Najšira perspektiva - TIM4PIN...Slike: TZO Pučišća Graﬁ čka priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o. Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg Republike Hrvatske 14,

LC KONFERENCIJA

LC stručne radionice

Konzultantsko savjetovanje – GDPR

Savjetovanje pročelnika JLPRS

Kutakznanja

26.- 28. RUJNA, Hotel Panorama, Zagreb

Najšira perspektiva

LIBUSOFT CICOM d.o.o., Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREBtel: 01/65 99 555, fax: 01/65 99 511, [email protected], www.spi.hr

REGRES I PRIGODNE NAGRADE

Polugodišnji izvještaji neprofi tnih organizacija

Plaće i naknade u lokalnoj samoupravi

Operativni leasing

Postupanje komunalnih redara

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

• s

rpan

j/kol

ovoz

• 2

018.

BROJ 7/8.srpanj/kolovoz 2018.

Aktualna izdanja

CBA - analiza troškova i o javnoj nabavi ERASMUS+

Aktualna izdanja

EU projekti – od ideje do realizacije

Teme: Strateški dokumenti,

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje

Teme:

Autori:

Izdanje:

2018. - 2020.

Teme:

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje:

Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme:

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autor:

Izdanje

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775 E-pošta: [email protected] 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hrAdresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Maja Butorac, mag.oec.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Antonija Jajčinović, mag.oec.Ana Peček, mag. educ. philol. croat. et mag. philol. polon.

Tajnica uredništva: Anita Huljak

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić, izv.prof.; Mladenka Karačić, dipl.oec.; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.; Ante Loboja, mag.iur.; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; dr.sc. Desanka Sarvan; dr.sc. Ana Marija Sikirić; Iva Šuler, dipl.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; prof.dr.sc. Zdravko Zekić.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice: DIBS

Slike: TZO Pučišća

Grafi čka priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Poštovani čitatelji!

Pred nama je ljepši dio godine koji se zove godišnji odmor. Uskoro će se veliki dio nas izmjestiti svoj ured na neko ugodnije mjesto uz more, rijeku, na planinu ili u zavičaj iz kojega je svojedobno otišao.

Ljeto karakteriziraju gužve i kolone na našim cestama, a prihodi od cestarina su nam prvi orijentacijski indikator uspješnosti turističke sezone. Od nje uvijek iznova očeku-jemo mnogo jer o njoj u znatnoj mjeri ovisi punjenje našega proračuna.

Ovih dana doživjeli smo svatko svoj Dan porezne slobode. Za većinu građana koji pri-maju plaću taj dan je na prijelazu iz lipnja u srpanj, a konkretno ga svatko može utvrditi i aplikacijama dostupnim na internetu. Kao što se zna, od toga dana radimo za sebe odnosno za svoju osobnu potrošnju i štednju, a do njega smo radili za svoju opću i za-jedničku potrošnju. Kraće rečeno za državu - za svoje zdravstvo, sigurnost, obranu, ob-razovanje, administraciju, socijalu itd. Većina nas koji čitamo ovaj časopis prima svoju plaću iz ovoga nepopularnoga dijela rada za pa nas činjenica da pola godine radimo za razne poreze, doprinose i parafi skalije ne bi trebala previše uznemiravati. Poduzetnici i svi koji ne zarađuju u javnom sektoru na ovaj dan ipak drugačije gledaju.

Početak ljeta, htjeli to ili ne, obilježava nogomet. Svjetsko nogometno prvenstvo global-ni je događaj koji po mnogočemu utječe na ekonomske i fi nancijske tokove diljem svi-jeta. U tom svjetlu raduje nas što su i naše crveno-bijele kockice već dugo u svjetskom izlogu, a TV gledanost utakmica s preko dva milijuna gledatelja to najbolje potvrđuje. U trenutku kada budete ovo čitali već će se znati jesu li naši Vatreni stigli povijesno visoko nadomak trona, u najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu. Uspjesi uvijek raduju i potvr-đuju da svijet nije evoluirao i odmakao se od one poznate – kruha i igara.

U sjeni nogometa odvijaju se i važni događaji na ekonomskoj i političkoj sceni. Nagodba vjerovnika Agrokora svakako prednjači po važnosti, ali i previranja u SDP-u imaju svoj značajan ponder za budući izgled naše političke scene.

Zakonodavna scena najavljuje snižavanje stope PDV-a od iduće godine i već su izrađene simulacije potencijalnih koristi i šteta od toga. Drugi mirovinski stup i njegova moguća transformacija ponovo je vruća fi nancijska i politička tema, posebice svima koji u nje-mu participiraju i od njega očekuju buduća primanja kao umirovljenici.

U ovom dvobroju, u nedostatku zakonskih promjena i novina, nastojali smo obuhvatiti neka aktualna pitanja i vjerujemo da će svatko pronaći ponešto za sebe.

Naš sljedeći broj, kao i svake godine, izlazi koncem kolovoza.

Želimo vam da se u dobrom društvu i raspoloženju odmorite, te potom zajednički, puni elana nastavimo radnu svakodnevicu.

S poštovanjem, srdačan pozdrav!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

14.9. Specifi čnosti kod izrade dokumentacije o nabavi u postupcima fi nanciranim iz EU fondova; eESPD obrazac

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

9

Napredak u ispunjavanju maastrichtških kriterija konvergencije Davor Galinec

RAČUNOVODSTVO

13

Polugodišnji izvještaji za neprofi tne organizacijeHajdica Filipčić

16

Operativni leasing kod proračuna i proračunskih korisnikaHana Zoričić

PLAĆE I NAKNADE

20

Način isplate regresa i ostalih prigodnih nagrada do propisanog iznosa Dražen Opalić

23

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti i iskazivanje bolovanja u Obrascu JOPPD Dražen Opalić

28

Izaslani radnici u sustavu mirovinskog osiguranja Sanja Rotim

POREZI I DOPRINOSI

36

Donošenje privremenog poreznog rješenja u posebnom postupku za 2017. godinuMirjana Mahović Komljenović

42

Obračun poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pićaMirjana Mahović Komljenović

PRAVO

49

Privola ispitanika kao temelj za obradu osobnih podatakaGordana Muraja

JAVNA NABAVA

53

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabavePraksa DKOM-a

55

Iskustvo stručnjaka – uvjet sposobnosti vs. kriterij za odabir ponude Ivančica Franjković

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

58

Aktualni nacionalni i međunarodni natječaji za sufi nanciranje projekata u području sporta Ana Peček

LOKALNA SAMOUPRAVA

64

Plaće i naknade u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Nevenka Brkić

78

Upravni postupak u postupanju komunalnih redaraDesanka Sarvan

PAMETNI GRADOVI

87

Pametno upravljanje gradskim resursimaDamir Juričić Zdravko Zekić

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

91

Novi pravni okvir za reguliranje zakladaBernard Iljazović

TIM4PIN INFO

96Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

98 Naknade korisnika državnog proračuna99 Plaće

101Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

102 Drugi dohodak104 Primici izuzeti od ovrhe105 Financijske obavijesti105 Ostale informacije107 Aktualni EU natječaji

Sadržaj

5 godina poslovanja Više od 300 seminara Više od 9000 polaznika

[email protected] www.tim4pin.hr 01/5531-755 01/5531-335

• Koji su osnovni principi izrade CBA analize i gdje se analiza primjenjuje?

• • •

•ekonomske analize.

• Kako koristiti alate procjena rizika; od analize osjetljivosti do Monte Carlo analize?

CBA

+ POKLON:primjeraka

U TIJEKU

POLUGODIŠNJA PRETPLATA LIPANJ – PROSINAC

GODIŠNJA PRETPLATA

PROSINAC

Cijena PDV) 600,00 kn 1.100,00 kn

Više pogodnosti, cijena nepromijenjena!

20% POPUSTA ZA 5 I VIŠE PRETPLATA

Specijalizirane rubrike po djelatnostima: komunalno gospodarstvo, kultura,

Za pretplate do 25.5.

50% POPUSTAna izdanje po izboru

20% popusta CIJENA:

01/5531-755 01/5531-335

Autori:

20% popusta CIJENA:

01/5531-755 01/5531-335

2017.

Autori:

Urednica:

Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU:

UPLATE

IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR3323400091110546815 s pozivom na broj: OIB, model: 00, svrha uplate: ime i prezime polaznika.

MATERIJAL

Radni materijal, prezentacije predavača i TIM4PIN Magazin.

PREDAVAČI

TIM4PIN savjetnici i suradnici iz nadležnih ministarstava.

ODRŽAVANJE

MJESTO: VRIJEME:Hotel Palace 14.9.2018.Trg J.J. Strossmayera 10, Zagreb

KOTIZACIJA

1.100,00kn (uključen PDV) i 1.310,00kn (uključenja knjiga Prikaz novog Zakona o javnoj nabavi). Za više polaznika iz iste institucije odobravamo dodatni popust od 100,00kn (s PDV-om) po polazniku.

Specifi čnosti kod izrade dokumentacije o nabavi u postupcima fi nanciranim iz EU fondova; eESPD obrazac

14. rujna 2018., Zagreb

Iz programa izdvajamo:

I. Izrada općeg dijela dokumentacije o nabavi u postupcima fi nanciranim iz EU sredstava

• kriteriji za odabir gospodarskih subjekata • osnove za isključenjeII. Najčešće primjedbe posredničkih tijela • uloga posredničkih tijelaIII. eESPD • popunjavanje eESPD obrasca od strane naručitelja i ponudi-

telja – primjer na E OJN

Trajanje programa: 8 nastavnih sati

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2018.

