Najpoznatije lokacijsko-navigacijske aplikacije i njihov značaj

UNIVERZITET U SARAJEVU

Fakultet za saobraaj i komunikacije

SEMINARSKI RAD PREDMET: Lokacijski i navogacijski sustavi

TEMA: Najpoznatije lokacijsko-navigacijske aplikacije i njihov znaaj

Studenti:

Adina Salinovi 364/6307

Profesor: Arnela Bri, 366/6300

Doc.Dr. Mugdim Bublin Azra Lepara, 362/6317

Asistent: Irnesa Ibrahimovi 369/6286

Muhamed Begovi Jasmina Medi 389/6361

Sarajevo, novembar 2014.

LOKACIJSKI I NAVIGACIJSKI SUSTAVI

SR: Najpoznatije lokacijsko-navigacijske aplikacije i njihov znaaj

2

Sadraj

Uvod ........................................................................................................................................... 3

1. Sistemi za pozicioniranje i navigaciju ..................................................................................... 4

1.1. GPS - osnove, komponente, funkcionalnost ................................................................... 4

1.2. Primjena i znaaj lokacijsko-navigacijskih usluga ........................................................... 5

1.2.1. Osnovni koncept rada lokacijsko-navigacijskih aplikacija........................................ 7

2. Google Maps .......................................................................................................................... 8

2.1. Kratki razvoj servisa ........................................................................................................ 8

2.2. Glavne funkcionalnosti Google Maps ............................................................................. 8

2.3. Pozitivne i negativne karakteristike .............................................................................. 12

3. Via Michelin.......................................................................................................................... 13

3.1. Putne opcije .................................................................................................................. 13

3.2. Registracija i kreiranje profila ....................................................................................... 14

3.3. Pozitivne i negativne strane .......................................................................................... 15

3.4. Smjer razvoja aplikacije................................................................................................ 15

4. Lokacijsko-navigacijske aplikacije u zranom saobraaju .................................................... 16

4.1. Zrakoplovna navigacija.................................................................................................. 16

4.1.1 Odreivanje poloaja .............................................................................................. 17

4.2. Navigacijska pomagala .................................................................................................. 17

4.3. PBN koncept .................................................................................................................. 18

4.4. VOR - Very High Frequency Omni directional Range ................................................... 19

4.5. ILS - Osnova Instrumentalnog letenja ........................................................................... 19

4.5.1. AVARE aplikacija..................................................................................................... 20

5. Primjer .................................................................................................................................. 22

Zakljuak................................................................................................................................... 25

Popis slika i tabela .................................................................................................................... 26

Skraenice ................................................................................................................................ 27

Literatura.................................................................................................................................. 28



3

Uvod

Rapidnim razvojem tehnologije i globalnom Internet pokrivenou, popraenim

ekspanzijom impresivnog broja raznovrsnih korisnikih terminala, s akcentom na tabletima i

smartphone-ima kao najpraktinijim i najzastupljenijim ureajima, cjelokupno drutvo i

svijet u kojem ivimo dobili su jednu novu dimenziju povezivanja i novi pojam dostupnosti u

vremenu i prostoru. Drugim rijeima, prednosti, koje je dananja tehnologija uinila

izvodljivim, znae ujedno i bri tempo u svim sferama ivota edukaciji, poslovanju,

zdravstvu, turizmu, itd. U svemu tome, uloga lokacijskih i navigacijskih sistema tj. aplikacija

putem kojih su dostupni, je itekako velika, bitna i moglo bi se rei presudna za

transformaciju nekada isuvie sloenih procesa u novi krai, bri i jednos tavniji oblik.

Danas postoji veliki niz razliitih geo-informacijskih odnosno lokacijsko-navigacijskih

sistema te njihovih implemetacija. Lokacijske i navigacijske usluge su omoguene kroz

veoma sloenu infrastrukturu i sisteme te tek u posljednjih par decenija dostupne civilnom

stanovnitvu u mjeri i sa sposobnostima koje poznajemo mi danas a koje ukljuuju gotovo

stopostotno-precizno pozicioniranje u prostoru u jako kratkom vremenskom periodu te po

potrebi usmjeravanje do odreene udaljene take.

Kroz ovaj rad, cilj nam je prikazati i objasniti sam pojam, funkcionalosti te prednosti i

nedostatke kako najpoznatijih tako i onih lokacijski-navigacijskih aplikacija koje nude najvie

opcija za svoje korisnike, uzevi pri tome u obzir odreeni niz faktora kao to su dostupnost

na vodeim PC i mobilnim sistemima, cijena koritenja, izgled korisnikog interfejsa i slino.

Prije zalaenja u samu sr tematike, uraen je prikaz sistema na iji se rad ove aplikacije

oslanjaju.



4

1. Sistemi za pozicioniranje i navigaciju

1.1. GPS - osnove, komponente, funkcionalnost

Veliki broj ljudi danas pri koritenju termina GPS misli prvenstveno na samu

izvedbu nekog sistema za pozicioniranje odnosno lociranje i navigaciju, preciznije reeno na

prijemnik navigacijskih ureaja. Razlog tome je ponajprije dominacija ovog sistema u

realizaciji aplikacija za pozicioniranje i usmjeravanje tj. lokaciju i navigaciju.

GPS (Global Positioning System - globalni sistem za pozicioniranje) je, ustvari, grupa

od 24 satelita koji se nalaze u orbiti nae planete, zajedno sa jo 5 stanica na Zemlji koje

odravaju satelite na potrebnoj udaljenosti, na visini od oko 20 200 km iznad povrine

Zemlje. Sateliti krue oko Zemlje dva puta dnevno, a kreu se tako da bilo kojem dijelu

Zemlje, u svakom trenutku mogu pristupiti barem etiri satelita.

