1

NACRT PRIJEDLOGA OBITELJSKOG ZAKONA

SADRAJ

Prvi dio UVODNE ODREDBE (l. 1. 11.)

Drugi dio BRAK (l. 12. - 57.)

I. SKLAPANJE BRAKA 1. Sklapanje braka u graanskom obliku 2. Sklapanje braka u vjerskom obliku s graanskopravnim uincima

II. PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE BRAKA 1. Pretpostavke za postojanje braka 2. Pretpostavke za valjanost braka

III. OSOBNA PRAVA I DUNOSTI BRANIH DRUGOVA

IV. IMOVINSKI ODNOSI BRANIH DRUGOVA 1. Zakonsko ureenje imovinskih odnosa branih drugova 2. Ugovorno ureenje imovinskih odnosa branih drugova 3. Odgovornost branih drugova za obveze treim osobama 4. Ureenje imovinskih odnosa branih drugova nakon prestanka brane zajednice

V. PRESTANAK BRAKA 1. Ponitaj braka 2. Razvod braka

Trei dio PRAVNI ODNOSI RODITELJA I DJECE I MJERE ZA ZATITU PRAVA I DOBROBITI DJECE (l. 58.-179.)

I. MAJINSTVO I OINSTVO 1. Utvrivanje majinstva 2. Utvrivanje oinstva

a) Presumpcija o branom oinstvu b) Priznanje oinstva i postupak priznanja c) Utvrivanje oinstva sudskom odlukom

3. Osporavanje majinstva 4. Osporavanje oinstva 5. Majinstvo i oinstvo djeteta zaetog medicinski pomognutom oplodnjom

II. PRAVNI POLOAJ DJETETA I PRAVNI ODNOS RODITELJA I DJETETA 1. Djetetova prava, dunosti i stjecanje poslovne sposobnosti 2. Roditeljska skrb 3. Ostvarivanje roditeljske skrbi 4. Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi, smrt roditelja i prestanak roditeljske skrbi 5. Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom

2

III. MJERE ZA ZATITU PRAVA I DOBROBITI DJETETA 1. Zajednike odredbe 2. Mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadlenosti centra za socijalnu

skrb

a) Hitna mjera izdvajanja i smjetaja djeteta b) Upozorenje na pogreke i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu c) Struna pomo i potpora u ostvarivanju skrbi o djetetu d) Intenzivna struna pomo i nadzor nad ostvarivanjem skrbi o djetetu

3. Mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadlenosti suda a) Privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili

udomiteljskoj obitelji

b) Zabrana pribliavanja djetetu c) Lienje prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o

djetetu drugoj osobi

d) Povjeravanje skrbi o djetetu s problemima u ponaanju radi pomoi u odgoju e) Lienje prava na roditeljsku skrb

4. Mjere za zatitu imovinskih prava djece

etvrti dio POSVOJENJE (l. 180.-217.)

1. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA

1. Pretpostavke za posvojenje na strani djeteta 2. Pretpostavke za posvojenje na strani posvojitelja 3. Pristanci za posvojenje i postupak davanja pristanka

II. PRAVNI UINCI POSVOJENJA

III. PRIPREMNI POSTUPAK I POSTUPAK ZASNIVANJA POSVOJENJA

1. Zajednike odredbe 2. Pripremni postupak za posvojenje 3. Postupak zasnivanja posvojenja

Peti dio SKRBNITVO (l. 218. - 280.)

I. ZAJEDNIKE ODREDBE

II. SKRBNITVO ZA MALOLJETNE OSOBE

III. SKRBNITVO ZA PUNOLJETNE OSOBE

IV. POSEBNO SKRBNITVO

V. SKRBNIK

VI. NADLENOST I POSTUPAK U POSLOVIMA SKRBNITVA

esti dio UZDRAVANJE (l. 281. - 319.)

I. ZAJEDNIKE ODREDBE

3

II. UZDRAVANJE DJECE, RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA

III. UZDRAVANJE BRANOG DRUGA

IV. UZDRAVANJE IZVANBRANOG DRUGA I MAJKE IZVANBRANOG DJETETA

V. ODREIVANJE UZDRAVANJA

1. Zajednike odredbe 2. Posebnosti odreivanja uzdravanja za djecu 3. Ovlasti i dunosti centra za socijalnu skrb

Sedmi dio OBAVEZNO SAVJETOVANJE I OBITELJSKA MEDIJACIJA

(l. 320. - 344.)

I. OBAVEZNO SAVJETOVANJE 1. Obavezno savjetovanje prije razvoda braka 2. Obavezno savjetovanje prije pokretanja sudskih postupaka u vezi s djecom

II. OBITELJSKA MEDIJACIJA

Osmi dio POSTUPAK PRED SUDOM (l. 345. - 555.)

I. OPE ODREDBE 1. Suci i struno osoblje 2. Suradnja suda i centra za socijalnu skrb 3. Sudjelovanje djeteta u postupku 4. Sudjelovanje osoba lienih poslovne sposobnosti u postupku 5. Naela postupka 6. Trokovi postupka

II. POSEBNI PARNINI POSTUPCI 1. Postupak u branim sporovima pokrenutim tubom 2. Postupak radi utvrivanja ili osporavanja majinstva ili oinstva 3. Postupak radi rjeavanja pitanja s kojim e roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj

skrbi i uzdravanju djeteta 4. Postupak u sporovima o uzdravanju

III. POSEBNI IZVANPARNINI POSTUPCI 1. Ope odredbe 2. Postupak radi davanja doputenja za sklapanje braka 3. Postupak pokrenut prijedlogom za sporazumni razvod braka 4. Postupak radi odobravanja plana o roditeljskoj skrbi 5. Postupak radi odobravanja sporazuma o uzdravanju 6. Postupak u stvarima uzdravanja 7. Postupci radi ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom 8. Postupci radi izricanja mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta 9. Postupak radi nadomjetavanja pristanka za posvojenje djeteta 10. Postupak za lienje i vraanje poslovne sposobnosti

4

IV. POSEBNI POSTUPCI OVRHE I OSIGURANJA 1. Ope odredbe 2. Ovrha radi predaje djeteta 3. Ovrha radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom 4. Ovrha radi uzdravanja 5. Mjere osiguranja s kojim e roditeljem dijete stanovati, ostvarivanju roditeljske skrbi i

osobnih odnosa s djetetom

6. Mjere osiguranja radi uzdravanja

NACRT PRIJEDLOGA OBITELJSKOG ZAKONA

Prvi dio UVODNE ODREDBE

Sadraj zakona

lanak 1.

Ovim se Zakonom ureuje brak, izvanbrana zajednice ene i mukarca, odnosi roditelja i djece, mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta, posvojenje, skrbnitvo, uzdravanje, obavezno savjetovanje i obiteljska medijacija, te postupci u svezi s obiteljskim odnosima.

Temeljna naela

lanak 2.

Ureenje obiteljskih odnosa temelji se na naelima:- ravnopravnosti ene i mukarca te zabrani diskriminacije prema spolu,

- solidarnosti, uzajamnog potovanja i pomaganja svih lanova obitelji,

- primarne zatite dobrobiti i prava djeteta,

- primarnog prava, dunosti i odgovornosti roditelj da skrbe o djetetu, te dunosti drave da im prua pomo,

- razmjerne i najblae intervencije drave u obiteljski ivot,

- skrbnike zatite djeteta bez roditeljske skrbi i odrasle osobe koja nije u stanju brinuti se o sebi,

- sporazumnog rjeavanja spornih obiteljskih odnosa i

- urnosti u rjeavanju obiteljskopravnih stvari

Naelo ravnopravnosti ene i mukarca te zabrana diskriminacije prema spolu

lanak 3.

ena i mukarac imaju meusobno jednaka prava i dunosti u svim obiteljskopravnim odnosima, a posebno u odnosu na roditeljsku skrb.

Naelo solidarnosti, uzajamnog potovanja i pomaganja svih lanova obitelji

5

lanak 4.

Solidarnost je temeljno naelo obiteljskog ivota. Svi lanovi obitelji moraju se uzajamno potovati i jedno drugom pomagati.

Naelo primarne zatite dobrobiti i prava djeteta

lanak 5.

Sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odluuje o pravima djeteta moraju primarno titi prava djeteta i njegovu dobrobit.

Naelo primarnog prava roditelj da skrbe o djetetu, te dunosti drave da im prua pomo

lanak 6.

Roditelji prije svih imaju pravo, dunost i odgovornost ivjeti sa svojim djetetom i skrbiti se o djetetu, a drava je duna pruati im potrebnu pomo i intervenirati u sluaju potrebe.

Naelo razmjerne i najblae intervencije drave u obiteljski ivot

lanak 7.

Mjere kojima drava zadire u obiteljski ivot i izdvaja dijete iz obitelji prihvatljive su samo ako se djetetov ivot i zdravlje ne mogu zatiti poduzimanjem blaih mjera te pruanjem preventivne pomoi i potpore obitelji od strane drave.

Naelo skrbnike zatite djeteta te odrasle osobe koja nije u stanju brinuti se o sebi

lanak 8.

Skrbnika zatita djeteta bez roditeljske skrbi, odrasle osobe s duevnim smetnjama i osoba koje se iz drugih razloga nisu sposobne same brinuti o sebi i o svojim pravima i interesima

mora biti primjerena uz obvezu potivanja temeljnih ljudskih prava, kao i prava djeteta, te dobrobiti osobe pod skrbnitvom.

Naelo sporazumnog rjeavanja spornih obiteljskih odnosa

lanak 9.

Poticanje sporazumnog rjeavanja spornih obiteljskih odnosa zadaa je svih onih koji obitelji pruaju strunu pomo ili odluuju o spornim obiteljskim odnosima.

Naelo urnosti u rjeavanju obiteljskopravnih stvari u vezi s djetetom

lanak 10.

6

U svim postupcima u vezi s djecom nadlena tijela moraju postupati urno, uz istovremenu zatitu djetetove dobrobiti.

Izvanbrana zajednica

lanak 11.

(1) Odredbe ovoga Zakona o uincima izvanbrane zajednice primjenjuju se na ivotnu zajednicu neudane ene i neoenjenog mukarca, koja traje najmanje tri godine ili krae ako je u njoj roeno zajedniko dijete.

(2) Izvanbrana zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. stvara imovinskopravne uinke na koje se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o imovinskim odnosima branih drugova.

7

Drugi dio BRAK

Brak

lanak 12.

Brak je zakonom ureena ivotna zajednica ene i mukarca.

I. SKLAPANJE BRAKA

Oblici sklapanja braka

lanak 13.

(1) Brak se sklapa suglasnom izjavom ene i mukarca u graanskom ili vjerskom obliku.

(2) Brak u graanskom obliku sklapa se pred matiarom.

(3) Brak se u vjerskom obliku s uincima graanskog braka sklapa pred slubenikom vjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima ureene pravne odnose.

1. Sklapanje braka u graanskom obliku

Prijava namjere sklapanja braka

lanak 14.

(1) Nevjesta i enik svoju namjeru sklapanja braka u graanskom obliku osobno prijavljuju matiaru nadlenom za mjesto u kojem ele sklopiti brak.

(2) Nevjesta i enik duni su prijavi iz stavka 1. ovoga lanka priloiti izvatke iz matice roenih, a kad je potrebno, na zahtjev matiara i druge isprave.

Dunosti matiara prije sklapanja braka

lanak 15.

(1) Matiar e na osnovi izjava nevjeste i enika i na drugi nain provjeriti jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanje braka.

(2) Ako je za sklapanje braka potrebna sudska odluka, matiar e nevjestu i enika uputiti da je pribave.

(3) Ako matiar utvrdi da nije ispunjena koja od pretpostavki za sklapanje braka, usmeno e priopiti nevjesti i eniku da nije doputeno sklopiti brak i o tome sastaviti biljeku u prijavi namjere sklapanja braka.

