Nacrt prijedloga Inovacijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020

NACRT PRIJEDLOGA

INOVACIJSKE STRATEGIJE

REPUBLIKE HRVATSKE

2014.-2020.

Stranica 2 od 73

Sadraj

POPIS KRATICA ......................................................................................................................................................3

PREDGOVOR ......................................................................................................................................................... 4

POJMOVNIK ........................................................................................................................................................... 9

I. POSTOJEE STANJE INOVACIJSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE .......................................... 14

II. VIZIJA I STRATEKI CILJEVI ........................................................................................................................... 29

III.. TEMATSKI STUPOVI, PRIORITETI I MJERE ................................................................................................. 31

I. tematski stup: Razvoj Inovacijskog sustava Republike Hrvatske i zakonodavnog i fiskalnog okvira za poticanje

inovacija ................................................................................................................................................................ 31

1. Poboljanje upravljanja Inovacijskim sustavom Republike Hrvatske ........................................................ 32

2. Razvoj i unaprjeenje inovacijskog lanca vrijednosti ................................................................................ 36

3. Uspostava zakonodavnog okvira za poticanje inovacija ........................................................................... 39

4. Uspostava fiskalnog okvira za poticanje inovacija .................................................................................... 41

II. tematski stup: Jaanje inovacijskog potencijala gospodarstva .......................................................................... 43

1. Podrka rastu i osnivanju inovativnih malih i srednjih poduzea .............................................................. 44

2. Podrka poslovnim ulaganjima MSP-a u istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije .................................. 45

3. Podrka poslovnim ulaganjima velikih poduzetnika u istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije .............. 46

4. Olakavanje pristupa inovativnih poduzea financiranju .......................................................................... 47

5. Privlaenje izravnih stranih investicija u visoko-tehnoloke sektore i industrije u nastajanju ................... 48

III. tematski stup: Poticanje suradnje i protoka znanja izmeu poslovnog, javnog i znanstveno-istraivakog

sektora ................................................................................................................................................................... 49

1. Poticanje interakcije izmeu industrije i znanstveno-istraivakih institucija ............................................ 50

2. Rjeavanje drutvenih izazova kroz primjenu inovacija ............................................................................ 53

IV. tematski stup: Jaanje ljudskih potencijala za inovacije i omoguavanje stvaranja atraktivnog okruenja za

world class istraivae ........................................................................................................................................... 55

1. Poticanje razvoja novih vjetina potrebnih za istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije .......................... 55

2. Pruanje poslovne podrke poduzetnicima u podruju istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija ....... 57

3. Poticanje izgradnje sustava utemeljenog na znanstvenoj izvrsnosti i internacionalizaciji ........................ 58

IV. PRAENJE PROVEDBE INOVACIJSKE STRATEGIJE REPUBLIKE HRVATSKE. 60

DODATAK 1. Prikaz prijedloga nacrta Inovacijske strategije Republike Hrvatske ................................................ 63

DODATAK 2. Glavne razlike izmeu Republike Hrvatske i prosjeka EU-a ........................................................... 64

DODATAK 3. Rezultati Inovacijske unije: Profil Republike Hrvatske ..................................................................... 65

DODATAK 4. Akcijski plan ................................................................................................................................... 66

Stranica 3 od 73

Popis kratica AIK

Agencija za investicije i konkurentnost

ASOOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih AOO Agencija za odgoj i obrazovanje AZVO Agencija za znanost i visoko obrazovanje BDP Bruto drutveni proizvod BDV Bruto dodana vrijednost BERD Izdaci za istraivanje i razvoj poslovnog sektora BICRO Poslovno inovacijska agencija Republike Hrvatske DZIV DZS

Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo Dravni zavod za statistiku

BIC Poslovno-inovacijski centar EFRR Europski fond za regionalni razvoj ESI Europski strukturni i investicijski fondovi EU Europska unija EUROSTAT Statistiki ured Europske unije FDI FINA

Izravna strana ulaganja Financijska agencija

GERD Bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj HAMAG INVEST Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak HGK Hrvatska gospodarska komora; HOK HRK

Hrvatska obrtnika komora Hrvatska kuna

HRZZ Hrvatska zaklada za znanost HUP Hrvatska udruga poslodavaca HZZ Hrvatski zavod za zapoljavanje I&R Istraivanje & Razvoj ICI IPA

Informacijsko komunikacijska tehnologija Instrument pretpristupne pomoi

KET Key Enable Technology (Kljune napredne tehnologije) MFIN Ministarstvo financija MINGO Ministarstvo gospodarstva MINPO Ministarstvo poduzetnitva i obrta MU Ministarstvo uprave MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije MSP Mali i srednji poduzetnik MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta MZOIP Ministarstvo zatite okolia i prirode MRMS Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava NATO North Atlantic Treaty Organisation Sjevernoatlantski vojni savez NIS NN

Nacionalni inovacijski sustav Narodne novine

OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj S3 Strategija pametne specijalizacije StepRI Znanstveno-tehnoloki park Sveuilita u Rijeci TDU Tijelo dravne uprave Think-Thank Meunarodni savjetodavni panel UNCTAD Pomono tijelo Generalne skuptine UN-a UPT Ured za prijenos tehnologije

Stranica 4 od 73

PREDGOVOR

Suvremeno gospodarstvo je gospodarstvo inovacija i znanja. Znanost, tehnoloki razvoj i inovacije bitni su

imbenici jaanja konkurentnosti nacionalnih/regionalnih gospodarstava i izuzetno su vani za njihovu dugoronu

odrivost. Inovacijski je proces klju poveanja proizvodnje i izvoza, odnosno poboljanja konkurentske pozicije

neke zemlje u globalnoj ekonomiji.

Inovacije imaju sve vaniju ulogu u hrvatskom gospodarstvu. Ubrzavaju i unaprjeuju projektiranje, razvoj,

proizvodnju i koritenje novih proizvoda, industrijskih procesa i usluga. Nune su za stvaranje boljih radnih

mjesta, za izgradnju ekoloki boljeg drutva, za unaprjeenje kvalitete ivota, ali i za odravanje konkurentnosti

RH na svjetskom tritu. Inovacijska politika suelje je izmeu istraivanja i politike tehnolokog razvoja te

industrijske politike, iji je cilj stvoriti okvir koji pridonosi dovoenju ideja na trite.

Prema metodologiji Europske komisije tri su kljuna elementa u inovacijskom procesu:

pretpostavke (enablers) kao vanjsko okruenje djelovanja tvrtki koje ine: ljudski potencijali, istraivaki

sustav te financijska podrka;

aktivnost tvrtki (firm activities) kao endogeni imbenik koji ukljuuje: ulaganja tvrtki, otvorenost i

poduzetnitvo te intelektualni imbenik;

inovacijske aktivnosti tvrtki, odnosno rezultati (outputs) koji ukljuuju: inovatore i ekonomske uinke.1

Republika Hrvatska tehnoloki je nisko-razvijena zemlja u ijem gospodarstvu postoje samo etiri gospodarska

sektora (financije, energetika, farmaceutika i telekomunikacije), koji ostvaruju veu dodanu vrijednosti od 30

tisua eura po zaposlenom. S obzirom da su inovacije temelj razvoja drutva, u posljednjem je desetljeu

Republika Hrvatska poduzela znaajne promjene na organizacijskoj, institucionalnoj, zakonskoj i administrativnoj

razini s ciljem stvaranja boljeg okruenja za jaanje gospodarstva. No, openito i s obzirom na kvalitetu, razina

inovativnosti hrvatskog gospodarstva i dalje znaajno zaostaje za europskim prosjekom za to uzroke ne treba

traiti iskljuivo u specifinim drutveno-gospodarskim okolnostima (Domovinski rat, privatizacija, gospodarska

kriza i dr.). Unato tome to se u pogledu globalne konkurentnosti2 Republika Hrvatska nalazi na 75. mjestu od

148 zemalja (to je napredak u odnosu na 2012. godinu kada smo bili na 81. mjestu), po pitanju inovacija smo na

79. mjestu a po pitanju poslovne sofisticiranosti na 88. Mjestu te moemo istaknuti da znaaj inovacija i

inovativnosti nije dovoljno prepoznat na naem podruju, a gospodarski subjekti najee su zaokupljeni

trenutnim potekoama vezanima uz opstanak na tritu.

Prema rezultatima mjerenja inovacijske izvedbe Europske komisije, Republika Hrvatska se smatra umjerenim

inovatorom jer se nalazi na 25. mjestu od 34 zemlje EU-a, s 44% svih tvrtki u RH koje su klasificirane kao

aktivne u pogledu inovacija, dok prosjek Europske unije iznosi 52 %.

1 Regional Innovation Scoreboard 2012: European Commission 2 Prema aktualnim rezultatima meunarodnog istraivanja Svjetskog ekonomskog foruma Globalno izvjee o konkurentnosti za 2013. 2014. (The Global Competitiveness Report 2013 2014)

Stranica 5 od 73

Prikaz 1. Rezultati mjerenja inovacijske izvedbe

Reg

ion

al I

nn

ovatio

n S

coreb

oard

20

12

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/innovation/policy/regional-innovation/index_en.htm

HRVATSKA POZICIJA:MODEST - HIGH

Izvor: Regional Innovation Scoreboard 2012, European Commission

Osnovni razlog trenutne pozicije Republike Hrvatske kada se mjeri inovacijska izvedba je nepostojanje takozvane

sustavne inovacijske politike, odnosno njezine neuinkovitosti te sloenosti i rascjepkanosti hrvatskog

inovacijskog sustava kojem generalno nedostaje bolja koordinacija i sinergija njegovih razliitih dijelova. Taj

institucionalni deficit praen je negativnim gospodarskim okruenjem u kojem nema dovoljnog broja tehnoloki

relevantnih poduzea koja bi zahtijevala intenzivniju suradnju sa znanstveno-istraivakom zajednicom, sama

jaala svoje proizvodne i inovativne sposobnosti te poticala komercijalizaciju rezultata istraivanja. Osim

nepovoljne strukture ulaganja u inovacijske aktivnosti poduzea te posljedino tome njihove stagnacije u stupnju

konkurentnosti, u Hrvatskoj nije dovoljno razvijeno okruenje koje omoguuje i pogoduje razvoju i rastu

inovativnih poduzea. To se poglavito odnosi na injenicu da ne postoji razvijeno trite poduzetnikog

kapitala. Poduzetniki kapital moe znaajno pridonijeti razvoju novih i inovativnih brzo rastuih poduzea,

osobito u fazama nakon osnivanja i u fazi irenja u kojoj je najpotrebnije financiranje, a tradicionalni instrumenti

kreditiranja nisu na raspolaganju zbog visokog percipiranog rizika. Takoer, ulagai, privatne osobe (poslovni

Stranica 6 od 73

aneli) sve su vie prepoznati kao vaan izvor vlasnikog kapitala u inicijalnim i ranim fazama formiranja

poduzea. Pored jaanja internih inovacijskih kapaciteta poduzea te pristupa financiranju, od presudne je

vanost za uspjeh inovativnih novoosnovanih poduzea adekvatna savjetodavna i mentorska podrka.

U Republici Hrvatskoj najvei udio ukupnih izdvajanja za istraivanje i razvoj dolazi iz javnog sektora, dok

izdvajanja poslovnog sektora predstavljaju tek 39,8% ukupnih izdvajanja u istraivanje i razvoj (u odnosu na

prosjek EU-a 54,1%). Izdaci za istraivanje i razvoj poslovnog sektora (BERD) u 2011. iznosili su 0,34 % BDP-a

(prosjek EU-a 1,27% BDP-a), dok je ukupan iznos ulaganja u istraivanje i razvoj bio 0,75% BDP-a (prosjek EU-a

2% BDP-a)3. Nadalje, najvei dio (73%) ulaganja u istraivanje i razvoj u 2011. godini odnosio se na sredstva

dodijeljena za plae istraivaa u javnim znanstveno-istraivakim institucijama. Svega 5,7% odnosilo se na

sredstva dodijeljena za konkurente projekte, te 1,4 % na tehnologijske projekte. Bruto domai izdaci za

istraivanje i razvoj u 2011. najvei su u podruju tehnikih znanosti (35,2%), prirodnih znanosti (23,7%),

biomedicine i zdravstva (14,1%) te biotehnikih znanosti (10,8%). Od sredstava za istraivanje i razvoj, 46,4%

sredstava dobiveno je od dravne i lokalne uprave, 33,2% su vlastita sredstva, 8,1% dobiveno je od privatnih i

javnih poduzea, a 11,7% odnosilo se na sredstva iz inozemstva.