Ovaj sistem je prva razvila i prva poela koristiti vojska SAD-a kao vojni navigacijski

sistem, idejno osmiljen od strane odjela za odbranu 1970. godine u jeku Hladnog rata.

Koriten je za odreivanje tane pozicije raketa i podmornica. Civilnom stanovnitvu je GPS

postao dostupan krajem 1980-ih, nakon to je Rusija poela razvijati vlastiti sistem globalnog

pozicioniranja (GLONASS). Sastoji se od tri glavne komponente (prikazane na slici 1):

- Svemirske komponente ili segmenta,

- Kontrolne komponente,

- Korisnike komponente.

Slika 1. Tri komponente GPS-a1

Princip djelovanja GPS prijemnika je da pronae etiri ili vie satelita i izrauna

udaljenost od svakog od njih kako bi na temelju tih podataka odredio vlastitu poziciju.

Izraun poiva na principu trilateracije to se odnosi na odreivanje poloaja odreene

toke na Zemlji putem geometrijskih naela trokuta.

1 How the global positioning system works: About GPS - https://nationalvetcontent.edu.au



5

GPS funkcionie na otvorenom prostoru i to je vidljivost vea uinkovitiji je. Iz tog

razloga ne moe pravilno raditi na zakrenim mjestima, npr. tamo gdje se nalaze visoke

zgrade ili ume. Umreeni sateliti alju signale o vremenu i podatke o svojoj lokaciji do

prijemnika na Zemlji. Ti signali putuju brzinom svjetlosti. Neki sateliti su udaljeniji, a neki

blii prijemniku, te zbog toga signali iz njih stiu do prijemnika u razliitom vremenu.

Udaljenost satelita od prijemnika rauna se upravo na temelju razlike u vremenu dolaska

signala. Nakon raunanja udaljenosti prijemnika od minimalno etiri GPS satelita, prijemnik

daje podatke o svojoj trodimenzionalnoj lokaciji. Pri tome se polazi od pretpostavke da se

prijemnik nalazi negdje na povrini zamiljene sfere u ijem se centru nalazi sate lit. Nakon

toga odreuje se veliina svih sfera u ijim se sreditima nalazi svaki od 4 satelita. Konano

prijemnik odreuje svoju poziciju kao presjek svih tih sfera. Kada raunamo udaljenost od

jednog od satelita, poznato je da se nalazimo na povrini imaginarne sfere koja ima jednak

poluprenik kao i udaljenost od poluprenika satelita. Kad se izrauna udaljenost od drugog

satelita, dolazimo do zakljuka da se naa lokacija nalazi negdje na presjenoj taki ovih dviju

sfera i time se odreuje dvodimenzionalna lokacija. Nakon to se uzmu u obzir mjere tree i

etvrte sfere, dobije se uvid u tanu trodimenzionalnu lokaciju prijemnika.2

1.2. Primjena i znaaj lokacijsko-navigacijskih usluga

Lokacijsko-navigacijske usluge su uglavnom vezane za tri podruja primjene (koja

dalje mogu biti podijeljena na dodatne sektore):

1. Primjenu u vojnim i dravnim granama;

2. Primjenu u slubama za hitne intervencije;

3. Primjenu u komercijalnom sektoru.

Za nas najzanimljviji i najvie strukturno i funkcionalno poznat je komercijalni sektor

primjene. Kao to je spomenuto ranije, prvi s istem za odreivanje lokacije je bio GPS, koji je,

postavi javno dostupan u funkciji maksimalne iskoristivosti satelitske tehnologije, rezultirao

velikom rasprostranjenou i prihvaenou meu raznim slubama: auto navigacija,

kontrola leta, obalna straa, upravljanje teretom te mnogim slubama za hitne intervencije

(hitna sluba, vatrogasci) ali se primjenjuje i u turistike odnosno potrebe svakodnevnog

navigiranja u bilo kojoj sredini.

2 How GPS works: http://www.youtube.com/watch?v=IoRQiNFzT0k



6

Uz kombinaciju sa kartografskim ali i prateim sadrajima, putem ovih usluga

omoguen je veliki broj razliitih aplikacija koje svaki pojedinani korisnik moe

personalizirati i podeavati shodno svojim potrebama. Sve one imaju jedan zajedniki kostur

izvedbe koji moe biti proiren sa dodatnim sistemima i podsistemima u svrhu poveanja

opsega dostupnih usluga i samog kvaliteta istih.

Mobilna GPS jedinica Komunikacijska mrea

Komandni centar

Slika 2. Arhitektura aplikacija za lokaciju i navigaciju vozila

Znaaj aplikacija baziranih na sistemima za lokaciju i navigaciju se manifestuje na vie

naina. U prvom redu to je pruanje pouzdanih i preciznih informacija o putanji vozila u

razliitim vidovima saobraaja. Najvea primjena se definitivno biljei u kopnenom

saobraaju s akcentom na usmjeravanje automobila. Danas je u bilo koji automobil mogue

hardverski i softverski instalirati sistem navigacije uz prihvatljive trokove. No, lokacijsko-

navigacijski bazirane aplikacije se na smartphonima, tablet ili desktop raunarima koriste i za

predplaniranje ili momentalno planiranje i usmjeravanje ruta za pjeake odnosno bicikliste.

Primjena se biljei i u eljeznikom saobraaju. Veina poznatih aplikacija ovog tipa unutar

svojih usluga, odabirom putem jednostavnih user friendly interfejsa, omoguava opcije

vezane za metro i sline sisteme. Nadalje, znaaj lokacijskih i navigacijskih usluga odnosno

njihovih izvedbi putem aplikacija, nije nita manji ni u zranom saobraaju, posebno u

uvjetima smanjene vidljivosti.