(4) Kad utvrdi da su ispunjene pretpostavke za sklapanje braka, matiar e uzeti izjavu nevjeste i enika o izboru prezimena.

(5) Nevjesta i enik svojim e potpisom potvrditi da su upoznati s osobnim pravima i dunostima u braku, te mogunou ureenja imovinskih odnosa prema odredbama ovoga Zakona.

8

Utvrivanje dopustivosti sklapanja braka po zahtjevu nevjeste i enika

lanak 16.

(1) Nevjesta i enik mogu u roku od osam dana od dana priopenja o nedopustivosti sklapanja braka, nadlenom uredu za poslove ope uprave podnijeti zahtjev za utvrivanje ispunjavaju li pretpostavke za sklapanje braka.

(2) Po zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka nadleni ured obvezan je u upravnom postupku donijeti odluku u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva.

Odreivanje dana sklapanja braka

lanak 17.

(1) Matiar e u dogovoru s nevjestom i enikom koji ele sklopiti brak u graanskom obliku, dan za sklapanje braka odrediti u pravilu u razdoblju od tridesetog do etrdeset petog dana od dana prijave namjere sklapanja braka.

(2) U iznimnim sluajevima kada za to postoje opravdani razlozi matiar moe odobriti sklapanje braka prije tridesetog te najkasnije do devedesetog dana od dana prijave namjere

sklapanja braka.

(3) Matiar e nevjesti i eniku preporuiti da do dana sklapanja braka posjete savjetovalite za brak i obitelj.

Mjesto i dan sklapanja braka

lanak 18.

(1) Brak se sklapa na svean nain u slubenoj prostoriji, a iznimno na drugom prikladnom mjestu prema odluci matiara i uz plaanje posebne naknade.

(2) Brak se sklapa u nazonosti nevjeste i enika, matiara i dvaju svjedoka koji moraju biti punoljetni i poslovno sposobni.

(3) Ako na dan odreen za sklapanje braka ne pristupe nevjesta, enik ili oboje, a izostanak ne opravdaju, smatrat e se da je prijava namjere sklapanja braka povuena.

Dunosti matiara na dan sklapanja braka i trenutak sklapanja braka

lanak 19.

(1) Na dan i u vrijeme odreeno za sklapanje braka matiar je duan:

- objaviti da su osobno nazoni nevjesta, enik i svjedoci te da nema zapreka za sklapanje braka,

- upoznati nevjestu i enika s odredbama ovoga Zakona o njihovim pravima i dunostima,

- istaknuti znaenje braka, a posebice da je skladan brak od najvee vanosti za obiteljski ivot i

- upitati poimence nevjestu i enika pristaju li meusobno sklopiti brak.

(2) Brak je sklopljen kad nevjesta i enik izjave svoj pristanak.

9

(3) Nakon pristanka matiar e objaviti da je izmeu ene i mukarca, navedenih njihovim osobnim imenima, sklopljen brak.

(4) Sklopljeni brak matiar e upisati u maticu vjenanih.

(5) Odmah poslije upisa sklopljenog braka u maticu vjenanih matiar e branim drugovima uruiti izvadak iz matice.

2. Sklapanje braka u vjerskom obliku s graanskopravnim uincima

Dunosti matiara i potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka

lanak 20.

(1) Nevjesta i enik koji ele sklopiti brak u vjerskom obliku pribavit e od matiara nadlenog za mjesto u kojem ele sklopiti brak potvrdu o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka propisane ovim Zakonom.

(2) U postupku izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga lanka matiar e na odgovarajui nain primijeniti odredbu lanka 15. i 16. ovoga Zakona.

(3) U potvrdi iz stavka 1. ovoga lanka matiar e navesti da je nevjestu i enika upoznao s osobnim pravima i dunostima u braku, s mogunou ureenja imovinskih odnosa prema odredbama ovoga Zakona, te njihove sporazumne izjave o izboru prezimena.

(4) Potvrda iz stavka 1. ovoga lanka vai tri mjeseca od dana izdavanja.

(5) Matiar e upozoriti nevjestu i enika da je izvadak iz dravne matice vjenanih dokaz da njihov brak sklopljen u vjerskom obliku ima uinke graanskog braka.

Dunosti slubenika vjerske zajednice i matiara nakon sklapanja braka

lanak 21.

(1) Slubenik vjerske zajednice pred kojim je sklopljen brak u vjerskom obliku dostavit e matiaru iz lanka 20. ovoga Zakona ispravu koju su potpisali ena, mu, svjedoci i slubenik vjerske zajednice, kojom potvruje da je brak sklopljen.

(2) Isprava iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se matiaru u roku od pet dana od dana sklapanja braka.

(3) Brak sklopljen u vjerskom obliku matiar je duan upisati u maticu vjenanih u roku od tri dana od dana primitka isprave iz stavka 1. ovoga lanka.

(4) Odmah poslije upisa sklopljenog braka u maticu vjenanih matiar e branim drugovima dostaviti izvadak iz matice.

Graanskopravni uinci braka sklopljenog u vjerskom obliku

lanak 22.

Brak sklopljen u vjerskom obliku sukladno odredbama lanka 13. stavak 3. i lanka 20. stavka 1. i 4. ovoga Zakona, ima od dana sklapanja sve uinke graanskog braka propisane ovim Zakonom.

II. PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE BRAKA

10

1. Pretpostavke za postojanje braka

Razliitost spolova, izjava i postupak sklapanja braka

lanak 23.

(1) Za postojanje braka potrebno je:

1. da su nevjesta i enik osobe razliita spola,

2. da su nevjesta i enik izjavili svoj pristanak za sklapanje braka,

3. da je brak u graanskom obliku sklopljen pred matiarom ili da je brak u vjerskom obliku sklopljen prema odredbi lanka 13. stavak 3. i lanka 20. stavka 1. i 4. ovoga Zakona.

(2) Ako u vrijeme sklapanja braka nije bila ispunjena koja od pretpostavki iz stavka 1. ovoga

lanka, ne nastaju pravni uinci braka.

Utvrivanje postojanja braka

lanak 24.

Pravo na tubu radi utvrivanja postoji li brak ili ne, ima svaka osoba koja za to ima pravni interes i centar za socijalnu skrb.

2. Pretpostavke za valjanost braka

Punoljetnost

lanak 25.

(1) Brak ne moe sklopiti osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka sud moe u izvanparninom postupku dopustiti sklapanje braka osobi koja je navrila esnaest godina ivota, ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak, te da je sklapanje braka u skladu s dobrobiti djeteta.

Poslovna sposobnost i sposobnost za rasuivanje

lanak 26.

(1) Brak ne moe sklopiti osoba liena poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na strogo osobna stanja ili osoba nesposobna za rasuivanje.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka sud moe u izvanparninom postupku dopustiti sklapanje braka osobi lienoj poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na strogo osobna stanja za koju utvrdi da je sposobna shvatiti znaenje braka i obveza koje iz njega proizlaze, te da brak nije u suprotnosti s dobrobiti te osobe.

Nepostojanje srodstva

lanak 27.

11

(1) Brak ne mogu meusobno sklopiti krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobonoj lozi sestra i brat, polusestra i polubrat, dijete sa sestrom ili polusestrom ili bratom ili polubratom svojega

roditelja, djeca sestara i brae te polusestara i polubrae.

(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na odnose nastale posvojenjem.

Nepostojanje drugog braka

lanak 28.

Brak ne moe sklopiti osoba koja je ve u braku niti osoba koja je registrirala ivotno partnerstvo.

Mogunost ponitaja braka koji nije valjan

lanak 29.

Brak sklopljen protivno odredbama lanka 26. do 28. ovoga Zakona nije valjan i na njega e se primijeniti odredbe o ponitaju braka.

III. OSOBNA PRAVA I DUNOSTI BRANIH DRUGOVA

Izbor prezimena

lanak 30.

(1) Prilikom sklapanja braka nevjesta i enik mogu se sporazumjeti:

1. da svako zadri svoje prezime,

2. da kao zajedniko prezime uzmu prezime jednog od njih,

3. da kao zajedniko uzmu oba prezimena,

4. da svaki od njih uz svoje prezime uzme i prezime branog druga i odlui koje e upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu.

(2) U sluaju sporazuma o prezimenu iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka nevjesta i enik odluit e koje e prezime upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu.

(3) Sporazum o prezimenu mora biti u skladu s odredbama posebnog zakona.

Ravnopravnost, solidarnost i sporazumijevanje

lanak 31.

(1) U braku su brani drugovi ravnopravni.

(2) Brani drugovi duni su jedan drugome biti vjerni, uzajamno se pomagati i uzdravati, meusobno se potovati te odravati skladne brane i obiteljske odnose.

(3) Brani drugovi sporazumno odluuju o raanju i podizanju djece te o obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici.

Obiteljski dom i zatita prava na stanovanje

12

lanak 32.

(1) Brani drugovi sporazumno odreuju mjesto stanovanja koje predstavlja obiteljski dom za njih i djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb i koja e stanovati zajedno s njima.

(2) Jedan brani drug ne smije za trajanja braka otuiti ili opteretiti nekretninu koja predstavlja branu steevinu i obiteljski dom u kojem stanuje drugi brani drug i njihova djeca nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb, bez pisane suglasnosti drugog

branog druga, na nain da njega i djecu onemoguava u ostvarivanju prava na stanovanje.

(3) Ako je jedan brani drug najmoprimac stana u kojem brani drugovi stanuju zajedno s djecom nad kojom ostvaruju roditeljska skrb, on ne moe otkazati ugovor o najmu stana bez pisane suglasnosti drugog branog druga, osim ako se radi o privremenom smjetaju ili slubenom stanu sukladno posebnim propisima.

(4) Ako jedan brani drug bez opravdanog razloga odbija dati drugom branom drugu suglasnost iz stavka 2. i 3. ovog lanka, o tome odluuje sud u izvanparninom postupku na zahtjev branog druga. Sud je pri tome duan voditi rauna o stambenim potrebama oba brana druga i djece koja s njima stanuju, te o drugim okolnostima sluaja.

(5) Stavak 1. do 4. ovog lanka primjenjuje se i na izvanbrane drugove.

Izbor rada i zanimanja

lanak 33.

Svaki brani drug samostalno odluuje o izboru svoga rada i zanimanja.

IV. IMOVINSKI ODNOSI BRANIH DRUGOVA

1. Zakonsko ureenje imovinskih odnosa branih drugova

Predmnijeva zakonskog ureenja imovinskih odnosa

lanak 34.

Na imovinske odnose branih drugova primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ureenju imovinskih odnosa branih drugova, osim ako su njihovi imovinski odnosi ureeni branim ugovorom.

Brana steevina i vlastita imovina

lanak 35.

Sukladno odredbama ovoga Zakona, brani drugovi mogu imati branu steevinu i vlastitu imovinu.

Brana steevina

lanak 36.

13

(1) Brana steevina je imovina koju su brani drugovi stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice ili potjee iz te imovine.

(2) Dobitak od igara na sreu i imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom brane zajednice brana je steevina.

(3) Brani drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici na branoj steevini, ako nisu drukije ugovorili.

(4) Uknjiba prava suvlasnitva na nekretninama iz stavka 3. ovog lanka provodi se temeljem sporazumnog prijedloga branih drugova koji sadri izriitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu kojom jedan brani drug pristaje na uknjibu prava suvlasnitva drugog branog druga u jednakim dijelovima ili drugaije ako su tako dogovorili.

Upravljanje branom steevinom

lanak 37.