Prema Dravnom zavodu za statistiku (DZS, 2012.) inovativna poduzea definiraju se kao poduzea koja su u

promatranom razdoblju uvela inovaciju proizvoda ili procesa, organizacijsku ili marketinku inovaciju. Samo 17%

poduzea uvelo je novi ili poboljani proizvod/uslugu, a 21.7% novi proces. Indikativan podatak je taj da je najvei

broj inovativnih poduzea meu izvoznicima (55% od ukupnog broja poduzea koja izvoze imala su neki oblik

inovacije). Nabava postrojenja, opreme i softvera najei je oblik inovacijskih aktivnosti prisutan kod veine

inovatora proizvoda i procesa (84,4%).

Nadalje, na poslovima istraivanja i razvoja u Republici Hrvatskoj zaposleno je 15 350 osoba s punim i nepunim

radnim vremenom (od toga je udio ena 50,4%). Od ukupnog broja zaposlenih na poslovima istraivanja i

razvoja, 66,9% su istraivai (udio ena iznosi 47,5%). Meu istraivaima ima 57,8% doktora znanosti (udio

ena meu istraivaima s doktoratom jest 44,3%), dok istraivaa magistara znanosti ima 8,6% (udio ena jest

47,6%). Prema izvjeu OECD-a o inovacijama u RH 2011. godine udio djelatnika zaposlenih na poslovima

istraivanja i razvoja te inovacija u poslovnom sektoru iznosi 19%. Prema normama meunarodne statistike, 10

275 istraivaa zaposlenih s punim i nepunim radnim vremenom mogue je izraziti i s pomou ekvivalenta pune

zaposlenosti (FTE) na poslovima istraivanja i razvoja. Tako dobivamo 6 435 godina po ovjeku (odnosno

istraivaa koji rade puno radno vrijeme na istraivanju i razvoju), to je stvarni pokazatelj angamana

najkvalitetnijih potencijala u Republici Hrvatskoj na tom podruju.4

Za malu dravu kao to je Hrvatska, kljunu ulogu u poticanju istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija ima

provoenje ciljeva i mjera definiranih Vladinim politikama i usklaenih s prioritetima Europske unije u okviru

strategije Europe 2020. Treba naglasiti kako su industrijska i inovacijska politika u nadlenosti zemalja lanica

3 Eurostat 4 DZS

Stranica 7 od 73

Europske unije, koje svoje programe i mjere u tim podrujima oblikuju sukladno zajednikim naelima i

preporukama EU-a. Glavni je cilj poticanje konkurentnosti gospodarstva te jaanje inovativnog potencijala i

tehnolokog razvitka poslovnog sektora putem povezivanja sa sveuilitima i istraivakim centrima radi

komercijalizacije znanstvenih dostignua. Takvo povezivanje znanosti i gospodarstva temelj je postizanja

inovativne Unije, u kojoj inovativne ideje treba pretvoriti u proizvode i usluge, generirajui ekonomski rast i

zapoljavanje.

Republika Hrvatska je tijekom pristupnih pregovora u svojim stratekim dokumentima usvojila temeljna naela

industrijske i inovacijske politike. lanstvo u Europskoj uniji trebalo bi potaknuti daljnji razvoj poduzetnitva i

osnaivanje industrijske i inovacijske politike, temeljem stratekog jaanja i restrukturiranja pojedinih industrijskih

sektora s naglaskom na poveanje udjela proizvodnje i usluga temeljenih na inovacijama, znanju i modernim

tehnologijama. U cilju jaanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva utvrena su osnovna strateka podruja

ijim e se unaprjeenjem potaknuti razvoj i poveati konkurentnost Republike Hrvatske, a pripremit e je se za

uinkovito koritenje europskih strukturnih i investicijskih fondova u podruju jaanja konkurentnosti gospodarstva

i ravnomjernog razvoja hrvatskih regija. Meu njima je i strateko podruje poticanja inovacija u cilju jaanja

izvrsnosti industrije putem istraivanja, tehnolokog razvoja te primjene inovacija i novih tehnologija u hrvatskim

tvrtkama. Pritom je potrebno imati u vidu kako je integracijski proces pristupanja Hrvatske EU postavio nove

prioritete inovacijskom sustavu Republike Hrvatske, koji se odnose na potrebu za dramatinim poveanjem

ulaganja u istraivanje i razvoj poslovnog sektora, koji bi morali dosei 2/3 ukupnih ulaganja u aktivnosti

istraivanja i razvoja. Takvim se nametanjem neizbjeno stvara i itav niz ogranienja sustavu jer zahtijeva

usmjerenost znanstveno-istraivakog sektora ponajprije prema komercijalizaciji inovacija i primjeni nove

tehnologije u cilju jaanja konkurentnosti gospodarstva, podreujui tom cilju ostale funkcije sustava kao to je

potreba za obrazovanjem gdje se jedan znaajan dio odnosi i na obrazovanje kadrova koji e biti u mogunosti

proizvoditi nove proizvode i usluge. U tom smjeru potrebno je potaknuti jaanje ljudskih potencijala za inovacije i

omoguiti stvaranje atraktivnog okruenja za world class istraivae. Takoer, potrebno je poduzeti znatne

korake, ne samo u smjeru pojaanog financiranja istraivanja, razvoja tehnologije i inovacija, ve i u smjeru

povezivanja istraivakih programa na nacionalnoj i meunarodnoj razini i jaanja veza s regijom i Europom.

Jedan od osnovnih ciljeva trebao bi biti stvaranje sektorskih tehnolokih platformi i umreavanje centara

izvrsnosti i centara kompetencije s industrijom, ime e se stimulirati zajedniki projekti i razmjena znanja i

iskustva izmeu znanstveno-istraivakog i poslovnog sektora.

Za ispravljanje neuravnoteenosti i popunjavanje nedostataka u hrvatskom inovacijskom sustavu potrebna je

dosljedna inovacijska politika koja jasno utvruje ope strateke ciljeve i povezuje ih s mjerljivim i realnim

posebnim ciljevima. Programe javne podrke i financiranja inovacija takoer treba racionalizirati kako bi se

izbjeglo udvostruavanje. Treba pojasniti ulogu javnih tijela na podruju inovacija te podvui razliku izmeu

institucija koje izrauju politike i agencija koje rade na njihovoj provedbi. Na kraju, djelotvornost inovacijske

politike potrebno je ojaati kroz stabiliziranje prorauna za istraivanje, razvoj i inovacije, jaanje konzultacija s

dionicima, ukljuivanje vanjskih strunjaka te sustavno praenje i ocjenjivanje svih dosad primjenjivanih mjera

Stranica 8 od 73

koje e imati jasan utjecaj na odluke o zadravanju ili prekidanju odreenih programa financiranih javnim

sredstvima.

Kako bi se izgradio uinkovit inovacijski sustav koji e usmjeriti hrvatsko gospodarstvo prema aktivnostima koje

su utemeljene na znanju, te kako bi se iskoristio teritorijalni kapital koji Hrvatska ima s obzirom na resurse,

tradiciju u industrijskoj proizvodnji i sposobnosti za inovativnost i kreativnost, kao osnovne imbenike pokretanja

gospodarstva, krenulo se s izradom Inovacijske strategije Republike Hrvatske. Inovacijskom strategijom

unaprijedit e se inovacijski lanac vrijednosti te institucionalni i financijski okvir, i utvrdit e se nain komunikacije i

modeli suradnje izmeu javnog, znanstveno-istraivakog i poslovnog sektora u cilju uspjenog premoivanja

takozvane doline smrti u razvoju novih proizvoda, usluga, poslovnih procesa i tehnologije, te takoer pri primjeni

rezultata znanstveno-istraivakog rada u gospodarstvu i drutvu u cjelini. S obzirom da je poveanje drutvene

dobrobiti i konkurentnosti gospodarstva putem primjene znanja, kreativnosti i inovacija ujedno i sredinji element

politike Vlade Republike Hrvatske, ostvarivanjem ciljeva Inovacijske strategije doprinijet e se ostvarivanju

ukupnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske.

Stranica 9 od 73

POJMOVNIK

BRUTO DOMAI IZDACI ZA ISTRAIVANJE I RAZVOJ Bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj (eng. GERD:

Gross Domestic Expenditure on R&D) jesu ukupni domai izdaci za istraivanje i razvoj na podruju drave u promatranoj kalendarskoj godini. Sastoje se od tekuih i investicijskih izdataka u bruto iznosima.

CENTRI KOMPETENCIJE Centri kompetencije predstavljaju specijalizirane poslovne subjekte koji provode

istraivake projekte razvojnog ili proizvodnog karaktera i razvijaju kompetencije u pojedinim podrujima, a s kojima drugi poslovni subjekti mogu ugovoriti usluge istraivanja i razvoja u svrhu jaanja pojedinih gospodarskih/industrijskih grana. Takvi centri usmjereni su na razvojna i primijenjena istraivanja i njihovu komercijalizaciju te potporu intelektualnog vlasnitva unutar specifinih tematskih podruja i grana kompetencije.

DRUTVENE INOVACIJE Drutvene inovacije podrazumijevaju nova i inovativna rjeenja za razne drutvene

probleme; sastoje se od novih strategija, koncepata, poslovnih modela, alata, metodologija ili politika koje stvaraju nova rjeenja koja ispunjavaju drutvene potrebe.

DRAVNI SEKTOR Dravni sektor obuhvaa institucije i druga tijela koja zajednici besplatno pruaju zajednike

usluge (osim visokog obrazovanja) koje se inae uz trine uvjete ne bi mogle osigurati, a izraz su gospodarske i socijalne politike zajednice. Javna poduzea pripadaju poslovnom sektoru.

EK-POSLOVNO-INOVACIJSKI CENTRI (eng. EC-BIC) Poslovno-inovacijski centri su potporne organizacije za

inovativne male i srednje poduzetnike. Priznati su putem sustava za certifikaciju kvalitete koji im omoguuje dobivanje oznake EC-BIC. Poslovno-inovacijski centri predstavljaju instrument regionalnog razvoja koji je prvotno razvila Opa uprava Europske komisije za regionalnu politiku (eng. DG Regio) sredinom osamdesetih godina, te je nakon toga prihvaen u cijeloj Europi i ire. Njihova misija podrazumijeva pridonoenje ukupnom gospodarskom i socijalnom razvoju regija kroz provedbu usluga potpore za poduzetnike, pomaui im da ostvare svoje inovativne poslovne ideje, te pruanje usluga po mjeri za postojea mala i srednja poduzea s ciljem njihove modernizacije i inovativnosti. U tom smislu, poslovno-inovacijski centri nude usluge po mjeri i integriran sustav usluga koji osigurava provedbu cjelokupnog inkubacijskog procesa, povezujui njegove usluge i aktivnosti s aktivnostima i uslugama drugih kljunih sudionika regionalnog sustava inovacija.

EUROPSKE TEHNOLOKE PLATFORME Europske tehnoloke platforme osnovane su tijekom proteklih pet

godina kao instrument za jaanje konkurentnosti europske industrije. Njihova je svrha razviti zajedniku viziju i strategiju za istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije za sve zainteresirane strane odgovorne za tehnoloke inovacije u odreenom sektoru.

GREENFIELD INVESTICIJE Izrazom greenfield investicije oznaavaju se izravne investicije, u pravilu stranog

kapitala. Rije je o ulaganju kapitala koje rezidenti jedne drave ostvaruju u inozemstvu. To moe biti ulaganje u osnivanje vlastite tvrtke (primjerice novog trgovakog drutva), ulaganje u osnivanje zajednike tvrtke (primjerice

Otkrie Pronalaenje neega to jo nije poznato

Izum Stvaranje ili dizajniranje neega to prije nije postojalo

Pretvorba Pretvorba otkria i/ili izuma u inovacije

Inovacija Promjene od drutvenog utjecaja koje se temelje na otkriima i/ili izumima

Stranica 10 od 73

osnivanje mjeovitog drutva) ili osnivanje, odnosno otvaranje, podrunice (filijale). Za takav je oblik ulaganja karakteristino da ulaga preuzima kontrolu i aktivno je provodi, a potom upravlja tvrtkom u koju je uloio. Po tome se izravne investicije razlikuju od takozvanih portfolio investicija.