Kombinirajui sva dosadanja tehnoloka dostignua, ove aplikacije omoguavaju

praenje putanja digitalnim putem gotovo u stvarnom vremenu. Pored toga ove aplikacije

vre prikupljanje odnosno memorisanje podataka za potrebe razliitih arhiva i naknadnih

obrada a samim tim omogueno je i unapreivanje sistema transporta i njegove kontrole.



7

Znaaj ovih aplikacija ogleda se i u injenici da za same korisnike nakon inicijalnih

trokova nema veih trokova, tako da oni na osnovu jednog investiraja imaju uslugu

kvalitetne lokacije odnoso navigacije za svoje potrebe u bilo koje vrijeme i na bilo kojem

prostoru.

1.2.1. Osnovni koncept rada lokacijsko-navigacijskih aplikacija

Lokacijsko-navigacijske aplikacije za svoj rad zahtijevaju postojanje ureaja u objektu

koji se locira odnosno usmjerava. Takoer, kod veine ovih aplikacija nuno je postojanje

konekcije na Internet, bilo da je ona realizovana kroz GSM (Global System for Mobile

Communications) mreu, WiFi (Wireless Fidelity) beinu mreu ili neki drugi nain.

Pokretanjem aplikacije zapoinje proces lociranja objekta putem GPS satelita a

potom, u skladu sa odabranim odreditem i prateim zahtjevima, generira se nekoliko opcija

ruta unutar operacionog sistema aplikacije te se iste dostavljaju u prijemnik i pruaju

korisniku za odabir. Korisnik je onda putem interfejsa aplikacije na displeju i govornih

uputstava u mogunosti se usmjeravati prema odreditu.

Slika 3. Princip rada lokacijsko-navigacijskih aplikacija 3

3 How GPS Tracking works - http://www.gpsinsight.com/gps-tracking-blog/2013/how-gps-tracking-works/



8

2. Google Maps

2.1. Kratki razvoj servisa

Google Maps (Google karte) kao program C++ zapoet je od strane Danaca Larsa i

Jensa Rasmussena u kompaniji koja je smjetena u Sydneyu. Prvobitno je bila zamiljena kao

program koji bi korisnici individualno skidali na svoja raunala i koristili. Meutim, tu su

ideju predstavili menadmentu Google-a te ju oni 2004. godine otkupljuju i mijenjaju joj

koncept, odnosno pretvaraju je u web servis. Google Maps rjeava probleme navigacije i

snalaenja u prostoru te uz nizak nivo informatike pismenosti omoguava iroj populaciji

koritenje samog web servisa. Google karte pokree Google-ova beta tehnologija koja se

zove MapsGL, a tu tehnologiju opet pokree WebGL (Web-based Graphics Library).

2.2. Glavne funkcionalnosti Google Maps

Primarna funkcija Google Maps je navigacija odnosno upute kako doi do odreenih

lokacija. Time korisnici tede svoje vrijeme jer bi im u suprotonom, ukoliko ne znaju doi do

eljenog mjesta, pronalazak mjesta oduzimao znatno vie vremena. Svi korisnici mogu

pogledati odreene znamenitosti, isplanirati svoj put i optimizirati vrijeme koje imaju na

raspolaganju ali mogu i postaviti svoju poslovnu djelatnost dostupnom za druge korisnike na

servis.

Slika 4. Prikaz poetne Web stranice4

4 https://www.google.hr/maps/@44.47,16.52,7z



9

Korisnikov account predstavlja profil na Google kartama. Koritenje servisa Google

Maps je besplatno i svima dostupno. Google maps je doivio veliki uspjeh i posao mapiranja

okonao u velikom broju zemalja. Osam godina nakon nastanka Google Mapsa, te nakon

mapiranja cijele balkanske regije, Google je 2013 godine poeo i s mapiranjem karti Bosne i

Hercegovine. Cilj Google Maps je uiniti to tanijima i preciznijima odreene lokacije uz

pomo lokalnog stanovnitva. 5

Google Maps prua vie funkcionalnih pogodnosti istovremeno. Na samoj karti su

prikazane razliite znamenitosti diljem svijeta, krenuvi od muzeja, muzikih i sportski h

dvorana, spomenika i slino, a ujedno su i iscrtane prometne rute, odnosno autoceste.

Slika 5. Prikaz znamenitosti na podruju grada sa fotografijama 6

Servis Google karte ima mogunost pregleda hiljada fotografija s lokacija irom

svijeta. U donjem desnom uglu nalazi se izbornik odnosno padajui meni sa fotografijama,

koje su dostupne jednostavnim klikom. U pretragu je mogue ukucati odreeni pojam, kao

to su npr. dvorane, shopping centri, muzeji ili vjerski objekti a kao rezultat na karti e biti

prikazani svi tako pohranjeni objekti, to u mnogome olakava preglednost i lociranje istih.

Kako je na samom poetku i naglaeno, putem Google Maps servisa korisnici mogu pronai

nazive ulica, gradova, i graninih prijelaza. Odabirom ove opcije na karti se prikazuju

autoceste, dravne ceste i lokalne ceste. U konkretnom sluaju, rezultati se dobiju

unoenjem pojma saobraaj u pretragu pored naziva podruja koje se pretrauje. Mogue je

pratiti standardni saobraaj (i to prema danima u sedmici) i saobraaj sa podacima uivo koji

sadri dodatne informacije o trenutnim stanjima na putevima, kao to je npr. obustava

saobraaja na odreenim dionicama zbog radova.

5 http://tehnografija.net/internet/cilj -ispunjen-bosna-i-hercegovina-na-google-maps/ 6 https://maps.google.com



10

Putem servisa, mogue je prikazati mreu javnog saobraajnog sistema nekog

podruja, ukljuujui sve vidove saobraaja (autobuski, eljezniki, metro saobraaj, itd.). Na

narednoj slici, kao primjer zbog svoje raznolikosti i sloenosti, prikazana je mrea sistema

javnog saobraajnog prevoza u New Yorku.

