TEORIJA ARHITEKTURE 1 22.9.2010 Arnold *Šunberg+- izmislio dvanaesterski niz, a svojim učenicima ga nije htio objašnjavati ved im je rekao da ude na Bachu -teza da modernitet počinje u razdoblju prosvjetiteljstva- koji je omogudio nove poglede Racionalizam, racionalističke metode -Temelj Rene Descartes (1596.-1650 ) René Descartes, XVII. st. Racionalistička deduktivna metoda - uzor u geometriji Iz saznanja o jednom geometrijskom tijelu možemo spoznati cijelu geometriju Descartes je osnivač analitičke geometrije. Raščlanjivanje na geometrijske elemente i koordinatno sagledavanje problema postaje pristup sagledavanja arhitekture. Njegova se filozofija razvila u tzv. ortodoksno kartezijanstvo -težnja ka jasnodi mišljenja, racionalnom savladavanju stvarnosti. Descartes - lat. Cartesius U djelu “Rasprava o metodi” polazi od kritika dotadašnje skolastičke filozofije i znanstvene misli, i ističe potrebu za novim metodama, jer želi osloboditi razum od okova dogmi, želi da razum bude kriterij. “Cogito ergo sum” - mislim dakle jesam. Čovjek je prije svega misaono bide - to je temelj njegovog racionalističkog gledišta. Kriterij spoznaje utemeljen je na sposobnosti čovjekovog uma daspoznaje vlastitim snagama, da unosi sumnju koja osigurava pravilno rasuđivanje. Načela njegove deduktivne metode: 1. sve primati kritički i kao istinu uzeti samo ono što se očituje kao jasno i razgovjetno; 2. svaki problem podijeliti u više dijelova, da bi se lakše došlo dorješenja; 3. zaključiti polazedi od jednostavnog prema složenijem, tako postepeno dodi do spoznaje; 4. provjeriti, činedi stalno opde preglede, da ništa nije promaklo. Dakle, spoznaš zakon jednostavnog pa češ razumjeti dodi do složenog, striktna metoda. Moraš sumnjati, vratiti se i provjeriti jeli išao ispravno.- otvara put dobu razuma Autoritet postaje razum – u isti tren se gubi sigurnost (ostaju pitanja na koja nema odgovora) Entligtenment; Illuminismo- element svjetla kao donošenje razuma 'paradigm shift'- smjena nadina mišljenja, dobivena sloboda da sam odlučuješ o svojoj sudbini, ali izgubio si to da se možeš osloniti na 'boga', da ti da odgovor na 'teška' pitanja- a često ne možeš sam sebi dati odgovor, pa se javlja tjeskoba Max Horkheimer, Theodor Adorno- Dijalektika prosvjetiteljstva, 1947 -taj isti razum koji dovodi do otkrida, doveo je i do tragičnih situacija rata, holokausta (vrhunac znanosti, vrhunac zla) Max Horkheimer- Pomračenje uma, 1963 -ti autori su dali kritiku idilične slike napretka potpomognute prosvjetiteljstvom Teze iz Dijalektike prosvjetiteljstva i Pomračenja uma govore o krizi prosvjetiteljstva, ali samim tim i o krizi modernog čovjeka, gdje su ga njegove subjektivne okolnosti pretvorile u bide tehnike podvrgnuto maksimama instrumentalnog uma. Njegova uloga u svijetu doista je nezamisliva bez umjetnog svijeta što ga je proizveo da bi obitavao u njemu. Ljudsko bide kao prirodno bide postaje sve viš objekt tehničkog znanja. Čovjek, da bi svoj identitet potvrdio u tehničkom poretku svijeta, pristaje na kraju biti objekt primjene tehnološkog instrumentarija biotehnologije. Ona predstavlja čovjekov dugi put istraživanja svijeta od sve vanjske materijalne prirode koja ga okružuje prema materijalu vlastitog bida.

-društvo je ušlo u fazu Enzesbergove „industrije svijesti“, posredstvom masovnih medija mase tog također masovnog društva konzumiraju zajednički i hipnotisano sve produkte filmskih i televizijskih programa Manfredo Tafuri Encikolopedisti- politika, matematika, fizika, sociologija, pedagogija, ekonomija.. Newton- ako spoznaš matematiku, možeš spoznati društvo, urediti ga -razvoj trgovine -francuska revolucija 1789. -američka revolucija Colbert- Akademija kao glavni centar širenja prosvjetiteljske misli Luj XIV (apsolutni), Luj XV (prosvjedeni)- imati značenje da bi mogao vladati Racionalizam vs empirizam Descartes Locke(opažanja osjetila iskustvo), Hume empirizam- filozofska nauka koja priznaje iskustvo jedinimsredstvom vjerodostojne spoznaje racionalizam- smjer u teoriji spoznaje koji smatra da je razum izvori kriterij vjerodostojnog znanja. Arhitektura propituje ljepotu- što je to, jeli to zadano ili relativno po Rousseau, od prirode dobar i nije počinio nikakav istočni grijeh ved ga je pokvarila civilizacija i kultura. Po njemu sav napredak znanosti, umjetnosti, tehnike i privrede znači gubitak izvorne ljudskosti, zdrave prirodne srede i harmonije. Nevino samoljublje pretvara se pod utjecajem razuma u egoizam, a pretjerana putenost, slabljenje karaktera i pokvarenost običaja posljedica su razvijanja umjetnosti. Privatno vlasništvo podijelilo je ljude na bogate i siromašne, a vlast na jake i slabe: Prvi koji je došao na zamisao da ogradi komad zemljišta i da kaže: "Ovo je moje" i koji je uz to našao dovoljno naivne ljude da mu to povjeruju bio je pravi osnivač građanskog društva. Koliko bi zločina, ratova i ubojstava, koliko nevolja i strahota uštedio ljudskom rodu onaj koji bi tada, iščupavši oznake i zatrpavši jarak, viknuo svojim bližnjima: "Ne slušajte tu varalicu, propali ste ako zaboravite da zemaljski plodovi pripadaju svima, a zemlja nikome!". Descartes- na njegovim učenjima je djelovao Claude Perrault XVII st J.J. Rousseau- Abbe Laugier Claude Perrault (1613-1686) -radio istočnu fasadu Louvrea 1669. Prvo je bio pozvan Bernini (koji je napravio baroknu), ali ako je Francuska postala zemlja razuma dali joj treba takvo oblikovanje. Bernini je na kraju napravio samo bistu Luja na konju C. Perrault radi jednostavnu, mirnu (igra svjetla i sjene), a ne bujnu i raskošnu fasadu. Stupovi nisu dio zida; težnja čitanju, čistodi (grčka tektonska arhitektura), samostojedi vitki elegantni dvostruki stupovi- dobiva se vedi prostor između stupova i više svjetla. Čak dojam gotike- grčka u izrazu, a gotika u dojmu prostora. C. Perrault je po zanimanju bio liječnik (secira naslijeđenu teoriju) radi prijevod Vitruvija- dobar, polemički; napadaga kao do tada ne napadnutu dogmu