INDUSTRIJE U NASTAJANJU (eng. emerging industries) Pojam industrija u nastajanju moe obuhvatiti nove

industrijske sektore ili postojee industrijske sektore u razvoju ili u procesu spajanja u nove industrije. Najee ih pokreu KET tehnologije, novi modeli poslovanja poput koncepata inovativnih usluga te drutvenih izazova poput zahtjeva za odrivou koje industrija mora obuhvatiti. Mnogim industrijama u nastajanju, poput kreativnih industrija, mobilne industrije i industrije mobilnosti ili eko-inovativnih industrija, zajedniko je to da izrastaju iz ve postojeih industrija te tako proimaju razliite tradicionalno definirane sektore u stvaranju novih industrijskih podruja i vrijednosnih lanaca koji integriraju meusektorske nadlenosti i povezanost.

INKUBACIJA Inkubacija se odnosi na potporu dodijeljenu poduzetniku u fazama od pokretanja tvrtke do njenog

irenja. To je obino srednjoroni proces koji se odvija u prve tri godine aktivnosti novoosnovane tvrtke, a spomenuto je razdoblje sigurno za utvrivanje uspjenosti poslovnog pothvata te dobrih izgleda za razvoj u potpuno zrelu tvrtku. Openito, pokrenute radnje ukljuuju pristup sredstvima, usluge izravnog savjetovanja i mentorske usluge, kao i usluge smjetaja te specifinu obuku.

INKUBATOR UTEMELJEN NA INOVACIJAMA Inkubator utemeljen na inovacijama je centar za razvoj

poslovanja za nove poduzetnike te mala i srednja poduzea koja imaju namjeru razviti inovativne ideje. Inkubatori utemeljeni na inovacijama podupiru inovativne poslovne projekte koji mogu biti tehnoloki ili ne-tehnoloki orijentirani.

INKUBATORI PRILAGOENI SEKTORIMA Inkubatori prilagoeni sektorima pruaju niz usluga od pred-

inkubacijske do post-inkubacijske faze te daju potporu onima koji imaju ostvarive ideje unutar pojedinog gospodarskog sektora (primjerice zatita okolia, zdrava i funkcionalna hrana, itd.), to predstavlja izraz stvarnog endogenog potencijala podruja na kojem je inkubator smjeten. Ovisno o specifinostima sektora, spomenuto moe zahtijevati specifinu infrastrukturu koja bi zadovoljila potrebe tvrtki u okviru odreenog sektora.

INOVACIJA Pojam inovacija koristi se za opisivanje razliitih pojava, od znanstvenih otkria do jednostavnog

razmiljanja izvan okvira, kroz kreativnost i dizajn. OECD prepoznaje etiri vrste inovacija u tvrtkama: tehnoloke inovacije (proizvod ili proces), kao i ne-tehnoloke inovacije (marketinke i organizacijske). Potrebno je imati na umu da inovacije mogu imati razliite stupnjeve noviteta. To ne mora biti novo svijetu; to moe biti novo tritu/sektoru ili jednostavno novo tvrtki/instituciji.

ISTRAIVAI Istraivai su osobe s akademskim stupnjem obrazovanja (doktori i magistri), iznimno osobe sa

sveuilinim obrazovanjem koje se aktivno bave istraivanjem i razvojem.

INOVACIJSKA INFRASTRUKTURA Inovacijska infrastruktura ukljuuje javne i privatne institucije koje za cilj

imaju poticanje komercijalizacije inovacija i transfer tehnologije u gospodarskom sektoru, a odnosi se na centre kompetencije, living labove, centre za razvoj novih proizvoda, urede za prijenos tehnologije, centre za zatitu intelektualnog vlasnitva, poslovno-inovacijske centre, inovacijske inkubatore, sektorske inkubatore, uslune inovacijske centre, dizajn centre, uslune inkubatore i ostale institucije koje povezuju istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije.

INOVACIJSKI LANAC VRIJEDNOSTI Izraz koji se koristi za opisivanje puta od istraivanja i tehnolokog razvoja

do komercijalizacije inovacija i primjene novih tehnologija u cilju podizanja konkurentnosti i poveanja proizvodnje. Meu sudionicima inovacijskog lanca su znanstveno-istraivake institucije, institucije koje omoguuju komercijalizaciju inovacija i primjenu novih tehnologija te mali, srednji i veliki poduzetnici. Ovaj termin uinkovito opisuje most preko doline smrti od izuma do inovacija.

INOVACIJSKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE Inovacijski sustav Republike Hrvatske je mrea institucija u

javnom i privatnom sektoru ije aktivnosti i meudjelovanja omoguuju jaanje konkurentnosti gospodarstva i gospodarskih subjekata putem komercijalizacije inovacija i primjene novih tehnologija.

Stranica 11 od 73

INOVACIJSKI VAUERI Inovacijski vaueri omoguuju srednjim i malim poduzeima kupnju strune potpore od

znanstveno-istraivakih institucija. Oni se razlikuju od konzultantskih usluga budui da su vie usmjerene na pomo za razvoj novih proizvoda, usluga i procesa, nego za rjeavanje postojeih problema u poslovanju. Kako bi se potaknula potranja, esto se intenzivno subvencioniraju.

INTELEKTUALNO VLASNITVO Intelektualno vlasnitvo odnosi se na otkria, djela i izume za koje je pravno

priznat niz ekskluzivnih prava. Patenti su jedan od eih zajednikih okvira za uspostavljanje ekskluzivnosti i zatite novog izuma. Patentiranje i zatita intelektualnog vlasnitva usmjereni su na osiguravanje pravinog povrata za investitore koji se odnosi na njihovo ulaganje u istraivanje i razvoj novih znanja i tehnologija.

ISTRAIVANJE I RAZVOJ Istraivanje i razvoj ukljuuje sustavan stvaralaki rad usmjeren prema poveanju

znanja o prirodi, ovjeku, kulturi i drutvu te primjeni nastalih otkria u praksi. Dijeli se na temeljna, primijenjena i razvojna istraivanja.

KET (eng. Key Enable Technology) KET tehnologije su pokretaka snaga za prijelaz iz tradicionalne ekonomije

prema low carbon i ekonomiji temeljenoj na znanju. KET tehnologije imaju vanu ulogu u istraivanju i razvoju te inovacijama i jaanju konkurentnosti industrije. KET tehnologije odnose se na biotehnologiju, nanotehnologiju, mikro i nano elektroniku te fotoniku, kao i napredne materijale i tehnologije.

KLASTERI KONKURENTNOSTI Klaster konkurentnosti je neprofitna organizacija u okviru sektora od stratekog

interesa za razvoj Republike Hrvatske koja povezuje privatne, znanstveno-istraivake i javne institucije (eng. triple-hellix). Klasteri konkurentnosti koristit e se kao instrument za podizanje sektorske konkurentnosti, instrument za uinkovito koritenje fondova i programa EU-a, instrument za internacionalizaciju i meu-sektorsko umreavanje, instrument za lobiranje, instrument za promociju i brendiranje sektora i instrument za ciljano privlaenje investicija te stvaranje nove dodane vrijednosti na razini sektora.

KOLABORATIVNO ISTRAIVANJE Kolaborativno istraivanje odnosi se na definiranje i upravljanje projektima

istraivanja i razvoja zajedno od strane gospodarskog i znanstveno-istraivakog sektora, na bilateralnoj osnovi ili putem konzorcija, a u cilju razvoja novih proizvoda, usluga ili nove tehnologije kako bi se podigla konkurentnost odreenih gospodarskih subjekata ili odreenog sektora.

LIVING LAB Parkovi tree generacije u nastajanju djeluju s interaktivnim modelima inovacija, ugraenima u

razliita urbana okruenja. U takvim podrujima, mree i sustavi povjerenja, razvoj pojedinih javnih, privatnih ili znanstvenih partnera, kulture tumaenja i stupnjevi javnog ili institucionalnog sudjelovanja, kao i dostupnost financijskih/pravnih instrumenata zajedno ine sastavni dio globalne funkcije inovativnog okolia. Lokalna ugraenost vie nije samo opcija ve kljuni imbenik uspjeha.

OTVORENE INOVACIJE Otvorene inovacije novi su model inoviranja koji se temelji na pretpostavci da tvrtka

mora za postizanje vee inovativnosti otvoriti svoje poslovanje i vanjskim partnerima iskoritavati kako unutarnje tako i vanjske ideje, tehnologije i izvore.*5 Ulaganje u suradnju s drugim kompanijama dostupnom ini najveu svjetsku mreu inovatora, kao i bazu znanja razgranatu kroz razliite industrijske grane i tehnike discipline.

PAMETNA SPECIJALIZACIJA Pametna specijalizacija podrazumijeva definiranje jedinstvenih obiljeja i

potencijala svake zemlje i regije, uz isticanje konkurentskih prednosti te okupljanje regionalnih dionika i sredstava

5 Wikipedia: *Henry Chesbrough, profesor i izvrni direktor Centra za otvorene inovacije Sveuilita Berkeley, Kalifornija,

pod pojmom otvorene inovacije podrazumijeva trend takvog novog modela inoviranja).

.

Stranica 12 od 73

oko vizije budunosti utemeljene na izvrsnosti. Ona takoer ukljuuje i jaanje nacionalnog i regionalnih inovacijskih sustava, utvrivanje i razvoj sektorskih tehnolokih platformi i poveanje razmjene znanja, te irenje prednosti inovacija kroz cjelokupno gospodarstvo.

POSLOVNI SEKTOR Poslovni sektor obuhvaa poduzea/trgovaka drutva ija je glavna djelatnost proizvodnja

roba i usluga za trite uz ekonomsku cijenu.

POST-INKUBACIJA Postinkubacija je povezana s aktivnostima koje je potrebno izvriti kada tvrtka stupi u fazu zrelosti te je spremna za samostalan rad. Navedeno ukljuuje trenutak kada tvrtka napusti inkubator ako je fiziki bila u postupku inkubacije. Mala i srednja poduzea kao podrku u svom poslovanju i dalje mogu traiti razne usluge, primjerice za poveanje prodaje ili poboljanje proizvodnih procesa poput usluga internacionalizacije ili uvoenja inovacija kroz aktivnosti ispitivanja i otkrivanja. Inkubatori pozicionirani kao post-inkubatori ponekad mijenjaju naziv u akceleratori.

PRED-INKUBACIJA Pred-inkubacija se odnosi na ukupne aktivnosti potrebne za potporu potencijalnog

poduzetnika u razvijanju njegovih poslovnih ideja, modela i planova te podizanju izgleda za uinkovito pokretanje tvrtke. Obino podrazumijeva prvu procjenu ideja, obuku te izravnu i individualnu pomo potrebnu za stvaranje uvjeta za klijenta kako bi isti mogao izraditi cjelovit plan poslovanja. Inkubatori povezani sa sveuilitima obino su pred-inkubatori.

PRED-INKUBATORI Pred-inkubatori nude usluge vezane uz pred-inkubacijsku fazu same inkubacije. Nude

struno miljenje (obuku i izravno savjetovanje) i kapacitete, s ciljem pruanja potpore potencijalnim poduzetnicima u razvijanju njihovih poslovnih ideja, te u razradi plana poslovanja i pronalaska trita.

PRIMIJENJENO ISTRAIVANJE Primijenjeno istraivanje je teorijski ili pokusni rad proveden ponajprije u svrhu

postignua novih znanja i usmjeren prije svega na ostvarivanje praktinog cilja.

PRIJELOMNA INOVACIJA Prijelomna inovacija je inovacija koja ima znaajan utjecaj na trite i gospodarsku

aktivnost tvrtki na tom tritu. Ovaj je koncept usmjeren na utjecaj inovacija za razliku od njihove novosti.

RAZVOJNO ISTRAIVANJE Razvojno istraivanje je sustavan rad temeljen na postojeim rezultatima

znanstvenog istraivanja i praktinog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda ili sustava te uvoenju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom poboljanju postojeih.

SPIN OFF Termin spin off obuhvaa dio poslovanja odvojen od matine tvrtke kako bi mu se omoguio slobodniji

rast i razvoj. Dok spin off (supsidijarna tvrtka) posluje neovisno o matinoj tvrtki (moe imati nove radne prostorije, djelatnike, robnu marku, itd.), i dalje je u vlasnitvu i pod upravom matine tvrtke koja je u nju uloila kapital.