9

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. UvodIzvješće o konvergenciji Europske središnje banke za 2018. godinu (tzv. Convergence Report 2018)1 objav-ljeno je 23. svibnja ove godine, a njime je obuhvaćeno sedam država članica koje još nisu uvele euro: Bugar-ska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska. Izradom ovog Izvješća ESB ispunjava svoju obvezu u skladu sa zahtjevima Ugovora o funkcioni-ranju Europske unije2. U Izvješću se analizira stupanj održive konvergencije (ekonomska konvergencija) i procjenjuje usklađenost sa statutarnim zahtjevima koje nacionalne središnje banke trebaju ispuni kako bi postale sastavni dio Eurosustava (tzv. pravna kon-vergencija). Ovogodišnje Izvješće zasniva se na na-čelima utvrđenima u prethodnim izvješćima ESB-a (i prije ovoga EMI-ja), kako bi se osigurali kon nuitet i jednak tretman država članica. Gospodarska kretanja u promatranim državama promatraju se retrospek v-no, u načelu u posljednjih 10 godina. Takav pristup omogućuje da se lakše utvrdi koliko su trenutačna

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. (Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins -tucije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.)1 ESB-ovo priopćenje za javnost i tekst Izvješća o konvergenci-ji za 2018. dostupni su na: h p://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2018/html/ecb.pr180523.hr.html 2 Članak 140. Ugovora propisuje da ESB najmanje jednom svake dvije godine ili na zahtjev države članice s odstupanjem izvješćuje Vijeće EU: o napretku koji su države članice s odstupanjem ostvarile u ispunjavanju svojih obveza u odnosu na ostvarenje ekonomske i monetarne unije .

pos gnuća rezultat provođenja stvarnih strukturnih prilagodbi, što bi trebalo doprinije kvalitetnijoj pro-cjeni održivos ekonomske konvergencije.

Osim toga, u odgovarajućoj mjeri primjenjuje se i prospek vna analiza, tj. posebna se pozornost po-svećuje činjenici da održivost povoljnih gospodarskih kretanja bitno ovisi o odgovarajućim i dugoročnim odgovorima poli ke na postojeće i buduće izazove. Snažno upravljanje, učinkovite ins tucije i održive javne fi nancije također su važni za podržavanje odr-živog rasta proizvodnje jekom srednjoročnoga do dugoročnog razdoblja. Gledano u cijelos , is če se da održivost ekonomske konvergencije ovisi o pos -zanju snažne početne pozicije, postojanju učinkovi- h ins tucija i vođenju odgovarajućih poli ka nakon

uvođenja eura.

2. Opća ocjena pos gnute konvergencije za promatrane države članice

U uvodnom dijelu priopćenja za sak povodom obja-ve ESB-ovog Izvješća o konvergenciji 2018. navode se tri glavna zaključka: svih sedam promatranih država članica EU-a napredovalo je u ispunjavanju konver-gencijskih kriterija, nijedna država nije ispunila sve obveze propisane Ugovorom (uključujući kriterije pravne konvergencije), a za uspješno uvođenje eura potrebna je održiva konvergencija. U pogledu kreta-nja cijena (infl acija), ESB u svom priopćenju za sak i u skraćenom tekstu Izvješća na hrvatskom jeziku3

3 Dostupno na: h p://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/conrep/ecb.cr201805.hr.pdf?d9bdfc0cb29364a6aedb102a02457b47

Napredak u ispunjavanju maastrichtških kriterija konvergencije Davor Galinec *

Svaka nova država članica EU preuzima i obvezu pristupanja ekonomskoj i monetarnoj uniji (EMU), za što je potrebno zadovolji uvjete konvergencije propisane maastrichtškim kriterijima. Države članice EU koje još nisu uvele euro (osim Danske i Velike Britanije koje su izuzete) svake dvije godine prolaze proces ocjene za-dovoljavanja kriterija konvergencije od strane Europske središnje banke i Europske komisije, a glavni nalazi objavljuju se u tzv. Izvješću o konvergenciji. Europska središnja banka (ESB) je 23. svibnja objavila svoje Izvje-šće o konvergenciji za 2018., a u nastavku teksta slijedi prikaz glavnih nalaza ESB-ovog Izvješća, s naglaskom na ocjenu napredovanja koju je dobila Republika Hrvatska.

10

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

018.

navodi da su se razlike među promatranim državama s obzirom na infl aciju dodatno smanjile, što upućuje na napredak prema pos zanju visokog stupnja sta-bilnos cijena. Tijekom referentnog dvanaestomje-sečnog razdoblja od travnja 2017. do ožujka 2018. infl acija u EU narasla je prije svega zbog snažnoga gospodarskog rasta te rasta cijena energije i sirovi-na. To se odrazilo na referentnu vrijednost za kriterij stabilnos cijena, koji je ispunilo pet od sedam pro-matranih država.

U Češkoj i Mađarskoj zabilježene su stope infl acije više od referentne vrijednos , u Rumunjskoj i Šved-skoj infl acija je bila u skladu s referentnom vrijedno-šću, u Bugarskoj i Poljskoj bila je ispod, a u Hrvatskoj znatno ispod referentne vrijednos . U sljedećim go-dinama očekuje se daljnje povećanje infl acije u pro-matranim državama te posljedično postoji zabrinu-tost u vezi s dugoročnom održivošću konvergencije infl acije u većini h država. Na području fi skalnih kri-terija Izvješće upućuje na vidljivo poboljšanje, jer je u većini promatranih država smanjena fi skalna nerav-noteža. U 2017. sve promatrane države izvijes le su da njihov fi skalni saldo ne prelazi referentnu vrijed-nost od 3 % defi cita u odnosu na BDP i ni u jednoj državi trenutačno se ne provodi Postupak u slučaju prekomjernog defi cita, tako da sada sve promatrane države ispunjavaju kriterij defi cita. U 2016. postupak u slučaju prekomjernog defi cita provodio se je nad Hrvatskom, koja je iz njega službeno izašla sredinom 2017. Promatramo li kriterij duga, samo u Hrvatskoj i Mađarskoj omjer duga i BDP-a prekoračuje referen-tni prag od 60 % BDP-a, ali u obje se države smanju-je u dovoljnoj mjeri i zadovoljavajućom brzinom se približava vrijednos od 60 % BDP-a, što se smatra zadovoljavajućim u skladu s odredbama Pakta o sta-bilnos i rastu.

Ni jedna od promatranih država nije sudjelovala u europskom tečajnom mehanizmu ERM II. U veći-ni promatranih država tečaj je jekom dvogodiš-njeg referentnog razdoblja bio rela vno kolebljiv, uz iznimku Bugarske (koja ima valutni odbor u odnosu na euro) i Hrvatske (koja primjenjuje režim čvrsto upravljanog fl uktuirajućeg tečaja). U vezi s konver-gencijom dugoročnih kamatnih stopa, u pet od se-dam promatranih država zabilježene su dugoročne kamatne stope niže od referentne vrijednos od 3,2 %. Dugoročne kamatne stope prelazile su referentnu vrijednost u Poljskoj i Rumunjskoj, dok su najniže vri-jednos zabilježene u Češkoj i Švedskoj, što znači da nisu zabilježene gotovo nikakve promjene u odnosu na situaciju u vrijeme objave prethodnog Izvješća za 2016. godinu.

3. Ocjena pos gnute konvergencije u Hrvatskoj

U dijelu Izvješća u kojem se ocjenjuje napredak u za-dovoljavanju kriterija nominalne konvergencije u Hr-vatskoj, ESB je iznio sljedeća zapažanja:

1.) Stabilnost cijena – U ožujku 2018. dvanaestomje-sečna prosječna stopa infl acije mjerena HIPC-om iznosila je 1,3 %, odnosno bila je znatno ispod re-ferentne vrijednos za kriterij stabilnos cijena od 1,9 %. U posljednjih 10 godina ta je stopa fl uk-tuirala u rela vno širokom rasponu od –0,8 % do 6,0 %, a prosjek u tom razdoblju bio je umjeren te je iznosio 1,8 %. Prošle godine (2017.) infl acija je ponovno postala pozi vna, pod utjecajem kre-tanja cijena hrane i oporavka domaće potražnje. U prvom tromjesečju 2018. godine zabilježena je prosječna godišnja stopa infl acije HICP-a od 1,1 %. Ta stopa infl acije uglavnom odražava doprinos usluga, energije i cijene hrane, dok je infl acija cije-na neenergetske industrijske robe ostala na niskoj razini. Što se če nadolazećeg razdoblja, postoji zabrinutost kada je riječ o održivos konvergenci-je infl acije u Hrvatskoj u duljem razdoblju. Proces dos zanja vjerojatno će doves do pozi vnih ra-zlika infl acije u odnosu na infl aciju europodručja. Da bi se spriječio rast prekomjernih cjenovnih pri- saka i makroekonomskih neravnoteža, proces

konvergencije moraju poduprije odgovarajuće poli ke. S obzirom na ograničen prostor za djelo-vanje monetarne poli ke u sklopu režima čvrsto upravljanog tečaja u Hrvatskoj, nužno je da druga područja poli ke podupru sposobnost gospodar-stva da održi stabilnost cijena, nosi se sa šokovi-ma specifi čnima za državu i da se izbjegne porast makroekonomskih neravnoteža.

2.) Fiskalna disciplina – U Hrvatskoj je saldo prora-čuna opće države bio u skladu s maastrichtškim kriterijima u 2017., a omjer duga prelazio je refe-rentnu vrijednost, premda se smanjivao u skladu s referentnom vrijednošću smanjenja duga iz Pak-ta o stabilnos i rastu. Na Hrvatsku se od 2014. primjenjivao korek vni dio Pakta o stabilnos i rastu, a u lipnju 2017. zaključen je postupak u slu-čaju prekomjernog defi cita. U Ekonomskoj pro-gnozi Europske komisije u proljeće 2018. predviđa se da će kretanje salda državnog proračuna i defi -cita bi u skladu sa zahtjevima Pakta o stabilnos i rastu. Tako se predviđa sufi cit u iznosu od 0,7 % BDP-a 2018. godine, dok bi se omjer duga države i BDP-a trebao smanji na 73,7 % BDP-a. Dok je Hrvatska u određenoj mjeri zaš ćena od djelova-nja kamatnih šokova, proračunski saldo mogao bi bi vrlo osjetljiv na potencijalne promjene tečaja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2018.