Slika 6. Saobraajni sistem New York-a7

Klikom na odreenu stanicu, se prikazuju dodatne informacije o toj stanici (Slika 7).

Slika 7. Prikaz informacija o stanicama8

7 https://maps.google.com 8 https://maps.google.com



11

Pored opcija vezanih za planiranje same rute odnosno, prikaz razliitih saobraajnih

mrea nekog podruja, servis Google Maps nudi i planiranje rute uz koritenje vie razliitih

sredstava javnog prevoza i sve to uz vremenski proraun. Google Maps nudi vie razliitih

mogunosti za spajanje take A i take B koje se naznaavaju u gornjem lijevom uglu

odnosno Search prostoru uz biranje vida prevoza. Pri tome je mogue odabrati lini prevoz

- automobil, javni prevoz, ili pak bicikl odnosno pjeaenje.

Slika 8. Prikaz opcija vezanih za planiranje kombinovanog prevoza9

Mogu je i prikaz biciklistikih ruta izmeu dvije take, jednostavnim klikom na

ponuenu ikonicu bicikla unutar interfejsa, a postoji i opcija prikaza svih staza na podruju.

Slika 9. Biciklistika ruta10

9 https://maps.google.com 10 https://maps.google.com



12

2.3. Pozitivne i negativne karakteristike

Kao i svaki drugi servis tako i Google maps ima odreene pozitivne i negativne

karakteristike. Ove karakteristike najbolje moemo prikazati s ljedeom tabelom.

POZITIVNE KARAKTERITIKE NEGATIVNE KARAKTERISTKE

Jednostavan Problemi sa 3D prikazom na nekim

kompjuterima

Pregledan Nemaju sve zemlje offline mod

Brz Upotreba servisa u teroristike svrhe

Prepoznatljiv Netane mape pojedninih podruja

Koristan Problemi sa prijavom poslovnih djelatnosti

u nekim zemljama

Sadri temelje za nadogradnju Mogunost lanog prijavljivanja djelatnosti

Taniji od konkurencije Lahko kopiranje

Sadri 3D prikaz Kao lider ukazuje konkurentima kako

poslovati

Polifunkcionalan 3D prikaz ne prikazuje sve ulice

Dostupan u mobilnoj verziji Zloupotreba

Tabela 1: Pozitivne i negativne karakteristike web servisa 11

Iz svega ovoga vidimo da Google maps ima veoma veliki znaaj u naem

svakodnevnom ivotu i da pokazuje tendencije ka velikom napretku u svim sferama

poslovanja. Google karte su jedna od najboljih platformi koja ima veliki potencijal za daljnji

napredak. Budui da se radi o informatikoj platformi promjene su svakodnevne i svaki dan

smo svjedoci napretka u informatikom svijetu kojeg e i Google karte morati pratiti ukoliko

ne ele da ih konkurencije nadmae.

11 Prilagoeno sa en.wikipedia.org



13

3. Via Michelin

ViaMichelin je online usluga planiranja putovanja koja pomae u svakoj fazi

organizacije putovanja. Ovim web servisom dosta olakavamo planiranje puta. Cilj je putnika

uputiti na sve prepreke (saobraajne nesree, opasne krivine i sl.) i zanimljivosti na putu, dok

je izbor putnih opcija jako irok, od planiranja rute, izbora prometnog sredstva (automobil,

motor, bicikl, pjeaenje) do izbora najkrae rute ili preporuene od strane Michelina uz

ispis kretanja na putovanju. Ukoliko ispunimo dodatne podatke o svom prometnom

sredstvu dobiti emo informacije i o cijeni cjelokuponog puta ukljuujui cestarine. Takoer

su dostupni popisi restorana te rezervacije hotela kako na putu prema destinaciji tako i u

samoj destinaciji.

ViaMichelin koristi Websphere najnoviju tehnologiju kako bi razvila svoje usluge. To

je serverski baziran software koji dinamino prevodi web sadraj i aplikacije u viestruko

markirane jezike i optimizira ih za poiljku na mobilne ureaje. Tehnologije koje ViaMichelin

koristi prilikom izrade web servisa pored Websphere su: XML, HTML, JavaScript, CSS, PHP.

3.1. Putne opcije

Upotrebom web servisa ViaMichelin dosta olakavamo planiranje putovanja i

moemo rijeiti sve mogue probleme nastale tokom organizacije putovanja. Izbor putnih

opcija je velik:

Planiranje rute (od mjesta A do mjesta B, najbra, najkraa, uz razgledavanje ili

ekonominost);

Izbor prometnog sredstva (automobil, motocikl, bicikl, pjeaenje);

Izraun putnih trokova, ukljuujuci cestarine;

Mogunost izbjegavanja cestarina, graninih prelaza, vinjeta;

Informacije o stanju u prometu (guve, nesree);

Ispis kretanja (od prvog do zadnjeg kilometra, nazivi ulica i sl.);

Znamenitosti na putu;

Prepreke na cestama (radovi, zavoji, ogranienja);

Rezervacija smjetaja;

Popisi restorana;

Turistike atrakcije;

GPS navigacijski sistem;

Mobilne aplikacije;

Karta svijeta;

Vremenska prognoza za 10 dana unaprijed.



14

3.2. Registracija i kreiranje profila

Web servis ViaMichelin je besplatna stranica koja nudi svoje osnovne usluge sasvim

besplatno. Stranica pamti svaku nau unesenu rutu to uveliko moe pomoi ako esto

putujemo na isto mjesto tako da ne moramo svaki put ponovo unositi podatke. Registracija

na stranicu je jednostavna i ne zahtjeva puno vremena. Ima tri koraka.

Korak 1.