SPIN OUT Spin out je termin koji se koristi kako bi se opisao proces kojim zaposlenici prepoznaju priliku za

komercijalizaciju elemenata istraivanja ili baze znanja unutar sveuilita. Obino je eljeni ishod osnivanje novog neovisnog poduzea, iako ono moe sauvati vrste veze sa sveuilitem s kojeg potjee. Tu takoer mogu biti potrebni i pravni okviri unutar kojih e se voditi budue koritenje istraivanja, raspolaganje pravima intelektualnog vlasnitva, itd. Mnoga sveuilita i regije smatraju da je Tehnoloki institut u Massachusettsu (eng. MIT) u SAD-u jedan od najuspjenijih modela gdje su spin outi pridonijeli razvoju gospodarstva utemeljenom na prvoklasnom znanju u svom okruenju.

STRATEGIJA PAMETNE SPECIJALIZACIJE Strategija pametne specijalizacije preduvjet je za koritenje

sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj za investicije usmjerene u istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije te primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT). Iz tog razloga, nacionalne i regionalne vlasti diljem Europe izradit e strategije pametne specijalizacije kako bi se EU fondovi mogli uinkovitije iskoristiti, a sinergija izmeu razliitih europskih, nacionalnih i regionalnih politika te javnih i privatnih ulaganja pojaati.

Stranica 13 od 73

TEHNOLOKA PLATFORMA Tehnoloke platforme dio su visoko-tehnoloke mree za industriju Republike

Hrvatske i naslanjaju se na europske i regionalne tehnoloke platforme. Tehnoloke platforme mogu biti sektorske ili KET tehnoloke platforme. Sektorsku/KET tehnoloku platformu ini mrea interesnih partnera iz gospodarstva, javnog i znanstveno-istraivakog sektora povezanih na osnovi razvoja i uinkovite primjene znanstveno-istraivake infrastrukture, koja omoguuje primjenu novih tehnologija i komercijalizaciju inovacija u cilju jaanja konkurentnosti jednog ili vie prioritetnih industrijskih sektora i hrvatskog gospodarstva u cjelini. Institucije u okviru tehnolokih platformi meusobno su povezane komunikacijskom platformom.

TEMELJNO ISTRAIVANJE Temeljno istraivanje je teorijski ili pokusni rad proveden ponajprije radi postignua

novih znanja o osnovama pojava i injenica bez konkretne praktine primjene.

TRADICIONALNA INDUSTRIJA Pojam tradicionalne proizvodne industrije moe obuhvaati sektore ukljuene u

procese prerade i proizvodnje robe i usluga koji postoje due vrijeme bez zastoja ili promjena te bez suoavanja s velikom pretvorbom zbog spajanja s ostalim sektorima i suoavanja s izazovima novih poslovnih koncepata i inovacija usluga. Klasini primjeri tradicionalne proizvodne industrije su automobilska industrija, industrija hrane i pia, tekstilna industrija, industrija robe iroke potronje, kemijskih proizvoda, proizvodnja metala, itd.

UGOVORNO ISTRAIVANJE Ugovorno istraivanje podrazumijeva aktivnosti znanstveno-istraivakih institucija

koje su utemeljene na znanju i iskustvu (eng. know-how) iz podruja znanosti, i naruene od strane industrije u cilju razvoja novih proizvoda, usluga ili nove tehnologije.

USLUNA INOVACIJA Usluna inovacija obuhvaa nove ili znaajno poboljane koncepte usluge i ponude kao

takve, bez obzira na to uvode li ih uslune ili proizvodne tvrtke; inovacije u procesu davanja usluga, infrastrukturi usluga, obradi kupaca, poslovnih modela, komercijalizaciji (prodaja, marketing, isporuka); kao i hibridne oblike inovacija koji istodobno na razliite naine slue raznim korisnikim grupama.

VIRTUALNI INKUBATORI Inkubator moe i dalje biti inkubator iako ne prua usluge fizike inkubacije te je

usredotoen na virtualnu inkubaciju. Kod virtualne inkubacije usluge se pruaju putem e-platformi i online pristupa inkubatorima koji raspolau fizikim prostorima.

VISOKO-TEHNOLOKA MREA ZA INDUSTRIJU Visoko-tehnoloka mrea za industriju dio je Inovacijskog

sustava Republike Hrvatske i za cilj ima pruanje podrke industriji u komercijalizaciji znanstvenih istraivanja i primjeni novih tehnologija kroz mapiranje i stavljanje u funkciju znanstveno-istraivake infrastrukture i postojeih znanstveno-istraivakih kapaciteta za jaanje konkurentnosti prioritetnih industrijskih sektora u Republici Hrvatskoj. Uspostavljanje visoko-tehnoloke mree za industriju rezultat je suradnje javnog, poslovnog i znanstveno-istraivakog sektora u okviru klastera konkurentnosti, a ine je sektorske i KET (eng. Key Enabled Technologies) tehnoloke platforme.

ZAJEDNICE ZNANJA I INOVACIJA (KNOWLEDGE AND INNOVATION COMMUNITIES) Zajednice znanja i

inovacija su visoko-integrirana, kreativna partnerstva, voena izvrsnou koja spajaju polja edukacije, tehnologije, istraivanja, poslovanja i poduzetnitva kako bi se stvorile nove inovacije i novi inovacijski model, kako bi potakli ostale da slijede njihov primjer. Zajednice znanja i inovacija su pravno i financijski strukturirani subjekti meunarodno rasprostranjenih, ali tematski konvergentnih, partnera koji ukljuuju kljune dionike svih triju strana trokuta znanja: istraivanja, visoke naobrazbe i inovacijskog poduzetnitva. Zajednice znanja i inovacija grade inovativne mree izvrsnosti s namjerom da se usmjere na kljune drutvene izazove, a odnose se na dugoronu perspektivu od 7 do 15 godina.

ZNANSTVENO-ISTRAIVAKA INFRASTRUKTURA Znanstveno-istraivaka infrastruktura ukljuuje javne i

privatne institucije koje provode aktivnosti istraivanja i razvoja bilo da se radi o temeljnim istraivanjima ili primijenjenim (industrijskim) istraivanjima. Znanstveno-istraivaka infrastruktura odnosi se na znanstvene centre izvrsnosti, znanstveno-tehnoloke parkove, tehnoloke inkubatore, znanstveno-istraivake laboratorije i ostale institucije u kojima se provode znanstveno-istraivake aktivnosti.

Stranica 14 od 73

I. POSTOJEE STANJE INOVACIJSKOG SUSTAVA REPUBLIKE

HRVATSKE

Ispunjavanje izazova globalne konkurencije zahtijeva postizanje izvrsnosti u podruju inovacija. Inovacije su

kljuni pokreta za produktivnost, poveanje uinkovitosti energije i materijala, poboljanu uinkovitost roba i

usluga te generiranje novih trita. Meutim, Europa nije dovoljno dobra u pretvaranju svoje izvrsnosti u idejama

u utriva dobra i usluge. Potrebna je nova politika industrijskih inovacija kako bi potaknula puno bri razvoj i

komercijalizaciju proizvoda i usluga i osigurala da tvrtke iz EU-a budu konkurentne na globalnom tritu. Bez

uinkovite inovacijske politike europska industrija nee moi uspjeno konkurirati na globalnom tritu, kako u

industrijama pokretanima KET tehnologijama, tako i u tradicionalnim industrijskim sektorima.

Republika Hrvatska, kao nova zemlja lanica EU-a, nalazi se na prekretnici svog gospodarskog razvoja

Republika Hrvatska, kao nova zemlja lanica Europske unije, na prekretnici je svog gospodarskog razvoja. Ta je

prekretnica obiljeena posljedicama globalne krize, ali i pristupanjem Europskoj uniji. U proteklom desetljeu

hrvatski je rast uglavnom bio predvoen poveanjem domaeg kreditiranja i potronje, ali financijska kriza je

rasvijetlila vanjsku ranjivost takvog modela rasta. Kako bi se ubudue ostvario odrivi rast, Hrvatska se treba

usmjeriti na rast predvoen izvozom, a za to je potrebno ostvariti veu konkurentnost hrvatskog gospodarstva

kroz primjenu znanja, razvoj novih proizvoda i usluga te primjenu KET tehnologija, ime e se ojaati njezin

poloaj u odnosu na naprednije zemlje lanice Europske unije.

Inovacijski se sustav Republike Hrvatske tijekom proteklih deset godina razvijao, ali jo uvijek pokazuje

neujednaene rezultate ispod stvarnih potencijala. Iako je ostvaren znaajan napredak, posebice u istraivakim

aktivnostima i obrazovanju, opi inovacijski uinak Hrvatske i dalje je razmjerno nizak u usporedbi s razinama EU

27. Razlog tome je injenica da kapaciteti i aktivnosti u okviru znanstveno-istraivakog sektora nisu stavljeni u

svrhu jaanja konkurentnosti gospodarstva, dok rezultati znanstveno-istraivakog rada nisu iskoriteni za

komercijalizaciju inovacija, primjenu naprednih tehnologija i ostvarivanje vee proizvodnje u gospodarstvu.

Poslovni sektor jo uvijek ne predstavlja kljuni subjekt u podruju inovacija te je nedovoljno integriran u

inovacijski lanac vrijednosti. Jedan od pokazatelja koji to potvruje je vrlo mali broj patentnih prijava u razdoblju

od 2000. do 2009. koje je Hrvatska podnijela Europskom patentnom uredu tek 6,6 na milijun stanovnika to je

daleko ispod prosjeka EU 27 koji iznosi 111,6. Ukupni rashodi za istraivanja i razvoj koji su 2011. godine iznosili

0,75% BDP-a (znatan pad od 2004. godine kada su iznosili 1,05% BDP-a), takoer su znaajno ispod prosjeka

EU 27 koji iznosi 2% BDP-a. Smanjenje udjela rashoda za istraivanja i razvoj u BDP-u tijekom proteklog

desetljea ukazuje na pomanjkanje strukturnih promjena usmjerenih prema proizvodnji koja je snanije

utemeljena na znanju. Budua nastojanja Hrvatske na podruju inovacijske politike potrebno je usmjeriti na

poveanje sklonosti tvrtki prema inovacijama i jaanje veza unutar inovacijskog sustava Republike Hrvatske i

inovacijskog lanca vrijednosti.

Stranica 15 od 73

Iako Hrvatska ima izgraene razmjerno snane temelje za obrazovanje i istraivanje Iako Republika Hrvatska ima snane temelje i tradiciju u kvalitetnom obrazovnom6 i istraivakom sustavu,

nerazvijena inovacijska infrastruktura i nedovoljna koliina resursa za podrku inovacijama ograniava potencijal

za primijenjena (industrijska) istraivanja, suradnju izmeu poslovnog i znanstveno-istraivakog sektora i

primjenu inovacija i nove tehnologije u gospodarstvu. Takoer, postoje uska grla u prijenosu znanja i tehnologije

iz inozemstva putem izravnih stranih investicija (to je vidljivo iz niskog priljeva greenfield investicija) i kroz

ukljuenost poslovnog sektora u meunarodni inovacijski lanac vrijednosti.

Brojka koja se odnosi na ljudske potencijale u znanosti i tehnologiji (HRST)7, izraena kao postotak radne snage,

u 2010. godini je u Hrvatskoj iznosila 32,1% (EUROSTAT), dok u razvijenim zemljama taj postotak esto

premauje 50% (EU 27 40,51%). Ipak, udio stalno raste i pokazuje pozitivan smjer kretanja u usporedbi s

prethodnim godinama (29,2% u 2006.). Najnovije Izvjee o globalnoj konkurentnosti (eng. World

Competitiveness Report (WEF), 2013.) ohrabrujue je u pogledu obrazovanja u matematici i znanosti, gdje je RH

svrstana na 29. mjesto od 140 zemalja. No, ipak postoje nedostaci u odnosu na cijeli obrazovni sustav (89.

mjesto) kao i u dostupnosti inenjera i znanstvenika (88. mjesto).