11

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Udio državnog duga s kratkoročnim dospijećem je nizak (4,8 % u 2017.). Uzimajući u obzir činjeni-cu da je trenutno eviden rani srednji i dugoročni dug u cijelos na režimu fi ksnih kamatnih stopa, proračunski saldo je rela vno neosjetljiv na pro-mjene kamatnih stopa. Među m, visok udio jav-nog duga je denominiran u stranoj valu (76,5 % u 2017. godini), uglavnom u eurima (94,6 % duga u stranoj valu ). Uzimajući u obzir omjer držav-nog duga u odnosu na BDP, to podrazumijeva da je proračunski saldo vrlo osjetljiv na promjene te-čaja. Izvješće Europske komisije o održivos duga za 2017. upućuje na to da se Hrvatska suočava s visokim rizikom za održivost duga u srednjoroč-nom razdoblju. Stoga je potrebna razborita fi -skalna poli ka kako bi se dodatno smanjila razi-na javnog duga. Iako je rizik u Hrvatskoj naizgled nizak u dugoročnom razdoblju zahvaljujući tome što projekcije upućuju na smanjenje potrošnje povezane s dobi, niska razina i projicirano daljnje smanjenje omjera mirovina i plaća stvaraju zabri-nutos glede adekvatnos mirovinskog sustava. Razborita fi skalna poli ka koja dodatno poboljša-va učinkovitost prihoda i rashoda, u skladu sa za-htjevima Pakta o stabilnos i rastu, treba doves do dugoročnog silaznog trenda omjera duga. To će smanji rizike koji proizlaze iz nepovoljnih de-mografskih i emigracijskih trendova kao i potenci-jalnih obveza. Osim toga, Hrvatska mora nastavi poboljšava svoj fi skalni okvir. Fiskalna strategi-ja treba se usredotoči na pitanja koja se odno-se na sastav kako bi javna potrošnja postala više usmjerena na rast i zaposlenost i bila učinkovi ja. Nova Uredba o visinama upravnih pristojbi i novi Zakon o javnoj nabavi koraci su u pravom smjeru. Porezne reforme također se provode, a uključuju pojednostavljivanje i smanjenje tereta poreza na osobni dohodak, racionalizaciju poreza na dobit i promjenu stopa PDV-a (koja pogoduje poljopri-vrednom i energetskom sektoru) i pružanje fi skal-nih po caja za otpis neprihodonosnih kredita. Pri-jedlozi propisa, koji su u različi m fazama procesa donošenja, povezani su sa strategijom upravljanja dugom i povećanjem neovisnos fi skalnih ins tu-cija. Cilj prijedloga novog Zakona o fi skalnoj odgo-vornos koji je iznijela vlada jest jačanje brojčanih fi skalnih pravila i usklađivanje okvira s fi skalnim pravilima EU-a, čime se jača neovisnost Povje-renstva za fi skalnu poli ku. Vlada također planira unaprijedi ins tucionalni okvir uvođenjem po-boljšanja u srednjoročno proračunsko planiranje.

3.) Stabilnost tečaja – U dvogodišnjem referentnom razdoblju od 4. svibnja 2016. do 3. svibnja 2018. (u razdoblju između dva Izvješća o konvergenciji)

hrvatska kuna nije sudjelovala u ERM-u II, već se njome trgovalo prema tečajnom režimu koji uk-ljučuje čvrsto upravljani fl uktuirajući tečaj valute. Tečaj hrvatske kune prema euru pokazivao je, prosječno, nizak stupanj kolebljivos jekom re-ferentnog razdoblja. Tečaj je iznosio 7,415 kuna za euro 3. svibnja 2018., što je za 1,1 % više od nje-gove prosječne razine u svibnju 2016. Općenito, tečaj hrvatske kune prema euru pokazivao je pro-sječno nizak stupanj kolebljivos jekom referen-tnog razdoblja. To je odražavalo strategiju Hrvat-ske narodne banke da ograniči tečajne fl uktuacije povremenim intervencijama na deviznom tržištu. U referentnom razdoblju Hrvatska narodna ban-ka provela je 10 deviznih intervencija, pri čemu je prodala domaću valutu za euro. Cilj je bio smanji aprecijacijske pri ske koje su prouzročile dobre turis čke sezone i poboljšana makroekonomska ostvarenja. U referentnom razdoblju razlika izme-đu kratkoročnih kamatnih stopa i tromjesečnog EURIBOR-a ostala je uglavnom stabilna na niskoj razini.

4.) Dugoročne kamatne stope – Tijekom referen-tnog razdoblja od travnja 2017. do ožujka 2018. dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj iznosile su prosječno 2,6 %, odnosno ostale su ispod refe-rentne vrijednos od 3,2 % za kriterij konvergen-cije kamatnih stopa. Od 2015. godine dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj kon nuirano se sma-njuju i dosegnule su povijesno nisku razinu od 2,2 % u ožujku 2018. godine. Od zadnjeg Izvješća o konvergenciji iz lipnja 2016., smanjenje se može uglavnom pripisa kombinaciji prilagođene mo-netarne poli ke, povratku gospodarskog rasta i značajnoj konsolidaciji javnih fi nancija. Pobolj-šana je i percepcija inves tora što se vidi u po-boljšanju hrvatskog kreditnog rej nga. Dvije od tri glavne agencije za rej ng poboljšale su izglede zemlje jekom prvog tromjesečja 2018. godine, no unatoč tome na kraju referentnog razdoblja ocjena hrvatskog kreditnog rej nga ostala je ne-znatno ispod inves cijske ocjene. U domeni prav-ne konvergencije, Hrvatski zakon ne ispunjava sve zahtjeve za neovisnost središnje banke. Hrvatska je država članica EU-a s odstupanjem i stoga mora poštova sve zahtjeve za prilagodbu iz članka 131. Ugovora (Pravna integracija nacionalnih sre-dišnjih banaka u Eurosustav). Radi usklađenos s člankom 131. Ugovora, nacionalno je zakono-davstvo bilo potrebno prilagodi kako bi se osi-gurala njegova usklađenost do datuma uspostave odnosa s Europskim sustavom središnjih banaka (ESSB), a to je bio 1. srpnja 2013. kada se je Hrvat-ska pridružila EU. No, neovisno o tome, statutarni

12

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

018.

zahtjevi koji se odnose na potpunu pravnu inte-graciju HNB-a u Eurosustav trebaju stupi na sna-gu tek u trenutku kada potpuna integracija stupi na snagu, tj. na datum kad Hrvatska prihva euro. To se vidi u domeni ins tucionalne i osobne neo-visnos . Naime, članak 71. Zakona o HNB-u dje-lomično odražava članak 130. Ugovora i članak 7. Statuta ESSB-a, no u članku 71. stavak 2. Zakona o HNB-u nije izričito navedena zabrana Vladi Repu-blike Hrvatske da ne smije utjeca na neovisnost Hrvatske narodne banke, donošenje i provedbu odluka Hrvatske narodne banke i njezinih jela te ne smije odobrava , poništava , odgađa , ukida- ili na bilo koji drugi način utjeca na bilo koju

odluku Hrvatske narodne banke u područjima iz njezine nadležnos .

4. Zaključna razmatranjaU glavnim nalazima Izvješća ESB naglašava nužnost održive konvergencija, jer države koje uvode euro moraju moći dokaza održivost svojega konvergen-cijskog procesa. Preduvjet za održivu konvergenciju je makroekonomska stabilnost, a osobito učinkovita fi skalna poli ka. Većina promatranih država pos gla je napredak u rješavanju makroekonomskih neravno-teža u svojim gospodarstvima. Održiva konvergencija zah jeva i pouzdane ins tucije. Države moraju ima tržišta proizvoda i rada koja dobro funkcioniraju, što je nužno za nošenje s makroekonomskim šokovima. Nadalje, moraju se uves primjerene makrobonitet-ne poli ke radi sprječavanja rasta makroekonomskih neravnoteža, kao što su prekomjerna povećanja cije-na imovine i ciklusi naglog rasta i pada kredita. Na-posljetku, potrebno je uspostavi primjeren okvir za nadzor i sanaciju fi nancijskih ins tucija, posebno s obzirom na uspostavu bankovne unije i jedinstvenog nadzornog mehanizma.

U domeni pravne konvergencije navedeno je da ni u jednoj od sedam promatranih država pravni okvir nije u potpunos usklađen sa svim preduvje ma za uvođenje eura. I dalje postoji neusklađenost glede neovisnos središnje banke, osobito njezine ins tu-cijske i fi nancijske neovisnos te osobne neovisnos . Osim toga, u svim promatranim državama, uz iznimku Hrvatske, postoji neusklađenost povezana sa zabra-nom monetarnog fi nanciranja i s pravnom integraci-jom središnjih banaka u Eurosustav. Prema nalazima Izvješća, stvaranje okružja pogodnog za održivu kon-vergenciju u Hrvatskoj zah jeva gospodarske poli ke usmjerene na stabilnost i sveobuhvatne strukturne reforme. Što se če makroekonomskih neravnoteža, Europska komisija izabrala je Hrvatsku za dubinsko preispi vanje u svom Izvješću o mehanizmu upozo-ravanja iz 2018., te je zaključila da u Hrvatskoj posto-je pretjerane makroekonomske neravnoteže. Glede strukturnih reforma, postoji dosta prostora i hitno su potrebne reforme usmjerene na povećanje ukupne produk vnos i potencijalnog rasta gospodarstva.

Posebice, potrebno je poduze mjere za poboljšanje ins tucionalnoga i poslovnog okružja, kao i standar-da poslovnog upravljanja, povećanje konkurentnos na tržiš ma proizvoda, smanjenje neusklađenos na tržištu rada, povećanje kvan tete i kvalitete radne snage te učinkovitos javne uprave i pravosudnog su-stava. Znatni su napori potrebni i kako bi se osiguralo da Hrvatska poboljša učinkovitost apsorpcije sredsta-va iz EU. Radi dodatnog jačanja povjerenja u fi nancij-ski sustav, nacionalna nadležna jela trebaju nastavi poboljšava svoje nadzorne prakse, među ostalim, slijedeći primjenjive preporuke relevantnih međuna-rodnih i europskih jela i bliskom suradnjom s drugim nacionalnim nadzornim jelima država članica EU-a u okviru kolegija nadzornih jela.

PRETPLATE NAe-mail

[email protected]@tim4pin.hr

telefoni01/5531-755; 01/5531-335

099/3037-677

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2018.