njegov (Vitruvijev) stav proporcija je bio preuzet bez kritike, a on kritizira jer ne može biti apsolutan status ljudskih proporcija kad nas ima različitih, stvar nije apsolutna nego relativna.Mjere se rimski spomenici i vidi se da nema univerzalnih mjera. Klasicizam Medicinar, kasno ulazi u arhitekturu Natječaj za istočnu fasadu Louvrea (nakon što je berninijev rad odbijen) Novi simbol prosvjedene Francuske (ovo djelo simbolizira podjel u klasicističkog shvadanja u baroku) Fasada – prizemlje kao postament;M prvi i drugi kat – golema kolonada dvostrukih stupova Karakterizira vrijeme baroka. U svom razmatranju Vitruvija negira apsolutnu zakonitost razmjera (tvrdi da u životu nema pravila koje se ne bi moglo mijenjati). Smatra da je taj zakon plod konvencije arhitekata, a ne neki apsolutni i univerzalni, te da treba idi za nekim novim, vlastitim razmjerom (jer osim razmjera bitna je i kvaliteta materijala, kao i obrada).Negira zakonitost kao apriori postavljene vrijednosti - tvrdi da sloboda može biti isto tako lijepa: “Treba promatrati sa smislom,bez preduvjerenja”. Negira korijene arhitekture u prirodi - arhitektura je čista invencija,fantastična umjetnost. Kao teoretičar zastupa strogo klasicističke nazore; uzor su mu građevinski redovi antike i njihovi zakoni proporcija 2 kategorije ljepote Pozitivna (apsolutna)- simetrija, monumentalnost, kvaliteta materijala, izvedbe Arbitrarna- proporcije Jacques-Francois Blondel -vrada apsolutni autoritet proporcija J.J. Rousseau-priroda kao učiteljica Elementarna, primitivna ljepota Divljina=iskrenost osjedaja Abbe Laugier *ejb ložje+ (otac Marc-Antoine) Teoretičar Prvobitna 'primitivna' koliba Ideja svjetla-kao simbol ulaska razuma Samo osnovni nosači derivirano od Vitruvija (vječna ljepota arhitekture)= čista konstrukcija bez dekorativnih elemenata Racionalizam; zakon prirode (Russau) Jacques-German Soufflot St. Genevieve, 1755- -kalsicizam -grčki križ -čisti geometrijski likovi -Ogromna kupola – jako svijetlo (dojam lebdenja) - korintski red -ne više dojam gotike nego antike -unutra apsolutni dojam lakode, prostranosti; sistem niskih kupola -kasnije uništen dojam- zazidani prozori; te poslužila kao Panteon-za pokapanje velikih osoba- Zoila i drugi -na brežuljku u Latinskoj četvrti -u centru crkve njihalo kao simbol znanosti -zaštitnica pariza i francuske

Jacques-François Blondel, XVIII. St -pedagog -ideja društvene zadade arhitekture -učitelj 'revolucinarne', 'vizionarske' generacije arhitekata: Ledoux, Boullée,Dürand; -ideja 'funkcionalizma'- odnosno ideja adekvatnog izražavanja funkcije putem forme; forma mora ispričati što predstavlja, kakva je to građevina- koji je socijalni status njenog vlasnika- pomaže svojim suvremenicima da se orijentiraju u svom 'turbulentnom' vremenu -tip i karakter arhitekture- odgovara određenom društvenom tipu glavna pravila: •kompozicija •tip •karakter Aktivna uloga arhitekture u društvu = reprezentativno pročelje. Zagovara ideju apsolutne ljepoteVrada se zakonitostima proporcije. Brani proporciju i postojanje prirodnih zakona proporcije - oni su izraženi u odnosu brojeva koji vrijede u matematici i graditeljstvu. Arhitektura se mora razlikovati od drugih umjetnosti - ona nemas amo proporciju, simetriju i ravnotežu, ved Blondel govori i o funkcionalnosti arhitekture, javnosti uloge arhitektonskog djela, to je funkcionalistička komponenta. U građevinarstvo uvodi praktične detalje, provodedi načela o proporcijama (po Albertiju) Potraga za stilom novog vremena- a na temelju preciznog preispitivanja i revaloriziranja antičkog naslijeđa, ali kojem se okrenut od 4- egipatskoj, etruščanskoj, grčkoj ili rimskoj? Le Roy, Winckelmann [Le Roa]- temelj grčka Brada Adam- temelj Rim Putuje se na jug Italije, otkrivaju se Pompeji i sl... pa se otkriva i Grčka Giovanni Battista Piranesi -smatrao da su etruščani prethodnici Grka i digli arhitekturu na vedu razinu od Grka; ali od Etruščana nije ostalo mnogo, pa nema baš argumenata, ali radi impresivne crteže (strastveni bakrorezi), ali u želji da to bude famozno, počinje kreirati, postaje halucinantno Carceri, 1749- kaotični, nelogični prostori od kojih hvata jeza, pokušava izazvati 'nadnaravno', 'sublimno' kako je rekao Edmund Burke- osjedaj tihe strave koji rađa kontemplaciju nad velikim dimenzijama, arhaičnošdu i propadanjem -to utječe na Boullea i Ledouxa- rade prije i nakon revolucije: i za Luja 15 i 16 i Napoleona Zajedničko: geometrija, velike dimenzije, vizionarski stil. Etienne-Louis Boullée, XVIII. St -slikar i arhitekt -iako su se neki projekti temeljili na stvarnim narudžbama, prerasli su u grandiozne, ne izvedive projekte Učenik je Blondela; u skladu s vremenom prosvjetiteljstva, dovodi u pitanje vitruvijanske temelje, zalažudi se za novi pogledna razmjer. Teži novom pogledu na arhitektonske redove koje treba zamijenitiu monumentalnost. Naglašava korpus u arhitekturi i njene simboličke aspekte U svojoj arhitekturi koristi praforme, čistodu interpretacije tlocrta ioblika, monumentalnost. Spaja centralistički, kompozicioni pristup s grčkim elementima uzkorištenje čistih arhitektonskih oblika. Sebe je smatrao arhitektom koji “komponira uz pomod svjetlosti”. Utječe na postrevolucionarnu Europu (preko Düranda)