(1) Ako se ne dokae suprotno, smatra se da je drugi brani drug dao svoj pristanak za poslove redovite uprave na nekretninama i pokretninama poput redovitog odravanja, iskoritavanja i uporabe stvari za njezinu redovitu svrhu, ako ne izazivaju izvanredno velike trokove, a u interesu su oba brana druga .

(2) Za poslove izvanredne uprave na nekretninama ili pokretninama koje se upisuju u javne upisnike poput promjena namjene stvari, veih popravaka, dogradnje, nadogradnje, preureenja, otuenja cijele stvari, davanja cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanja hipoteke na cijeloj stvari, davanja pokretne stvari u zalog,

osnivanja stvarnih i osobnih slunosti, stvarnog tereta li prava graenja na cijeloj stvari potrebno je zajedniko poduzimanje posla ili pisani pristanak drugog branog druga.

(3) Nepostojanje suglasnosti za poslove iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne utjee na prava i obveze potene tree osobe. Brani drug bez ije suglasnosti je izvanredni pravni posao poduzet ima pravo na naknadu tete koja mu je time prouzroena od strane drugog branog druga.

Supsidijarna primjena stvarnopravnih i obveznopravnih propisa

lanak 38.

Na branu steevinu primjenjuju se odredbe kojima se ureuju stvarnopravni i obveznopravni odnosi, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.

Vlastita imovina

lanak 39.

(1) Imovina koju brani drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina.

(2) Vlastita imovina je i imovina koju je brani drug stekao tijekom brane zajednice na pravnom temelju razliitom od navedenoga u lanku 36. ovoga Zakona (nasljeivanje, darovanje i sl.).

(3) Autorsko djelo je vlastita imovina onoga branog druga koji ga je stvorio.

14

2. Ugovorno ureenje imovinskih odnosa branih drugova

Brani ugovor

lanak 40.

(1) Branim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postojeoj ili buduoj imovini.

(2) Prema treim osobama uglavci o upravi ili raspolaganju imovinom imaju pravni uinak ako su upisani u zemljine knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nuan za stjecanje prava ili se stvar ne moe rabiti bez takva upisa.

(3) Brani ugovor sklapa se u pisanom obliku, a potpisi branih drugova moraju biti ovjereni.

Brani ugovor osobe liene poslovne sposobnosti

lanak 41.

(1) U ime branog druga koji je lien poslovne sposobnosti za sklapanje izvanrednih imovinskih pravnih poslova brani ugovor moe sklopiti njegov skrbnik s prethodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka sklapa se u obliku javnobiljenikog akta.

Ogranienje pri sklapanju branog ugovora

lanak 42.

Nije doputeno branim ugovorom ugovoriti primjenu stranog prava na imovinskopravne odnose.

3. Odgovornost branih drugova za obveze treim osobama

Pojedinane obveze branih drugova

lanak 43.

(1) Za obveze koje je jedan brani drug imao prije stupanja u brak kao i za obveze koje je samostalno preuzeo poslije stupanja u brak, a koje se ne odnose na tekue potrebe brane i obiteljske zajednice, ne odgovara drugi brani drug.

(2) Za obveze iz stavka 1. ovog lanka brani drug odgovara svojom vlastitom imovinom i svojim dijelom brane steevine.

Solidarne obveze branih drugova

lanak 44.

(1) Za obveze koje je jedan brani drug preuzeo radi podmirenja tekuih potreba brane i obiteljske zajednice, kao i za obveze koje su brani drugovi preuzeli zajedniki u vezi s branom steevinom, odgovaraju oba brana druga solidarno branom steevinom i vlastitom imovinom.

15

(2) Ako je radi namirenja zajednikih obveza iz suvlasnikog dijela brane steevine ili iz vlastite imovine jednog branog druga naplaeno vie nego to iznosi njegov dio duga, taj brani drug ima prema drugom branom drugu pravo na naknadu tog iznosa iz njegovog dijela brane steevine, odnosno iz njegove vlastite imovine.

4. Ureenje imovinskih odnosa branih drugova nakon prestanka brane zajednice

Naini ureenja imovinskih odnosa

lanak 45.

(1) Imovinske odnose nakon prestanka braka ili brane zajednice brani drugovi mogu urediti sporazumno ili se ti imovinski odnosi mogu urediti sudskom odlukom.

(2) Kad su imovinski odnosi branih drugova ureeni branim ugovorom, na njihovo ureenje nakon prestanka brane zajednice primjenjuju se odredbe branog ugovora, a u sluaju da ne postoji brani ugovori primjenjuju se primarno odredbe ovog Zakona, a supsidijarno odredbe koje ureuju obveznopravne, stvarnopravne i druge imovinsko pravne odnose.

(3) Prilikom ureenja imovinskih odnosa branih drugova sudskom odlukom iz stavka 1. ovoga lanka utvruju se obveze branih drugova, kako meusobne tako i one prema treima, razvrgava se suvlasnitvo na branoj steevini, a s obzirom na okolnosti sluaja uzimaju se u obzir i druga imovinska prava i obveze.

Posebne odredbe o zatiti dobrobiti djece i obiteljskog doma

lanak 46.

(1) Predmeti koje preteito koriste maloljetna djeca ne uzimaju se u obzir prilikom razvrgnua brane steevine ve ostaju u posjedu djece, odnosno onog roditelja s kojim e djeca stanovati.

(2) Sud moe na zahtjev branog druga odrediti da pravo stanovanja u obiteljskom domu koji predstavlja branu steevinu iz lanka 32. ovoga Zakona, ostvaruje samo jedan roditelj sa zajednikom maloljetnom djecom nad kojom roditelji ostvaruju roditeljsku skrb.

(3) Pravo na stanovanje iz stavka 2. ovoga lanka moe trajati najdue do razvrgnua suvlasnitva na nekretnini koja predstavlja obiteljski dom.

(4) Ako branu steevinu ini samo obiteljski dom iz lanka 32. ovoga Zakona i pod uvjetom da se radi o stambenom prostoru za zadovoljavanje osnovnih stambenih

potreba djece i roditelja, sud moe iznimno donijeti odluku kojom pravo na stanovanje pripada samo jednom roditelju i djeci sve dok djeca ne postanu

punoljetna.

(5) Kad odluuje o pravu na stanovanje iz stavka 2. i 4. ovoga lanka sud moe s obzirom na okolnosti sluaja odrediti roditelju koji s djecom ostaje stanovati u obiteljskom domu obvezu plaanje paualnog iznosa najamnine drugom roditelju i plaanje reijskih trokova nekretnine koja predstavlja obiteljski dom.

(6) Kad odluuje o pravu stanovanja iz stavka 2. i 4. ovoga lanka i najamnini iz stavka 5. ovoga lanka sud mora tititi pravo djece na stanovanje u obiteljskom domu i

16

istovremeno postupati pravino prema onom roditelju na iji teret e se ostvarivati pravo stanovanja.

(7) Sud moe s obzirom na okolnosti sluaja odbiti zahtjev za stanovanje u obiteljskom domu ako ukupni prihodi branih drugova ne bi mogli osigurati trokove odvojenog stanovanja i ivota branih drugova i djece.

(8) Roditelji mogu traiti izmjenu odluke iz stavka 2., 4. i 5. ovoga lanka ako se promijene okolnosti temeljem kojih je odluka bila donesena.

V. PRESTANAK BRAKA

Prestanak i vrijeme prestanka braka

lanak 47.

(1) Bez obzira na oblik u kojem je sklopljen, brak prestaje: smru branog druga, proglaenjem nestalog branog druga umrlim, ponitajem ili razvodom.

(2) Brak prestaje ponitajem ili razvodom kad presuda suda o ponitaju ili razvodu braka postane pravomona.

(3) Ako je nestali brani drug proglaen umrlim, brak prestaje danom koji je pravomonom odlukom suda utvren kao dan smrti nestalog branog druga.

(4) Ako brak sklopljen u vjerskom obliku prestane prema odredbi stavka 2. ovoga lanka, prestanak braka ne utjee na obveze branih drugova koje proizlaze iz propisa vjerske zajednice pred kojom je brak sklopljen.

Pravo na zadravanje prezimena

lanak 48.

U sluaju ponitaja ili razvoda braka svaki od prijanjih branih drugova moe zadrati prezime koje je imao u trenutku prestanka braka.

1. Ponitaj braka

Pravo na tubu za ponitaj braka

lanak 49.

(1) Tubu radi ponitaja braka mogu podnijeti:

1. brani drugovi,

2. centar za socijalnu skrb i

3. osobe s pravnim interesom.

(2) Pravo na tubu za ponitaj braka imaju i roditelji maloljetnika, ako je brak sklopilo dijete mlae od esnaest godina ili starije od esnaest godina ali bez odobrenja suda.

(3) Pravo na tubu radi ponitaja braka ne prelazi na nasljednike, ali nasljednici umrloga branog druga koji je podnio tubu za ponitaj braka mogu nastaviti postupak ponitaja.

17

(4) Rokovi za podnoenje tube za ponitaj braka i za nastavak postupka propisani su odredbama od lanka 374. do lanka 377. ovoga Zakona.

2. Razvod braka

Pokretanje postupka radi razvoda braka

lanak 50.

(1) Razvod braka moe tubom zahtijevati jedan brani drug, a oba brana druga sporazumnim prijedlogom.

(2) Pravo na samostalno podnoenje tube za razvod braka ima i osoba liena poslovne sposobnosti, a sud je duan u postupku koji se provodi povodom tube iz stavka 1. ovoga lanka sasluati njegovog skrbnika ili zatraiti miljenje centra za socijalnu skrb o tome shvaa li osoba znaenje i pravne posljedice razvoda braka.

(3) Mu nema pravo na tubu radi razvoda braka za vrijeme trudnoe ene ili dok njihovo dijete ne navri godinu dana ivota.

Pravna osnova razvoda

lanak 51. Sud e razvesti brak:

1. ako oba brana druga sporazumno predlau razvod braka, 2. ako utvrdi da su brani odnosi teko i trajno poremeeni ili 3. ako je od prestanka brane zajednice protekla godina dana.

Sporazum branih drugova o pravnim posljedicama razvoda lanak 52.

(1) Brani drugovi se mogu sporazumjeti o slijedeim pravnim posljedicama razvoda braka :

1. mjestu stanovanja djeteta, nainu ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom,

2. uzdravanju djeteta,

3. ureenju imovinskih odnosa branih drugova,

4. uzdravanju branog druga.

(2) Sporazum branih drugova iz stavka 1. toke 1. i 2. ovoga lanka sastavni je dio plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga Zakona.

(3) Sporazum branih drugova o pravnim posljedicama iz stavka 1. toke 3. i 4. ovoga lanka mora biti u pisanom obliku. Sporazum o uzdravanju branog druga mora biti odobren u sudskom postupku sukladno odredbama ovoga Zakona.

Ureivanje pravnih posljedica razvoda braka

lanak 53.

18

(1) Ako brani drugovi ne sastave plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi u vezi s pravnim posljedicama razvoda braka iz lanka 52. stavka 1. toke 1. i 2. ovoga Zakona ili sud procjeni da plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi nije u skladu s dobrobiti djeteta, odluku o tim pitanjima e donijeti sud.

(2) Ako brani drugovi ne postignu sporazum o pravnim posljedicama razvoda braka iz lanka 52. stavak 1. toke 3. i 4. ovoga Zakona odluku o tome e donijeti sud na zahtjev branih drugova.

Razvod braka kad brani drugovi imaju maloljetnu djecu

lanak 54.

(1) Brani drugovi koji imaju zajedniku maloljetnu djecu, duni su prije pokretanja sudskog postupka radi razvoda braka sudjelovati u obaveznom savjetovanju

sukladno odredbama lanaka od 321. do 328. ovoga Zakona.

(2) Ako se brani drugovi namjeravaju razvesti temeljem sporazuma duni su sastaviti plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga Zakona.