13

UDK 657.7 RAČUNOVODSTVO

1. Obveznici predajeU srpnju 2017. godine Izmjenom i dopunom Pravilni-ka o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Re-gistru neprofi tnih organizacija (NN, br. 31/15 i 67/17; dalje u tekstu: Pravilnik) neprofi tnim organizacijama ukinuta je obveza sastavljanja i predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja do 30. rujna. No, to nije slučaj s fi nan-cijskim izvještajem za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja (dalje u tekstu: polugodišnji fi nancijski izvještaj) koji su neprofi tne organizacije i nadalje obvezne sa-stavi i preda u propisanom roku.

Polugodišnji fi nancijski izvještaj predaje:

• Neprofi tna organizacija obveznica vođenja dvoj-nog knjigovodstva, a to je neprofi tna organizacija kojoj je 2017. godine vrijednost imovine bila veća od 230.000,00 kuna i/ili ukupan prihod u 2017. go-dini viši od 230.000,00 kuna.

• Neprofi tna organizacija od čijeg je osnivanja prošlo tri ili manje godina.

• Neprofi tna organizacija koja udovoljava uvje ma za vođenje jednostavnog knjigovodstva, ali se od-lučila za vođenje dvojnog knjigovodstva.

Polugodišnji fi nancijski izvještaj predaju i pravne oso-be koje su osnovale vjerske zajednice i nisu osnova-ne radi ostvarivanja dobi , a obveznice su vođenja dvojnog knjigovodstva. Neprofi tna organizacija s or-ganizacijskim dijelovima (podružnicama), koji nemaju pravnu osobnost (svoj ma čni broj i OIB), podnosi je-dan fi nancijski izvještaj na razini pravne osobe.

Polugodišnji fi nancijski izvještaj ne predaje:

• Neprofi tna organizacija kojoj je uzastopno u pret-hodne tri godine: vrijednost imovine manja od 230.000,00 kn na razini godine.

• Godišnji prihod manji od 230.000,00 kn na razini godine.

• Koja je donijela Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstve-nog načela te o tome na Obrascu: RNO-P izvijes la Ministarstvo fi nancija, a posluje najmanje tri godine.

Odluka o vođenju jednostavnog knjigovodstva i pri-mjeni novčanog računovodstvenog načela je važeća sve dok neprofi tna organizacija zadovoljava propisa-ne uvjete, odnosno do opoziva. Polugodišnji fi nancij-ski izvještaj ne predaju ni poli čke stranke jer se na njih ne primjenjuju odredbe Zakona koje se odnose na sastavljanje i predaju fi nancijskih izvještaja. Sukladno odredbama Zakona o fi nancijskom poslovanju i raču-novodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14 – dalje u tekstu: Zakon), ustanove kojima je temeljni cilj osnivanja i djelovanja stjecanje dobi , ustanove koji-ma su osnivači fi zičke osobe i druge pravne osobe koje su, sukladno propisima koji uređuju poreze, obveznici utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost ne predaju fi nancijske izvještaje za neprofi t-ne organizacije, već vode računovodstvo i sastavljaju fi nancijske izvještaje prema propisima za poduzetnike.

2. Način predajePolugodišnji fi nancijski izvještaj sastavlja se na obrascu Izvještaj o prihodima i rashodima (Obra-zac: PR-RAS-NPF) i dostavlja Financijskoj agenciji (u daljnjem tekstu: FINA) koju je Ministarstvo fi nan-cija ovlas lo za zaprimanje i obradu fi nancijskih iz-vještaja, najkasnije do 30. srpnja 2018. FINA nakon navedenog roka, tj. nakon 30. srpnja 2018., ne smije zaprima fi nancijski izvještaj. Polugodišnji fi nancijski izvještaj na Obrascu: PR-RAS-NPF može se preda FINA-i u elektroničkom obliku, a takav se obrazac s ugrađenim kontrolama preuzima s internetske strani-ce Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr – Neprofi tne organizacije – Financijsko izvještavanje – Objedinjeni fi nancijski izvještaji) ili s internetske stranice FINA-e.

Polugodišnji izvještaji za neprofi tne organizacijeHajdica Filipčić *

Za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. neprofi tna organizacija koja vodi dvojno knjigovodstvo predaje Financijskoj agenciji (FINA-i) Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF najkasnije do 30. srpnja 2018. U nastavku se daje podsjetnik na obvezne radnje.

* Hajdica Filipčić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

14

RAČUNOVODSTVO UDK 657.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

018.

Polugodišnji fi nancijski izvještaj na Obrascu: PR-RAS-NPF u elektroničkom obliku popunjava se isključivo pomoću računala, predaje FINA-i u e-obliku na CD-u ili USB-u odnosno u e-obliku preko Interneta. Obra-zac se ne može popunjava ručnim unosom podata-ka i u papirnatom obliku preda u poslovnici FINA-e. Uz elektroničku verziju obrasca FINA-i se predaje is-ključivo ispis Referentne stranice ovjeren potpisom zakonskog zastupnika odnosno osobe ovlaštene za zastupanje. Neprofi tna organizacija može preda polugodišnji fi nancijski izvještaj i preko papirnatog obrasca, koji je, u ovom obliku, potrebno kupi u knjižari ili papirnici.

Zbog pogrešaka do kojih dolazi kod prijepisa poda-taka iz papirna h obrazaca, FINA i Ministarstvo fi -nancija preporučaju, kad god je to moguće, preda fi nancijski izvještaj u elektroničkom obliku. Kod po-punjavanja obrasca u elektroničkom obliku, preuze-tog s internetske stranice Ministarstva fi nancija ili FI-NA-e, potrebno je slijedi redoslijed te prvo popuni Referentnu stranicu na koju se u zaglavlje i podnožje upisuju osnovni podaci o neprofi tnoj organizaciji. U zaglavlju Referentne stranice potrebno je označi da neprofi tna organizacija vodi dvojno knjigovodstvo odgovorom na pitanje: Obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva (DA). Osim navedenoga potrebno je označi i razdoblje za koje se izvještaj sastavlja oda-birom razdoblja 2018-06 u polju: Oznaka razdoblja.

Tablica na Referentnoj stranici u kojoj su neki fi nan-cijski pokazatelji iz obrasca puni se automatski po-dacima unesenim u obrazac fi nancijskog izvještaja. Popunjavanjem podataka na Referentnoj stranici po-punjava se zaglavlje i podnožje obrasca fi nancijskog izvještaja (PR-RAS-NPF). U stupce fi nancijskog izvje-štaja unose se podaci u kunama bez lipa i to samo u polja koja nisu obojena. Budući da je fi nancijski izvje-štaj predviđen za automatsku računalnu obradu su-marni se AOP-i, u obrascima označeni sivom bojom, izračunavaju automatski prema zadanim formulama.

Kao dokaz da je neprofi tna organizacija predala fi nan-cijski izvještaj Ministarstvo fi nancija i FINA priznaju samo elektronički generiranu Potvrdu o preuzetom izvještaju s ID brojem izvještaja i navedenim datu-mom zaprimanja izvještaja u poslovnici FINA-e. Upis u Registar neprofi tnih organizacija (dalje u tekstu: Registar), koji vodi Ministarstvo fi nancija, propisan je Zakonom i obvezan za sve neprofi tne organizacije najkasnije 60 dana od upisa u ma čni registar. Kod upisa neprofi tnoj se organizaciji dodjeljuje redni broj upisa (RNO broj) koji je jedinstven i neponovljiv. FINA ne može preuze fi nancijski izvještaj neprofi tne or-ganizacije koja nije upisana u Registar. Prijava za upis (Obrazac: RNO) može se preuze s internetske stra-

nice Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr – Neprofi t-ne organizacije – Registar neprofi tnih organizacija) ili obrazac kupi u papirnici. Člankom 45. stavkom 1. točkom 20. Zakona propisane su kazne za neprofi tnu organizaciju koja ne izvrši upis u Registar.

Ministarstvo fi nancija ne izdaje rješenja o upisu u Registar ni izvatke iz Registra, već je kao dokaz o upisu neprofi tne organizacije u Registar dovoljno ispisa stranicu s podacima dobivenim nakon pre-trage Registra na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija. Financijski izvještaji neprofi tne organizaci-je za 2017. godinu, koja je u 2016. godini imala uku-pan prihod od tri do uključivo deset milijuna kuna podliježu revizijskom uvidu, dok fi nancijski izvještaji neprofi tne organizacije koja je u 2016. godini imala ukupan prihod iznad deset milijuna kuna podliježu reviziji. Ako fi nancijski izvještaji neprofi tne organi-zacije za 2017. godinu podliježu revizijskom uvidu odnosno reviziji, neprofi tna organizacija dužna je, sukladno članku 32. stavku 3. Zakona do 30. lipnja 2018. objavi na svojim mrežnim stranicama izvje-šće o obavljenoj reviziji odnosno o uvidu u fi nancij-ske izvještaje za 2017. godinu.

Sindika i udruge poslodavaca izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih fi nancijskih izvještaja za 2017. godi-nu, odnosno o uvidu u fi nancijske izvještaje za 2017. dostavljaju Ministarstvu fi nancija do 30. lipnja 2018.

3. Obavijest Ministarstva fi nancija neprofi tnim organizacijama

Djelatnici FINA-e ne smiju preuze fi nancijske izvje-štaje nakon propisanog roka, a Ministarstvo fi nancija ne preuzima fi nancijske izvještaje, jer iste za Ministar-stvo fi nancija obrađuje FINA i podatke dostavlja na CD-u. No, zbog neugodnos koje doživljavaju djelat-nici Pisarnice Ministarstva fi nancija i FINA-e od pred-stavnika neprofi tnih organizacija koje nisu predale fi nancijske izvještaje do roka propisanog Pravilnikom i koje naknadno zah jevaju preuzimanje is h u FINA-i ili u Ministarstvu fi nancija, FINA-i je 17. travnja 2018. dostavljena Obavijest Ministarstva fi nancija nepro-fi tnim organizacijama, KLASA: 007-01/18-01/07, UR-BROJ: 513-05-03-18-1, u vezi s predajom fi nancijskih izvještaja. FINA je Obavijest Ministarstva fi nancija neprofi tnim organizacijama objavila na šalterima svih svojih poslovnica u Republici Hrvatskoj, a Mini-starstvo fi nancija u Pisarnici i na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija: www.mfi n.hr – Neprofi tne or-ganizacije – Obavijes .