Crkva- velikih dimenzija, po uzoru na San Geneviev (ali nije grčki križ) -3000 stupova -svjetlo-ono izaziva osjedaj božanskog prisustva; kao da pristupamo u nadnaravno Muzej-opet mnoštvo stupova, gotovo status simboličkog Biblioteka- nebi ni stala na zadanu parcelu on samo radi elemente čiste forme, nema ukrasa, dekoracije- i tlocrt je čist postaje iracionalno iako se sve temelji na racionalnim formama Kenotaf za Newtona 'genre terrible' Essai sur l'art- sažeo svoje radove, veže se na Perlauta ali mu zamjera relativnu vrijednost ljepote; zakonitost ljepote traži u prirodi -forme i oblici služe da pobude ideje, misli i osjedaje -zastupa direktni odnos između formi i senzacija, između formi i osjedaja koje su te.... Njegove piramide i stošci su krnji Ideal mu je kugla- kod koje se mogu postidi veliki i različiti efekti svjetla Analogija arhitekture sa našim senzacijama, kao da su se empirizam i racionalizam ujedinili Camus de Mezieres- piše... -genij arhitekture, ili analogije te umjetnosti s našim senzacijama 'sublimna arhitektura' Veliki utjecaj Boullea je i .. engleskog parka- čak ih par i projektira- te uvodi pojam pitoreskonog u francuskoj reinterpretaciji engleski parku dopuštena je sloboda u oblikovanju Jean Nouvel-projektira da bude slobodno Foundation centre Spoj prirode i arhitekture Muzej Afrike, Azije, Oceanije i Amerike-uvijek u suradnji sa pejsažnim arhitektima. Claude-Nicolas Ledoux, XVIII. i XIX. St -inovator, ekscentričan, ekstravangatan, pomalo ozlogašen, poznat po kritikama društva -težnja za društvenim reformama -durštveni red iz arhitektonskog reda ekspresija funkcije zgrada: -izomorfna (samim oblikom pričaš funkciju) -naljepljeno značenje (fascese) Učenik Blondela i pod utjecajem Palladia. Jedinstvo misli, raznolikost oblika, zakoni korisnosti, suglasje ekonomija i simetrija daju arhitekturu. Serija projekata za mitnice -postavljene u krug oko Pariza, pred samu revoluciju; one su bile svojevrsni ulaz u grad za pladanje poreza, njih 40 -novi funkcionalni tip- kakva onda treba biti ta nova arhitektura? Moraš baratati tradicionlanim arhitektonskim formama, a redi nešto novo -igra se s mjerilima; pojednostavljuje elemente, čisiti od ukrasa-te elemente okuplja u nove kompozicije; zanimljivo koristi dekoraciju-negdje ih briše, a negdje je vrlo gusta -arhitektura izrazite snage, dojma, inovativnosti; a pritom je ta silueta oštra i tvrda -elementarna, brutalna snaga kompozicije -vedinom su srušene, ostale su 4

Najpoznatiji projekt za slanu Arc et Senan *Ark e Šenan+ -projekt idealnog grada izgrađen u obliku solane koju je mislio proširiti u grad Chaux *Šo+ Ledoux je bio u zatvoru neko vrijeme jer je bio optužen da je htio srušiti revoluciju, tamo radi projekt za idealan grad- zanimljiv projekt arhitektonski i društveno Sol unosan posao, o njoj je ovisilo zdravlje stanovništva, jer se s njom konzerviralo meso i sir. Cvijeta crno tržište, pa država usmjerava snage na kontrolu tog tržišta. Važni činovnici dobivaju mjesto inspektora tamo i sl. Sol se dobiva iz podzemnih slanih otopina, pumpa se i 48 sati se isparava. Potrebno je drvo pa se gradi blizu šuma koje se uništavaju. Oporezuje se nakon pakiranja u bačve i distributira Servisi- kuhari, pekari, vinarija Kovači, drvosječe Nadglednici Upravitelj -svi podređeni kralju Postoji struktura radnika koja je potreban, a koja se očitava i u arhitektonskoj strukturi -radnici tamo stanuju sa obiteljima Prije Ledouxa ti kompleksi su bili manje ambiciozni -lokacije su uvik uz veliku šumu i rijeku -pojavljuje se pitanje: na koji povijesni tip da se osloni u ovom novom funkcionalnom tipu? Prvo palača: -aksialno simetrična shema; problem što istu vrijednost imaju liječnik i nešto bitno- biva ismijan Luj 15 zabranjuje da se stupovni redovi koriste kod industrijskih pogona; svaka arhitektura mora biti prikladna funkciji koja se tamo odvija J.F.Blondel- ideja 'društvene zadade arhitekture' Ledoux uzima te ideje kao njegov učenik Abbe de Cordmory-ideja prikladnosti arhitektonskih oblika [antoan Petit]- liječnik i znanstvenik-razvija se higijenski tip- bolnice -nova promišljanja bolnice, prije ubožnice? Kompaktne bolnice (poput palače) nisu dobre jer se zadržava kužni zrak; razbijanje na paviljone omoguduje cirkulaciju zraka Ledoux to preuzima, te razbija stvar na paviljone -ideja 'fiziokratskog reda'-putem arhitektonske snage možeš postaviti red u društvu- jer ako bolnice mogu pomodi svojom građevinom da se izliječiš, tsko i društvo možeš organizirati -imena grada Arc-Luk... i Luj 15- kralj sunca pa kao zrake koje se radialno šire od upravitelja- što omoguduje i jednostavno nadgledanje kao u Panoptikomu Jeremya Benthama- to je bio zatvor u obliku valjka s čelijama obodno i prozorima izvana, upravitelj u sredini. Zatvorenici ne vide stražara, ali pretpostavljaju da je tamo. Posjetitelj može iz organizacije shvatiti cijeli proces prosvjetiteljske ideje gledanjem spoznati -10 osnovnih zgrada na luku- individualne -Ne želi da bude transparentno nego da forma priča funkciju -ulazna zgrada- gigantski portik od 8 dorskih stupova bez baze, kao drvede (šuma bitan element); prođemo 'šumu' i ulazimo u spilju (simbol prostora iz koji se vadi sol), pa tek onda u kompleks -po fasadama svih glavnih zgrada simboli slane otopine koja se okamenila -onda dolaziš na čistinu, sve pregledaš -upravitelj u centru axe- kao mala pariška palača, ali druge namjene; naglašena i da je iznad ostalih objekata produkcije; sadrži u sebi i kapelu, apoteku i liječnika; kapela u sredini, dopire svjetlo- prisustvo boga/kralja.. -proizvodni pogoni sa šiljatim krovom, ukrašeno ornamentikom okamenjene soli -priča o nadgledanju, autoritetu, soli, zajednici

