆ- GRAD12.2. Umirovljenički fašnik15.00 Povorka maskiranih udruga od Zelenjaka do Trga Vladimira Nazora17.00 Predstavljanje udruga, izbor najboljih maski14.2. 19.00 11. godišnja izložba Hrvatskog druš-tva karikaturista u povodu početka Fašnika u Ivaniću; gradonačelnik Boris Kovačić predaje ključeve grada Prin-cu i Princezi Fašnika, nastup Fašničke udruge “Žaba”21.2. 10.00 Maskirani ples i iz-bor najboljih maski, OŠ Stjepana Basaričeka16.30 Paljenje fašnika i fašnički program, OŠ Đure Deželića17.00 Fašnička predstava “Vre-meplov mašte”, DV Ivanić-Grad i vraćanje ključeva grada gradona-čelniku, Sportska dvorana SŠ Ivana Šveara

JASTREBARSKO19.2. 14.00 Fašnik u Jaski, fašnička povorka od hotela do Strossmaye-rovog trga i program na Stros-smayerovom trgu

SAMOBOROkvirni program 186. SAMOBORSKOG FAŠNIKA

11. 2., SUBOTAGlavni trg12:00 Zabavni pro-gram i povorka vanj-skih grupa 16:00 1. povorka mje-snih odbora i predaja ključeva

OTVARANJE SLOBODNE FAŠNIČ-KE REPUBLIKE 19:30 Fašnički program20:00 Predstavljanje i izbor najbo-ljih pojedinačnih i grupnih maski koje ulaze u finale

21:00 Gost večeri: VATRA Livadićeva ulicaEtnocest - otvaranje16:30 Otvaranje Tabora mjesnih odbora uz na-

stup KUD-ova i fašničkih likova

Trg Matice hrvatske Igraonica Mala dvorana Galerije PricaMala pozornica na Trgu Matice hr-vatskeHalternativa - ex garaže ZET-a od 21:00 BRKOVI (Zagreb) i DIKO-BRAZI (Samobor)Fašnički šator - zelena površina iza kina - gost večeri od 22:00

12. 2., NEDJELJAGlavni trg

10:00 Dječji zborovi11:00 Dolazak povorke dječjih vrtića 13:30 Gostujuće dječje grupe 15:00 Fašnički pro-gram19:00 Izbor maski

20:00 Proglašenje ma-ski za finale

Livadićeva ulicaTabori mjesnih odbora

Trg Matice hrvatske Igraonica Mala dvorana Galerije PricaMala pozornica na Trgu Matice hr-vatskeHalternativa - ex garaže ZET-a od 20:00 domaći demo bendoviFašnički šator - zelena površina iza kina - gost večeri od 21:00

17. 2., PETAKGlavni trg 18:00 Fašnički bend i fašnički pro-gram18:30 Predstavljanje gostujućih grupa20:00 Revija i izbor maski21:00 Gost večeri: NENO BELAN &

FIUMENSHalternativa - ex garaže ZET-a od 21:00 ODIUM (Protokol/Le’tronik), METZO, CA LE,

MUSICA-EX-MACHINAFašnički šator - zelena površina iza kina - gost večeri od 22:00

26 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 27ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48

SPORTSPORT

Miro Brdarić, SamoborSuper, ledeno, brzo... Trebalo je to izdržati!

Antonijo Škiljan, Rude Staza je brza, tvrda, grbava. Poskakivao sam, baš je fora!

Vedran Jambrović, JastrebarskoStrašno! Na početku me uhva-tio strah, sad je bolje.

HRVATSKI SANJKAŠKI SAVEZ I SANJKAŠKI KLUB “PLEŠIVICA 1907” ORGANIZIRALI PRVO PRVENSTVO HRVATSKE U SANJKANJU NA PRIRODNIM STAZAMA

Natučene stražnjice na prehudoj stazi Pedesetak mještana Plešivice desetak je dana pripremalo stazu na kojoj je (u prosjeku) bilo 25 centimetara snijega (leda), a zadovoljni sanjkaši (i

posjetitelji) najbolji su dokaz da su u tome uspjeli

REKLI SU

Božidar Hrvoj, PlešivicaZa pet! Staza je toliko ledena da ne možeš kočiti.