Jo jedan pokazatelj o kojem treba voditi rauna vrlo je mali postotak (2,3%) hrvatskog stanovnitva u dobi od 25

do 64 godine, koji sudjeluju u bilo kojem obliku cjeloivotnog uenja. To znai da radna snaga nije ukljuena u

prijenos znanja pa prema tome i nije dobro pripremljena za prihvaanje novih znanja i tehnologije. Posljedino,

hrvatsku radnu snagu ne moe se smatrati konkurentnom na svjetskom tritu, osobito kad se usporedi sa

zemljama poput vedske gdje etvrtina stanovnitva sudjeluje u procesu cjeloivotnog uenja.

Hrvatski istraivaki i inovacijski sustav trebao bi ostvariti znaajne prednosti sada kada je RH lanica Europske

unije i u potpunosti integrirana u Europski istraivaki prostor. Time se poveavaju mogunosti ostvarenja

izvrsnosti i konkurentnosti hrvatskog inovacijskog sustava, a tome bi trebala doprinijeti relativno velika populacija

sa zavrenim visokokolskim obrazovanjem kao i novi doktorandi.

... i hrvatske tvrtke posjeduju izvozne prednosti u itavom nizu sektora te je relativno veliki broj start-up

tvrtki usmjerenih prema inovacijama ...

S poslovne strane hrvatske tvrtke posjeduju izvozne prednosti u itavom nizu sektora, a takoer postoji odreeni

broj tvrtki koje ostvaruju razmjerno dobre rezultate na podruju istraivanja i razvoja. Neke od njih, iji su rezultati

industrijskih istraivanja i razvoja razmjerno dobri (posebno na podruju farmaceutskih proizvoda te elektrine i

elektronike opreme, ukljuujui informacijsku i komunikacijsku tehnologiju), privukle su interes multinacionalnih

6 Vie od 95% stanovnitva u dobi od 20 do 24 godine zavrilo je neku vrstu vie srednje kole, dok je 2011. godine taj prosjek u zemljama EU 27 iznosio 79,5%. 7 Ovaj pokazatelj daje uvid u postotak sveukupne radne snage u dobnoj skupini od 25 do 64 godine, koji se klasificira kao Ljudski resursi u znanosti i tehnologiji (HRST - Human resources in science and technology), odnosno uspjean zavretak studija na treoj razini na podruju znanosti i tehnologije ili zaposlenik u zanimanju gdje se uobiajeno trai takvo obrazovanje. HRST se mjeri uglavnom prema konceptima i definicijama koji su odreeni u Kanberskom priruniku Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Pariz, 1995. godine.

Stranica 16 od 73

tvrtki i restrukturirane su. Jo jedna prednost Hrvatske jest veliki broj start-up tvrtki, ali i ve etabliranih tvrtki

usmjerenih prema inovacijama u specijaliziranim niama u kojima su razvile znaajne kompetencije.

Treba naglasiti da mala i srednja poduzea (MSP) predstavljaju 99,7% svih poduzea u Republici Hrvatskoj, a

dominiraju mikro-poduzea (90,7%). MSP zapoljavaju 64,2% ukupne radne snage te stvaraju 54,6% ukupne

dodane vrijednosti. Prosjena dodana vrijednost po zaposleniku u cijelom sektoru MSP-a iznosila je 11.861 EUR

2011. te je pala u odnosu na 13.118 EUR 2010. Dominantna gospodarska djelatnost u sektoru malog

gospodarstva je trgovina, a ona je ujedno i najvei poslodavac. Osim toga podaci o povratu na kapital svjedoe o

niskoj profitabilnosti cijelog sektora. One djelatnosti koje su vezane za proizvodnju, stvaranje nove vrijednosti ili

su temeljene na ulaganju u znanje ine manji dio gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. Po pitanju ulaganja u

istraivanje, razvoj i inovacije u tome sektoru navodi kako od 11.560 MSP u sektoru proizvoake industrije,

1.502 subjekta (13%) proizvode srednje-visoke tehnoloke proizvode, a 533 subjekta (4,6%) visokotehnoloke

proizvode. U uslunom sektoru, od ukupno 69.575 poduzea, 23.040 poduzea (33,1%) je u znanjem intenzivnim

djelatnostima.

... zbog nedostatka inovacijske sposobnosti poslovnog sektora, malog broja primijenjenih (industrijskih)

istraivanja, neuinkovitog sustava poticaja i slabih veza meu inovacijskim subjektima u okviru

inovacijskog lanca vrijednosti ukupni inovacijski uinak Republike Hrvatske nije zadovoljavajui.

Hrvatskim tvrtkama cijelo vrijeme nedostaju inovacijske sposobnosti. Osim malog broja velikih industrijskih tvrtki

esto u stranom vlasnitvu, hrvatske tvrtke pokazuju razmjerno malu sklonost ulaganjima u istraivanja, razvoj i

inovacije te ne predstavljaju kljuni inovacijski subjekt koji bi trebale predstavljati.

Godine 2011. izdaci za istraivanje i razvoj poslovnog sektora (BERD) iznosili su 0,34% BDP-a, to je znatno

ispod prosjeka EU-a koji iznosi 1,27% BDP-a. Dakle, za razliku od Republike Hrvatske, u EU je odnos izmeu

ulaganja javnog i privatnog sektora upravo obrnut: veina ulaganja u znanost dolazi iz nevladinog sektora

(54,1%), a najvii udio privatnog ulaganja (>60%) zabiljeen je u vrlo razvijenim europskim zemljama poput

Luksemburga, Finske i Danske8.

Prema Dravnom zavodu za statistiku (DZS, 2012b), u 2010. godini je u Republici Hrvatskoj postojalo 106

pravnih poslovnih subjekata koji su bili ukljueni u aktivnosti istraivanja i razvoja. To daje naslutiti da inovacijske

aktivnosti zauzimaju prilino marginalno mjesto u natjecateljskoj strategiji hrvatskih tvrtki koje za vlastiti razvoj

izdvajaju ograniene resurse i sposobnosti (Aralica et al., 2008.).

Veina istraivanja i razvoja u privatnom sektoru financirana je od strane samih poslovnih tvrtki (72% u 2009.),

dok strani investitori doprinose poslovnom sektoru sa 14,7%. Poslovna ulaganja u istraivanje i razvoj

koncentrirana su u ogranienom broju sektora (Prikaz 2.), prvenstveno telekomunikacijama (21,2%),

farmaceutskoj industriji (15,2%), proizvodnji motornih vozila i brodova (9,1%), prehrambeno-preraivakoj

industriji (6,1%), graevini (6,1%) i ICT industriji (6,1%). Vrlo ogranien broj korporativnih istraivakih instituta

8 Eurostat

Stranica 17 od 73

ukupno etiri (Ericsson Nikola Tesla, INA, Konarov Institut za elektrotehniku i Galapagos, nasljednik

nekadanjeg Plivinog instituta) pokazuje koliko su koncentrirani kapaciteti istraivanja i razvoja.

Prikaz 2. Izdaci za istraivanje i razvoj poslovnog sektora u 2009. godini, %

Izvor: EUROSTAT

Jedan od temeljnih problema ulaganja u istraivanje i razvoj iz privatnog sektora je slaba tehnoloka razina

hrvatskih poduzea, koja ne mogu stvoriti potrebnu kritinu masu u svrhu apsorpcije istraivakih rezultata i

poveanja svoje inovativnosti.9 Drugim rijeima, hrvatskoj istraivakoj zajednici nedostaju dinamini partneri iz

privatnog sektora koji su trenutno obiljeeni niskim tehnolokim kapacitetima i slabim ulaganjima u istraivanje i

razvoj.10 Takvu situaciju potvruju gore navedeni podaci prema kojima ulaganje poslovnog sektora u istraivanje i

razvoj u RH iznosi svega 30 eura po glavi stanovnika, za razliku od Slovenije gdje iznosi ak 130 eura, pri emu

je potrebno istaknuti da privatna ulaganja rezultiraju inovacijama ee nego javna.11

Prema posljednjem izvjeu Innovation Union Scoreboarda 2011. godine, RH je u odnosu na prethodnu godinu

napredovala za tri mjesta na ljestvici praenja inovativne sposobnosti zemalja EU-a. Hrvatska je takoer

napredovala prema SII pokazatelju (eng. Summary Innovation Index), koji je u 2011. iznosio 0.301 (dok je za

prosjek EU 27 iznosio 0.539), u odnosu na 2008. kada je iznosio 0.293. Time je Hrvatska napustila (najslabiju)

grupu skromno inovativnih (eng. modest innovative) i uvrstila svoje mjesto u grupi umjereno inovativnih (eng.

moderate innovative) zemalja (drugoj od etiri).12 Ovaj rast trebao bi se nastaviti, sa ciljem da SII u 2013. iznosi

0.307, u 2014. godini 0.310, a u 2015. 0.312.13 Treba naglasiti da je RH ve u 2010. godini imala ukupan rast

9 Bakovi, Tomislav: Managing innovation system in transition economies, University of Zagreb, Faculty of Economics and Business, Working Paper Series Paper No. 1001 10 UNESCO Science Report 2010: The Current Status of Science around the World, p. 194 11 The World Bank, 2012, p. 46 12 PRO INNO Europe-Summary Innovation Index (IUS-2008;IUS-2011) 13 Zacrtani cilj Strategije Vladinih programa 2013. 2015. (u izradi)

27,3%

21,2%

15,2%

9,1%

6,1%

6,1%

6,1%

9,1% Znanstvena istraivanja i razvoj

Telekomunikacije

Proizvodnja farmaceutskih proizvoda ipreparataProizvodnja motornih vozila ibrodogradnjaProizvodnja prehrambenih proizvoda ipiaGraevina

Kompjutersko programiranje,savjetovanje i povezane aktivnostiOstalo

Stranica 18 od 73

inovacija od 4%, a u 2011. 5,3%, to je bilo znaajno vie od EU 27 prosjeka (0,33%). Taj trend rasta ukazuje da

e RH, nastavi li istim tempom, jo bolje uvrstiti svoje mjesto u trenutnoj kategoriji. 14

Prikaz 3. Rangiranje zemalja lanica EU-a prema novom Composite Innovation Indicatoru

Izvor: Izrauni u okviru Radnog dokumenta Europske Komisije Developing an indicator of innovation output, od

13. 09. 2013. godine

Novopredloeni inovacijski pokazatelj EU-a (eng. Composite Innovation Indicator) usmjeren iskljuivo prema

mjerenju inovacijskog sveukupnog rezultata kroz 4 komponente: mjerenje tehnolokih inovacija kroz broj

patenata, postotak poslova u aktivnostima temeljenima na znanju, mjerenju konkurentnosti industrijskih sektora

temeljenih na znanju te razini zapoljivosti u brzo rastuim kompanijama u inovativnim sektorima, trenutno jasno

pokazuje poziciju Republike Hrvatske i dodatno ukazuje na postupni, ali spori prelazak RH u grupu umjereno

inovativnih (eng. moderate innovative) zemalja. Svrha ovog pokazatelja u osnovi je mjerenje i prikazivanje udjela

brzo rastuih i inovativnih kompanija u gospodarstvu, a zasigurno e biti jasan pokazatelj uspjenosti provedbe

novog inovacijskog sustava koji e se kroz ovu Strategiju razviti.

Ograniena poslovna ulaganja u istraivanja i razvoj te inovacije pridonijela su tome da se Hrvatska specijalizirala

za proizvodnju i izvoz nie dodane vrijednosti, temeljeno na sektorima niske i srednje-niske tehnologije. Openito,

u usporedbi s drugim gospodarstvima u Sredinjoj i Istonoj Europi, Hrvatska ostvaruje spori napredak u

preobrazbi strukture svoje proizvodnje i izvoza prema proizvodima koji intenzivno koriste tehnologiju i visoko-

obrazovanu radnu snagu.

14

PRO INNO Europe-Summary Innovation Index (IUS-2008;IUS-2011)

Stranica 19 od 73

Slab inovacijski potencijal i ogranienu ulogu hrvatskih tvrtki u aktivnostima istraivanja i razvoja uzrokuje

odreen broj imbenika. Prije svega, nema uinkovitog inovacijskog sustava s jasno postavljenim institucionalnim

ustrojem, zakonodavnim i fiskalnim okvirom, mapiranom i umreenom znanstveno-istraivakom i inovacijskom

infrastrukturom i financijskim mehanizmima za poticanje primjene inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu.