Ledoux: koncept teatra- mašina za gledanje, promatranje Skica- glumac gleda publiku, oni gledaju njega, iz njegova oka ide svjetlost kao znak razuma -solana kao teatar- upravitelj gleda radnike, ali i radnici gledaju (nadgledaju) njega; vid kao bitan element, kao razumijevanje- 'teatar društva' -u zatvoru proširuje solanu u idealan grad; promišlja koje sve funkcije još trebaju -radi arhitektonske metafore: 1. jasno je što je zabat, stup- konvenioncalni simboli 2. 'izomorfizmi'- doslovni neki oblici liče na ono što se odvija u njima Kuda bačvara- bačvasti presjek, forma zanata postaje arhitektosnka forma Kuda nadglednika rijeke Kuda nadglendika poljoprivrednika- kugla.. Nadglenik šuma; ugljena; sudnica; hram užitka; crkva; kuda sjedanja; edukacije -narativna arhitektura, arhitektura koja priča Ledoux i njegove pariške palače -uglavnom u gustom pariškom tkivu -ima svoju dubinu u kojoj može isprezentirati cijelu priču Hotel Guimard, Pariz 1770.-poznata ljubavnica, inače balerina -kuda za provode, 'mašina za užitak'; apsida i niša su vani, a to su inače elementi interijera- šokantno -u niši božica plesa Hotel de Barry- zadnja ljubavnica Luja 15- manje uspješna od predhodnice Hotel de Thelusson, 1778. Pariz - žena velika hipohondrica, želi izbjedi infekcije -ostvario joj je 'gustu' šumu kroz koju mora prodi kako bi došla u svoj svijet- u šumi de se pročistiti Kad gradi kudu za klijente, komunicira neki njihov karakter Blondel je rekao za Ledouxa da je preradikalan Boullee- istraživanj e forme, estetika Ledoux- primjenjiviji, ostvarivanje viših društvenih ciljeva ali oba su ostvarila novo poglavlje u arhitektuti Jean-Nicolas-Louis Dürand, [Duran] početak XIX. St. -stvara arhitektutu kao potrebu vremena -učenik Boulleea -radi u Napoleonovo vrijeme Pokušava logički postaviti problem kompozicije (kombiniranje osnovnih elemenata) Nastoji stvoriti univerzalnu građevnu metodologiju koja bi modularnim permutacijama tipova omogudila ekonomične i prikladne građevine za njega je arhitektura sklapanje osnovnih elemenata, kombiniranje –plošna 2D igra. Racionalne permutacije ved postojedih klasicističkih elemenata“Pregled predavanja” – normativne i ekonomične graditeljske tipologije -graditi brzo, napredno, učinkovito, ekonomično, a ipak reprezentativno -produkcija novih tipova (nova zanimanja, funkcije...)- kako arhitektura odgovara na to Academie Royale d'Architecture dijeli se na dvije škole: -Ecole des Beaux Arts- arhitekti -Ecole Polytechnique- građevinari Podjela koja nas do danas progoni

Durand predaje na Polytechnique- ali predaje arhitekturu -naglasak na funkciju i konstrukciju- -svrhovitost, korisnost i udobnost Konstruktivna čistoda, konstruktivna jednostavnost, funkcionalna logika je ono što postaje bazičan odnos prema arhitekturi. Čistoda konstruktivnog zahvata traži red, a to postiže rasterni sistem koji je bazični sistem pristupa svakoj arhitekturi i tako nastaje tema modularnog rastera. Prikladnost i štednja je ono što treba primijeniti u arhitekturi. -potreba za variranjem -pitanje na metode projektiranja— Arhitektura je za njega nauka, ali ne negira i umjetničku komponentu, no problem oblikovnog dolazi naknadno jer nakon rastera dolazi aplikacija fasadnog platna gdje biramo što hodemo. On je inženjer po pristupu, a u estetičkom smislu eklekticist. 1. faza analize Knjiga.. Komparacija različitih primjera, crta u istom mjerilu, svodi ih na tipove- pa unutar toga organizira prema sličnosti, valorizira ih, ocjenjuje prema funkcionalnosti, Arhitektonsko djelo: 'ništa drugo doli rezultat sklapanja njezinih dijelova' 'dijelovi' : - - - - 2. metoda projektiranja Pregled predavanja Alati: aksijalna kompozicija i modularni raster+ čisti geometrijski oblici- koje je dobio iz seciranja prilikom analize Permutacija i rekombinacija osnovnih građevnih elmenata; krečeš iz kvadrata pa dograđuješ, kompariraš, kombiniraš Simetrija je jednostavnija, ekonomičnija... Na osnovu rastera apliciraš vertikalen elemente koje biraš eklektički što ti je ponudila povijest Suvremenici su koristili njegovu metodu K.F. Schinkel Muzej- nova forma, do tada je to zbirka kralja Altes Museum- stoa, rotonda (Rimski Panteon) Terragni- koristi raster Peter Eisenman- dovodi do vrhunca Durandove permutacije HISTORICIZAM, KLASICIZAM 19.st. **** imitiranje historijskih stilova: neoromanika, neogotika,neorenesansa…stil od 1760-1830 Oživljavanje klasičnih oblika Traženje antičkih ideala : jasnoda, storost, monumentalnost eklekticizam Istovremeno egzistiraju različiti stilovi (niti jedan od njih nepretendira da je pravi) FILIJACIJA: vrijeme spontano iznjedri stil AFILIJACIJA: artificijelno domišljanje stila NEOGOTIKA- svojatanje gotike Viollet le Duc, XIX. st. Bio je restaurator, više nego praktični arhitekt.