Dvjestotinjak sanjkaša, više stotina posjetitelja, izletnika, planinara, go-stiju iz Gorskog Kotara, Istre, Slovenije..., miris kuhanog vina (podijeljeno je, kažu organizatori, oko 1300 litara), lepršave pahulje snijega, temperatura ispod ništice i, u prirodnom usjeku, zaleđe-na staza “Kamenice”. Sanjkaški klub “Plešivica 1907”, uz pomoć prijatelja sa Sljemena, uspio je

svoj stil sanjkanja, “skelet”, gdje skrećem naginjanjem tijela, no ove sanjke imaju sajlu, ona je kormilo i skrećeš njezinim povla-čenjem - uspuhan je dodao.

Pedesetak mještana Plešivice desetak je dana pripremalo stazu na kojoj je (u prosjeku) bilo 25 centimetara snijega (leda), a za-

čala je. Antonio Jagunić je ko-mentirao da kad kreneš niz stazu, više ne razmišljaš o vremenu, nego kako stići do cilja, a Tomi-slav Ivančić i Dragutin Mulig do-dali da je uz samo sanjkanje naj-

Bilo je padova (čak i iznošenja sa staze!), no adrenalin je, kažu sanjkaši, bio jači od

svega

Ništa nisam razmišljala, jedino mi je važno

bilo da ne padnem, da dođem do cilja - ispričala je Benka

Lacković

‘dopremiti’ snijeg na Plešivicu i pripremiti stazu, ovoga puta du-gačku 303 metra. A na stazi, u or-ganizaciji domaćina i Hrvatskog sanjkaškog saveza, prvo prven-stvo Hrvatske u sanjkanju te tra-dicionalni Sanjkaški kup Plešivi-ca (za djevojčice, dječake, dame i gospodu). Bilo je natučenih stra-žnjica, padova (čak i iznošenja sa staze!), no adrenalin je, kažu sanj-kaši, bio jači od svega.

- Adrenalin je podivljao, niko-ga nisam vidio pored staze, borio sam se za opstanak... U jedom sam trenutku izletio, vozio po li-

Sudjelovalo je dvjestotinjak sanjkaša

Staza je bila dugačka 303 metra

Zadnje upute prije spusta

Nije išlo...

Na minus četiri stupnja tijelo valja ugrijati

šću, a onda se opet vratio na stazu. Ako je maksimalna ocje-na staze pet, ja dajem plus deset - ispričao je Zdravko Resman, dodajući da se prvi puta susreo sa sanjkama kakve se kori-ste na ‘pravim’ natje-canjima.

- Naučen sam na

dovoljni sanjkaši (i posjetitelji) najbolji su dokaz da su u tome uspjeli.

- A, jesmo ludi! Sta-za je za ubit! - glasno je komentirala Dragica Ški-

ljan, a Benka Lacko-vić, prošavši kroz cilj, priznala da je bilo straha.

- Ništa nisam razmišljala, jedino

mi je važno bilo da ne padnem,

da dođem do cilja - ispri-

Pozivamo mlade neka se bave sanjkanjem, uskoro ćemo izabrati grupu sanjkaša koja će sudjelovati na međunarodnim natjecanjima - poručio je Ivan Šola,

predsjednik Hrvatskog sanjkaškog saveza

važnije bilo promovirati kraj.Revijalni spust sanjkama

odradili su članovi slovenskih klubova iz Idrije i Dolenje Vasi, a za posjetitelje je, u podrumu župnoga dvora,

bio organiziran za-bavni (tamburaški) pro-gram.

- Postigli smo ono što smo htje-li - promovirali (vinorodnu) Pleši-vicu! Veseli što nam je Savez dao povjerenje i što smo uspjeli, rekao bih vrhunski, na prehudoj stazi organizirati prvo prvenstvo Hr-vatske u sanjkanju na prirodnim stazama - zadovoljan je bio Drago Kurtalj, predsjednik Sanjkaškog kluba “Plešivica 1907”.