(3) Ako ne sastave plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi do okonanja obveznog savjetovanja brani drugovi su duni pristupiti prvom sastanku obiteljske medijacije, osim u sluajevima iz lanka 332. ovoga Zakona.

(4) Ako oba brana druga ili jedan od njih ne pristupe prvom sastanku obiteljske medijacije prema stavku 3. ovoga lanka, niti jedan brani drug ne moe podnijeti tubu radi razvoda braka prije isteka roka od 6 mjeseci od dana kad je podnesen zahtjev za obavezno savjetovanje.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka brani drugovi imaju pravo na tubu radi razvoda braka prije isteka roka od 6 mjeseci ako ne ive zajedno due od godinu dana ili je jednom branom drugu nepoznata adresa stanovanja due od 6 mjeseci te u sluaju okolnosti iz lanka 332. ovoga Zakona.

Prilozi uz sporazumni prijedlog za razvod braka kad brani drugovi imaju maloljetnu djecu

lanak 55.

(1) Brani drugovi koji imaju zajedniku maloljetnu djecu sporazumnom prijedlogu za razvod braka duni su priloiti:

1. izvjee o provedenom obaveznom savjetovanju iz lanka 324. ovog Zakona i

2. plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovog Zakona.

(2) Izvjee o obaveznom savjetovanju i plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ne smiju biti stariji od est mjeseci.

Sadraj tube radi razvoda braka kad brani drugovi imaju maloljetnu djecu lanak 56.

Tuba radi razvoda braka kad brani drugovi imaju zajedniku maloljetnu djecu mora sadravati prijedlog :

1. s kojim e roditeljem dijete stanovati i nainu ostvarivanja roditeljske skrbi,

2. ostvarivanju osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim dijete nee stanovati i

3. uzdravanju djeteta.

19

Obavezni prilozi uz tubu radi razvoda braka kad brani drugovi imaju maloljetnu djecu

lanak 57.

(1) Uz tubu radi razvoda braka kad brani drugovi imaju maloljetnu djecu tuitelj je duan priloiti:

1. izvjee o provedenom obaveznom savjetovanju prije razvoda braka sukladno lanku 324. ovoga Zakona.

2. potvrdu obiteljskog medijatora da su brani drugovi pristupili prvom sastanku obiteljske medijacije osim ako ne ive zajedno due od godinu dana, ako je jednom branom drugu nepoznata adresa stanovanja due od 6 mjeseci i u sluajevima u kojima se obiteljska medijacija ne provodi sukladno lanku 332. ovoga Zakona.

(2) Prilozi iz stavka 1. ovoga lanka ne smiju biti stariji od est mjeseci raunajui od dana dostave strankama izvjea o provedenom obveznom savjetovanju, odnosno uruenja potvrde obiteljskog medijatora.

20

Trei dio PRAVNI ODNOSI RODITELJA I DJECE I MJERE ZA ZATITU PRAVA I DOBROBITI DJECE

I. MAJINSTVO I OINSTVO

1. Utvrivanje majinstva

Presumpcija o majinstvu lanak 58.

Djetetova majka jest ena koja ga je rodila.

Utvrivanje majinstva sudskom odlukom

lanak 59.

Majinstvo ene koja nije upisana u maticu roenih se utvruje sudskom odlukom samo u sudskim postupcima u kojima se ujedno osporava majinstvo ene koja je upisana u maticu roenih kao majka djeteta.

2. Utvrivanje oinstva

Naini utvrivanja oinstva

lanak 60.

Oinstvo se moe utvrditi

- presumpcijom o branom oinstvu,

- priznanjem,

- u sudskom postupku.

a. Presumpcija branog oinstva

Presumpcija branog oinstva i iznimke

lanak 61.

(1) Djetetovim ocem smatra se majin mu ako je dijete roeno za vrijeme trajanja braka ili tijekom 300 dana od prestanka braka smru.

(2) Ako je majka djeteta u roku od tristo dana od prestanka braka smru sklopila drugi brak mu majke iz zadnjeg sklopljenog braka smatra se ocem djeteta.

(3) Ako se dijete rodi za trajanja postupka radi ponitaja ili razvoda braka, mukarac koji sebe smatra ocem djeteta moe uz pristanak majke i majinog mua priznati dijete.

(4) Na priznanje oinstva iz stavka 3. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o priznanju oinstva.

21

b. Priznanje oinstva i postupak priznanja

Priznanje oinstva lanak 62.

(1) Oinstvo se moe priznati na zapisnik pred matiarom, centrom za socijalnu skrb ili sudom. Navedena tijela duna su bez odgode dostaviti primjerak zapisnika matiaru nadlenom za upis djeteta u maticu roenih.

(2) Ako priznanje oinstva ili pristanak na priznanje daje maloljetna osoba ili osoba liena poslovne sposobnosti tada se izjava daje pred centrom za socijalnu skrb prebivalita, odnosno boravita djeteta ili osobe koja je liena poslovne sposobnosti.

(3) Oinstvo se moe priznati i u oporuci.

Odredbe o mukarcu koji priznaje oinstvo

lanak 63.

(1) Oinstvo moe priznati:

1. punoljetni poslovno sposoban mukarac,

2. punoljetni mukarac lien poslovne sposobnosti uz odobrenje skrbnika,

3. dijete od etrnaest do osamnaest godina uz odobrenje zakonskog zastupnika, 4. dijete mlae od etrnaest godina uz odobrenje zakonskog zastupnika, ako se utvrdi da

je sposobno razumjeti znaenje i posljedice priznanja. (2) Za priznanje oinstva djeteta iz stavka 1. toke 3. i 4. ovoga lanka potrebno je

odobrenje oba roditelja koji imaju pravo zastupati dijete sukladno lanku 100. ovoga Zakona.

Pristanci i odobrenja na priznanje oinstva

lanak 64.

(1) Za upis priznanja oinstva ovisno o okolnostima sluaja potrebni su slijedei pristanci i odobrenja:

1. pristanak punoljetne poslovno sposobne majke, 2. pristanak djeteta starijeg od etrnaest godina kojemu se priznaje oinstvo, 3. pristanak majke i njezinog mua ako oinstvo priznaje mukarac koji sebe smatra

ocem djeteta roenog za trajanja parnice radi razvoda ili ponitaja braka prema lanku 61. stavak 3. ovoga Zakona,

4. pristanak punoljetne majke liene poslovne sposobnosti uz odobrenje skrbnika, 5. pristanak maloljetne majke starije od etrnaest godina uz odobrenje njezinog zakonskog

zastupnika,

6. pristanak maloljetne majke mlae od etrnaest godina uz odobrenje njezinog zakonskog zastupnika ako se utvrdi da je sposobna razumjeti znaenje i posljedice priznanja oinstva.

(2) Za pristanak na priznanje oinstva iz stavka 1. toka 5. i 6. ovoga lanka potrebno je odobrenje roditelja koji imaju pravo zastupati dijete prema lanku 100. ovoga Zakona.

(3) Ako majka nije iva ili joj je nepoznato prebivalite, odnosno boravite vie od dva mjeseca za upis priznanja oinstva su potrebni:

22

1. pristanak djetetovog skrbnika uz odobrenje centra za socijalnu skrb i 2. pristanak djeteta starijeg od etrnaest godina kojemu se priznaje oinstvo.

Posebne odredbe o priznanju oinstva

lanak 65.

(1) Priznanje oinstva je neopozivo.

(2) Priznanje oinstva zaetog, a jo neroenog djeteta, proizvodi pravni uinak ako se dijete rodi ivo.

(3) Oinstvo se ne moe priznati poslije djetetove smrti, osim ako to dijete ima potomstvo.

(4) Iznimno se moe priznati oinstvo mrtvoroenom djetetu ili djetetu koje je umrlo pri roenju uz vlastoruno napisan i potpisan pristanak majke, a u sluaju oteanog zdravstvenog stanja majke pristanak e biti valjan ako je izjavljen usmeno u nazonosti dvaju svjedoka.

Postupanje matiara kad primi izjavu o priznanju oinstva

lanak 66.

(1) Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju oinstva, odnosno oporuku bez pristanaka i odobrenja propisanih lankom 63. i 64. ovoga Zakona, matiar nadlean za upis djeteta u maticu roenih duan je zatraiti potrebne pristanke i odobrenja koji su potrebni s obzirom na okolnosti pojedinog sluaja.

(2) Pozive kojima se trae pristanci i odobrenja punoljetnih i poslovno sposobnih osoba matiar dostavlja po propisima o osobnoj dostavi-Rok za davanje pristanaka i odobrenje iznosi petnaest(15) dana od dana dostave poziva.

(3) Pristanke i odobrenja koji se trae od maloljetne osobe ili osobe koja je liena poslovne sposobnosti matiar trai posredstvom centra za socijalnu skrb nadlenog prema prebivalitu, odnosno boravitu osoba od kojih se pristanci i odobrenja trae.

(4) Rok za davanje pristanka i odobrenja iz stavaka 3. ovoga lanka iznosi petnaest (15) dana od dana dostave poziva osobama od kojih se pristanak ili odobrenje trae.

(5) Matiar e u roku od trideset (30) dana od dana priznanja oinstva osobu koja je priznala oinstvo i njezine zakonske zastupnike, obavijestiti jesu li pribavljeni propisani pristanci, odnosno odobrenja.

Postupanje matiara kad nema podatak o ocu

lanak 67.

(1) Ako prilikom upisa djeteta u maticu roenih nema podataka o djetetovom ocu, matiar e upoznati majku s pravom djeteta da zna tko mu je otac i s postupcima koji se mogu poduzeti

radi ostvarivanja toga prava.

(2) Majka moe matiaru izjaviti na zapisnik koga smatra djetetovim ocem i ova se izjava smatra pristankom na priznanje oinstva.

23

(3) Ako je matiar upisao dijete u maticu roenih bez podataka o djetetovom ocu, o tome e odmah obavijestiti centar za socijalnu skrb prebivalita, odnosno boravita majke i dostaviti primjerak zapisnika o majinoj izjavi iz stavka 2. ovoga lanka.

Postupanje centra za socijalnu skrb kad nema podatak o ocu

lanak 68.

(1) Centar za socijalnu skrb e u roku od petnaest dana od primitka obavijesti iz lanka 67. stavak 3. ovoga Zakona, pozvati majku da izjavi koga smatra djetetovim ocem, osim ako je

to uinila pred matiarom.

(2) Majku e se upozoriti da bi radi dobrobiti djeteta trebala imenovati osobu koju smatra ocem te e joj se ponuditi pomo u ostvarivanju djetetovih prava. Ako majka djeteta da pisanu suglasnost, centar za socijalnu skrb e kao zastupnik djeteta pokrenuti postupak radi utvrivanja oinstva.

(3) Majina izjava pred centrom za socijalnu skrb o tome koga smatra djetetovim ocem ima znaenje njezina pristanka na priznanje oinstva.

(4) Ako je majka maloljetna ili liena poslovne sposobnosti matiar je duan pozvati zakonskog zastupnika majke i traiti pristanke, odnosno odobrenja u skladu s lankom 64. ovoga Zakona.

Postupanje centra za socijalnu skrb kad ima podatak o ocu

lanak 69.

(1) Kad primi majinu izjavu o ocu djeteta, centar za socijalnu skrb e u roku od petnaest dana, po propisima o obveznoj osobnoj dostavi, pozvati imenovanu osobu.

(2) Ako se pozvani odazove, centar za socijalnu skrb predoit e mu izjavu majke da njega smatra djetetovim ocem i upoznati ga sa zakonskim odredbama o utvrivanju oinstva.