Pobornik Čistog stila u restauraciji (čišdenje postojedih gotičkih crkvi) Radi romantične obnove dvoraca Regotiziranje Gotiku smatra jedinom pravom arhitekturom zapada i po uzorima gotike traži istinitost arhitektonskog izraza (1830. - trijumf neogotičkog pokreta). Smatra da ispred gotičke katedrale treba biti slobodan prostor = 2visine katedrale (da bi se mogla doživjeti) Arhitektura nije za njega samo kreativna imaginacija, ved je i podutjecajem velikih pravila. Naime, funkcija i forma čine jedinstvo. Nikad ne smije kompozicija prevladati iznad funkcija i nikada kompozicija ne smije biti tretirana na nezavisan i apstraktan način. Da bi se komponiralo treba prvo upotrijebiti razum ufunkcionalnom značenju i tada definirati duh djela derivirajudi iznjega oblikovni sustav. Pugin, XIX. st. Gotika kao jedini pravi kršdanski stil Uvodi moralizam u arhitektonsku teoriju Vradanje na gotiku u izrazu i teoriji, tvrdi da je gotika jedini moralno i estetski ispravan stil.”...u istinskoj arhitekturi čak i najmanji detalji trebali bi imati spiritualno i funkcionalno značenje isvrhu.” Pugin traži svrhu u spiritualnom. Jedan je od autora londonskog parlamenta (sir Charles Barry) - detalji i interieur. John Ruskin Radikalni teoretičar i kritičar Radi sponu arhitekture i društva (arh. je izraz života) Dobru arhitekturu raditi samo sretni ljudi Istoznačni pojmovi: lijepo, istinito, dobro Zanima ga isključivo površina, detalj, ornament: the architect started as a painter for whom the surface of the wall served as a canvas Radikalno idealizira gotiku “7 lampi arhitekture” Kritizira restariranje arhitektonskih objekata Gotika kao jedini nedogmatičan stil (univerzalni stil)= najbolji za njegovo vrijeme Karl Friedrich Schinkel, XIX. st. utjecaj: Mies i Loos To act in a historical manner means to introduce something new thust at the same time continues history Teško ga je interpretirati –kontradiktoran je Historicizam (radikalni kulturni relativizam) Buđenje nacionalnih osjedaja (oslobađanje od napoleonove okupacije) – prusi kao moderni grci klasicizam je bio pogodniji za javne objekte (nova straža, teatar,altes museum) -Isprva je neogotičar, pa klasicist, a kasnije neobizantski ekletičar(arhitektura kao nacionalni izraz) Koristi grčku i gotiku kao dijalektičke stepenice da bi došao do stila svog doba Radi na rubu oba sistema (ali nije indiferentan prema stilu) Radi za kralja -nova straža - snažna kompozicija pojačani uglovi, goli zidovi,dorski stupovi (klasicizam) -teatar – hramsko pročelj, naglašeni uglovi, goli zidovi, čista mreža prozora (trake), jedini ukras je timpanon -altes museum 1824 – kao novi tip, tektonska jasnoda, definira širi potez Berlina, muzej odignut na bazu, trijem s 18 jonskih stupova (STOA), centralna rotonda, 2 dvorišta ideja imperijalizma (širina i veličina prusije); Zanimljivo je kretanje; Ne promovira grčki ideal ved progres; Grčka –Rim –Berlin tada(vrhunac u dotadašnjem vremenu) -crkva – gotički elementi, pojednostavljeno -beuacademia – sinteza gotike i historicizma= novi stil, čistakonstruktivna fasada

-vile -Schloesschen tegel – utopijski projekt pruskog princa Teži traženju vlastitog izraza i trajnim vrijednostima. “...ako je što vrijedno iz prošlih vremena, to treba održati nepatvoreno...”. Isprva je neogotičar, pa klasicist, a kasnije neobizantski eklektičar. Temeljni mu je princip građenja da objekt mora biti svrsishodan, uz to što je materijalan i duhovan.”...Graditi znači sastaviti određene materijale u funkcionalnu cjelinu. ****

Gottfried Semper (1803 – 1879) 'nasljednik' Schinkela -obilježio Dresden, Zurich, Beč -bitan za daljnja događanja -Važan zbog naglaska na političku ulogu za koju smatra da arhitektura igra u društvu. U ranom periodu kritizira Düranda i ved piše o povezanosti arhitekture i društva. 1871-74 gradi u Beču -utjecao na Wagnera i Loosa; te Kovačid, Erlich bitni za nas -rođen u Hamburgu -zainteresiran za grčku arhitekturu; radi kolorirane crteže grčke arh., kontraverza o polikromiji Winckelman vs. J.Ignaz Hittorff bijelo obojeno -jako odan Njemačkim korijenima -Francuska okupacija -Njemci (Prusi)- moderni Grci- naslijedili njihove svjetonazore Dresden 1834-1848 -pročelnik arhitektonske škole u Dresdenu (sa 31 godinom) Rekonstruira grad -sinagoga, kraljevska straža 1842 dolazi Richard Wagner- postaje dvorski skladatelj? Wagner: srednjovjekovne njemačke mitologije: tragika antike sa njemačkim korijenima -utječe na Sempera nakon nekog vremena Kazališni trg -poziva se na renesansu 16. St. Prekid Dresdenske karijere Ideja o ujedinjenju Njemačke kod intelektualaca, liberala Saski kralj i Pruska monarhija se ne slažu -ustanak, kojem se pridružuje Semper- gradi barikade jako dobre, ali su ipak pale Semper i Wagner izgnani iz njemačkih zemalja Period egzila -1. odlazi u Pariz Planira idi u Ameriku, ali preko Londona, gdje ga fascinira svjetska izložba 1850- stakleni paviljon- doseg tehnologije izvana, a eksponati mizerni; bolno svjestan ne adekvatnosti dizajna Wagner biježi u Zurich, gdje lobira za Sempera da ga zovu na ETH- gdje ostaje do karaja života Gradi zgradu ETH- tripartitna podjela (baza, zidno platno i krov) Niche, Wagner- Semperova ekipa 1869. carski poziv da dođe u Beč za projekt Carskog foruma- djelomično izvedeno 1871-74