Takoer, nedostatak politike opredijeljenosti na visokoj razini u osnovi je nekoliko problema hrvatskog

inovacijskog sustava, ukljuujui proliferaciju planova, politika te vijea bez odgovarajuih sposobnosti,

nedostatak kontinuiteta i strateke perspektive u inovacijskoj politici, nisku razinu resursa posveenih

istraivanjima i razvoju te inovacijama u gospodarstvu, izvanrednu ranjivost prorauna za znanost, tehnologiju i

inovacije, uspjeh posebnih interesa u opiranju uvoenju promjena neuinkovitih sustava upravljanja i tekoe u

koordinaciji politika i provedbi toliko potrebnih komplementarnih promjena u drugim dijelovima inovacijskog

sustava.

Osim toga, uslijed ogranienog dotoka izravnih stranih investicija u sektore s intenzivnom primjenom tehnologije i

visokom dodanom vrijednou, Hrvatska nije imala mogunost ostvariti koristi od znaajnog prijenosa znanja i

tehnolokog unaprjeenja. Ogranieni apsorpcijski kapacitet domaih tvrtki, posebice u sektoru malih i srednjih

poduzetnika takoer je ograniio apsorpciju i primjenu domaih i stranih znanja i prijenosa tehnologije. Uz to, na

sposobnosti istraivanja i razvoja u privatnom sektoru utjecali su i povijesni imbenici, a posebice restrukturiranje

i privatizacija tvrtki koji su rezultirali ukidanjem velikog broja odjela za istraivanja i razvoj, koji su neko bili dobro

integrirani s proizvodnjom u okviru dravnih tvrtki.

Jo jedno kljuno objanjenje za slabe rezultate poslovnog sektora na podruju istraivanja i razvoja nalazi se u

nedovoljnoj trinoj orijentaciji hrvatskog poslovnog sektora. U usporedbi sa zemljama EU 28, Hrvatska jo uvijek

pokazuje razmjerno nisku otvorenost prema trgovini, to je imbenik koji kao to to potvruju studije provedene

u Hrvatskoj i drugdje slabi sklonost inovacijama. Snana usmjerenost izvoza prema zemljama CEFTA-e

(Jugoistona Europa) i neki vidovi domaeg poslovnog okruenja, kao to je djelomina zatienost od

meunarodne konkurencije, takoer pridonose tome da se na inovacije gleda kao na manje privlaan izvor dobiti

tvrtke.

Patenti pokazuju uspijeva li zemlja komercijalizirati inovacije, osobito nove proizvode i procese. De Rassenfosse

& van Pottelsberghe (2008.) su ustanovili da su aktivnosti patentiranja u suodnosu s produktivnou istraivanja i

razvoja i ne ovise samo o sklonosti patentiranju (OECD, 2009a). Ipak, patenti ne ovise samo o kapacitetu zemlje

za inovacije, nego o mjeri u kojoj gospodarsko okruje potie i olakava patentiranje.

Prikaz 4. koji pokazuje patentne prijave Europskom uredu za patente (EPO), odobrene patente i patentne prijave

prema Ugovoru o suradnji na podruju patenta (PCT), otkriva da Hrvatska zaostaje za sebi slinim zemljama

kada je rije o patentiranju; tek Poljskoj i Slovakoj je odobreno manje patenata na milijun stanovnika izmeu

2006. i 2011. godine. Poljska i Hrvatska postiu neto bolje rezultate u objavi lanaka u znanstvenim asopisima

nego u patentiranju. Zaista, u Hrvatskoj postoji oko 100 objavljenih radova na jedan registrirani patent (Pozzi,

2010.). Ta situacija uglavnom je rezultat sustava napretka u karijeri za istraivae koja stavlja vei naglasak na

Stranica 20 od 73

akademska postignua, potie objave lanaka i temeljna istraivanja, radije nego patente i primijenjena

istraivanja (WB, 2009.).

Prikaz 4. Europski patenti i patentne prijave prema PCT-u na milijun stanovnika 2006. 2011. godine

Izvor: Statistika baza podataka EPO i WIPO, kolovoz 2012.

Promatrajui domae patente, Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo zaprimio je 4 000 prijava za patente u

zadnjem desetljeu, a vie od 1 000 ih je odobreno. Unato nedostatku bilo kakve podrke, a zahvaljujui

profesionalnoj potpori Udruge inovatora, inovatori pojedinci prijavljuju veinu hrvatskih patentnih prava (86%).

Ipak postoje velike razlike u aktivnosti patentiranja na regionalnoj razini (vidi Prikaz 5.). Kao to je oekivano,

zagrebaka regija ima najviu koncentraciju inovacijskih aktivnosti, a prate je Primorsko-goranska (po broju

patentnih prijava) i Splitsko-dalmatinska upanija (po broju odobrenih patentnih prava).

2330

764

326 144 93 82 78 45 25

1889

1072

351

87 62 72 31 30 27

823

452

86 22 26 23 16 9 5

Finska Austrija Slovenija Estonija Maarska eka Hrvatska Slovaka Poljska

PCT patentne prijave od 2006. do 2011. godine po zemlji porijekla posjednika patenta (na mil.stanovnika)

Europske patentne prijave od 2006. do 2011. godine po zemlji porijekla posjednika patenta (na mil.stanovnika)

Stranica 21 od 73

Prikaz 5. Hrvatski patenti po upanijama od 2000. do 2010. godine

Izvor: DZIV

U odnosu na industriju, najvie hrvatskih patenata prijavljenih Europskom uredu za patente odobreno je na

podruju kemije i organske kemije, kako je navedeno u Prikazu 6. Ovaj nalaz u skladu je s injenicom da veinu

istraivanja i razvoja u privatnom sektoru provodi nekoliko velikih tvrtki u specifinim industrijama poput

farmaceutske. Nadmo tih sektora po broju patenata isto tako moe odraavati injenicu da ti sektori pokazuju

iznadprosjenu sklonost patentima, a ne mora biti pokazatelj njihove inovacijske dinaminosti. Niska patentna

aktivnost rezultira niskim primitcima od tantijema i naknada za licence. U 2010. godini ti primitci u Hrvatskoj su

iznosili 32 milijuna amerikih dolara, u odnosu na 105 milijuna u ekoj i 69 milijuna u Sloveniji.

1696

463

117

170

109

153

294

109

196

64

41

63

32

63

34

36

37

51

27

4

524

120

30

46

26

46

165

12

51

27

8

13

21

17

20

24

6

15

10

1

Zagrebaka i Grad Zagreb

Primorsko-goranska

Meimurska

Varadinska

Karlovaka

Istarska

Splitsko-dalmatinska

Brodsko-posavska

Osjeko-baranjska

Koprivniko-krievaka

Virovitiko-podravska

Zadarsko-kninska

Poeko-slavonska

Vukovarsko-srijemska

ibenska

Dubrovako-neretvanska

Bjelovarsko-bilogorska

Sisako-moslavaka

Krapinsko-zagorska

Liko-senjska

Patentne prijave DZIV-u u razdoblju 200.-2010. po upaniji

Patenti koje je odobrio DZIV u razdoblju 200.-2010. po upaniji

Stranica 22 od 73

Prikaz 6. Patentne prijave i odobreni patenti po podrujima u razdoblju 2006. 2011. godine

Izvor: Europski ured za patente

Jo jedno kljuno objanjenje za slabe rezultate privatnog sektora na podruju istraivanja i razvoja nalazi se u

nedovoljnoj razvijenosti veza izmeu poslovnog sektora i sustava obrazovanja i istraivanja. Izravna partnerstva

izmeu znanosti i industrije i nadalje su sporadinog karaktera. Zapravo, prema istraivanju poslovnog sektora

koje je proveo OECD Investment Compact, tek je manji dio poduzea ostvario suradnju s istraivakim

institucijama. Drugi oblici veza, a posebice nastojanja znanstvenih institucija oko komercijalizacije istraivanja

takoer su marginalnog karaktera, o emu svjedoi mali broj supsidijarnih spin out poduzea i patenata iz javnih

istraivakih institucija. Openito, ograniene veze unutar inovacijskog sustava rezultirale su slabim protokom

znanja i prijenosa tehnologije izmeu subjekata koji razvijaju tehnologiju i onih koji je proizvode, to je u konanici

prepreka znaajnom tehnolokom unaprjeenju industrije.

Iako postoji cijeli niz raznih mjera namijenjenih jaanju suradnje izmeu sveuilita i industrije, i znanost i

industrija i dalje su obiljeene preprekama u stvaranju inovacijskih veza. U znanosti je napredovanje karijere

istraivaa odreeno akademskim postignuima, pri emu taj pristup daje prednost objavi znanstvenih radova i

temeljnim istraivanjima na tetu patenata, primijenjenih istraivanja i suradnje s privatnim sektorom. Uz to,

injenica da prevladava institucionalno financiranje, a ne konkurentna raspodjela sredstava, umanjila je

diversifikaciju prihoda koja predstavlja kljuni poticaj za komercijalizaciju istraivanja.

Pokazatelj slabe suradnje znanstveno-istraivakog sektora i industrije vidljiv je u malom udjelu ukupnih prihoda

javnih istraivakih organizacija i visokih uilita koji je ostvaren temeljem ugovorenih istraivanja s industrijom. U

34

24

10 10 8 8

4 4 4

26

15

4 1

4 4

0 0

4

Patentne prijave Odobreni patenti

Stranica 23 od 73

2010. godini udio prihoda ostvarenih iz poslovnog sektora iznosio je 4,6% ukupnih prihoda javnih istraivakih

organizacija i 9,8% prihoda sveuilita. U odnosu na tvrtke koje investiraju u javna istraivanja, radi se uglavnom

o velikim tvrtkama s intenzivnim programima istraivanja koje imaju vlastite istraivake institute. Osnovne

mehanizme suradnje ine ugovori za istraivake projekte koji ukljuuju razvojna istraivanja kao i rutinske

usluge kontrole i ispitivanja kvalitete. Glavni partneri iz javnog istraivakog sektora su istraivaki instituti i

sveuilita sa snanijim potencijalom za istraivanje i razvoj, kao to su Institut Ruer Bokovi i Sveuilite u

Zagrebu, posebice fakulteti/odsjeci elektrotehnike i raunarstva, tehnologije hrane, kemijskog inenjerstva i

poljoprivrede.

Openito gledano, nedostatak poduzetnikih vjetina i ogranieno razumijevanje poslovnih potreba isprijeili su

se stvaranju veza izmeu znanosti i industrije. S poslovne strane postoji nizak stupanj primjene tehnologije u

gospodarstvu i percepcija poduzea da znanstvena i akademska istraivanja imaju ogranien znaaj u odnosu na

njihove aktivnosti, to je rezultiralo niskom potranjom za suradnjom na podruju istraivanja i razvoja (Izvor:

Globalno izvjee o konkurentnosti za razdoblje 2010. 2011.).

Hrvatska je provela brojne instrumente i programe kako bi ojaala suradnju sveuilita i industrije. Dok se teite

nalazi na poveznicama izmeu sveuilita i javnih istraivakih organizacija te poslovnog sektora, nije dolo do

temeljite reforme njihovog sustava upravljanja i unutarnje organizacije. Postojee rukovodee strukture najveih

sveuilita, pri emu svaki fakultet postoji kao zasebna pravna osoba, praktiki onemoguavaju strateko

planiranje koje bi obuhvatilo itavu instituciju i potencijalno onemoguuju ak i rutinske aktivnosti kao to su

praenje i ocjenjivanje. Hrvatska sveuilita i javne istraivake organizacije teko je usmjeravati, budui da

sjedite kontrole nije najvie rukovodstvo ve odbori koji se sastoje od rukovoditelja druge razine i predstavnika

akademskog osoblja. Ovaj nain upravljanja/rukovodstva vie podrava reciprono ponaanje i strukturne

ovisnosti te posljedino sprjeava prilagodbe unutarnje organizacije, prioriteta i poticaja koji se trae za izgradnju

snanih sveuilita koja bi ostvarivala dobre rezultate.

Slabljenje temeljnih ljudskih potencijala za znanost, tehnologiju i inovacije, pomanjkanje poduzetnikih vjetina i

ogranieno razumijevanje poslovnih potreba stoga su se isprijeili stvaranju veza izmeu znanosti i industrije. I

doista, odljev mozgova i razmjerno niska razina studenata i diplomanata matematike, znanosti i tehnikih

znanosti ve je dovela do pomanjkanja kvalificiranog osoblja za inovacije. Drugo je pitanje vezano uz razlike

izmeu kurikuluma i potreba trita rada koje se mijenjaju, a o emu govori postojea struktura diplomanata

prema podrujima, nedostatak mekih i poduzetnikih vjetina i vrlo niska razina cjeloivotnog uenja.

