Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Naknadni usjevi:
Poboljšanje strukture tla korijenskim sustavom
Zaštita površine tla nadzemnom masom
oKopavina
Leguminoza Ozimina
Slavonski tropoljni plodored Sij. Velj. Ožu. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol. Ruj. List. Stu. Pro.
I L L L L L L O O O 3
II O O O O O O O 5 III K K K K K K K 5
IV L L L L L L O O O 3
naknadni usjevi, postrni usjevi, pokrovni usjevi, zaštitni usjevi, akumulacijski/“rudarski” usjevi…
proizvodnja hrane, krme, zelena gnojidba, pčelinja
ispaša, bio – masa utjecaj na biološka, kemijska i fizikalna svojstva tala pozitivni biološki efekti – borba protiv korova, štetočina,
bolesti - trošenje istih prirodnih resursa “gušenje”, “zasjenjivanje”, “izgladnjivanje”, “iscrpljivanje”
- alelopatija: trovanje ili odbijanje= “kemijski rat” bilja,
- okoliš za predatorne vrste
… a od slame čak i građevine…
višak oborina borba protiv erozije nedostatak oborina konzervacija vode u tlu
“kemija”:
- dodatna organska tvar tvorba humusa - simbiotsko i asimbiotsko usvajanje hraniva (N, P, K, makro i mikroelementi), - sprječavanje posliježetvenog ispiranja hraniva
EKONOMSKI EFEKTI dodatna zarada, veća održivost, diverzifikacija
proizvodnje i tržišta, dodatno znanje potreban pažljiv odabir usjeva i tehnologije proizvodnje
Razlozi protiv
Dodatni trošak gnojiva, sjemena, sjetve
???
Hrvatska početkom 2000tih: oko 300.000 krupnih grla, uobičajena razina humusa u tlu <1-2%
Hrvatska početkom 1900tih: oko 900.000 krupnih grla, uobičajena razina humusa u tlu >3-4%
NEDOSTATAK ORGANSKE TVARI U TLU!!! Mineralno gnojivo nema što vezati u tlu Mikro i makro fauna u tlu gladuje Pitanje držanja vlage u tlu i, naravno, mogućnost “samoopskrbe hranivima”
Mogućnost fiksacije dušika
Slovenski pokus Dva roka sjetve SC-podzemna djet CC-bijela djet. RC-crvena djet. WV-oz. grahorica
Održivost ~ Samoobnovljivost ~ Okoliš Mineralna gnojiva – nabavka svake godine, cijene uglavnom samo sve skuplje (prate tržište nafte = sirovina i energija)
Naknadni usjevi – mogućnosti sjemenske proizvodnje (sa 1 ha dovoljno sjemena za 20-100 ha), energija <-> Sunce (besplatno, još neko vrijeme)
Kultura
norma sjetve kg/ha
cijena po kg
cijena ukupno (s PDVom)
Pšenica 300 2,5 915
Ječam 250 2,5 763
Raž 180 2,5 549
Facelija 16 43 839
Ozimi grašak 150 6 1098
Ozima grahorica 120 24,2 3543
Cijena sjemena – kvaliteta košta, no…
…sjemenarenje je najdohodovnija proizvodnja usjeva, a za “čudne” kulture gotovo da i nema konkurencije
Grahorice
Fito-siderofore: Molekule koje korijen trava luči da poboljša usvajanje hraniva iz tla
…ili, samo za veliku masu Jarina, dobro podnošenje suše Mogućnost smjesa Sjetvena norma 8-10 kg/ha
Sjetva: specijalne sijačice, nove i skupe, …
, ili obični rasipači gnojiva.
Ključna riječ budućnosti: Energija
Kome treba više proizvoda s polja???
Moralnost dileme: hrana ili bio-gorivo?!?
Kome bi još dobro došlo više proizvoda s polja???
Najvažnije medonosno bilje među oraničnim kulturama Uljana repica
lat. Brassica napus var. oleifera, fam. Brassicaceae
Suncokret
lat. Helianthus anuus, fam. Asteraceae
Lan
lat. Linum usitatisimum, fam. Asteraceae
Bijela i crvena djetelina
lat. Trifolium repens, Trifolium pratense, fam. Fabaceae
Heljda
lat. Phagopyrum esculentum, fam. Polygonaceae
Facelija
lat. Phacelia tanacetifolia, fam. Hydrophullaceae
Podsijani usjev
Postrni usjev
Pokrovni usjev
Dodatno, krmni medonosni usjevi: Biljke iz porodice mahunarki ili lepirnjača, lat. Fabaceae (prije Leguminisae, Papilionaceae)
Smiljkita roškasta lat. Lotus corniculatus
Lucerna lat. Medicago sativa
Hmeljasta djetelina lat. Medicago lupulina
Švedska djetelina lat. Trifolium hybridum
Grahorica lat. Vicia sativa
Ptičja/ozima grahorica lat. Vicia villosa/V. cracca
Dodatno, krmni medonosni usjevi (nastavak): Biljke iz porodice mahunarki ili lepirnjača, lat. Fabaceae (prije Leguminisae, Papilionaceae)
Esparzeta, divlji vučjak lat. Onobrychis viciifolia
Seradela, ptičja noga lat. Ornithopus sativus
Dodatno, krmni medonosni usjevi: Biljke iz porodice glavočika, lat. Asteraceae (prije Compositae)
Neven lat. Calendula officinalis
Različak lat Centaurea cyanus
Maslačak lat. Taraxacum officinale
Dodatno, krmni medonosni usjevi: Biljke iz porodice usnjača lat. Lamiaceae (prije Labiateae)
Lavanda hibridna lat. Lavandula hybrida
Iva lat. Ajuga reptans
Metvica divlja lat. Mentha longiforia
Kadulja – žalfija lat. Salvia officinalis
Livadska kadulja lat. Salvia nemorosa
Mrtva kopriva lat. Lamium purpureum
Dodatno, krmni medonosni usjevi: Biljke iz porodice kupusnjača lat. Brassicaceae (prije Cruciferae)
Većina ih može biti usijana u glavni usjev!!!
Podlanak lat. Camelina sativa
Divlja rotkva lat. Raphanus raphanistrum
Gorušica lat. Sinapis arvensis
Bijela slačica lat. Sinapis alba
“Viribus unitis”
Riža i grahorica
Pšenica, soja i kukuruz
Pšenica i grašak
združena sjetva, konsocijacija, usijani usjevi, interpolacija
Konsocijacija: “Tri sestrice” Kukuruz-pruža potporu za rast grahu Grah-dušik za kukuruz Tikva-pravi sjenu na tlu i čuva vodu, štiti korijenje, suzbija korove
“Vuci-guraj” (Push-pool) tehnologija (Kenija) – kukuruz uz leguminozu koja osigurava dušik i odbija moljca, rubna trava koju moljac više voli - sva tri usjeva daju više krme nego kukuruz sam
How Push-Pull Works
Push-Pull is a novel approach in pest management that uses a repellent intercrop
and an attractive trap plant. Insect pests are repelled from the food crop and are
simultaneously attracted to a trap crop. Maize is intercropped with a legume,
silverleaf desmodium (Desmodium uncinatum), and napier grass (Pennisetum
purpureum) is planted around the intercrop. Both plants provide quality fodder for
livestock. Therefore, farmers using Push-Pull technology for pest control not only
reap three harvests (maize, napier grass and desmodium), they also dramatically
reduce the devastating effects of the parasitic weed Striga hermonthica through the
effects of desmodium.