Kako bi se neprofi tne organizacije upoznale sa sadr-žajem Obavijes , tekst Obavijes prenosimo u na-stavku:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2018.

15


Pravilnikom o izvještavanju u neprofi tnom računo-vodstvu i Registru neprofi tnih organizacija (NN, br. 31/15 i 67/17; dalje u tekstu: Pravilnik), koji je donesen temeljem Zakona o fi nancijskom poslovanju i računo-vodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14), propisano je da neprofi tne organizacije dostavljaju fi nancijske izvještaje Ministarstvu fi nancija, odnosno ins tuciji koju Ministarstvo fi nancija ovlas za zapri-manje i obradu fi nancijskih izvještaja, za što je Mini-starstvo fi nancija ovlas lo Financijsku agenciju (dalje u tekstu: FINA).

Pravilnikom je propisan rok do kojeg neprofi tne orga-nizacije predaju fi nancijske izvještaje. Sukladno član-cima 10. i 12. Pravilnika, rok za predaju fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca, odnosno godišnjih fi nancijskih izvještaja, je 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja, a izvještaj za raz-doblje od 1. siječnja do 30. lipnja predaje se u roku 30 dana po isteku izvještajnog razdoblja. Obavijest do kada se mogu predava fi nancijski izvještaji Mi-nistarstvo fi nancija objavljuje na internetskoj stranici: www.mfi n.hr – Neprofi tne organizacije – Financijsko izvještavanje – Upute za sastavljanje fi nancijskih izvje-štaja neprofi tnih organizacija.

Podatke iz fi nancijskih izvještaja FINA dostavlja Mi-nistarstvu fi nancija na CD-u, koji Ministarstvo fi nan-cija prosljeđuje Državnom zavodu za sta s ku, Hr-vatskoj narodnoj banci i Državnom uredu za reviziju. Dostavljeni podaci ključni su za izradu sta s čkih podataka koje države članice Europske unije dostav-ljaju Eurostatu i ne smiju se mijenja . Stoga FINA ne može nakon propisanog roka zaprima fi nancijske izvještaje. Zbog svega navedenoga, upućujemo ne-profi tne organizacije da, nakon propisanog roka za predaju fi nancijskih izvještaja, ne dostavljaju fi nan-cijske izvještaje u Ministarstvo fi nancija i FINA-u, ni osobno, a ni poštom jer is ne mogu bi zapri-mljeni. Neprofi tna organizacija obvezna je fi nancijski izvještaj koji nije na vrijeme dostavila FINA-i čuva trajno.

ISPLATA REGRESA 2018. U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA TE GOTOVINSKA ISPLATA KOD

OVRHE

Obavještavamo korisnike da se regres za korištenje godišnjeg odmora u 2018. godini državnim službenicima i namještenicima, te službenicima i namještenicima u javnim službama, planira isplatiti 16.7.2018.

Zahtjeve za plaćanje za isplatu regresa potrebno je ispostaviti zasebno od zahtje-va za plaćanje kojima se podmiruje plaća, doprinosi i ostale naknade troškova zapos-lenima u srpnju.

Vezano za način isplate regresa za ko-rištenje godišnjeg odmora u 2018. godini osobama čiji su RAČUNI POD OVRHOM, upućujemo vas da se primjenjuje Uputa koju je Ministarstvo fi nancija dostavilo korisnicima državnog proračuna u srpnju 2017., koju možete pronaći na

www.tim4pin.hrte na www.mfi n.hr

16


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

018.

1. Sadržaj, obilježja i knjigovodstvene evidencije opera vnog leasinga

Poslovi leasinga u Republici Hrvatskoj obavljaju se u skladu sa Zakonom o leasingu (NN, br. 141/13) čije odredbe propisuju, između ostaloga, izgled ugovora o leasingu te prava i obveze subjekata u poslovima leasinga. S obzirom na sadržaj i obilježja posla, leasing kao pravni posao može bi fi nancijski ili opera vni. Sukladno članku 5. stavku 3. Zakona o leasingu posao opera vnog leasinga je pravni posao u kojem prima-telj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju leasinga određenu naknadu koja ne mora uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga. Davatelj leasinga snosi troškove amor za-cije tog objekta leasinga i primatelj leasinga nema ugovorenu opciju kupnje, a rizici i koris povezani s vlasništvom na objektu leasinga većim dijelom ostaju na davatelju leasinga, odnosno ne prenose se na pri-matelja leasinga (dalje u tekstu: najmoprimac).

Iz navedene defi nicije opera vnog leasinga proizlazi kako najmoprimac u svojim poslovnim knjigama ne eviden ra imovinu koju koris na temelju ugovora o opera vnom leasingu stoga je jedna od najvažnijih prednos opera vnog leasinga za najmoprimca što on ostvaruje koris od imovine uzete na opera vni leasing, a istu ne iskazuje u bilanci kao svoju imovinu. Također najmoprimac ne iskazuje obvezu za najam za čitavo vrijeme trajanja ugovora o leasingu, koji je u pravilu višegodišnji, nego se ta obaveza iskazuje po-stupno po primitku mjesečnog računa za najam imo-vine na temelju sklopljenog ugovora o opera vnom leasingu. Dakle, korisnik leasinga iskazuje kratko-ročnu obvezu za svaku pojedinu ratu leasinga, te se ukupne obveze iz ugovora o opera vnom leasingu

ne eviden raju u bilanci najmoprimca. Za razliku od opera vnog leasinga, kod fi nancijskog leasinga naj-moprimac će iskaza dugoročnu obvezu po osnovi imovine nabavljene preko fi nancijskog leasinga, i to u ukupnoj vrijednos predmeta leasinga.

U knjigovodstvenim evidencijama najmoprimaca na temelju ugovora o opera vnom leasingu ugovoreni iznos rata leasinga eviden rat će se kao rashodi za najamninu jekom trajanja ugovora o leasingu. Su-kladno Računskom planu proračuna otplate leasing rata kod proračuna i proračunskih korisnika eviden- rat će se unutar podskupine 323 Rashodi za usluge,

na osnovnom računu 32355 Zakupnine i najamnine za prijevozna sredstva. Prilikom ugovaranja leasinga u ugovoru o opera vnom leasingu često se navodi i obveza najmoprimca da upla jamčevinu. Jamčevina se odnosi na novčani polog koji najmoprimac plaća najmodavcu kao osiguranje za ispunjenje svih dospje-lih novčanih obveza, a po isteku, odnosno prijevre-menom prestanku ugovora o leasingu će mu ista bi vraćena. Ovu jamčevinu najmoprimac eviden ra kao dugoročno potraživanja, a najmodavac kao du-goročnu obvezu. Najmodavac će vra najmoprimcu iznos jamčevine u cijelos , ako po ugovoru ne posto-je nikakva otvorena potraživanja, odnosno umanje-nu za iznos otvorenih potraživanja, ako potraživanja postoje. Uplaćena jamčevina je za proračune i pro-računske korisnike polog novčanih sredstava i oni će je eviden ra kao potraživanja od najmodavatelja na osnovnom računu 12211 Jamčevni polozi neovisno o leasing ratama. Ista analogija se primjenjuje i na sve naknade koje se mogu zaračuna najmoprimcu u određenim uvje ma, a koje je najmodavatelj na te-melju odredbi Pravilnika o sadržaju i obliku ugovora o leasingu te metodologiji izračuna efek vne kamat-ne stope (NN, br. 66/14) dužan objavi . Ove naknade eviden rat će se odvojeno od rate leasinga na osnov-

Opera vni leasing kod proračuna i proračunskih korisnikaHana Zoričić *

Proračunski korisnici državnog proračuna i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: jedinice) te njihovi korisnici mogu za svoje potrebe nabavlja motorna vozila preko opera vnog lea-singa. U nastavku teksta autorica daje glavne značajke opera vnoga leasinga zajedno s knjigovodstvenim evidencijama sukladno pravilima proračunskog računovodstva te komen ra ovakvu vrstu ugovora u kon-tekstu traženja suglasnos u skladu s člankom 44. Zakona o proračunu.

* Hana Zoričić, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2018.

17


nom računu predviđenom za tu vrstu rashoda 34349 Ostali nespomenu fi nancijskih rashodi.

U nastavku se daje prikaz knjigovodstvenih evidencija na temelju ugovora o opera vnom leasingu za naba-vu osobnog automobila sklopljenog na razdoblje od pet godina:

a) Kod proračunskog korisnika koji posluje preko vla-s tog računa:

Red.br. Opis Iznos

RačunDuguje Potražuje

1. Plaćanje jamčevine 1.000 12211 11121

2. Naknada za sklapanje ugovora – primljen račun 50 34349 23434

3. Naknada za sklapanje ugovora – podmiren račun 50 23434 11121

4. Tuđa imovina na korištenju – izvanbilančna evidencija 10.000 99111 99611

5. Rata opera vnog leasinga – primljen račun 80 32355 23235

6. Rata opera vnog leasinga – podmirenje računa 80 23235 11121

....x. Povrat jamčevine 1.000 11121 12211

b) Kod proračunskog korisnika koji posluje preko ri-znice

Red.br. Opis Iznos

RačunDuguje Potražuje

1. Plaćanje jamčevine 1.000 12211 67111

2. Naknada za sklapanje ugovora – primljen račun 50 34349 23434

3. Naknada za sklapanje ugovora – podmiren račun 50 23434 67111

4. Tuđa imovina na korištenju – izvanbilančna evidencija 10.000 99111 99611

5. Rata opera vnog leasinga – primljen račun 80 32355 23235

6. Rata opera vnog leasinga – podmiren račun 80 23235 67111

....x. Povrat jamčevine 1.000 922 12211

Proračunski korisnici koji posluju preko riznice odno-sno nemaju vlas račun u poslovnoj banci prilikom isplate jamčevine uz potraživanje za isplaćenu jam-čevinu eviden raju prihod iz nadležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos (67111). S obzirom na to da se u proračunu ne iskazuju potraživanja i obveze, nego samo prihodi i rashodi, primici i izdaci, isplata jamčevine se u izvršenju proračuna iskazuje kao rashod za najam predmeta leasinga (32355), a u fi nancijskom izvještaju proračuna kao prijenos prora-čunskom korisniku iz nadležnog proračuna za fi nanci-

ranje redovne djelatnos , dakle također rashod. Na taj način se rashod (367) na strani proračuna i prihod (67111) na strani proračunskog korisnika sučeljavaju i eliminiraju pri izradi konsolidiranog izvještaja prora-čuna (razina 23 kod jedinica i konsolidirani proračun državnog proračuna).