(3) Ako pozvani prizna oinstvo, centar za socijalnu skrb odmah e primjerak zapisnika o majinoj izjavi koga smatra djetetovim ocem i primjerak zapisnika o priznanju oinstva dostaviti matiaru radi upisa oinstva u maticu roenih .

(4) Kad su za utvrivanje oinstva priznanjem potrebni pristanci, odnosno odobrenja zakonskih zastupnika iz lanka 63. i 64. ovoga Zakona centar za socijalnu skrb je duan zakonskim zastupnicima uputiti poziv sukladno stavku 1. ovoga Zakona i traiti propisane pristanke, odnosno odobrenja.

(5) Ako se oinstvo djeteta ne utvrdi priznanjem, centar za socijalnu skrb o tome obavjetava majku, a ako je majka maloljetna ili liena poslovne sposobnosti tada nju i njezine zakonske zastupnike upoznaje s mogunou utvrivanja oinstva sudskom odlukom.

(6) Ako se oinstvo djeteta iji su majka ili mogui otac osobe liene poslovne sposobnosti nije uspjelo utvrditi priznanjem, skrbnik majke ili oca, ovisno o okolnostima sluaja, duni su pokrenuti postupak za utvrivanje oinstva sudskom odlukom u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak odnosno odobrenja iz lanka 63. i 64. ovoga Zakona.

c. Utvrivanje oinstva sudskom odlukom

lanak 70.

24

Ako oinstvo nije utvreno presumpcijom o branog oinstva ili priznanjem, utvruje se u sudskom postupku.

Pravo na tubu za utvrivanje oinstva

lanak 71.

Tubu radi utvrivanja oinstva mogu podnijeti:

1. dijete,

2. majka djeteta,

3. mukarac koji sebe smatra ocem djeteta i

4. centar za socijalnu skrb.

Pravo na tubu nakon smrti mukarca za kojeg se tvrdi da je otac

lanak 72.

U sluaju smrti mukarca za kojeg se tvrdi da je otac djeteta, tuba radi utvrivanja oinstva podnosi se protiv njegovih nasljednika.

Rokovi za pokretanje sudskog postupka

lanak 73.

Rokovi za podnoenje tube za utvrivanje oinstva propisani su odredbama lanaka od 383. do 387. ovoga Zakona.

Trokovi trudnoe i poroda izvanbranog djeteta

lanak 74.

Trokove nastale trudnoom i porodom izvanbranog djeteta podmiruju majka i otac, u skladu sa svojim imovinskim mogunostima.

3. Osporavanje majinstva

Pravo na tubu radi osporavanja majinstva

lanak 75.

(1) Tubu radi osporavanja majinstva eni upisanoj u maticu roenih mogu podnijeti:

1. dijete,

2. ena koja je upisana u maticu roenih kao djetetova majka,

3. ena koja sebe smatra majkom djeteta ako istovremeno trai da se utvrdi njezino majinstvo.

(2) Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak osporavanja majinstva.

25

Rokovi za pokretanje sudskog postupka

lanak 76.

Rokovi za podnoenje tube za osporavanje majinstva propisani su odredbama lanaka od 393. do 396. ovoga Zakona.

Nedoputenost osporavanja majinstva

lanak 77.

(1) Ako je majinstvo utvreno odlukom suda osporavanje nije doputeno.

(2) Osporavanje majinstva nije doputeno poslije djetetove smrti.

Djelovanje presude o osporavanju majinstva

lanak 78.

Pravomonom odlukom o osporavanju majinstva smatra se osporenim i oinstvo majina mua odnosno mukarca ije je oinstvo utvreno priznanjem.

4. Osporavanje oinstva

Pravo na tubu radi osporavanja oinstva

lanak 79.

(1) Tubu radi osporavanja oinstva mogu podnijeti:

1. dijete,

2. mukarac koji je upisan u maticu roenih kao otac djeteta,

3. mukarac koji sebe smatra ocem djeteta,

4. majka djeteta.

(2) Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak osporavanja oinstva.

Rokovi za pokretanje sudskog postupka

lanak 80.

Rokovi za podnoenje tube za osporavanje oinstva propisani su odredbama lanaka od 400. do 405. ovoga Zakona.

Nedoputenost osporavanja oinstva

lanak 81.

(1) Ako je oinstvo utvreno odlukom suda osporavanje nije doputeno.

(2) Osporavanje oinstva nije doputeno poslije djetetove smrti.

26

5. Majinstvo i oinstvo djeteta zaetog medicinski pomognutom oplodnjom

Majinstvo djeteta zaetog medicinski pomognutom oplodnjom lanak 82.

(1) Majka djeteta zaetog darovanom jajnom stanicom ili darovanim zametkom u postupku medicinski pomognute oplodnje, jest ena koja ga je rodila.

(2) Nije doputeno osporavati majinstvo djeteta zaetog u postupku medicinski pomognute oplodnje ako su dani pristanci za tu vrstu oplodnje prema odredbama Zakona o

medicinski pomognutoj oplodnji.

(3) Ako je dijete zaeto u postupku medicinski pomognute oplodnje bez pristanaka koji se trae prema Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji, ena koja je upisana u maticu roenih kao majka djeteta i ena koja sebe smatra majkom djeteta mogu osporavati majinstvo sukladno lancima 394. i 395. ovoga Zakona.

Oinstvo djeteta zaetog medicinski pomognutom oplodnjom

lanak 83.

(1) Ocem djeteta zaetog darovanim sjemenom ili darovanim zametkom u postupku medicinski pomognute oplodnje, smatra se mu majke ako je dijete roeno za trajanja braka ili 300 dana od prestanka braka i ako je dao pristanak za tu vrstu oplodnje prema

Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji.

(2) Otac djeteta zaetog darovanim sjemenom ili darovanim zametkom u postupku medicinski pomognute oplodnje, smatra se izvanbrani drug majke koji je dao pisani pristanak za tu vrstu oplodnje i izjavu o priznanju djeteta prema odredbama Zakona o

medicinski pomognutoj oplodnji.

(3) Nije doputeno osporavati oinstvo djeteta utvreno prema stavku 1. i 2. ovoga lanka.

(4) Ako je dijete zaeto u postupku medicinski pomognute oplodnje bez pristanaka koji se trae za tu vrstu oplodnje prema odredbama Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, oinstvo se moe osporavati uz odgovarajuu primjenu odredaba lanaka 401., 402. i 403. ovoga Zakona.

(5) U sluaju da drugi mukarac osporava oinstvo mukarcu koji je upisan kao otac djeteta, tuba se moe podnijeti u roku od est mjeseci od dana saznanja da je do oplodnje dolo bez njegovog pristanka prema Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji, a najkasnije do sedme godine ivota djeteta.

27

II. PRAVNI POLOAJ DJETETA I PRAVNI ODNOS RODITELJA I DJETETA

1. Prava i dunosti te stjecanje poslovne sposobnosti djeteta

Osobna prava djeteta

lanak 84.

(1) Dijete ima pravo na skrb za ivot i zdravlje.

(2) Dijete ima pravo na sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim, psiholokim i drugim razvojnim potrebama.

(3) Dijete ima pravo na ivot sa svojim roditeljima, a ako roditelji ive odvojeno, dijete ima pravo na roditeljsku skrb oba roditelja.

(4) Dijete ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim bliskim osobama s

kojima ne stanuje kao i pravo na informaciju o bitnim okolnostima u vezi s roditeljima i

drugim bliskim osobama sukladno odredbama ovoga Zakona.

(5) Dijete ima pravo na izbor obrazovanja i zanimanja i pravo na zapoljavanje u skladu sa svojim sposobnostima i svojom dobrobiti.

Ograniena poslovna sposobnost djeteta

lanak 85.

(1) Dijete do navrene sedme godine ivota potpuno je poslovno nesposobno i ne moe poduzimati pravne radnje, odnosno sklapati pravne poslove, osim ako se to odnosi na

pitanja svakodnevnog ivota i manjeg znaaja.

(2) Dijete od sedme do etrnaeste godine ivota moe samostalno poduzimati pravne radnje, odnosno sklapati pravne poslove kojima stjee prava, ali ne i obveze, osim ako mu zakon to izriito ne doputa.

(3) Dijete koje je navrilo etrnaest godina, moe samostalno poduzimati pravne radnje, odnosno sklapati pravne poslove i preuzimati obveze u visini iznosa kojeg zarauje, te raspolagati svojom zaradom, pod uvjetom da ne ugroava svoje uzdravanje.

(4) Ako bi pravne radnje i pravni poslovi djeteta starijeg od etrnaest godina bitno utjecali na njegova osobna i imovinska prava potrebno je odobrenje roditelja ili drugog

zakonskog zastupnika djeteta.

(5) Pravni poslovi djeteta iz stavka 4. ovoga lanka, sklopljeni bez odobrenja roditelja ili drugog zakonskog zastupnika su pobojni, ali mogu biti osnaeni naknadnim odobrenjem.

(6) Valjanost pravnog posla kojeg je dijete iz stavka 4. ovoga lanka zakljuilo bez odobrenja roditelja ili drugog zakonskog zastupnika i mogunost ponitavanja tako sklopljenog pravnog posla procjenjuje se prema pravilima obveznog prava.

Pravo djeteta na izraavanje miljenja i pokretanje postupaka

lanak 86.

28

(1) Roditelji i druge osobe koje skrbe o djetetu duni su uvaavati miljenje djeteta u skladu s njegovom dobi i zrelou i ako to obiteljske prilike doputaju.

(2) U svim postupcima u kojima se odluuje o nekom djetetovom pravu ili interesu, dijete ima pravo na prikladan nain saznati vane okolnosti sluaja, dobiti savjet i izraziti svoje miljenje te biti obavijeteno o moguim posljedicama uvaavanja njegova miljenja sukladno lancima 360. i 361. ovoga Zakona. Miljenje djeteta se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti.

(3) Dijete starije od etrnaest godina ima pravo samostalno i osobno pokrenuti postupke pred nadlenim tijelima u vezi s ostvarivanjem njegovih prava i interesa sukladno lanku 359. ovoga Zakona.

(4) Dijete ima pravo na posebnog skrbnika (zastupnika) sukladno lanku 240. ovoga Zakona.

Pravo djeteta na izraavanje miljenja u vezi s vjerskom pripadnou

lanak 87.

(1) Dijete starije od etrnaest godina moe samostalno odluiti o izboru ili promjeni vjerske pripadnosti.

(2) Djetetu starijem od dvanaest godina ne moe se mijenjati vjerska pripadnosti bez njegovog pristanka.

(3) Djetetu starijem od deset godina mora se omoguiti da izrazi svoje miljenje u vezi s izborom ili promjenom vjerske pripadnosti.

Informirani pristanak djeteta na medicinske zahvate

lanak 88.

(1) Dijete starije od etrnaest godina koje je prema ocjeni lijenika dovoljno zrelo za donoenje odluke o dijagnostikom ili terapijskom postupku u vezi s njegovim lijeenjem moe samostalno dati informirani pristanak na medicinski zahvat.

(2) Ako se radi o medicinskom zahvatu koji je povezan s rizicima tekih posljedica po fiziko ili psihiko zdravlje djeteta pacijenta, uz pristanak djeteta iz stavka 1. ovoga lanka potrebno je i odobrenje djetetovih roditelja ili drugog zakonskog zastupnika.

(3) U sluaju spora izmeu djeteta i roditelja o poduzimanju medicinskog zahvata iz stavka 2. ovoga lanka odluku u izvanparninom postupku donosi sud.

Ograniavanje prava djeteta na samostalno poduzimanje pravnih radnji

lanak 89.