Obrazovne ustanove na svim razinama potrebno je poticati da svoje programe prilagode na nain koji bolje

odgovara potrebama za odreenim kvalifikacijama u trinom gospodarstvu koje je sve vie poticano

inovacijama. To podrazumijeva novi pristup poduavanju kreativnosti i lateralnog razmiljanja za razliku od

klasine nastave. Jaanje stairanja (vjebenitva) tijekom tercijarnog obrazovanja takoer bi pomoglo u

razvijanju praktinih iskustava i vjetina.

Stranica 24 od 73

Osnivanje sveuilinih spin out poduzea nije se sustavno nadziralo niti pratilo. Vea je vjerojatnost da istraivai

i sveuilini studenti pokrenu vlastiti posao bez znanja ili potpore fakulteta i sveuilita. Tijekom prethodnih

godina, diljem Hrvatske osnivani su Uredi za prijenos tehnologije, pripojeni sveuilitima i Institutu Ruer

Bokovi15. Za budui razvoj spin off drutava koja su rezultat aktivnosti sveuilita te pokretanja studentskih

tvrtki (start-ups), potrebno je osigurati snanije poticaje vezane uz prava intelektualnog vlasnitva. Usto bi bilo

dobro ojaati postojee urede za prijenos tehnologije pri sveuilitima te osigurati sredstva za tehnoloko

mapiranje i patentiranje.

Budue prilike Republike Hrvatske nalaze se u integraciji s Europskom unijom, poticanju poslovnih

inovacija i punom koritenju znanstveno-istraivakih kapaciteta.

Inovacijski eko-sustav predmet je stratekog planiranja rasta u Europskoj uniji do 2020. Europska je unija

postavila pet ambicioznih ciljeva kojima se eli potaknuti zapoljavanje, inovativnost, obrazovanje, drutvena

ukljuenost te odriva energetska politika. Za ostvarenje tih ciljeva osmiljeno je sedam stoernih inicijativa, od

kojih se veina moe ostvariti i dugoronije odrati samo bitnim unaprjeenjem obrazovnog i istraivakog

prostora. Od svake se drave lanice, pa tako i Hrvatske, oekuje aktivno sudjelovanje u tim inicijativama i

suradnja na njihovu ostvarenju.

Jedna od glavnih inicijativa Europske unije je Inovacijska unija (eng. Innovation Union), koja za cilj ima

preusmjeravanje istraivako-razvojne djelatnosti na glavne drutvene izazove kao to su klimatske promjene,

nedostatak sirovina i energije, zdravstveni problemi i problemi starenja populacije, uz bolje povezivanje znanosti i

gospodarstva kako bi se izumi to prije pretvorili u inovativne proizvode i usluge. Kljune tehnologije kao to su

biotehnologija, nanotehnologija, napredni materijali, fotonika, mikro i nano elektronika te napredni proizvodni

sustavi mogu posluiti kao temelj za iroku paletu novih procesa i proizvoda i usluga, ukljuujui razvoj potpuno

novih industrija kroz naredno desetljee.

Kako bi se postigli ciljevi Inovacijske unije, potrebno je nastaviti s ulaganjem u obrazovanje, istraivanje i razvoj,

inovacije te informacijsku i komunikacijsku tehnologiju; EU i nacionalne inovacijski sustave potrebno je bolje

meusobno povezati, a njihovu djelotvornost potrebno je poboljati; EU obrazovni sustavi na svim svojim

razinama moraju se modernizirati, dok izvrsnost mora postati vodee naelo; istraivaima i inovatorima potrebno

je omoguiti da rade i surauju diljem Europe s jednakom lakoom kao i unutar nacionalnih granica; Europski

istraivaki prostor mora se kompletirati unutar etiri godine uspostavljajui okruenje za potpuno slobodnu

razmjenu znanja; dostupnost europskih programa mora se pojednostavniti kako bi se privatnom sektoru olakalo

ulaganje uz podrku Europske investicijske banke; Europski fond za regionalni razvoj mora se koristiti za razvoj

15 Ured za transfer tehnologije Sveuilita u Zagrebu, Ured za transfer tehnologije Sveuilita u Splitu, Ured za transfer tehnologije Sveuilita u Rijeci, Ured za transfer tehnologije Sveuilita u Osijeku, Ured za transfer tehnologije Instituta Ruer

Bokovi Ruer Inovacije

Stranica 25 od 73

istraivakih i inovacijskih kapaciteta diljem Europe u skladu s nacionalno/regionalno osmiljenim strategijama

pametne specijalizacije; naglasak treba biti na povezivanju inovacijskog lanca vrijednosti s ciljem komercijalizacije

inovacija u gospodarstvu; moraju se ukloniti sve prepreke suradnji istraivake zajednice s gospodarstvom i sve

preostale prepreke koje se nalaze pred poduzetnicima u razvoju inovativnih proizvoda i usluga na tritu; mora se

pokrenuti europsko inovacijsko partnerstvo kako bi se ubrzali istraivanje, razvoj i stavljanje na trite inovacija

kojima se razrjeuju najvaniji drutveni izazovi; snaga u dizajnu i kreativnosti mora se bolje iskoristiti, a primjena

socijalnih inovacija mora se potaknuti, dok je potrebno razvijati bolje razumijevanje za inovacije u javnom sektoru.

Hrvatska se mora prilagoditi kretanjima u inovacijski usmjerenoj Europi, posebno stoga to je ulaskom u EU

potpuno preuzela obveze zacrtane navedenim dokumentima. Jedino e se primjerenim obrazovanjem i

poticanjem inovativnosti moi opstati, a bilo bi poeljno i napredovati u takvom okruenju. S jednakim

argumentima kojima je pokrenuta Europska unija, u Hrvatskoj moraju zapoeti procesi preobrazbe svih razina

obrazovanja s usmjeravanjem na stvaranje inovacijskog drutva. Tek obrazovana i inovativna Hrvatska moe

postati uspjena lanica inovacijski usmjerene Europe i omoguiti svojim graanima primjerenu kvalitetu ivota.

Temeljna uloga obrazovnog i istraivakog sustava je pruiti svakom pojedincu priliku za razvoj koji e mu pak

omoguiti ostvarenje njegovih mogunosti u dananjem i sutranjem drutvu. Sve obrazovne institucije na svim

razinama (osnovne i srednje kole, veleuilita i sveuilita) moraju izvravati opsean djelokrug svojih funkcija s

punom odgovornou. Sveuilita trebaju dodatno pojaati svoju drutvenu i gospodarsku ulogu i uz obrazovanje

se usmjeriti na istraivanje i inovativnost te snanije utjecati na gospodarski razvoj. Pritom su nuni partnerski

odnosi s poslovnom zajednicom.

Hrvatski istraivaki prostor mora sadravati komponente koje su bitne za hrvatsku sredinu i mora potovati

nacionalne prioritete u svim podrujima znanosti u kojima oni postoje, teei prema razvoju industrije i

ostvarivanju industrijskog liderstva kakvo je predvieno u okvirima europskog gospodarstva.

Ostvareno pristupanje Europskoj uniji i vea integracija s ostatkom svijeta preko raznih subjekata u okviru

inovacijskog sustava Republike Hrvatske otvaraju i brojne nove prilike. Te prilike ukljuuju potpuni pristup

tritima EU-a, dodatno financiranje istraivanja, razvoja i inovacija te veu mobilnost i veze s dijasporom.

Zapravo, vea mobilnost i integracija u mree meunarodnih istraivanja i inovacija posebno su kljune za malo

gospodarstvo. Ipak, drava e trebati osigurati podrku tvrtkama i istraivaima u smislu dobrog koritenja prilika

koje pruaju vea integracija i vea financijska sredstva.

Vanu ulogu u izgradnji kapaciteta i jaanju raspoloivih resursa za inovacije, ukljuujui ljudske potencijale i

infrastrukturu, mogu imati fondovi EU-a, ali i koritenje nacionalnih sredstava u mnogo veoj mjeri nego prije.

Apsorpcija europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) i daljnje koritenje sredstava iz programa

unije (kao to su HORIZON 2020 i COSMO) mogli bi pomoi u osiguranju poetnog poticaja za razvoj uspjenog

nacionalnog inovacijskog sustava. Meutim, to bi uglavnom bilo usmjereno prema izgradnji kapaciteta i

istraivanjima i razvoju u predkonkurentnoj fazi. Nacionalna javna sredstva, posebice kada utjeu na privatna

ulaganja u istraivanja i razvoj, mogu nadopuniti europske financijske poticaje s teitem na inovacijama koje su

Stranica 26 od 73

blizu plasmana na trite i na pruanju potpore komercijalizaciji. Svaka potpora treba biti strateka i uvjetovana

strogim mjerilima kvalitete.

Njegovanje razvoja dinaminog poslovnog sektora takoer e imati kljunu ulogu u stimuliranju buduih inovacija.

Potpuno otvoren pristup tritima EU-a predstavlja mogunosti za poveanje izvoza i u sektorima visoke dodane

vrijednosti, pod uvjetom da hrvatski poslovni sektor razvije inovacijske sposobnosti kakve su potrebne da bi se

odrao put produktivnosti i poboljanja kvalitete, a time i meunarodne konkurentnosti. Dravna politika moe

pomoi da se taj put ostvari kroz podrku boljem koritenju hrvatske radne snage i sveobuhvatno poboljanje

njihovih vjetina te relevantnosti tih vjetina za industriju. Tome takoer mogu pridonijeti poboljanja okvirnih

uvjeta za inovacije te poboljanje institucionalne i materijalne infrastrukture koja podrava dinamini sustav

inovacija. Njegovanje inovativnih tvrtki usmjerenih prema izvozu takoer moe zahtijevati dodatne inicijative za

ostvarivanje niih trokova ulaska na meunarodna trita i transakcija na tim tritima, ukljuujui regulatorne

izmjene i podrku u vidu informacijske i logistike infrastrukture.

Poboljano koritenje ICT-a za industrijsku konkurentnost, optimizaciju resursa i inovacija bit e neophodno za

buduu konkurentnost hrvatskog gospodarstva, kao to je navedeno u Europi 2020 (s naglaskom na Digitalni

plan). Poslovanje u RH vjerojatno e se suoiti sa sve veom nestaicom ICT strunjaka i naprednih ICT

korisnika. Paralelno s tim potrebno je poticati pojednostavljenje poslovnih transakcija inovativnim koritenjem

ICT-a u cijelom industrijskom lancu vrijednosti, primjerice putem e-fakturiranja, te potaknuti ukupnu konkurentnost

kroz demonstracijske projekte za promicanje integracije poduzea, posebno malih i srednjih poduzea, u globalni

digitalni lanac vrijednosti.

Kako bi se u cijelosti iskoristile prednosti postojeih hrvatskih istraivakih kapaciteta i poveao njihov doprinos

nacionalnom inovacijskom uinku, kljunu ulogu imat e jaanje veza izmeu znanosti i industrije u

istraivanjima, obrazovanju i osposobljavanju. Snanije veze potaknut e protok znanja i prijenos tehnologije,

komercijalizaciju znanstvenih rezultata i postupnu prilagodbu istraivanja poslovnim potrebama. U tu svrhu

drava treba jaati institucije koje su osnovane radi promicanja veza izmeu znanosti i industrije te radi

komercijalizacije rezultata istraivanja, i omoguiti umreavanje znanstveno-istraivakih i inovacijskih kapaciteta

u okviru odreenih sektora putem razvoja sektorskih i KET tehnolokih platformi i formiranja visoko-tehnoloke

mree za industriju kako bi se iste mogle povezati s europskim tehnolokim platformama.16

Okupljanjem resursa i znanja te promicanjem suradnje meu tvrtkama, tijelima javne vlasti i sveuilita, klasteri i

umreavanje poboljavaju konkurentnost industrije i primjenu inovacija u gospodarstvu. Politikom razvoja klastera

RH e nastojati prevladati postojee trine neuspjehe i jaz u financiranju, potiui suradnju izmeu tvrtki i

znanstveno-istraivakih institucija. Kroz klastere se moe postii kritina masa za istraivanje, razvoj i inovacije,

16 Kako bi okupili sve relevantne industrijske imbenike da razviju zajedniku viziju o istraivanju i razvoju, Europska komisija od 2004. podrava stvaranje europskih tehnolokih platformi. Postavljene su zajednike tehnoloke inicijative za daljnja istraivanja na europskoj razini u podrujima s visokim inovacijskim potencijalom. Komisija je takoer pokrenula tri javno-privatna partnerstva u okviru Paketa europskog gospodarskog oporavka: Tvornice budunosti, Energetski uinkovite zgrade i Zeleni automobili, da podre srednje i dugorono istraivanje i razvoj kako bi odgovorili na neodgodive izazove konkurentnosti i odrivosti u glavnim industrijskim sektorima.