Uitati stranicu www.viamichelin.com i u gornjem desnom uglu kliknuti na opciju Register.

Slika 10. Registracija

Korak 2.

Nakon klika na opciju Register otvara se prozor u koji treba unijeti line podatke.

Obavezni podaci za registraciju su podaci oznaeni zvjezdicom. Unosimo e-mail, lozinku i

potvrdu lozinke. Te nakon toga nam se u donjem dijelu ekrana pokazuju dodatne opcije.

Slika 11. Unos linih podataka



15

Korak 3.

Nakon to smo unijeli podatke, u donjem dijelu stranice mozemo odabrati dodatne

besplatne opcije kao to je dobivanje informacija o putovanjima i gastronomiji na mobitel

putem sms-a ili e-maila. Klikom mia na Subscribe registracija na stranicu je zavrena.

Slika 12. Prikaz poslijednjeg koraka registracije

ViaMichelin razvija i trguje putnim proizvodima i uslugama irom Europe. irok

asortiman usluga namjenjen je i za javni i za poslovni sektor ukljuujui izradu karte terena,

putnih ruta, online rezervacija hotela, Zeleni vodi, preporuke restorana i turistikih

atrakcija te vremenske i putne izvjetaje. Za dodatnu pomo i pitanja postoji tehnika

podrka koja je dostupna od 0 do 24.

3.3. Pozitivne i negativne strane

Pozitivne strane su slijedee: veliki izbor opcija, mogunost spajanja putem GPS

navigacije, mogunost spajanja na mobitele te dobivanje trenutnih informacija sa ceste,

odlina online podrka, aurirani podaci, detaljna karta svijeta, tane kalkulacije trokova,

udaljenosti i vremena trajanja putovanja, ispis kretanja sa svim zanimljivostima i

preprekama na cesti, jednostavno suelje, siguran za koritenje.

Negativne strane su: mogui nedostatak destinacija, hotela i restorana, nemogunost

iskazivanja rute po emisiji plinova, ponuda samo odreenih prevoznih sredstava, nema izbor

trgovakih centara te ostalih usluga, nema prikaza karte u 3D-u, nedovoljno interaktivna.

3.4. Smjer razvoja aplikacije

Putem ove aplikacije automobili bi u blioj budunosti mogli voziti sami.

Implementacija njihovog GPS sistema u automobile te njegovo spajanje na satelit bi

omoguilo iskoritavanje maksimalnog potencijala automobila. Automobili bi dobivali

podatke sa satelita o radovima na putu te bi navigacija odredila drugi put dolaska na

lokaciju. Navigacija bi sama upravljala automobilom, kontrolisala njegovu brzinu,

temperaturu, upravljanje na cesti i ostale podatke.



16

4. Lokacijsko-navigacijske aplikacije u zranom saobraaju

4.1. Zrakoplovna navigacija

Zrakoplovna navigacija predstavlja jednu naunu disciplinu koja se bavi problemima

voenja zrakoplova sa jedne take Zemlje na drugu. Kako se bazira na principima pomorske

navigacije, i sama potie od latinskih rijei NAVIS brod i AGARE kretati. U periodu od

1919.-1930. poinje snaniji razvoj zrakoplovne navigacije poinje i to sa letovima vojnih i

civilnih zrakoplova, a naroito sa prekookeanskim letovima. Osnovni principi zrakoplovne

navigacije su identini principima ope navigacije, a to svakako ukljuuje proces planiranja,

snimanje i kontrolu kretanja obrta s jednog mjesta na drugo. Uspjena zrakoplovna

navigacija podrazumijeva let aviona od jednog mjesta do drugog mjesta bez njegovog

gubljenja, krenja zakona koji se tiu zrakoplova ili ugroavanja sigurnosti osoba koje su na

brodu ili zemlji. Osnovni zadatak zrakoplovne navigacije je da obezbijedi dolazak zrakoplova

na odreeno mjesto, odreenom putanjom, na odreenoj visini leta i u odreeno, odnosno

zadato vrijeme.

Prema tome, sutina zrakoplovne navigacije sastoji se u rjeavanju sljedeih zadataka

(koji se rijeavaju se u navigacijskoj pripremi za let i u toku voenja zrakoplova):

odreivanje smjera leta do odreene take,

odreivanje vremena leta i

odreivanje pozicije zrakoplova u odnosu na Zemljinu povrinu.

Slika 13. Relativno moderan sistem upravljanja letom Boeing 737 12

12 Displej za navihaciju u Boeing 737 - http://en.wikipedia.org/wiki/Electronic_flight_instrument_system



17

Razlika izmeu zrakoplovne navigacije i navigacije povrine obrta je u slijedeem:

putovanja avionom sa relativno visokim brzinama, ostavljaju manje vremena za izraun

njihove pozicije na odreenoj ruti. Avion se, normalno, ne moe zaustaviti u zraku kako bi

utvrdio svoju poziciju u slobodno vrijeme. Avioni su osigurani sa ogranienom koliinom

goriva koju mogu nositi; povrina aviona se moe izgubiti, ostati bez goriva i onda samo

ekati spas. U veini sluajeva, u letu nema spaavanja za avione. Osim toga, takvi sudari s

preprekama preteno su smrtonosni. Dakle, kljuna stvar za pilote jeste stalna informacija o

poziciji aviona. Tehnike koje se koriste u zranoj navigaciji ovise o tome da li avion leti ispod

vizuelnih pravila letenja ili instument pravila letenja. U krajnjem sluaju, pilot e se kretati

iskljuivo pomou instrumenata i radio-navigacijskih sredstava, ili prema uputama radar

kontrole od strane kontrole zranog saobraaja. U sluaju vizuelnih pravila letenja, pilot e

se uglavnom kretati koristei taan obraun u kombinaciji sa vizuelnim opaanjima, sa

naglaskom na odgovarajue mape. Ovo se moe nadopuniti koritenjem radio-navigacijskih

sredstava.