S obzirom na eviden ranje navedenog prihoda pove-zanog s isplatom jamčevine, proračunski korisnik će u godini u kojoj je sklopio ugovor o najmu ostvari višak prihoda poslovanja (ili umanjeni manjak). Po po-vratu jamčevine na račun riznice, proračunski korisnik eviden rat će zatvaranje potraživanja uz zaduženje računa viška prihoda. Kao što je navedeno, najmoda-vac će vra najmoprimcu iznos jamčevine u cijelos , ako po ugovoru ne postoje nikakva otvorena potraži-vanja, odnosno umanjenu za iznos otvorenih potraži-vanja, ako potraživanja postoje. U slučaju da dolazi do umanjenja jamčevine prebijanjem s posljednjom ratom leasinga, proračunski korisnik (koji posluje preko vlas tog računa) eviden ra zatvaranje potra-živanja za isplaćenu jamčevinu u dijelu zatvaranjem obveze za posljednju ratu leasinga, a preostali iznos zaduženjem žiroračuna, po upla razlike sredstava jamčevnog pologa od najmodavca. U slučaju kada proračunski korisnik posluje preko riznice, umjesto zaduženja žiroračuna kod povrata (dijela) jamčevnog pologa, zadužit će račun viška/manjka.

2. Specifi čnos kod korisnika državnog proračuna

Proračunski korisnik državnog proračuna prije pot-pisivanja višegodišnjeg ugovora o opera vnom leasingu mora, u skladu s člankom 44. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15), zatraži- suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili ministra fi nancija, ovisno o iznosu ukupne obveze koja se preuzima ugovorom. Suglasnost je potrebno zatra-ži neovisno o planiranom izvoru fi nanciranja obveza po ugovoru (prihodi iz proračuna za fi nanciranje re-dovne djelatnos proračunskog korisnika, namjenski prihodi, njegovi vlas prihodi ostvareni na tržištu i sl.), osim za ugovore koji se fi nanciraju iz sredstava Europske unije.

Naime, prema odredbama članka 44. Zakona o pro-računu, proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuze obveze po ugovorima koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama, neovisno o izvoru fi -nanciranja, samo uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra fi nancija te iznimno, uz suglasnost ministra fi nancija do iznosa ukupne obveze po ugovoru utvr-đenog zakonom o izvršavanju državnog proračuna. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Repu-blike Hrvatske za 2018. godinu (NN, br. 124/17) ta je

18


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

018.

granica utvrđena u iznosu od 10 milijuna kuna, što znači da za sklapanje višegodišnjeg ugovora kojim se preuzima ukupna obveza u iznosu ne većem od 10 milijuna kuna, proračunski korisnik državnog prora-čuna mora zatraži i dobi suglasnost ministra fi nan-cija, a za sklapanje ugovora kojim se preuzima veća ukupna obveza, suglasnost Vlade. S obzirom na to da ministar fi nancija predlaže Vladi davanje suglasnos proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje obveza na temelju članka 44. Zakona o proračunu, proračunski korisnik svoj zahtjev za sugla-snošću dostavlja Ministarstvu fi nancija.

Ministarstvo fi nancija je u srpnju 2012. godine za pro-računske korisnike državnog proračuna izradilo napu-tak kojim se daju upute za slučajeve u kojima nije po-trebno ishodi suglasnost za preuzimanje obveza po ugovorima koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godi-nama. Tako sukladno naputku, za sklapanje ugovora koji su u vezi s rashodima koji su kon nuirano dio re-dovnog poslovanja proračunskog korisnika državnog proračuna te su kao takvi predviđeni proračunom i projekcijama, nije potrebna suglasnost. Pod rashodi-ma koji su kon nuirano dio redovnog poslovanja pro-računskog korisnika podrazumijevaju se, primjerice, troškovi komunalnih usluga (opskrba vodom, odvoz smeća i sl.) i drugi režijski troškovi (troškovi opskrbe strujom, plinom, troškovi usluge telefona, interneta i sl.), za m troškovi redovnog održavanja postojećih informacijskih sustava, obnavljanja postojećih licenci, redovne nabave uredskog materijala i slični troškovi koji se ponavljaju iz godine u godinu, i to neovisno o tome poklapa li se razdoblje trajanja ugovora s pro-računskom godinom ili ne. Za sve ostale rashode kod kojih se sklapaju ugovori na temelju kojih dolazi do preuzimanja obveza na teret proračuna narednih go-dina potrebno je zatraži suglasnost.

U spomenutom naputku nisu, kao izuzetak za koje ne treba traži suglasnost, navedeni ugovori o opera- vnom leasingu ni ugovori o zakupu poslovnog pro-

stora. Iako su troškovi opera vnog leasinga često dio kon nuiranog redovnog poslovanja, s obzirom na to da potrebe proračunskih korisnika državnog prora-čuna za vozilima radi obavljanja redovne djelatnos mogu bi značajne (na primjer, Ministarstvo unutar-njih poslova ima potrebu za velikim brojem različi h vozila, dok drugi korisnici imaju manje potrebe za vo-zilima, ali ih ima veliki broj) i troškovi njihove nabave ili najma mogu predstavlja značajan dio proračuna. Stoga su, radi an cipiranja i kontrole budućih troško-va proračuna, proračunski korisnici dužni za sklapanje ugovora o opera vnom leasnigu zatraži suglasnost Vlade odnosno ministra fi nancija. Također, zakup po-slovnog prostora ne mora nužno bi kon nuirani tro-šak koji je dio redovnog poslovanja, jer Ministarstvo

državne imovine može u nekom trenutku pronaći od-govarajući poslovni prostor za korisnika koji je u vla-sništvu Republike Hrvatske, pa korisnik neće mora plaća zakup.

Plaćanja koja proizlaze iz obveza preuze h u skladu s člankom 44. proračunski korisnici državnog proračuna moraju kao obvezu uključi u fi nancijski plan u godini u kojoj obveza dospijeva. Kao što je navedeno, prora-čunski korisnik plaćanje rata opera vnog leasinga pla-nira u svom fi nancijskom planu u okviru podskupine 323 Rashodi za usluge (3. razina ekonomske klasifi ka-cije), a izvršenje eviden ra na odjeljku 3235 Zakupnine i najamnine (4. razina ekonomske klasifi kacije).

3. Specifi čnos kod JLP(R)S-a i njihovih korisnika

Proračunski korisnik proračuna jedinice prije pot-pisivanja višegodišnjeg ugovora o opera vnom le-asingu mora, u skladu s člankom 44. Zakona o za-traži suglasnost čelnika jedinice. Kao i proračunski korisnik državnog proračuna, proračunski korisnik jedinice suglasnost mora zatraži neovisno o plani-ranom izvoru fi nanciranja obveza po ugovoru (pri-hodi iz proračuna za fi nanciranje redovne djelatno-s proračunskog korisnika, prihodi čija je namjena utvrđena propisima, njegovi vlas prihodi ostva-reni na tržištu i sl.), osim za ugovore koji se fi nanci-raju iz sredstava Europske unije.

Naime, prema odredbama članka 44. Zakona o prora-čunu, proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuze obveze po ugovorima koji zah jevaju plaća-nje u sljedećim godinama, neovisno o izvoru fi nanci-ranja, samo uz suglasnost Vlade, a na prijedlog mini-stra fi nancija te iznimno, uz suglasnost ministra fi nan-cija do iznosa ukupne obveze po ugovoru, utvrđenog zakonom o izvršavanju državnog proračuna. Stavak 6. istoga članka propisuje da se navedene odredbe na odgovarajući način primjenjuju na jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave. To znači da i proračunski korisnici jedinica prije sklapanja ugovora koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama mora-ju zatraži suglasnost, u općini općinskog načelnika, u gradu gradonačelnika, a u županiji župana.

Preporuka je Ministarstva fi nancija jedinicama da daju upute svojim proračunskim korisnicima o nači-nu podnošenja zahtjeva i potrebnoj dokumentaciji te eventualnim iznimkama koje žele primjenjiva (poput naputka Ministarstva fi nancija o izuzeću za rashode koji su kon nuirano dio redovnog poslova-nja proračunskog korisnika, poput režijskih troškova, detaljnije u točki 2. Specifi čnos kod ugovaranja ope-ra vnog leasinga za proračunske korisnike državnog proračuna).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2018.

19


Iznimka propisana člankom 44. Zakona o proračunu i člankom 12. Zakona o izvršavanju Državnog prora-čuna Republike Hrvatske za 2018. godinu kojom je za sklapanje višegodišnjeg ugovora kojim se preuzi-ma ukupna obveza u iznosu ne većem od 10 milijuna kuna potrebna suglasnost ministra fi nancija (za skla-panje ugovora kojim se preuzima veća ukupna obve-za, potrebna je suglasnost Vlade) nije primjenjiva kod jedinica. Naime, kod jedinica slično razgraničenje ne postoji, već su, bez obzira na iznos ugovorne obveze, korisnici dužni ishodi suglasnost isključivo čelnika jedinice. Ova iznimka ionako ne bi bila značajna u ma-lim jedinicama koje ili nemaju proračunske korisnike, ili imaju mali broj njih te samim me i rela vno mali broj ugovora kojima se preuzimaju obveze na teret proračuna narednih godina.