Stranica 27 od 73

vjetine, financiranja, meusobno oplemenjivanje ideja i poduzetnikih inicijativa. Za ubrzavanje razvoja

komercijalnih tehnologija neophodno je potaknuti suradnju na tehnolokim politikama i programima te pojaati

podrku preko pilot i demonstracijskih projekata.

Za uspostavu trita inovativnih roba i usluga potrebno je pravovremeno zakonodavno ureivanje unutarnjeg

trita, bre postavljanje standarda, rano usmjeravanje pozornosti na potrebe potroaa te komercijalna i pred-

komercijalna javna nabava.

Ostvarivanjem ciljeva postavljenih u okviru Inovacijske strategije potrebno je izgraditi temelje za odriv

inovacijski sustav Republike Hrvatske i uinkovit inovacijski lanac vrijednosti.

Kao to je prethodno spomenuto, Hrvatska je sada dosegla kritinu toku i mora poduzeti hitne korake kako bi

nadvladala prijetnje nacionalnom inovacijskom sustavu te izgradila temelje za ostvarivanje veeg inovacijskog

uinka.

Potpuna integracija u Europsku uniju predstavljat e vane izazove s kojima se svi gospodarski subjekti i subjekti

ireg inovacijskog sustava trebaju proaktivno pozabaviti. Naime, iako e hrvatske tvrtke ostvariti puni pristup

europskim tritima, integracija takoer znai da e biti potrebno suoavanje s veom konkurencijom, a posebice

na tritima i u sektorima koji dosad zbog raznih institucionalnih aranmana nisu bili u cijelosti izloeni

meunarodnoj konkurenciji. To e vjerojatno pogoditi irok raspon sektora od prehrambeno-preraivakog

sektora do tehniki orijentiranih tvrtki povezanih s javnom nabavom. Zahvaljujui promjeni vanjsko-trgovinskog

reima, pristupanje EU takoer moe rezultirati veim preprekama prema nekim tradicionalnim tritima,

ukljuujui regiju Zapadnog Balkana. Osim toga, postoji vjerojatnost da e meunarodna konkurencija postati jo

ea kako se bude uzdizala skupina (novih) gospodarstava u nastajanju.

Kao rezultat toga, tvrtkama prijeti potencijalni gubitak konkurentnosti u odnosu na usporedive zemlje.

Konkurentnost koja se temelji na niskim trokovima radne snage vie nije odriva, osobito s obzirom na sve veu

konkurenciju gospodarstava s niskim trokovima radne snage. Hrvatska e trebati preusmjeriti svoje

gospodarstvo prema konkurentnosti koja se u veoj mjeri temelji na inovacijama u djelatnostima s veom

dodanom vrijednou. To takoer podrazumijeva nastojanja da se privue vie stranih ulaganja u tehnoloki

intenzivne izvozne sektore gospodarstva.

Kako bi se osigurao brz i djelotvoran odgovor na ove potencijalne prijetnje, hrvatska Vlada treba potvrditi svoju

politiku opredijeljenost prema pruanju podrke razvoju nacionalnog inovacijskog sustava te donijeti

sveobuhvatan strateki pristup inovacijama. Dosad je hrvatski sustav podrke inovacijama bio obiljeen

fragmentacijom i preklapanjem izmeu javnih tijela na podruju inovacija, udvostruavanjem programa,

pomanjkanjem vremenskog kontinuiteta, te nedovoljno razvijenom kulturom prethodne (ex-ante) i naknadne (ex-

post) ocjene politika te nedostatkom jasno utvrenih stratekih prioriteta. Dugorona strategija i program

inovacijske politike takoer su pogoeni promjenjivim proraunima za istraivanja i razvoj.

Stranica 28 od 73

Stoga e za ispravljanje neuravnoteenosti i popunjavanje nedostataka u hrvatskom inovacijskom sustavu biti

potrebna dosljedna inovacijska politika koja jasno utvruje ope strateke ciljeve i povezuje ih s mjerljivim i

realnim posebnim ciljevima. Drava se treba usredotoiti na poboljanje upravljanja nacionalnim inovacijskim

sustavom i poboljanje regulatornog okvira, osiguravajui snane znanstvene i tehnoloke kapacitete i u

privatnom i u javnom sektoru te jaajui inovacijski potencijal gospodarstva, poveanjem suradnje i protoka

znanja izmeu industrije i akademske zajednice, kao i jaanjem ljudskih potencijala za inovacije.

Programe javne podrke i financiranja inovacija takoer bi trebalo racionalizirati kako bi se izbjeglo

udvostruavanje. Treba pojasniti ulogu javnih tijela na podruju inovacija te povui razliku izmeu institucija koje

izrauju politike i agencija koje rade na njihovoj provedbi. Na kraju, djelotvornost inovacijske politike trebalo bi

ojaati kroz stabiliziranje prorauna za istraivanja i razvoj, jaanje konzultacija s dionicima, ukljuivanje vanjskih

strunjaka te sustavno praenje i ocjenjivanje svih dosad primjenjivanih mjera koje e imati jasan utjecaj na

odluke o zadravanju ili prekidanju odreenih programa financiranih javnim sredstvima.

Stranica 29 od 73

II. VIZIJA I STRATEKI CILJEVI

Inovacijskom strategijom Republike Hrvatske nastoji se osigurati koordiniran pristup odrivom drutveno-

gospodarskom razvoju Republike Hrvatske kroz uspostavu uinkovitog inovacijskog sustava Republike Hrvatske

koji e povezati upravljanje inovacijskom politikom odozgo i odozdo, povezivanjem razliitih ministarstava te

drugih sredinjih dravnih institucija s ostalim sudionicima u drutveno-gospodarskom razvoju zemlje. Takoer e

usmjeriti hrvatsko gospodarstvo prema aktivnostima koje su utemeljene na znanju kako bi se iskoristio teritorijalni

kapital koji Hrvatska ima s obzirom na resurse, tradiciju u industrijskoj proizvodnji i sposobnosti za inovativnost i

kreativnost kao osnovnim imbenicima pokretanja gospodarstva.

Strategija je vaan meusektorski dio planiranja nacionalnog razvojnog procesa iji je cjelokupni cilj dati doprinos

drutveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske stvaranjem uvjeta koji e svim dijelovima zemlje

omoguavati jaanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala. Strategijom e se definirati

inovacijski lanac vrijednosti, institucionalni i financijski okvir i nain komunikacije te modeli suradnje izmeu

javnog, znanstveno-istraivakog i poslovnog sektora u cilju uspjenog premoivanja tzv. doline smrti u razvoju

novih proizvoda i tehnologije i primjene rezultata znanstveno-istraivakog rada u gospodarstvu.

Strategija slijedi novi pristup Europske unije u kojem inovacijska politika ini nadogradnju znanstveno-tehnoloke

politike neke zemlje sa irim obuhvatom inovacija koje se izdiu iznad samo tehnolokih inovacija i onih inovacija

usmjerenih na razvoj novih proizvoda. Novi koncept inovacijske politike ukljuuje sve dionike inovacijskog

sustava, sa posebnim naglaskom na poslovni sektor i osim primjene inovacija u razvoju novih proizvoda i

tehnologije i uslune inovacije, ukljuuje inovacije u poslovnim procesima i organizacijskim strukturama.

VIZIJA:

Hrvatska e do 2020. biti meunarodno prepoznata po znanstveno-istraivakoj izvrsnosti i pozicionirana kao

vrijedan partner u globalnom inovacijskom lancu vrijednosti. Kljuni imbenici inovacijskog sustava Republike

Hrvatske dat e znatan doprinos poveanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i socijalnom napretku

temeljem uinkovite primjene i generiranja znanja, kreativnosti i inovacija.

GLAVNI STRATEKI CILJ

Poveanje drutvene dobrobiti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva temeljeno na znanju, kreativnosti i

inovacijama.

U cilju ostvarenja postavljene vizije i glavnog stratekog cilja definirani su sljedei s

Nacrt prijedloga Inovacijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020

Text of Nacrt prijedloga Inovacijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020

Nacrt prijedloga Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRT-u

Nacrt prijedloga Pravilnika o načinu uočavanja, školovanja

Na temelju članka 126. Statuta Gimnazije i strukovne škole ... · 3. Izrada prijedloga za ovrhu Računovodstvo/ Nacrt prijedloga za Najkasnije Tajništvo ovrhu Općinskom dva (2)

04 Uputa 52 - nacrt prijedloga konacan donosenje

KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI izmjena zakona o ZZ 2015.pdf · KONAČNI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Zagreb, svibanj 2015. Članak 1

NACRT prijedloga Odluka o komunalnom redu

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE NACRT - hrmud.hrhrmud.hr/wp-content/uploads/2017/11/Nacrt-prijedloga-Zakona-o-mu… · Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PROSVJETNOJ INSPEKCIJI prijedloga Zakona o prosvjetnoj inspekciji.pdf · ili upravnim poslovima od najmanje pet godine te koja ima položen državni stručni

Nacrt prijedloga ZAKON O MUZEJIMA 26 01 2015.docx

PRAVILNIK O Nacrt prijedloga PREDMET PRAVILNIKAos-stobrec.skole.hr/.../543/Nacrt-prijedloga-pravilnika-skolovanje-ucenika-s-TUR.pdfu redovitim odgojno-obrazovnim ustanovama (u daljnjem

Nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim

Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona

Nacrt prijedloga Pravilnika o stalnim sudskim tumacima.docx

Nacrt prijedloga Zakona - Interno prepravljen tekst NACRT ... prepravljen tekst_Nacrt prijedloga Zakona o... · Nacrt prijedloga Zakona - Interno prepravljen tekst – K.P. (08.12.2017.)

Nacrt prijedloga Zakona o stečaju potrošača

-NACRT PRIJEDLOGA - hup.hr prijedloga Posebnih uzanci... · (21) Građevinska knjiga je dokument koji vodi Izvođač, a u koju se upisuju podaci o količinama stvarno izvedenih radova

PROGRAM STATISTIČKIH AKTIVNOSTI · program statistiČkih aktivnosti republike hrvatske 2018. – 2020. nacrt prijedloga zagreb, studeni 2017

NACRT PRIJEDLOGA ODLUKE O IZMJENAMA I ......URBROJ: 2170/1-06-02/2-18-1 U Rijeci, 26. rujna 2018. NACRT PRIJEDLOGA ODLUKE O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O USTROJSTVU I DJELOKRUGU RADA

NACRT PRIJEDLOGA ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI...1 NACRT PRIJEDLOGA ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovim Zakonom uređuje se djelatnost socijalne skrbi, načela

NACRT PRIJEDLOGA · godiŠnji provedbeni plan statistiČkih aktivnosti republike hrvatske 2019. godine nacrt prijedloga zagreb, studeni 2018

Nacrt prijedloga Zakona - Interno prepravljen tekst NACRT ...upzg.hr/file/files/interno prepravljen tekst_Nacrt prijedloga Zakona o prijevozu u...(3) Ovaj Zakon se ne primjenjuje na

Nacrt prijedloga zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti, s

Nacrt prijedloga Odluke o odvodnji otpadnih voda na području

NACRT PRIJEDLOGA ODLUKE O UVJETIMA I NAČINU …

2013 - RADNI NACRT PRIJEDLOGA UREDBE O ......1 RADNI NACRT PRIJEDLOGA 14.5..2013. Radna verzija Nacrta prijedloga Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva Financija Carinske uprave

Nacrt prijedloga Strategije regionalnog razvoja RH za razdoblje do

Nacrt konačnog prijedloga zakona

Nacrt prijedloga Zakona

Nacrt prijedloga Zakona o reviziji

Documents

Nacrt prijedloga Inovacijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020

Text of Nacrt prijedloga Inovacijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020