4.1.1 Odreivanje poloaja

im je avion u letu, glavni zadatak sistema upravljanja letovima jeste da odredi

poziciju i tanost poloaja aviona. Jednostavni s istem upravljanja letovima koristi jedan

senzor, uglavnom GPS kako bi se utvrdila pozicija. No moderni sistemi upravljanja koriste

onoliko senzora koliko mogu, kao npr. VOR, kako bi utvrdili taan poloaj, dok neki sistemi

koriste Kalman filter kako bi integrirao pozicije s raznih senzora u jednu zasebnu poziciju.

Sistem upravljanja letovima provjerava prelaze razliitih senzora i odreuje jednu

poziciju i tanost njenog poloaja. Tanost poloaja je opisana kao performansa stvarne

navigacije (ANP-Actual Navigation Performance) gdje avion moe biti bilo gdje mjeren

unutar tih okvira, kao dijameter u nautikim miljama. Moderan zrani prostor obuhvata i set

potrebnih performansi navigacije (RNP-Required Navigation Performance). Avion treba da

ima vie RNP nego ANP kako bi se moglo funkcionirati na visokoj razini zranog prostora.

4.2. Navigacijska pomagala

Karta predstavlja najvaniji dio pilotskog navigacijskog pribora. Zrakoplovne karte se

od ostalih karata razlikuju po tome, to su na njima posebno istaknuti prirodni i vetaki

objekti koji se dobro uoavaju iz zraka i olakavaju orijentaciju.

Prema namjeni,navigacijske karte se dijele na slijedee podvrste:

1. opte navigacijske karte,

2. mar-rutne karte,

3. karte za elektronsku navigaciju i

4. karte za instrumentalno prilaenje za slijetanje.



18

Ono to predstavlja stalni zadatak i najznaajniji dio opte navigacijske pripreme

pilota jeste prouavanje karte (rejona letenja). Svaki pilot mora odlino poznavati rejon

letenja. Poznavanje rejona letenja omoguava pilotu da lahko pronalazi i prepoznaje

orijentire u toku leta i na osnovu toga odreuje svoju poziciju. Za upravljanje i voenje

zrakoplova, pilot od polijetanja do slijetanja treba stalno da ima podatak o brzini leta

zrakoplova. Za mjerenje brzine leta koristi se brzinomjer koji je jedan od osnovnih

navigacijskih instrumenata. Za potrebe zrakoplovne navigacije znaajni su pravac, smjer i

veliina brzine kao vektorske veliine. Pravac brzine zrakoplova podudara se sa njegovom

uzdunom osom, a smjer sa smjerom leta zrakoplova. to se tie pravaca u zrakoplovnoj

navigaciji, glavni ili osnovni orjentisani pravac je pravac sjever-jug (N-S) pomou kojeg

orjentiemo sve ostale pravce u prostoru.

4.3. PBN koncept

PBN (Performance Based Navigation) koncept koji specificira zahtjeve u vezi

sposobnosti koje odreeni prostorno-navigacijski sistem (RNAV - Area Navigation) treba

posjedovati u pogledu potrebne tanosti, integriteta, dostupnosti, pouzdanosti i

funkcionalnosti, potrebnih za predvienu operaciju letenja u unaprijed odreenom

konceptu zranog prostora uz podrku odgovarajue navigacijske infrastrukture. U tom

smislu PBN koncept predstavlja znaajnu promjenu jer inicira prijelaz s navigacije koja se

temelji na odreenim navigacijskim senzorima na navigaciju prema letnim sposobnostima

zrakoplova. Primjena PBN koncepta omoguava cijeli niz prednosti u odnosu na dosadanji

razvoj koncepta zranog prostora koji se temeljio na poziciji radio-navigacijskih ureaja i,

vezano uz njih, kriterije nadvisivanja prepreka. Prednosti PBN koncepta u odnosu na

konvencionalne navigacijske postupke su:

- smanjuje potrebu za dizajnom ruta i procedura sukladno odgovarajuem

navigacijskom senzoru (NDB & VOR rute),

- omoguava bolju iskoristivost zranog prostora (fleksibilnost u dizajnu ruta,

smanjenje potronje goriva, a time i zagaenja zraka, smanjenje buke itd.),

- pojednostavljuje rad RNAV sustava koji su u uporabi,

- operatorima zrakoplova pojednostavljuje proces dobivanja operativnog odobrenja.

PBN koncept se temelji na upotrebi RNAV sistema, a za njegovu primjenu su

potrebna dva osnovna inputa i to:

a) navigacijska infrastruktura

b) navigacijska specifikacija.

Kombiniranom primjenom ovih komponenata sistema u okviru koncepta zranog

prostora na ATS rute i instrumentalne zrakoplovne postupke dobiva se trea komponenta:

c) navigacijska aplikacija primjena.



19

Navigacijska specifikacija detaljno definira performance koje sistem treba

posjedovati u pogledu potrebne tanosti, integriteta, dostupnosti, pouzdanosti i

funkcionalnosti.

4.4. VOR - Very High Frequency Omni directional Range

VOR - Very High Frequency Omni directional Range, je vrsta navigacionog ureaja

koji se koristi u vazduhoplovstvu. On emituje elektormagnetni signal na osnovu kog

vazduhoplovi mogu da odrede na kom su ugaonom pravcu u odnosu na poloaj VOR-a.

Meri se ugao koji ine poluprava koja vodi od VOR-a prema magnetnom severu i poluprava

koja vodi od VOR-a prema vazduhoplovu i u ovoj terminologiji taj ugao se zove radijal. Npr

ugao od 45 stepeni se zove 45-ti radijal i kae se da je vazduhoplov na 45-tom radijalu od

VOR-a. Poto vazduhoplov nema nikakvu indikaciju na kojoj je udaljenosti od VOR -a, u

praksi esto na istom mestu postavlja i DME navigacioni ureaj za odreivanje udaljenosti.