28 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 29ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48

TURIZAMTURIZAM

Adresa: Pavlovčani 12C, 10450 Jastrebarsko Tel.: +385 (0)98 246256, +385 (0)98 365986 Mail: info@cibandrago.com Internet stranica: www.cibandrago.com

Radno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 12 osoba

Adresa: Žumberak, Jurkovo Selo 42, 10455 Kostanjevac Tel.: +385 (0)1 6272145, +385 (0)98 475524Mail: info@podzumberak.com, goran.klanfar@inet.hr Internet stranica: www.podzumberak.com

Radno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 8+2 osoba

Adresa: D. Zdenčina, K.Vodopića 7, 10 450 Jastrebarsko Tel.: +385 (0)1 6288102, +385 (0)91 5131748Mail: bozidar.simanovic1@zg.t-com.hr Internet stranica: www.simanovic.hr

Radno vrijeme: prema dogovoru Smještaj: 13 osoba

Seosko domaćinstvo Ciban

Adresa: Ivana Turka 50, 10292 Šenkovec, Brdovec Tel.: +385 (0)1 3391129, +385 (0)95 5369297Mail: stjepan.jaksevac@gmail.com

Radno vrijeme: ponedeljak - nedelja 11:00 - 23:00 Smještaj: 5 osoba

Seoski turizam “Stara Preša”

Adresa: Prodindol 54, 10453 Sv. Jana Tel.: +385 (0)1 6287372, +385 (0)98 281583Mail: kontakt@jana.hr Internet stranica: www.jana.hr

Radno vrijeme: 10.00-22.00 Smještaj: 16 osoba

Vinska kuća Jana

Adresa: Klake 40, 10 435 Klake, Samobor Tel.: +385 (0)1 3382335, +385 (0)98 9288773Mail: marijan.slakoper@etno-kuca.hr Internet stranica: www.etno-kuca.hr Radno vrijeme: tijekom cijele

godine, ali prema najavi i dogovoru Smještaj: 3 odrasle osobe ili 2 odrasle i 2 djece

Seoski turizam Slakoper Zavičajna zbirka Etno kuća pod Okićem

Seosko domaćinstvo “Podžumberak” Turističko seosko gospodarstvo Šimanović

Adresa: Šumećani, 10313 Graberje Ivanićko Tel.: +385 (0)1 2889900, +385 (0)91 2820496Mail: kezele-vino@zg.t-com.hr Internet stranica: www.kezele-vino.hrRadno vrijeme: 12.00-18.00, ili prema dogovoru Smještaj: 30 osoba

Kezele selski turizamAdresa: Hrastje Plešivičko 24, 10450 Jastrebarsko Tel.: +385 (0)1 6281865, +385 (0)98 227678

Mail: franjo.kolaric@zg.t-com.hr Internet stranica: www.kolaric-vina.hrRadno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 50 osoba

Adresa: Sobočani, 10312 Kloštar Ivanić Tel.: +385 (0)1 2880000, +385 (0)98 1770998, +385 (0)98 204522Mail: ladanjkodstrica@gmail.com Internet stranica: www.ladanjkodstrica.hr

Radno vrijeme: utorak - nedjelja 12.00 h - 22.00 h i po dogovoru Smještaj: 6 osoba, 4 sobe

Malo gospodarstvo Kolarić Ladanj kod strica

Adresa: Nespeš 8b, 10 382 Donja Zelina Tel.: +385 (0)1 2043491, +385 (0)98 377907Mail: info@vina-kos-jurisic.hr Internet stranica: www.vina-kos-jurisic.hr

Radno vrijeme: po dogovoru Smještaj: 2 osobe

Adresa: Medven Draga 13, 10 454 Krašić, Čunkova Draga 19, 10 455 Kostanjevac (udaljenost Medven Draga-Čunkova Draga 700 m) Tel: 385 (0)1 6270347, 385 (0)95 9062783 Mail: zeljka.medven@gmail.com

Internet stranica: www.imanje-medven.com Radno vrijeme: po najavi Smještaj: 7 osoba

Kos-Jurišić Seoski turizam Medven

30 BROJ 48 | SIJEČANJ 2012. ŽUPANIJSKA KRONIKA 31ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2012. | BROJ 48

VIJESTI VIJESTI

PROMATRANJEM PTICA U CRNOJ MLAKI OBILJEŽEN SVJETSKI DAN VLAŽNIH STANIŠTA

Važnost šaranskih ribnjaka za očuvanje biološke raznolikosti

U Crnoj Mlaki je evidentirano više od 250 vrsta ptica

Državni zavod za zašti-tu prirode, u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područ-jima i drugim zaštićenim prirod-nim vrijednostima na području Zagrebačke županije, organizirao je u prigodi Svjetskog dana vlaž-nih staništa promatranje ptica u Posebnom ornitološkom rezer-vatu Crna Mlaka, zaštićenom ramsarskom području. Biolozi su posjetitelje, a bilo ih je više no