Proširenje sa 2 muzeja uz Ringstrase Izvedena ekstenzija Hofburga Burgtheater s Karlom von Hasen... Djelo: Stil u tehničkim i tektoničkim umjetnostima ili Praktična estetika 1860-63 Napisao je djelo “Der Stil” u kojem obrađuje genezu oblika-piše o fenomenu ukrašavanja i njegovoj važnosti za razvoj civilizacije Postavio temelje teorije autoriteta. Najvažniji teoretičar 19. st Razlikuje tri uvjeta za ocjenu oblika u estetskom smislu: simetrija -proporcija – smjer. 1.Simetrija je jedan dio euritmičke cjeline. Euritmijom nazivamo zatvorenu pravilnost koja nastaje neovisno od mjesta promatranja tako da se elementi nekog pravilnog oblika srede i poredaju periferijski oko središta (euritmičkog centra). Bit euritmičke figure je zatvorenost. Pojam okvira (formalni ili idejni): ono što je unutar okvira podložno je zakonitosti simetrije ili proporcije. “Sve na zemlji je u euritmičkoj vezi snjenim centrom. Centar gravitacije je primarni element formiranja u prirodi.” 2. Proporcija: sklad oblika vidljiv na primjeru kristala. 3. Smjer: postoje tri autoriteta smjera - naprijed-nazad; lijevo-desno; gore-dolje. Organska životna snaga suprotstavlja se sili teži i formira suprotni smjer rasta - oblik. Problem: nedoumice oko stila- nema adekvatnog, autentičnog stila; društvo nesposobno izraziti vlastiti stil; ne snalazi se društvo u toj dihitomiji Edwar Said (naš suvremenik) filijacija vs afilijacija prirodno nastajanje stila kulturološki stvaranje stila zadatak: temeljni princip invencije koji bi se logičkom sigurnošdu vodio do istiske forme osnovni zahtjevi takve istinske metode invencije: 1. imperativ održanja tradicije (kao nužno.. 2. definiranje stila svog vlastitiog vremena Postojali su: -historicisti -'izumitelji stilova' Ali on ih sve odbacuje, zbog nametanja starih, stranih ili pak samovoljno imišeljnih stilova Cilj: revidirati same izvore i evoluciju arhitekture, u naporu otkrivanja ispraven metode koja rukovodi njenu istinsku produkciju Arhitektura kao znanost (u skladu sa pozitivizmom) Znanost o arhitekturi kao što postoji i znanost o biologiji Otkriti funkcionirajudi sustav kao u biologiji.. Biologija: -suvisla sintetizirajuda procedura umjesto izvanjske klasifikacije živog organizacijskog sustava Zadatak: Iz pručavanja umjetničkog rezultata i kad uspostaviš logiku, modi deš po tim principima raditi dalje 1. IZVORI 2. PRINCIPI 3. LOGIKA RAZVOJA Izolirati konstant, izlučiti logiku i nastaviti.. Formula za stil ma kako složena bila Carl Linnele- botaničar, System Natural 1775- još uvijek on dijeli a traži se: sistem koji funkcionira sam od sebe, iznutra a ne izvana Georges Cuvier, paleontolog -Darwinska teorija- organi poslagani radi opstanka

Sustav organa prilagođen životu, nastanu nove prilike, te im se organ mora prilagoditi, kako se jedan mijenja, i svi drugi elementi se moraju prilagoditi u tom sustavu- a uspješnost se mjeri jesi li preživio ili ne Durand vs Semper izvana unutra pitanje mjerila uspješnosti arhitektonskog sustava? G. Cuvier – jednadžba 1. glavni faktori 2. njihov međusobni odnos i veze 3. determinirajudi koeficijenti promjena 4. rukovodedi principi, odnosno logika tog cjelokupnog sustava Poziva se na neke elemente Duranda (on je u svom sustavu bio sudac, a to se ne smije, jer odluka mora dodi iznutra)- koji je sveo na oblike, a to je plošno STIL: podudarnost između umjetničkog djela ... -.. mora biti u skaldu sa povijesti nastajanja, ali u sa svim trenutnim komponentama IZVOR (osnovni incilani elementi) +LOGIKA KRETANJA (razvoja) +KOEFICIJENT PROMJENE (parameti i uvjti njihove povijesne transformacije) Semperovi 'izvori' (URMOTIVEN, URFORMEN)-puno složenij, nisu plošni A. Laugier: 'primitivan koliba' kao praizvor arhitekture, ali Smeper i njegovi: moramo razlikovati, ono je prejednostavno 'karipska koliba' Semperov praizovr arhitekture- kao elementarni motiv, a ne kao materijalni (formalni) predložak; uzemš od tud ideju i dalje razvijaš Od prvobitne forme ka prvobitnoj funkciji Osnovni 'motivi' (elementi): 1. ognjište 2. platforma 3. konstruktivni kostur + krov 4. nenosiva lateralan ovojnica Svi oni nose klicu rasta cjelokupnog arhitektonskog organizma u smislu: -pragamtičnih funkcija -duboko usađenih simboličnih značenja -njima specifičnih izvornih.... Ognjište- simboličan centar- oko njega se strukturirala zajednica, moralni element arhitekture Interijer se doživljava korištenjem Baza- 1 uzdizanje podloge od vlažnog tla 2 opeka i zidanje- stereometrija