Stanica VOR-a emituje sa jednog mjesta sloeni elektromagnetni signal koji se sastoji od

nekoliko komponenti. U dananje vrijeme, upotrebu VOR-a u navigaciji zamjenjuje

upotreba GPS-a i drugih sistema satelitske navigacije.

4.5. ILS - Osnova Instrumentalnog letenja

Instrument Landing System je zemaljski navigacioni sistem koji obezbjeuje

precizno voenje zrakoplova koji prilaze pisti, uz kombinovani rad nekoliko ureaja koji

emituju radio-talase i odgovarajue opreme u zrakoplovima, a koji omoguava slijetanje pri

uslovima smanjene vidljivosti, uslijed oblanosti, magle, kie snijega i slino. Karte za

instrumentalni prilaz se publikuju za svaku konkternu instalaciju ILS-a, da pilotima prue

informacije kako da lete ILS prilaze prilikom instrumentalnog letenja ukljuujui pozicije

komponenti ILS-a, radio frekvencije koje pojedine komponente ILS-a emituju i minimalne

zahtjeve u pogledu vidljivosti za koje je specifini ILS nami jenjen.

ILS se sastoji od:

- Lokalajzera - ureaja koji u prostoru obiljeava sredinju ravan;

- Indikatora ravni poniranja, ureaja koji u prostoru obiljeava ravan poniranja ;

- Radio markera, ureaja koji oznaavaju odreenu udaljenost zrakoplova od piste;

Kao to znamo, aerodrom moe imati vie pista. ILS moe biti instaliran na svakoj pisti

sa njene svake strane. Meutim mora se voditi rauna da dva ILS-a na istoj pisti ne budu

ukljuena u isto vrijeme. Takoe, trajektorije ILS-a za razne piste moraju biti tako

pozicionirane da zrakoplovi pri slijetanju ne dolaze previe bliz jedan drugom.



20

Na toj trajektoriji koju usmjerava jedan ILS, moe da bude vie zrakoplova pri

slijetanju, ali da su dovoljno udaljeni jedan od drugog. Alternative ILS-a su MLS i upotreba

GPS-a i drugih sistema satelitske navigacije. MLS je ureaj boljih performansi od ILS-a, koji

je poeo da ulazi u upotrebu u USA, ali se pojavila tehnologija satelitske navigacije koja je

jeftinija sa stanovita uvoenja i eksploatacije.

Slika 14. ILS koncept 13

4.5.1. AVARE aplikacija

Jedna od najpoznatijih i najaurnijih do sada aplikacija vezanih za odreivanje

pozicija, jeste popularna android aplikacija zvana Avare.

Slika 15. Avare aplikacija 14

13 http://ramdex.blogger.ba/ 14 http://fi.apk.downloadatoz.com/Avare,40440.html



21

Neke od osnovnih karakteristika ove aplikacije su slijedee:

- Pristup internetu je samo potreban prilikom skidanja i instaliranja same aplikacije;

- Prua GPS status, informacije o terenu, zranim lukama, prepreke i jo mnogo toga;

- Izraena je i namijenjena za pilote;

- Jednostavna za nauiti i upotrebu;

- Prua brz odaziv, povratni odgovor;

- Pritiskom na bilo koje dvije take na grafikonu pokazuje udaljenost izmeu njih;

- Obuhvata GPS smjer kompasa, tako da prua informacije do i iz bilo koje take

dugim pritiskom na odreenu taku;

- Potom daje informacije o frekvencijama, pistama, kao i dostupnost goriva.

Slika 16. Funkcionisanja ILS koncepta na aplikaciji 15

Jedina mu je mana to to je trenutno namijenjen samo za letove u SAD-u i Kanadi.

Spomenuti emo i iPad aplikaciju EFB Charts and Weather for Aviation,

slubeni alat za pilote. Kompanija GlobalNavSource ponudila je svoju aplikaciju EFB -

Charts and Weather for Aviation za iPad koja ima ulogu "elektronske letake torbe",

odnosno sadri detaljne mape aerodroma, pristupne vektore, koridore letenja i aktivno

nadzire na hiljade meteorolokih stanica irom SAD, a vremenom e pokrivati itav

svijet. Ovom aplikacijom piloti su dobili jo jedan alat koji se moe koristiti u

komercijalnim zrakoplovnim kompanija narednih nekoliko godina.

15 http://www.itmarket.co.rs/news.php?article_id=1164



22

5. Primjer

Predhodno smo objasnili sve prednosti koje prua ovaj web servisi, te kako nam

pomae u svim fazama organizacije putovanja. Nadalje emo prikazati koritenje istog kroz

nekoliko koraka.

1. Nakon registracije moemo poeti koristiti ViaMichelin za pronalazak odgovarajue

destinacije. Prvo to radimo je unoenje poetne i krajnje take putovanja.

U polje Home unosimo grad

iz kojeg putujemo te ispod

eljeni cilj. Nakon toga

kliknemo na Get direction i

zatim nam se otvori

slijedea kratica, tj. Driving

Directions

Tu nam se potom prikazuje

obraun cijene putarina,

taan iznos kilometara kao i

unaprijed predpostavljeno

vrijeme dolaska.



23

Ukoliko elimo odabir prevoznog

sredstva, onda oznaimo da li e

to biti: automobil, motocikl,

bicikl ili pjeke. Takoer, imamo

opciju birati rutu koja je najbra,

najekonominija, sa naplatom ili

bez kao i druge mogunosti.

Slijedeim korakom imamo

detaljan prikaz puta, gradove kroz

koze treba proi i u kojoj satnici,

te objanjenja puta gdje treba

skrenuti.