(1) Ako dijete starije od etrnaest godina nije u stanju razumjeti okolnosti sluaja i formirati svoju volju zbog tekoa u razvoju, sud e u izvanparninom postupku po slubenoj dunosti ili na zahtjev zakonskog zastupnika djeteta, sudskom odlukom

29

ograniiti pravo djeteta na samostalno poduzimanje pravnih radnji i sklapanje pravnih poslova iz lanka 85. stavak 3. ovoga Zakona.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka kojom se ograniava pravo djeteta na samostalno poduzimanje pravnih radnji i sklapanje pravnih poslova ostaje na snazi do stjecanja

pune poslovne sposobnosti.

(3) Dijete iz stavka 1. ovoga lanka moe sudu samostalno podnijeti zahtjev za ukidanje odluke iz stavka 2. ovoga lanka i prije punoljetnosti.

Dunosti djeteta

lanak 90.

(1) Dijete je duno potovati svoje roditelje i pomagati im u obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici u skladu sa svojom dobi i zrelosti, te biti obzirno prema

lanovima obitelji.

(2) Dijete koje je navrilo petnaest godina i stjee imovinu radom duno je pridonositi svome uzdravanju i kolovanju.

2. Roditeljska skrb

Definicija i temeljna naela o roditeljskoj skrbi

lanak 91.

(1) Roditeljsku skrb ine odgovornosti, dunosti i prava roditelja, s ciljem zatite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti. Roditeljsku skrb su

roditelji duni ostvarivati u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogunostima.

(2) Roditelji su duni o pojedinanim sadrajima roditeljske skrbi razgovarati i sporazumjevati se s djetetom u skladu s njegovom dobi i zrelosti.

(3) Naelo dobrobiti djeteta u podruju roditeljske skrbi posebno se temelji na ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s oba roditelja i osobama s kojima je dijete

osobito blisko.

Temeljni sadraj roditeljske skrbi

lanak 92.

(1) U sadraj roditeljske skrbi ulazi pravo i dunost zatite osobnih prava djeteta na:

1. zdravlje, razvoj, njegu i zatitu;

2. odgoj, obrazovanje i kolovanje;

3. ostvarivanje osobnih odnosa te

4. odreivanje mjesta stanovanja.

(2) U sadraj roditeljske skrbi ulazi pravo i dunost upravljanja djetetovom imovinom.

(3) U sadraj roditeljske skrbi ulazi pravo i dunost na zastupanje djetetovih interesa u pogledu njegovih osobnih i imovinskih prava.

Zdravlje, razvoj, njega i zatita djeteta

30

lanak 93.

(1) Roditelji su duni i odgovorni skrbiti se o zdravlju djeteta te mu omoguiti koritenje mjera za unaprjeenje, uvanje i vraanje zdravlja, sukladno propisima iz podruja zdravstva i zahtjevima medicinske znanosti.

(2) Roditelji su duni i odgovorni uvati i njegovati dijete i skrbiti se o njegovim potrebama.

(3) Roditelji ne smiju dijete predkolske dobi ostaviti bez nadzora odrasle osobe. (4) Roditelji su duni i odgovorni djetetu mlaem od esnaest godina ivota zabraniti

none izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenje.

(5) Nonim izlaskom iz stavka 4. ovoga lanka smatra se vrijeme od 23 do 5 sati, a u vrijeme ljetnih kolskih praznika uzima se u obzir specifinost mjesta i vremena nonog izlaska.

Odgoj, obrazovanje i kolovanje djeteta

lanak 94.

(1) Roditelji su duni odgajati dijete kao slobodnu, humanu, domoljubnu, moralnu, marljivu, osjeajnu i odgovornu osobu, potujui naela ravnopravnosti spolova, kako bi bila pripremljena za skladan obiteljski i drutveni ivot s pozitivnim odnosom prema prirodi.

(2) Odgoj djeteta mora biti u skladu s njegovom dobi i zrelosti, te s pravom djeteta na slobodu savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja.

(3) Roditelji ne smiju tjelesno kanjavati dijete, postupati poniavajue prema djetetu niti primjenjivati psihiku prisilu.

(4) Roditelji imaju dunost brinuti se o svestranom redovitom, a prema svojim mogunostima i daljnjem obrazovanju svoga djeteta i poticati njegove umjetnike, tehnike, portske i druge interese.

(5) Roditelji su duni i odgovorni odazivati se sastancima u svezi s odgojem i obrazovanjem djeteta.

(6) Roditelji ne smiju prisiljavati dijete na kolovanje koje nije u skladu s djetetovim sposobnostima i sklonostima.

(7) U sluaju spora izmeu djeteta i roditelja vezanom za kolovanje djeteta odluku donosi sud u izvanparninom postupku.

Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom

lanak 95.

(1) Roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dunost ostvarivati osobne odnose s djetetom.

(2) Roditelj koji stanuje s djetetom ima dunost i odgovornost omoguavati i poticati ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem.

(3) Roditelji su duni omoguiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s osobama koje su mu osobito bliske.

31

(4) Roditelji imaju pravo, dunost i odgovornost nadzirati dijete u njegovu druenju s drugim osobama, kao i komunikaciju na drutvenim mreama, odnosno drugim oblicima elektronike komunikacije, te mu zabraniti druenja i komunikaciju koja ne bi bila u skladu s djetetovom dobrobiti.

Odreivanje mjesta stanovanja djeteta

lanak 96.

(1) Djetetovo mjesto stanovanja jest mjesto prebivalita, odnosno boravita njegovih roditelja.

(2) Roditelji su duni sporazumno odrediti mjesto djetetovog stanovanja, a ako roditelji ne stanuju zajedno dijete moe imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja.

(3) Pravo roditelja da odreuju djetetovo mjesto stanovanja moe biti ogranieno samo odlukom suda.

(4) Dijete ne moe stanovati kod roditelja koji ne ostvaruje roditeljsku skrb o osobnim pravima djeteta ili je lien prava na roditeljsku skrb.

Upravljanje imovinom djeteta

lanak 97.

(1) Roditelji imaju dunost, pravo i odgovornost upravljati imovinom djeteta s panjom odgovornog roditelja na nain da je ouvaju i po mogunosti uveaju.

(2) Roditelji ne smiju davati darove na raun imovine djeteta, osim ako bi darovi manje vrijednosti predstavljali moralnu obvezu.

(3) Za uzdravanje djeteta mogu se koristiti samo prihodi od imovine djeteta, a imovina djeteta se moe otuiti samo ako roditelji nemaju dovoljno vlastitih sredstva za djetetovo uzdravanje, a sredstava za uzdravanje djeteta ne mogu se osigurati na drugi nain.

(4) Trokovi upravljanja imovinom djeteta padaju na teret te imovine.

(5) Prihodi od imovine djeteta mogu se u iznimnim sluajevima koristiti za potrebe lijeenja roditelja ili brae i sestara ako se ne koriste za uzdravanje i kolovanje djeteta i uz odobrenje suda u izvanparninom postupku.

(6) Roditelji zastupaju dijete u pogledu imovinskih prava u skladu s lancima 99. i 101. ovoga Zakona.

Ograniavanje prava na upravljanje imovinom djeteta lanak 98.

(1) Roditelji ne smiju upravljati imovinom djeteta koju je dijete naslijedilo ili mu je darovana, ako je ostavitelj ili darovatelj svojom voljom tako odredio.

(2) Roditelji ne smiju upravljati sredstvima koja su steena s osnove djetetovog rada. (3) Za raspolaganje vrjednijim imovinskim pravima djeteta, roditelji moraju zatraiti

odobrenje suda u izvanparninom postupku sukladno lanku 101. ovoga Zakona.

Zastupanje djeteta

lanak 99.

32

(1) Roditelji koji ostvaruju roditeljsku skrb imaju dunost i pravo u osobnim i imovinskih pravima zajedniki zastupati svoje dijete u odnosu prema treim osobama i u najboljem interesu djeteta.

(2) Ako roditelji ive zajedno s djetetom, smatra se da je jedan roditelj dao svoj pristanak drugom roditelju da moe zastupati dijete bez njegove izriite suglasnosti, osim kad se trai izriita pisana suglasnost drugog roditelja prema lancima 100. i 101. ovoga Zakona.

(3) Samo jedan roditelj samostalno zastupa dijete u onim podrujima roditeljske skrbi u kojima je drugi roditelj prema odredbama ovoga Zakona ili temeljem odluke suda u

tome ogranien. (4) U hitnim sluajevima kad prijeti opasnost za dijete svaki od roditelja ima pravo

poduzeti nune pravne radnje u skladu s dobrobiti djeteta i o tome odmah obavijestiti drugog roditelja.

(5) Roditelji ne zastupaju dijete prilikom poduzimanja pravnih radnji, odnosno sklapanja pravnih poslova prema lanku 85. ovoga Zakona.

(6) Roditelji ne zastupaju dijete u sluajevima u kojima se djetetu imenuje poseban skrbnik po slubenoj dunosti.

Zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta

lanak 100.

(1) Zastupanje u vezi s djetetovim znaajnijim osobnim pravima e biti valjano ako roditelj koji zastupa dijete u tim stvarima dobije pisanu suglasnost drugog roditelja

koji takoer ima pravo zastupati dijete.

(2) Zastupanja u vezi sa znaajnijim osobnim pravima iz stavka 1. ovoga lanka odnose se na:

1. promjenu djetetovog imena,

2. promjenu mjesta stanovanja djeteta,

3. izbor ili promjenu vjerskog opredjeljenja,

4. stjecanje i prestanak dravljanstva i

5. davanje izjave (priznanja i pristanci) u vezi s priznavanjem oinstva izvanbranog djeteta.

(3) Suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka u vezi s promjenom mjesta stanovanja djeteta nije potrebna ako preseljenje bitno ne utjee na ostvarivanje postojeih osobnih odnosa s drugim roditeljem.

Zastupanje djeteta u vezi s vrjednijim imovinskim pravima

lanak 101.

(1) Zastupanje djeteta vezano za njegova vrjednija imovinska prava e biti valjano ako roditelj koji zastupa dijete dobije:

- pisanu suglasnost drugog roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb i

- odobrenje suda u izvanparninom postupku.

(2) Zastupanjima iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se zastupanja prilikom otuenja i optereenja nekretnina, pokretnina koje se upisuju u javne upisnike ili pokretnina vee vrijednosti, raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima, raspolaganja nasljedstvom, prihvaanja darova s

33

teretom ili odbijanje ponuenih darova, te raspolaganja drugim vrjednijim imovinskim pravima ovisno o okolnostima pojedinog sluaja.

(3) Za sklapanje ugovora izmeu djeteta i fizikih ili pravnih osoba kojima je predmet raspolaganje buduim imovinskim pravima djeteta u vezi s njegovim portskim, umjetnikim ili slinim aktivnostima, za dijete mlae od etrnaest godina potrebna je suglasnost oba roditelja koji imaju pravo zastupati dijete, a za dijete starije od etrnaest godina oba roditelja koji imaju pravo zastupati dijete moraju dati odobrenje.

(4) Za sklapanje ugovora iz stavka 3. ovoga lanka potrebno je i prethodno odobrenje suda radi posebne zatite djetetovih imovinskih prava i interesa.

(5) Ugovorene obveze iz stavka 3. ovoga lanka mogu trajati najdulje do punoljetnosti djeteta.

3. Ostvarivanje roditeljske skrbi

Osobe koje ostvaruju roditeljsku skrb o djetetu

lanak 102.

(1) Osobe koje imaju pravo ostvarivati roditeljsku skrb o djetetu su:

1. roditelji djeteta ex lege temeljem injenice utvrenog porijekla djeteta,

2. druge osobe ili ustanove zajedno s roditeljima ili umjesto roditelja temeljem odluke suda i

3. druge osobe kojima su roditelji privremeno povjerili ostvarivanje roditeljske skrbi nad djetetom prema ovom Zakonu.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka koje imaju pravo ostvarivati roditeljsku skrb o djetetu dune su je ostvarivati u skladu s odredbama ovoga Zakona kojima se ureuje roditeljska skrb i ostvarivanje roditeljske skrbi.