U slučaju kada jedinica sklapa ugovor o opera vnom leasingu, čelnik jedinice neće sam sebi da sugla-snost u skladu s člankom 44. Zakona o proračunu za preuzimanje obveza na teret proračuna sljedećih go-dina. Također, nije potrebno traži suglasnost pred-stavničkog jela na temelju članka 44. Među m, ako vrijednost imovine koja se uzima u opera vni leasing prelazi 1 milijun kuna, a u mnogim jedinicama i ma-nji iznos, odluku o opera vnom najmu mora donije predstavničko jelo, odnosno da suglasnost na skla-panje ugovora općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu.

Naime, člankom 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (re-gionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17) propisano je da čelnik jedinice, iz-među ostaloga, odlučuje o stjecanju i otuđivanju ne-kretnina i pokretnina jedinice i drugom raspolaganju imovinom u skladu sa Zakonom, statutom jedinice i posebnim propisima. Zakonom je nadalje propisano da čelnik jedinice može odlučiva o imovini u visini pojedinačne vrijednos do najviše 0,5 % iznosa pri-hoda bez primitaka ostvarenih u godini koja pretho-di godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju

pokretnina i nekretnina, odnosno drugom raspola-ganju imovinom. Ako je taj iznos veći od jedan mili-jun kuna, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može odlučiva o imovini najviše vrijednos do milijun kuna, a ako je taj iznos manji od 70 suća kuna, tada može odlučiva najviše do 70 suća kuna. O stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te drugom raspolaganju imovinom vrijednos veće od vrijednos utvrđenih Zakonom odlučuje predstavnič-ko jelo jedinice lokalne, odnosno područne (regio-nalne) samouprave.

Opera vni leasing se u smislu navedenoga Zakona smatra drugim raspolaganjem imovinom, pa je pre-ma tome, u slučaju kada jedinica sklapa ugovor o opera vnom leasingu kojim se preuzima ukupna ob-veza u iznosu većem od iznosa s kojim čelnik može samostalno raspolaga na temelju odredbi Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, čel-nik prije sklapanja ugovora dužan zatraži suglasnost predstavničkog jela za raspolaganje imovinom.

4. Umjesto zaključka Trenutno je u pripremi nacrt prijedloga izmjena i do-puna Zakona o proračunu, kojima se, između ostalo-ga, planira detaljnije uredi odredbe članka 44., kako bi na jasniji način utvrdili postupak i kriterije za da-vanje suglasnos Vlade, odnosno ministra fi nancija za sklapanje ugovora kojima se preuzimaju obveze na teret proračuna sljedećih godina. Tako se planira donošenje podzakonskog akta kojim će se propisa kriteriji za davanje suglasnos za preuzimanje višego-dišnjih obveza proračunskim korisnicima, kao i utvr-di vrste rashoda koji su kon nuirano dio redovnog poslovanja proračunskog korisnika i za koje neće bi potrebno traži suglasnost Vlade ili ministra fi nancija u skladu s člankom 44. Slijedom primjene članka 44. na odgovarajući način i na razini jedinica, proračunski korisnici jedinica za rashode koji budu na taj način de-fi nirani također neće mora traži suglasnost čelnika jedinice.

20

PLAĆE I NAKNADE UDK 331.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

018.

1. Vrste neoporezivih primitaka Sukladno članku 9. točki 9. Zakona o porezu na doho-dak (NN, br. 115/16; dalje u tekstu: Zakon) primici do propisanih iznosa ne smatraju se oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada. Odredbama član-ka 7. stavka 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/17 i 127/17; dalje u tekstu: Pravilnik) popisane su vrste primitaka i iznosi koji se sukladno navedenoj odredbi Zakona mogu radnicima neoporezivo ispla - , i to:

RB Opis Iznos

1 2 31. Potpore zbog invalidnos

radnikado 2.500,00 kuna godišnje

2. Potpore za slučaj smr radnika

do 7.500,00 kuna, osim jednokratnih potpora iz članka 8. stavka 2. točke 8. Zakona koje poslodavci isplaćuju djeci radnika, a koje se smatraju neoporezivim primicima u ukupnom iznosu

3. Jednokratne potpore u slučaju smr člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)

do 3.000,00 kuna

RB Opis Iznos

4. Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu

do 2.500,00 kuna godišnje

5. Prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.)

do 2.500,00 kuna godišnje

6. Nagrade radnicima za navršenih 10 godina radnog staža

do 1.500,00 kuna


do 2.000,00 kuna


do 2.500,00 kuna


do 3.000,00 kuna


do 3.500,00 kuna


do 4.000,00 kuna

12. Nagrade radnicima za navršenih 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina radnog staža

do 5.000,00 kuna

13. Naknade za odvojeni život od obitelji

do 1.750,00 kuna mjesečno

14. Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu

do 8.000,00 kuna

Način isplate regresa i ostalih prigodnih nagrada do propisanog iznosa Dražen Opalić *

Dolaskom ljetnih mjeseci aktualizira se pitanje načina isplate i iskazivanja naknada za godišnji odmor koje su prema poreznim propisima do propisanih iznosa, neoporezive. U ovome članku obrađuje se porezni as-pekt navedenog pitanja, kao i stajalište Ministarstva pravosuđa, a u vezi s mogućnos isplate istoga.

* Dražen Opalić, struč. spec. oec., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2018.

21

UDK 331.2 PLAĆE I NAKNADE

RB Opis Iznos

15. Otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema zakonu kojim se uređuje radni odnos

do visine 6.500,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

16. Otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne boles

do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

17. Potpora djetetu za školovanje do 15. godine života, odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja

do 1.750,00 mjesečno

18. Dar djetetu do 15 godina staros (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros )

do 600,00 kuna godišnje

19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu

do 170,00 kuna

20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 85,00 kuna

21. Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu

do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna

22. Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 50 % iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna

23. Pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno24. Pomorski dodatak na

brodovima međunarodne plovidbe

do 400,00 kuna dnevno

25. Potpore za novorođenče u visini jedne proračunske osnovice prema posebnom propisu

26. Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnos poslodavca

u ukupnom iznosu

27. Naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

28. Naknade troškova noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

RB Opis Iznos

29. Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenos nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenos ma na kojima je organiziran prijevoz odnosno do visine cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenos ma na kojima je organiziran prijevoz

30.

Naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom

u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koris i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza odnosno do visine stvarnih izdataka utvrđenih u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza.

31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

do 2,00 kune po prijeđenom kilometru

2. Specifi čnos povezane iz prigodne isplate (regres, božićnica)

Prigodne isplata (božićnica, naknada za godišnji od-mor i sl.) iz članka 7. stavka 2. r.br. 5. Pravilnika utvr-đene su u iznosu od 2.500,00 kuna godišnje. Kako bi se osigurala primjena ove odredbe Pravilnika propi-sano je da ako se prigodna nagrada isplaćuje radni-ku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je jekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate pri-godne nagrade svakom poslodavcu podnije pisanu izjavu u kojoj će naves je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za to

22


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

018.

porezno razdoblje, u kojem iznosu i je li po toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak. U slučaju da je prigodna nagrada već isplaćena u pore-znom razdoblju, neoporezivo se može ispla samo razlika do propisanog iznosa (do 2.500,00 kuna).

3. Način isplate prema poreznim propisima

Poreznim propisima propisano je u kojim slučajevima se za porezne svrhe isplate fi zičkim osobama moraju obavlja na njihov račun (žiroračun ili tekući račun). Tako je člankom 86. Zakona propisano da jela držav-ne uprave i pravosudna jela i druga državna jela, jela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, zavodi, neprofi tne organizacije, podu-zetnici – pravne i fi zičke osobe, obavljaju isplate primi-taka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak te isplate primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se ne plaća porez na do-hodak fi zičkim osobama na njihov žiroračun kod ban-ke, a iznimno na njihov tekući račun sukladno poseb-nim propisima te u gotovom novcu na propisan način.

Nadalje, člankom 92. stavkom 2. Pravilnika propisano je koji se primici iznimno mogu obveznicima poreza na dohodak ispla na tekući račun (primjerice primi-ci od nesamostalnog rada), a stavkom 3. toga članka propisano je koji se primici mogu ispla u gotovu novcu. Prema navedenom stavku 3. članka 92. Pra-vilnika, između ostaloga, propisano je da se u goto-vu novcu mogu ispla primici na koje se u skladu s člankom 9. Zakona ne plaća porez na dohodak, kao što su primici po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i ispla telj primitka od nesamostalnog rada, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primici bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i ispla telj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme traja-

nja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa. Prema navedenome može se zaključi da se prigod-na nagrada (regres) može ispla u gotovu novcu do 2.500,00 kuna godišnje. Također, ako bi iznos prigod-ne nagrade (regresa) u jednom dijelu bio oporeziv, oporezivi dio morao bi se ispla na račun (tekući ili žiroračun), a neoporezivi dio mogao bi se ispla u gotovu novcu.

4. Mogućnost isplate prigodne nagrade u gotovu novcu, ako se pro v radnika provodi ovrha

Kao što je već navedeno, prema poreznim propisima moguće je ispla neoporeziv iznos prigodne nagra-de u gotovu novcu, ali se postavlja pitanje što ako se pro v radnika provodi ovrha? Na ovo pitanje Mini-starstvo pravosuđa zauzelo je sljedeći stav:

• Ako se ovrha provodi na novčanoj tražbini po ra-čunu, znanje poslodavca o provedbi ovrhe na nov-čanoj tražbini po računu nije zapreka poslodavcu da na zahtjev radnika (neoporeziv iznos) regresa radniku ispla u gotovu novcu.

• Ako se ovrha provodi na plaći, tada poslodavac mora postupi u skladu s rješenjem o ovrsi.

U ovom slučaju može se razlikova situacija kada je ovrha određena samo (isključivo) na plaći od situacije kada je ovrha određena općenito na imovini ili na pla-ći i drugim stalnim novčanim primanjima (ili slično). Naime, ako je ovrha određena općenito na imovini (rješenjem o ovrsi javnog bilježnika) ili na plaći i dru-gim stalnim novčanim primanjima (što podrazumije-va i plaću i regres), poslodavac je dužan regres ispla- na račun kojega je ovrhovoditelj naveo u rješenju

o ovrsi, odnosno, poslodavcu je zabranjeno radniku ispuni novčanu tražbinu – što podrazumijeva i za-branu isplate regresa radniku.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2018.