Takoer, postoji mogunost odabira prenoita, te sve detalje o istom, kao i unajmljivanja

automobila u eljenom periodu.



24

Klikom na kraticu Maps pojavi se

karta svijeta. Koju moemo zumirati

na eljeni grad ili na opciju Search

biramo eljeno mjesto, atrakcije,

restoran, hoteli, guva na putevima,

radovi na cesti i dr. Te postoji

mogunost izbora karte: satelitska,

hibridna, jednostavna.

Kliknete li na kraticu Weather

moete saznati kakvo e

vrijeme biti na putovanju,

vlanost zraka, te brzina vjetra.

Potrebno je samo oznaiti

eljeni grad na Karti.

Vremenska prognoza se aurira

svakih 3 sata.

Klikom na kraticu Hotel imamo

mogunost odabira hotela u

eljenom gradu kao i prikaz

karakteristika hotela. Iste opcije

dostupne su i za restorane.

Pored ovih, postoje i mnoge druge mogunosti koje Via Michelin nudi u okviru svoje

aplikacije. Michelin Travel ili tzv. Zeleni vodi nudi razne prezentacije, praktine i kulturne

informacije kao i novosti o turizmu i gastronomiji.



25

Zakljuak

Uzevi u obzir intenzitet kretanja ljudi u svijetu, u svim moguim i danas

raspoloivim oblicima kretanja i savladavanja udaljenosti zajedno sa vremenskim

zahtjevima, lociranje i usmjeravanje igra veoma veliku ulogu. Brojna su rjeenja koja se

stavljaju na raspolaganje ali se tei onima koja su najbolja ili najoptimalnija po pitanju svih

uticajnih faktora. Ono to je prventsveno kljuan detalj je svakako dostupnost nekog

rjeenja. Aplikacije za usmjeravanje, odnosno lokaciju i navigaciju, su dobar odgovor na taj

kriterij. Mogue ih je instalirati na veliki broj prenosivih ureaja, dostupne su za relativno

malo novca u odnosnu na njihove koristi i imaju veliki procenat tanosti preciznosti, dobro

izvedene vizualne prikaze i sve to u kombinaciji sa brzinom. Ne postoji vid saobraaja u

kojem ovakve aplikacije ne doprinose poveanju kvaliteta i sigurnosti. Drugim rijeima,

svaka od aplikacija pomae ostvarivanju dolaska na odreeno mjesto u planirano vrijeme.

Razlike se oituju izmeu razliitih tipova saobraaja ali veina dananjih aplikacija uglavnom

obuhvata vie tipova istog. Pored toga, ovakve aplikacije nisu fokusirane samo na saobraaj

nego i na turistika i slobodna kretanja ljudi u svakodnevnom ivotu.

Zaista je teko izdvojiti aplikaciju koja bi bila toliko sveobuhvatna i znatno drugaija u

odnosnu na ostale ali kroz ovaj rad se nastojalo izdvojiti one koje se najvie koriste, one koje

najbolje iskoritavaju prednosti globalnih sistema pozicioniranja i koje imaju najveu

tendenciju ka dugoronom vladanju na polju lociranja i navigacije.



26

Popis slika i tabela

POPIS SLIKA:

Slika 1. Tri komponente GPS-a

Slika 2. Arhitektura aplikacija za lokaciju i navigaciju vozila

Slika 3. Princip rada lokacijsko-navigacijskih aplikacija

Slika 4. Prikaz poetne Web stranice

Slika 5. Prikaz znamenitosti na podruju grada sa fotografijama

Slika 6. Saobraajni sistem New York-a

Slika 7. Prikaz informacija o stanicama

Slika 8. Prikaz opcija vezanih za planiranje kombinovanog prevoza

Slika 9. Biciklistika ruta

Slika 10. Registracija

Slika 11. Unos linih podataka

Slika 12. Prikaz poslijednjeg koraka registracije

Slika 13. Relativno moderan sistem upravljanja letom Boeing 737

Slika 14. ILS koncept

Slika 15. Avare aplikacija

Slika 16. Funkcionisanja ILS koncepta na aplikaciji

POPIS TABELA:

Tabela 1: Pozitivne i negativne karakteristike web servisa



27

Skraenice

ANP -Actual Navigation Performance

CSS - Cascading Style Sheets

GPS - Global Positioning System

GLONASS Globalni Navigacijski Sistem

GSM - Global System for Mobile Communications

HTML - HyperText Markup Language

ILS - Instrument Landing System

PBN - Performance Based Navigation

PHP - Hypertext Preprocessor

RNP-Required Navigation Performance

RNAV - Area Navigation

VOR - Very High Frequency Omni directional Range

WiFi - Wireless Fidelity

WebGL - Web-based Graphics Library

XML Extensible Markup Language



28

Literatura

Internet stranice:

http://www.gps.gov/

https://maps.google.com

https://en.wikipedia.org

www.viamichelin.com

www.itmarket.co.rs

https://nationalvetcontent.edu.au

http://www.gpsinsight.com

http://tehnografija.net

1.1. GPS - osnove, komponente, funkcionalnost1.2. Primjena i znaaj lokacijsko-navigacijskih usluga1.2.1. Osnovni koncept rada lokacijsko-navigacijskih aplikacija

2.1. Kratki razvoj servisa2.2. Glavne funkcionalnosti Google Maps2.3. Pozitivne i negativne karakteristike3.1. Putne opcije3.2. Registracija i kreiranje profila3.3. Pozitivne i negativne strane3.4. Smjer razvoja aplikacije4.1. Zrakoplovna navigacija4.1.1 Odreivanje poloaja

4.2. Navigacijska pomagala

Documents

Najpoznatije lokacijsko-navigacijske aplikacije i njihov značaj