Privremeno povjeravanje skrbi o djetetu drugim osobama

lanak 103.

(1) Oba roditelja suglasno ili roditelj koji sam ostvaruje skrb o djetetu mogu ostvarivanje roditeljske skrbi o djetetu djelomino ili u cijelosti privremeno povjeriti osobi koja ispunjava pretpostavke propisane za skrbnika.

(2) Ako se roditeljska skrb o djetetu povjerava na vrijeme dulje od trideset dana, izjava roditelja mora biti ovjerena.

(3) Roditelji iz stavka 1. ovoga lanka mogu svakodnevnu skrb o djetetu, ukljuujui smjetaj djeteta povjeriti ustanovi socijalne skrbi, drugoj pravnoj ili fizikoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, odnosno udomiteljskoj obitelji u skladu s

odredbama Zakona o socijalnoj skrbi.

(4) Ako smjetaj djeteta iz stavka 3. ovoga lanka traje dulje od est mjeseci, od kad je roditelj dao suglasnost za njegov smjetaj, centar za socijalnu skrb e u daljnjem roku od trideset dana izraditi procjenu opravdanosti produljenja ove vrste smjetaja ili podnijeti sudu prijedlog za izricanje odgovarajue sudske mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta zajedno s individualnim planom i strunom obiteljskom procjenom.

34

Zajedniko ostvarivanje roditeljske skrbi lanak 104.

(1) Roditelji imaju pravo i dunost ravnopravno, zajedniki i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb.

(2) Kada roditelji trajno ne ive zajedno duni su ostvarivanje roditeljske skrbi sporazumno urediti planom o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga Zakona.

(3) Zajedniko ostvarivanje roditeljske skrbi moe biti ureeno i odlukom suda koja se temelji na sporazumu roditelja o svim bitnim pitanjima iz plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi.

(4) Roditelji su duni zajedniki ostvarivati roditeljsku skrb na svoju vlastitu odgovornost i sporazumno za dobrobit djeteta, a u sluaju razliitih miljenja duni su pokuati sporna pitanja rijeiti sporazumno.

Samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi

lanak 105.

(1) Jedan roditelj nastavlja samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u cijelosti ako je drugi roditelj umro ili proglaen umrlim, a roditelji su prije smrti jednog od njih roditeljsku skrb ostvarivali zajedniki ili kad je drugi roditelj odsutan i nepoznatog boravita.

(2) Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomino ili u odnosu na odluivanje o odreenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istovremeno ograniavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo temeljem sudske odluke

(3) Roditelj s kojim dijete stanuje temeljem odluke suda samostalno ostvaruje roditeljsku skrb ako roditelji nisu postigli plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili ne postoji drugi sporazum odobren odlukom suda, osim u vezi sa zastupanjem u bitnim osobnim

pravima djeteta sukladno lanku 100. ovoga Zakona.

(4) Kad odluuje s kojim e roditeljem dijete stanovati, odnosno o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi, sud je duan posebno uzeti u obzir koji je od roditelja spremniji na sporazum, suradnju i poticanje ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s

drugim roditeljem, te viditi rauna da samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi bude u skladu s djetetovom dobrobiti.

Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi

lanak 106.

(1) Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi jest detaljan pisani sporazum roditelja o nainu ostvarivanja zajednike roditeljske skrbi u okolnostima u kojima roditelji djeteta trajno ne ive zajedno u obitelji.

(2) Planom o zajednikoj roditeljskoj skrbi mora biti ureeno:

1. mjesto i adresu djetetovog stanovanja,

2. vrijeme koje e dijete provoditi sa svakim od roditelja,

3. nain razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti i pristanaka pri donoenju odluka bitnih za dijete sukladno lanku 100. i 101. te razmjene vanih informacija u vezi s djetetom iz lanka 111. ovoga Zakona,

4. visinu uzdravanja kao obvezu roditelja kod kojeg dijete ne stanuje i

35

5. nain na koji e se rjeavati budua sporna pitanja.

(3) Planom o zajednikoj roditeljskoj skrbi mogu se urediti i druga podruja ostvarivanja roditeljske skrbi za koja roditelji smatraju da su bitna sukladno lanku 108. stavak 3. ovoga Zakona.

(4) Roditelji su duni upoznati dijete sa sadrajem plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi i omoguiti mu da izrazi svoje miljenje u skladu s njegovom dobi i zrelosti te ga uvaiti u skladu s djetetovom dobrobiti.

(5) Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi roditelji mogu sastaviti samostalno, u postupku obaveznog savjetovanja, uz pomo odvjetnika kao i u postupku obiteljske medijacije.

Provjera plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi i promjena plana

lanak 107.

(1)Da bi postao ovrna isprava plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi mora biti podnesen sudu u izvanparninom postupku radi provjere sadraja i odobravanja plana prema lancima 461. do 467. ovoga Zakona.

(2)Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi moe se mijenjati u skladu s dobi i zrelosti djeteta ili ako to zahtijevaju bitno promijenjene okolnosti.

(3)Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati standardizirani obrazac plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi.

Zajedniko donoenje odluka bitnih za dijete lanak 108.

(1) Kad roditelji ostvaruju zajedniku roditeljsku skrb odluke koje su bitne za dijete, kao i pristanke u vezi s tim odlukama duni su donositi sporazumno.

(2) Odluke koje su bitne za dijete odnose se na zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta prema lanku 100. i zastupanje u vezi s vrijednim imovinskim pravima djeteta prema lanku 101. ovoga Zakona.

(3) Odluke koje su bitne za dijete mogu biti i druge odluke koje mogu znatno utjecati na ivot djeteta kao to je ostvarivanje osobnih odnosa s djetetu bliskim osobama, izvanredni medicinski zahvati ili lijeenje, te izbor kole, za koje se smatra da je drugi roditelj dao svoju suglasnost.

Neslaganje roditelja o odlukama koje su bitne za dijete

lanak 109.

(1) Kad se roditelji koji imaju pravo zastupati dijete ne mogu sporazumjeti u vezi s odlukama koje su bitne za dijete iz lanka 108. ovoga Zakona, sud moe u izvanparninom postupku jednom od roditelja povjeriti pravo i dunost na donoenje pojedine odluke bitne za dijete.

(2) Prije pokretanja sudskog postupka iz stavka 1. roditelji su duni sudjelovati u postupku obaveznog savjetovanja sukladno lanku 329. ovoga Zakona.

(3) Ako roditelji postupke iz stavka 1. ovoga lanka pokreu uestalo, sud moe na zahtjev roditelja povjeriti ostvarivanje roditeljske skrbi djelomino ili u potpunosti samo jednom roditelju.

Autonomija roditelja pri donoenju odluka u vezi s djetetom lanak 110.

36

(1) Roditelji bez obzira ostvaruju li roditeljsku skrb zajedniki ili samostalno imaju pravo svakodnevne odluke u vezi s djetetom za vrijeme kad se dijete nalazi kod pojedinog

roditelja donositi samostalno.

(2) Roditelji iz stavka 1. ovoga lanka su duni meusobno potovati roditeljsku autonomiju u donoenju odluka iz stavka 1. ovog lanka i roditeljski autoritet u vrijeme kad se dijete nalazi kod drugog roditelja.

(3) U hitnim sluajevima kad prijeti opasnost za dijete svaki od roditelja ima pravo poduzeti nune radnje u skladu s djetetovom dobrobiti i o tome odmah obavijestiti drugog roditelja.

(4) Svakodnevne odluke iz stavka 1. ovoga lanka moe donositi i drugi lan obitelji koji stanuje s djetetom uz pristanak roditelja, kao i hitne odluke iz stavka 3. ovoga lanka.

Dunost roditelja na razmjenu informacija u vezi s djetetom lanak 111.

(1) Roditelji su duni bez obzira ostvaruju li roditeljsku skrb zajedniki ili samostalno meusobno razmjenjivati informacije o ouvanju djetetovog zdravlja i dosljednosti u odgoju, te u vezi sa kolskim i izvankolskim obvezama djeteta.

(2) Razmjena informacija iz stavka 1. ovoga lanka treba biti jasna, brza i usmjerena na dijete.

(3) Roditelji ne smiju dunost suradnje iz stavka 1. ovog lanka koristiti s ciljem kontrole drugog roditelja.

Prava roditelja kojem je ogranieno pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi

lanak 112.

(1) Roditelj kojemu je ogranieno pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi potpuno ili djelomino ima:

1. pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom te u vezi s tim na donoenje svakodnevnih odluka manjeg znaaja i hitnih odluka u sluaju neposredne opasnosti po dijete i

2. pravo na informacije o bitnim okolnostima vezanima uz osobna prava djeteta. (2) Prava roditelja iz stavka 1. ovoga lanka mogu biti ograniena ili zabranjena samo

odlukom suda u izvanparninom postupku ako je to nuno radi zatite djetetove dobrobiti.

(3) Roditelj koji ne ostvaruje roditeljsku skrb nad djetetom ima pravo zahtijevati od drugog roditelja ili druge osobe koja skrbi o djetetu informacije iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka, ako za to postoji opravdani pravni interes i u mjeri u kojoj to nije u suprotnosti s djetetovom dobrobiti.

(4) U sluaju spora u vezi s ostvarivanjem prava iz stavka 1. ovoga lanka odluku donosi sud u izvanparninom postupku.

Vraanje prava na ostvarivanje roditeljske skrbi lanak 113.

Sud moe u izvanparninom postupku na zahtjev roditelja donijeti odluku kojom se roditelju vraa pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi djelomino ili u potpunosti kad okolnosti

37

temeljem kojih je odluka bila donesena prestanu postojati, a ponovno povjeravanje

ostvarivanja roditeljske skrbi je za dobrobit djeteta.

4. Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi, smrt roditelja i prestanak roditeljske skrbi

Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi radi pravnih zapreka

lanak 114.

(1) Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi nastupa u sluajevima kad je roditelj djeteta maloljetna osoba ili osoba liena poslovne sposobnosti zbog ega nije u stanju samostalno se skrbiti o djetetu.

(2) Roditelj iz stavka 1. ovoga lanka ne moe samostalno zastupati dijete, nego zajedno s djetetovim zakonskim zastupnikom u granicama svojih sposobnosti.

(3) Ako u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka postoji nesuglasnost izmeu djetetovog roditelja i djetetovog skrbnika prednost se daje miljenju roditelja.

(4) Ako uvaavanje miljenja roditelja ne bi bilo u skladu s djetetovom dobrobiti, skrbnik djeteta moe zahtijevati od suda donoenje odluke u izvanparninom postupku.

(5) Mirovanje roditeljske skrbi radi pravnih zapreka prestaje kad prestanu postojati razlozi zbog kojih ostvarivanje roditeljske skrbi miruje.

Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi radi stvarnih zapreka

lanak 115.

(1) Sud moe u izvanparninom postupku donijeti odluku o mirovanju ostvarivanja roditeljske skrbi ako je roditelj sprijeen iz objektivnih razloga due vrijeme ostvarivati roditeljsku skrb.

(2) Dok traje mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi roditelj nema pravo na njezino ostvarivanje.

(3) Dok traje mirovanje roditeljske skrbi iz stavka 1. ovoga lanka roditeljsku skrb ostvaruje drugi roditelj samostalno ili druga osoba kojoj sud povjerava

ostvarivanje roditeljske skrbi o djetetu.

(4) Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi radi stvarnih zapreka prestaje odlukom suda kad prestanu postojati razlozi zbog kojih je odluka o mirovanju

roditeljske skrbi donesena.

Roditeljska skrb u sluaju smrti roditelja

lanak 116.