23


1. UvodPravo radnika, kao osiguranika zdravstvenog osigura-nja, na naknadu plaće za vrijeme bolovanja propisa-no je Zakonom o obveznom zdravstvenom osigura-nju (NN, br. 80/13 i 137/13). Prema odredbi članka 37. Zakona o radu, radnik je dužan što je moguće prije obavijes poslodavca o privremenoj nesposobnos za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostavi liječničku potvrdu o privremenoj nesposob-nos za rad i njezinom očekivanom trajanju, a ako zbog opravdanoga razloga radnik nije mogao ispuni obvezu, dužan je to učini što je moguće prije, a naj-kasnije tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.

Pod privremenom nesposobnošću za rad, za vrijeme kojeg osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće, smatra se odsutnost s rada zbog boles ili ozljede, od-nosno drugih okolnos radi kojih je osiguranik sprije-čen izvršava svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom. Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnos za rad utvrđuje izabrani doktor obiteljske (opće) medicine, odnosno izabrani doktor ginekolog na zahtjev osiguranika i to putem Tiskanice Obavijest o trajanju privremene nesposobnos za rad. Obavijest izdaje izabrani dok-tor. Također Tiskanicu Izvješće o privremenoj nespo-sobnos za rad ispunjava i izdaje osiguraniku izabrani doktor obiteljske (opće) medicine koji je utvrdio po-četak i prestanak trajanja privremene nesposobnos za rad, odnosno izabrani doktor ginekolog.

2. Vrste i visine naknade u vezi s privremenom sprječenos za rad

Početak korištenja prava na naknadu plaće radi bolo-vanja i razina prava, uređeni su navedenim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali najčešći su slučajevi da je radnik na bolovanju, tako da je:

• Tijekom cijelog mjeseca na bolovanju te ima pra-vo na naknadu plaće na teret poslodavca (prvih 42 dana bolovanja odnosno za prvih 7 dana za invali-da rada, te za radnike zaposlene u pravnoj osobi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom). U navedenom razdoblju naknada plaće ne može bi niža od 70 % od osnovice za nak-nadu.

• Ili jekom cijelog mjeseca na bolovanju te ima pra-vo na naknadu plaće na teret zdravstvenog osigu-ranja (od 43. odnosno, 8. dana privremene nespo-sobnos za rad). U navedenom razdoblju, za prvih šest mjeseci neprekidne privremene nesposobno-s za rad, naknada plaće iznosi 70 % od osnovice za naknadu. Ako privremena nesposobnost za rad traje dulje od šest mjeseci neprekidno, naknada plaće iznosi 80 % od osnovice za naknadu počevši od prvog idućeg dana nakon isteka prethodnog še-stomjesečnog perioda neprekidnog trajanja privre-mene nesposobnos za rad. Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a ne može izno-si više od 4.257,28 kuna.

• Ili jekom istog mjeseca dio mjeseca radi, a dio mjeseca na bolovanju na teret poslodavca.

• Ili jekom mjeseca na bolovanju na teret poslodav-ca (do isteka prvih 42 dana), a dio mjeseca na bolo-vanju na teret zdravstvenog osiguranja.

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos i iskazivanje bolovanja u Obrascu JOPPD Dražen Opalić *

U članku autor pojašnjava pravo radnika, kao osiguranika zdravstvenog osiguranja, na naknadu plaće za vrijeme bolovanja s primjerima popunjavanja JOPPD obrazaca.

* Dražen Opalić, struč. spec. oec., Zagreb.

24


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

018.

Osim navedenoga postoje i sljedeće mogućnos :

Opis Visina naknade plaće Na čiji teretPrivremena nesposobnost za rad zbog izoliranja osiguranika kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini ili privremena nesposobnost za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a

100 % od osnovice za naknadu plaće, s me ne može iznosi više od 4.257,28 kuna

od prvog dana obračunava i isplaćuje HZZO, na svoj teret

Privremena nesposobnost za rad zbog pratnje osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu HZZO-a izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta

70 % od osnovice za naknadu plaće, s me ne može iznosi više od 4.257,28 kuna


Privremena nesposobnost za rad radi njege osigurane osobe – djeteta do navršenih 3 godine staros (za svaku boles najviše do 60 dana)

Naknada plaće iznosi 100 % od osnovice za naknadu i s me da ne može iznosi više od 4.257,28 kuna.

od prvog dana obračunava i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a

Privremena spriječenost za rad radi njege člana obitelji – djeteta od navršene 3 do navršenih 7 godina staros (za svaku boles najviše do 60 dana)



Privremena nesposobnost za rad radi njege člana obitelji - djeteta starijeg od 7 godina (za svaku boles najviše do 40 dana)



Privremena nesposobnost za rad radi njege člana obitelji – supružnika (bračnog, izvanbračnog, životnog partnera i neformalnog životnog partnera) – za svaku boles najviše do 20 dana)



Privremena nesposobnost za rad zbog boles i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem



Privremena spriječenost za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta te prava na rad s polovicom punog radnog vremena (nakon navršenih 6 mjeseci života djeteta jedan od roditelja može roditeljski dopust koris i kao rad s polovicom radnog vremena).

Naknada plaće iznosi 100 % od osnovice za naknadu.


Privremena spriječenost za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smr djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smr djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta

Naknada plaće iznosi 100 % od osnovice za naknadu.


Privremena nesposobnost za rad zbog rane, ozljede ili boles koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom rat

Naknada plaće iznosi 100 % od osnovice za naknadu

obračunava i isplaćuje HZZO na teret Državnog proračuna

Privremena nesposobnost za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne boles

Naknada plaće iznosi 100 % od osnovice za naknadu


3. Primjeri obračuna plaće ili naknade plaće

U nastavku se daje nekoliko karakteris čnih primjera obračuna plaće ili naknade plaće ili utvrđivanja osno-vice za obračun doprinosa.

Primjer 1. Radnik je jekom cijelog mjeseca na bo-lovanju na teret poslodavca

Kada je radnik, koji ima pravo na minimalnu plaću, jekom cijelog mjeseca na bolovanju te ima pravo na

naknadu plaće na teret poslodavca (radi se o prvih 42 dana bolovanja), visina naknade plaće određuje se kolek vnim ugovorom ili pravilnikom o radu ili ugo-vorom o radu, a ako nije drukčije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 70 % prosječne plaće isplaćene u prethodnih šest mjeseci (prema čl. 1. Zakona o radu ne primjenjuje se čl. 95. Zakona o radu, već Zakon o zdravstvenom osiguranju kao po-seban propis).

Za primjer uzmimo poslodavca kojega obvezuje ko-lek vni ugovor i kojim je propisano pravo radnika na naknadu plaće za vrijeme bolovanja na teret po-slodavca u visini od 90 % od iznosa plaće isplaćene u mjesecu koji prethodi mjesecu obračuna naknade plaće. Radnik iz primjera na bolovanju je na teret po-slodavca cijeli mjesec rujan 2018. Zadnji cijeli mjesec u kojemu je radio bio je kolovoz 2018. i ostvario je plaću od 8.000,00 kuna.

RB O p i s I z n o s1. Iznos naknade plaće 7.200,002. Osnovica za obračun doprinosa 7.200,003. Obračun doprinosa3.1. - za mirovinsko osiguranje (20 %) 1.440,003.2. - za zdravstveno osiguranje (15 %) 1.080,003.3. - za zaš tu zdravlja na radu (0,5 %) 36,003.4. - za zapošljavanje (1,7 %) 122,404. Obračun poreza i prireza4.1. Iznos naknade plaće 7.200,004.2. Izdaci – doprinosi iz plaće 1.440,004.3. Dohodak 5.760,00

4.4. Osobni odbitak 3.800,00

4.5. Porezna osnovica 1.960,00

4.6. Porez na dohodak 470,404.7. Prirez porezu na dohodak (ZG) 84,67

5. Neto plaća 5.204,93

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2018.

25


MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA OBRAZAC JOPPDSREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA - stranica A-

I Z V J E Š Ć Eo primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja

na dan 10. listopada 2018. I. OZNAKA IZVJEŠĆA 18283 II. VRSTA IZVJEŠĆA 1

III. PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA1. Naziv/ime i prezime Poslodavac I 2. Adresa Zagreb, Gmajne 45 3. Adresa elektroničke pošte [email protected] 4. OIB 111111111111 5. Oznaka podnositelja 1

IV.1. BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE 1 IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA STRANICE B 1V. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK I Z N O S 1. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1.+1.2.) 555,07

1.1. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (plaća) 555,071.2. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (mirovina) 2. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala 3. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava 4. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja 5. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak 6. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kamata VI. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG DOPRINOSA

VI.1. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi radnog odnosa 1.440,002. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osobe osigurane u određenim okolnos ma 6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

7.Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VI.2. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE 1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa 2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka 3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 5. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

6.Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VI.3. DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa 1.080,002. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa 36,003. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće 5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka 6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu 7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje – za obveznike po osnovi korisnika mirovina 8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje - za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima 9. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu - za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zaš tu zdravlja na radu - za osobe osigurane u određenim okolnos ma 11. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose 12. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VI.4. DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE 1. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje 122,402. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom 3. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi obavljanja samostalne djelatnos za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose

VII. ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI VIII. NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE IX. UKUPAN IZNOS NEOPOREZIVIH PRIMITAKA NEREZIDENATA KOJE ISPLAĆUJU NEPROFITNE ORGANIZACIJE DO PROPISANOG IZNOSA X. PODACI O BROJU OSOBA I NAKNADI UTVRĐENOJ SUKLADNO ODREDBAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM 1. Broj osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposli 2. Iznos obračunane naknade

IZVJEŠĆE SASTAVIO (IME, PREZIME I POTPIS) ___________________POTPIS I PEČAT OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA

_

Documents

Najšira perspektiva - TIM4PIN...Slike: TZO Pučišća Graﬁ čka priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o. Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg Republike Hrvatske 14,