likost ovih područja - rečeno je za obilaska jednog od četiri hrvatska ramsarska područja, koje se pro-stire na površini od 625 hektara, a gdje se tvrtka “Ihor Park” bavi uzgojem ribe. Ova je tvrtka uskla-dila svoje poslovanje s europskim normama koje, među ostalim, ne dozvoljavaju turističke aktivnosti na područjima intenzivnog uzgoja ribe. Ipak Ivan Prepolec, vlasnik “Ihor Parka”, i Davorin Marko-vić, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode, nadaju se mo-gućem dogovoru i otvaranju Crne Mlake i za turističke obilaske.

prethodne dvije godine otkad se u Crnoj Mlaki organizira zimsko promatranje ptica, vodili također stazama/stopama dabra i vidre, a upoznati su i s važnošću šaranskih ribnjaka za očuvanje biološke ra-znolikosti.

Dosad je u Crnoj Mlaki eviden-tirano više od 250 vrsta ptica, što čini više od 60 posto vrsta hrvat-ske ornitofaune. Tema ovogodiš-njeg dana vlažnih staništa bila je “Vlažna staništa i turizam”.

Osnaživanje gospodarstva, održivi suživot, zdraviji okoliš i

Gotovo trećina ramsarskih područja

ima razvijen neki oblik turističkih aktivnosti

Hrvatska ima četiri ramsarska područja

Državni zavod za zaštitu prirode završio je inventarizaciju močvarnih staništa RH

Crna Mlaka se prostire na 625 hektara

Druženje pripadnika češke nacionalne manjine

VELIKA GORICA

U Domu kulture “Galženica” u Velikoj Gorici upriličeno je druženje pripadnika češke naci-onalne manjine s njihovim pred-stavnikom u Zagrebačkoj županiji Franjom Vondračekom. Održan je prigodni program u kojemu je sudjelovala glazbena i pjevačka sekcija “Češke besede” Zagrebačke županije, predstavivši se češkim (moravskim) narodnim pjesmama.

O suradnji Županije s češkom naci-onalnom manjinom, koja je, među ostalim, rezultirala i lani izašlom monografijom “Česi i Moravljani u Zagrebačkoj županiji”, govorio je predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan, dok je zamjenik župana Rudolf Vujević pjevačima “Češke besede” obećao pomoć Županije pri nabavci prsluka kao tradicijskog dijela narodne nošnje.

FRANJO VONDRAČEK, PREDSJEDNIK “ČEŠKE BESEDE”

Nismo zaboravili etničke korijene

ZELINSKA VINSKA CESTA OG Jarec-KureMunđakova 6, Biškupec Zelinski01/2060-363, 098/232-900www.vina-jarec-kure.com.hr

Vina Kos-JurišićNespeš 8b01/2043-491, 091/563-8630 www.vina-kos-jurisic.hr

OPG Branko Čegec Marinovec Zelinski 2401/2060-927, 098/505-375www.ekovina-cegec.hr

OG Puhelek – Purek Gornje Psarjevo 15201/2069-051, 091/505-6315www.vina-puhelek-purek.hr

Restoran TončekKomin 13c01/2067-606 099/2067-606

PG Željka Jareca Gornja Drenova 37b01/2069-210 098/280-443

Vina KosS. Domjanića 8, Hrnjanec01/2069-251 098/367-030www.vina-kos.com

Vinogradarstvo i podrumarstvo Branimir ŽigrovićVrtače bb, Zelina01/2060-028 098/1841-110 www.vina-zigrovic.hr

Vinogradarstvo i vinarstvo “Nikola i Dražen Smrndić”Blaževdolska 99, Blažev-dol01/2065-756 091/506-8673

OG Zdravko i Krešimir PuhelekFučkani 22, Blaževdol01/2065-494 091/2065-494www.vina-puhelek.hr

ekosustavi, samo su neke dobro-biti koje turizam donosi ljudima i biološkoj raznolikosti u močvar-nim područjima. Gotovo trećina ramsarskih područja ima razvijen neki oblik turističkih aktivnosti. No, razvijanje turizma u močvar-nim područjima zahtijeva poseb-no pažljivo planiranje i praćenje utjecaja, jer posjetitelji i turističke aktivnosti ni u kojem trenutku ne smiju