(1) Ako roditelji zajedniki ostvaruju roditeljsku skrb i jedan od njih umre, preivjeli roditelj nastavlja samostalno ostvarivati roditeljsku skrb.

(2) Ako roditelj koji samostalno ostvaruje roditeljsku skrb umre, ostvarivanje roditeljske skrbi se odlukom suda u izvanparninom postupku povjerava drugom roditelju ili drugoj osobi po mogunosti srodniku, odnosno onoj osobi s kojom je dijete najvie blisko, ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.

(3) Do donoenja odluke iz stavka 2. ovoga lanka sud e na prijedlog centra za socijalnu skrb ili druge osobe koja je bliska s djetetom ako je to potrebno hitno

odluiti koja osoba e privremeno ostvarivati roditeljsku skrb o djetetu.

38

(4) U sluaju smrti oba roditelja centar za socijalnu skrb e dijete staviti pod skrbnitvo.

(5) Roditelji koji ostvaruju roditeljsku skrb mogu za ivota u oporuci ili u obliku javnobiljenike isprave (anticipirana naredba) imenovati osobu za koju smatraju da bi u sluaju njihove smrti najbolje skrbila o djetetu.

(6) Kad se u sluaju smrti roditelja ostvarivanje roditeljske skrbi povjerava drugoj osobi ili se djetetu imenuje skrbnik, u prvom su redu odluujui volja roditelja iz stavka 5. ovoga lanka i miljenje djeteta, osim ako se procijeni da to ne bi bilo u skladu s djetetovom dobrobiti.

Prestanak roditeljske skrbi

lanak 117.

(1) Pravo na roditeljsku skrb prestaje kad dijete stekne potpunu poslovnu sposobnost, posvojenjem i smru.

(2) Potpunu poslovnu sposobnost dijete stjee s navrenih osamnaest godina ivota ili sklapanjem braka.

Dunost osoba koje su ostvarivale roditeljsku skrb o djetetu

lanak 118.

Nakon to dijete stekne potpunu poslovnu sposobnost osobe koje su ostvarivale roditeljsku skrb o djetetu dune su mu predati sve osobne i druge isprave koje se odnose na dijete te mu prepustiti upravljanje njegovom imovinom.

5. Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom

Ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i roditelja

lanak 119.

(1) Dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dunost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovom pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi.

(2) Roditelji i druge osobe koje stanuju s djetetom i ostvaruju skrb o djetetu dune su omoguiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem iz stavka 1. ovoga lanka, te se suzdravati od svakog ponaanja koje bi oteavalo ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.

(3) Roditelj iz stavka 1. ovoga lanka nema pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom jedino ako mu je to odlukom suda zabranjeno.

Ostvarivanje osobnih odnosa djeteta sa srodnicima i drugim osobama

lanak 120.

(1) Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano: dijete, (polu)braa i (polu)sestre, te bake i djedovi.

39

(2) Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano dijete i druge osobe ako su due vrijeme ivjele u obitelji s djetetom i kroz to se vrijeme brinule o djetetu ili s njim imaju razvijen emocionalni odnos.

(3) Roditelji i druge osobe koje stanuju s djetetom i ostvaruju skrb o djetetu dune su djetetu omoguiti ostvarivanje osobnih odnosa sa srodnicima i drugim osobama koje imaju na to pravo, te se suzdravati od svakog ponaanja koje bi oteavalo ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.

(4) Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka nemaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo u suprotnosti s djetetovom dobrobiti.

Oblici ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom

lanak 121.

(1) Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati izravno u kraim ili duim vremenskim razdobljima, u obliku susreta i druenja ili boravkom djeteta kod osobe koja ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom.

(2) Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati neizravno koritenjem razliitih komunikacijskih sredstava, slanjem pisama, darova i slino.

(3) Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati dostavom informacija u vezi s osobnim pravima djeteta osobi koja na to ima pravo i djetetu.

(4) Informacija se moe zahtijevati od svake osobe koja ostvaruje skrb o djetetu, ako za to postoji pravni interes i ako to ne bi bilo na tetu djetetove dobrobiti.

(5) U sluaju spora izmeu osobe koja ima pravo na informaciju i osobe koja je duna dati informaciju odluku donosi sud u izvanparninom postupku.

Sporazum, provjera sporazuma i potvrda ovrnosti

lanak 122.

(1) Roditelji, srodnici i druge osobe iz lanka 120. ovoga Zakona mogu sklopiti sporazum o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom.

(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka moe biti sastavni dio plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga Zakona, a ako to nije, sporazum mora biti sastavljen u pisanoj formi, sadravati detaljne podatke o nainu, vremenu i mjestu preuzimanja, odnosno povratka djeteta, kao i eventualnu nazonost drugog roditelja ili tree osobe, te podjelu trokova u vezi s ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom ako je to s obzirom na okolnosti sluaja potrebno.

(3) Na sporazum o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom na odgovarajui nain se primjenjuje lanak 107. stavci 1. i 2. ovoga Zakona.

Ogranienje ili zabrana ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom

lanak 123.

(1) Sud moe iznimno u izvanparninom postupku ograniiti ili zabraniti pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo nuno radi zatite djetetove dobrobiti.

40

(2) Kad donosi odluke iz stavka 1. ovoga lanka sud je duan:

1. ispitati postoji li drugi manje restriktivan nain zatite djetetove dobrobiti,

2. voditi rauna da ogranienje ili zabrana budu razmjerni potrebi da se zatiti djetetova dobrobit i

3. obrazloiti nunost ogranienja ili zabrane.

(3) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka moe se izrei na odreeno ili na neodreeno vrijeme.

Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom pod nadzorom

lanak 124.

(1) Sud moe u izvanparninom postupku odrediti da se osobni odnosi s djetetom ostvaruju pod nadzorom strune osobe koju imenuje centar za socijalnu skrb.

(2) U odluci kojom izrie mjeru iz stavka 1. ovoga lanka sud odreuje vrijeme ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom, kao i mjesto

ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom koje mora biti prikladno za

dijete, kao i neutralno ako to zahtijevaju okolnosti sluaja, a moe se odrediti i nazonost drugog roditelja ili djetetu bliske osobe.

(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe se odrediti samo privremeno u trajanju do est mjeseci najmanje po dva sata tjedno, raunajui od dana kad centar za socijalnu skrb imenuje osobu koja e ostvarivati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa

Dunosti strune osobe koja obavlja nadzor

lanak 125.

(1) Ako je nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom odreen jer se osobni odnosi s djetetom nisu ostvarivali due vrijeme, struna osoba iz lanka 124. stavka 1. ovoga zakona duna je prethodno pripremiti dijete za ostvarivanje osobnih odnosa pod nadzorom te djetetu i roditelju savjetovanjem

pomagati kako bi se ostvarivanje osobnih odnosa ponovno uspostavilo.

(2) Struna osoba je duna pratiti napredak i razvoj osobnog odnosa s djetetom te jednom mjeseno dostavljati centru za socijalnu skrb izvjea o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom.

(3) Centar za socijalnu skrb je duan izvjea iz stavka 2. ovoga lanka zajedno sa strunom procjenom dostaviti sudu u roku od 15 dana prije isteka vremena na koje je nadzor odreen te predloiti sudu donoenje odluke o prestanku nadzora, izmjenu odluke o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom ili zabranu

ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.

(4) Ako struna osoba koja obavlja nadzor ustanovi da ostvarivanje osobnih odnosa djetetu predstavlja za dijete intenzivan psiholoki stres ili da su ugroeni djetetov tjelesni ili duevni razvoj duna je bez odgode o tome izvijestiti centar za socijalnu skrb koji predlae sudu u izvanparninom postupku izmjenu odluke o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom ili

zabranu ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom i prije isteka roka na koji je

nadzor odreen.

41

(5) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi Pravilnikom e propisati uvjete strune osposobljenosti osoba koje obavljaju nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom, ovlastima strune osobe, trokovima, mjestima i prostoru u vezi s nadzorom ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.

Pravo na naknadu tete

lanak 126.

Osoba koja ima obvezu omoguiti roditelju ili drugoj osobi ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom duna je roditelju ili drugim osobama koje imaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom nadoknaditi tetu prouzrokovanu neopravdanim nepotivanjem sudske odluke, plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili sporazuma o ostvarivanja osobnih odnosa iz neopravdanih razloga prema propisima obveznog prava.

42

II. MJERE ZA ZATITU PRAVA I DOBROBITI DJETETA

1. Ope odredbe

Primarna dunost roditelja i podredna dunost drave da tite dijete lanak 127.

(1) Obitelj je prirodno okruenje nuno za rast, razvoj i zatitu djeteta pri emu su roditelji primarno duni i odgovorni tititi prava i dobrobit djeteta, a u odgovarajuim sluajevima i drugi lanovi blie obitelji.

(2) Drava najprije preventivnim mjerama osigurava pomo i potporu roditeljima u njihovoj ulozi iz stavka 1. ovoga lanka, dok ostale mjere za zatitu djetetovih prava i dobrobiti odreuje tek podredno ako roditelji ne izvravaju svoju dunost iz stavka 1. ovoga lanka ili je ne izvravaju za dobrobit djeteta.

(3) Mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta iz stavka 2. ovoga lanka izriu se roditeljima i svim drugim osobama kojima je djelomino ili u cijelosti povjereno pravo na ostvarivanje skrbi o djetetu.

Obveza izricanja najblae mjere lanak 128.

Prilikom izbora mjere prikladne za zatitu prava i dobrobiti djeteta tijelo koje provodi postupak je duno voditi rauna da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograniava pravo roditelja na ostvarivanje skrbi o djetetu, ako je takvom mjerom mogue zatititi prava i dobrobit djeteta.

Izdvajanje djeteta iz obitelji kao iznimka

lanak 129.

(1) Izdvajanje djeteta iz obitelji odreuje se samo ako niti jednom blaom mjerom nije mogue zatititi prava i dobrobit djeteta.

(2) Pod izdvajanjem djeteta iz obitelji podrazumijeva se svaka mjera temeljem koje se dijete izdvaja iz obitelji i smjeta u ustanovu socijalne skrbi, kod druge fizike ili pravne osobe koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, odnosno u udomiteljsku obitelj.

(3) Svrha izdvajanja djeteta iz obitelji mora biti zatita djetetovog ivota, zdravlja i razvoja, osiguravanje primjerene skrbi o djetetu izvan obitelji i stvaranje uvjeta

za djetetov povratak obitelji, odnosno priprema drugog trajnog oblika skrbi o

djetetu.

(4) Izdvajanje djeteta iz obitelji je privremena mjera koja ne smije trajati due nego li je to nuno da bi se zatitila prava i dobrobit djeteta.

(5) Mjera izdvajanja djeteta iz obitelji mora biti redovito preispitivana, a roditelji imaju pravo na pomo i potporu kako bi se otklonili uzroci izdvajanja i dijete vratilo u obitelj u skladu s njegovom dobrobiti.

Pravo na sudjelovanje u postupcima odreivanja mjera za zatitu djeteta lanak 130.

43

(1) Dijete ima pravo sudjelovati u svim postupcima procjenjivanja i odluivanja o mjerama kojima se tite njegova prava i dobrobit.

(2) Sudjelovanje djeteta starijeg od etrnaest godina je obavezno, a sudjelovanje djeteta mlaeg od etrnaest godina procjenjuje se i ostvaruje u skladu s djetetovom dobi i razvojnim mogunostima.

(3) U postupak odluivanja o mjerama za zatitu djeteta mogu se ukljuiti i druge osobe koje imaju vanu ulogu u djetetovu ivotu, na zahtjev djeteta, roditelja ili druge osobe koja zastupa dijete.

Ope pretpostavke za izricanje mjera za zatitu djeteta lanak 131.

(1) Mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta odreuju se temeljem strune procjene ako se utvrdi da je dolo do povrede dje