3.. Nosiva konstrukcija +krov- nošenje i zaštita; tektonika Ovojnice -tepisi, kože

-štiti interijer, ima zadatak komuniciranja prema van (ne prema unutra, interijer je određen ognjištem); izrazito nekonstruktivan element

Društvo je trebalo sva 4 elementa Tijekom povijesti svi ti elementi su se sustavno mijenjali; mogu preuzeti drugi materijal i forme, ali ideje ostaju; ali kako se mijenjaju u smislu unutarnjeg Arhitektura kapitalni medij za održavanje društva

1. Morfološka transformacija – nauka o oblicima; time se arhitektura potvrđuje kao odgovorni duštveni karakter; s vremenom se pragmatične potrebe pretvaraju u simbolične; spor i logičan postupak Nema proizvoljnosti u tom sustavu Simbolička forma se postiže na 2 načina: - kroz samu konstrukciju zgrade - kroz dizajn zgrade – produkt određene epohe Ognjište: -nosioc socialnog i najraniji i najviši simbol civilizacije -moralni element kulture S vremenom pragmatična funkcija nestaje, ali simbolička ostaje (oltar, obiteljski stol) Prakonstruktivni element- ČVOR-zidovi nastali tkanjem Opeke s motivima kao da su nastale od tepiha. Taj kontinuitet je važan, čovjek očekuje te poruke, moraju se pozivati na lateralne konvencije da bi ih mogli razumjeti Odlika: -relativna stabilnost i postojanost tijekom vremena -relativna neovisnost o inicijalnom materijalu i obliku -te konstantno preuzimanje, revidiranje i... Ideja mora biti spašena U=C(X, Y, Z) U- umjetnički rezultat (stil)- objedinjuje sve proizode jedne epohe C-osnovna ideja (X, Y, Z)- unutarnji i vanjski koeficijenti X-materijalne prirode Y- ključne povijesne i kulturne determinante Z-osobne, subjektivne skolnosti Svaka vanjska promjena dat de promjenu u arhitekturi Formula je važna jer naglašava transcedentalne komponente kao formativne i važne Nema artističke samovolje Mjerilo uspješnosti—cjelokupni duhovni život?

2- Teorija materijalne transformacije. simbolične poruke opstaju neovisno o promjeni materijala (materijal se moze nadidi)- Ornament nam prenosi simboličnu poruku (orjentira te u vremenui prostoru) 3- Teorija odijela: Koža-tepih-cigla-kamen... Materijal se mijenja ali se onrament prenosi- motivi nam dalje prenose značenja odijelo štiti intimu interijera, oslovljava eksterijer(smiješta te u tvoj kulturni krug)- Eksterijer se doživljava vizualno, intelektualno- Semper smatra da fasada ne mora govoriti o interijeru (niti skrivaniti otkriva) - Također smatra da je ornamentiranje i pokrivanje važno kad oblik mora dobiti na simboličkom značenju - Simbolizam konstrukcije – fasada nam prenosi simboličku poruku(poetičku, moralnu,...)- Jedna od krivih interpretacija ove teorije je prisutna u secesiji

DRUGA POLOVINA XIX. St Karakterizirana je širokom primjenom metalnih konstukcija za izvedbu hala velikih raspona i dr. To dalje prati pojava armiranog betona i još jači zamah metalnih konstrukcija (Eiffelov toranj) i tu je konstrukcija vidljiva, autohtona. Paralelno tom razvoju, građansko društvo se opredjeljuje u arhitekturi za stilske izraze prošlosti od renesanse, klasicizma,gotike itd. XIX. st. je karakterizirano eklekticizmom (kazalište - barok; sud -klasicizam; crkva - gotika). Krajem XIX. st. i početkom XX. st. javljase težnja za arhitektonskim moralom. Pitanje je čistode konstrukcije koja mora biti vidljiva, istinita, a ne prekrivena oblogom. Pitanje je arhitektonskog izraza kao umjetnički vrijednog,a ne eklekticizam. Ta pitanja vode nas prema modernoj arhitekturi; preteča su formiranja arhitekture XX. stoljeda. Hendrik Petrus Berlage (1856 - 1934), Nizozemska ”...umjetnost počinje gdje tehnika završava...” Teži pročišdenjuarhitekture, skidanju odjeda s oblika. Smatra da tehničku vrijednost treba učiniti lijepom. “...Arhitektura je tehnika u lijepoj formi...”Bori se za istinitost materijala (zidovi od vidljive opeke, vidljivi čelični elementi, kameni umeci u lukove - kasnije tema L. Kahna, kao distinkcija preuzimanju opteredenja), za izraženost konstrukcije i pročišdene forme. Goli zid je za njega pojam ljepote - kao za Albertija. Burza uAmsterdamu: otvaranje i prikazivanje čiste čelične konstrukcije. SECESIJA - PRIJELAZ NA MODERNU STIL 1900 (art nouveau, jugendstil, secesija, style moderne) Stil koji se gradio kao reakcija na Sempera -jedna od zamjerki Semperu je bila da je arhi materijalist, da je bio sputna materijalim 'ovladavanje materijalom' kako bi ga moga u konačnici zaboraviti Nitzche- mi danas ne razumijemo arhitekturu Jugendstil (maldost)- časopis koji piše o njihovim idejama Secesija- svođenje arhitekture na ljepotu Secesija se predstavlja kao oslobođenje, kao put k moderni, ali mi je gledamo kroz osiromašenje Semperovih ideja -bježanje od stvarnosti u estetički san Alois Riegel- otvorena kritika Sempera -secesija iskorištava njegovu (valjda Riegela) teoriju za opravdanje Samuel Bing, 1895- Salon de l' Art Nouveau, Pariz- po njemu dobila ime Sezession (secessio plebis), 1893- odlazak na brežuljak i tražili svoja prava (mladi buntovnici) - odvajanje građanstva od ustaljenih ideja -

-mlada grupa umjetnika na čelu sa Vladom Bukovcem (kasnije i Viktor Kovačid) se odvaja- promoviraju nove ideje; Iso Kršnjav

-jedan od najkradih stilskih razdoblja -procvat 1900.; iza 1905 postaje ozoglašen stil i biva ismijavanj kao kvaranje prave umjetnosti

A. Riegel: Kuntswollen- umjetničko htijenje epohe; svojevrsna svijest koja se iskaže kao dominantna -umjetnost koja nastaje usprkos detrminantama 1.ideja da svaka posebna povijesna epoha ima svoju vlastitu, posebnu 'umjetničku volju' 2. konkretne materijalne odrednice ne igraju presudnu ulogu 3. umjetničko htijenje se najbolje izražava u dekorativnoj, primjenjenoj umjetnosti tj. u samom ornamentu -o Riegel ptužio da je Semper sputao umjetnost materijalima Stilfragen (pitanje stila) 1893 -studija tekstila i orijentalnih tepiha- dvodimenzionalnog ornamenta 'svakom vremenu njegova umjetnost, svakoj umjetnosti njezina sloboda' – kredo koji je stajao na zgradi koju je gradio Joseph Olbrich sa Gustavom Klimtom- House der Secession, Beč 1893 Epoha htjela biti radikalno drugačija 1 Iluzija potpune slobode, napuštanje Semperovog složenog sustava= kidanje spona... Sloboda od povijesti, historicizama Smeta ih kod hist.:

1. Mimetički odnos prema prošlosti 2. Evidentna hirovitost, proizvoljnost

Nemimetički=neimitarski stil Ali iz čega ga deriviraš? Od kud ti nove riječi arhitektonskog jezika? Uzimaju motive iz prirode (od oponašanja povijesti do oponašanja prirode- zapravo nikakakv bitan pomak, opet oponašanje) Ali kao ti motivi su bliskiji ideji vremena (mladost, sveto proljede, regeneracija, pokret, dinamika..) Ernest Haeckel Umjetnički oblici prirode, 1899-1904 -složene slike, motivi, ali nema lingvističkog sustava (Semper) -nema simboličkih poruka -ugrožena društvena stvarsnot koja je tkana iz društvenih konvencija -napuštanje povijesti i tradicije- opasno 2 iluzija slobode od materijala -govoriti bez pozanavanja logike materijala, ali možeš dobiti samo falsfikate Henry van de Velde [Anri] 'linearni ornament' 'linija sadrži snagu i energiju onog što je povuklo' Walter Crane *Krejn+ (učenik Williama Morrisa) Nije bitno na čemu je crtež nacrtan, nije bitno ono što je ispod.. ožbukaju samo da bi mogli na tome crtati Victor Horta- palača Bruxelles -Tassel Joseph Hoffmann-Palača Stolcet, Bruxelles, 1905 Ne samo da ušutkuje materijal, ved radi sa dizortiranim materijalom -kao skolpljene plohe- obrubljene brončanim trakama, a ne integrirani volumen -na vrhu kao da se te trake spajaju u krunu (mašna na paketu) -promišljeno njekanje konstrukcije i mase; debeli stupovi i tanka streha

3 iluzija površine 4 iluzija nesputane inventivnosti, individualizma, slobode i ljepote Regel sve to omogudio -domišljanje novog elementa- da domisle stil -problem površine (prostorno ništavilo) 2 pitanja:

1) O čemu zapravo govori? 2) Što sa arhitekturom kao prostornom disciplinom?

-bitno samo kako su usklađeni elmenti interijera i eksterijera -forme- govore o sebi samima Pitanje kriterija uspješnosti arhitektonskog dijela Atrofija poruke= atrofija kriterija Bitno samo da je lijepo Van de Velde: ružnoda šteti duhu Ako se sve svelo na ljepotu, što je lijepo? Rastudi relativizam- promijenom od kriterija istine i dobrote na mjerilo dopadljivosti forme -relativizam mjerila i kriterija- urađa umjetničkom nesigurnošdu i zbunjenosti -svi novi kriteriji- subjektivni, individualni, relativni.. I zato je nova sloboda, novostečena sloboda- neizmjerna, ali isto tako i paralizirajuda Van de Velde- posumnjao u svoje subjektivno nametanje lijepog Zatim doalzi do potpunog oslobođenja- opijajuda ideja slobode kreativnosti- više nisu oponašali samo prirodu, mogli su bilo što i kako oblikovati.. Takvo je društvo bilo- raspada se a... Pa želja za iluzijom cijelinom Geasatkuntswerk- cjelokupno umjetničko djelo, bar izvanjska iluzija cjeline Interijer (postaje zatvoreni eksterijer) se više ne iščitava sretnim bivanjem, ved promatranjem Nestala punina života, nestao istinski korisnik Akos Moravansky- 'nije bilo prostora za život, sve je ved bilo određeno' Umjetnička kolonija u Darmstadu- tu je umjetnik trebao dizajnirati apsolutno sve Joseph Olbrich Petar Berhens- iscenirao procesiju predavanja kristali Art Nuoveu prelazi u Art Deco Vijugave linije- u ortogonalne (geometrizacija) *Wagner.. sljedbenik Sempera

***

Victor Horta (1861 - 1947), Belgija -hotel Tassel: upotreba novih materijala (željezo, staklo, čelik) +cvjetni ornamenti (vokabular prirode – imitacija prirode –površinsko čitanje) Radi glatke, tekude forme. “...ne želimo imitirati stil slikara, ved raditi isto što i oni, kreirati vlastiti izraz, osoban i slobodan odimitacija...”. Transponira prirodne oblike i modelira konstruktivne elemente stvaranjem ornamentalnih oblika. 1893. – kuda Tassel u Bruxellesu: stubište s elegantnim tekudim krivuljama i izvanrednim detaljima. 1895. – kuda Solvay u Bruxellesu: povezivanje ozidanog dijela fasade vidljive staklene čelične konstrukcije daju utisak suzdržanog treperenja. Henry van de Velde (1863 - 1957) Belgijski arhitekt i povjesničar umjetnosti. Inspiriran Morisovim idejama Isprva radi glatke, tekude forme slične Hortinim, ali nešto jednostavnije. Zastupa stav da je iskustvo Morrisa bilo previše aristokratsko. Naime, Morris i Ruskin žele da ljudi postanu vladari nad mašinama, a ne robovi. Morris prvi postavlja arhitekturu uodnos sa životom i kulturom na moderan način - on je otac modernog pokreta. Linearni ornament (ideja linije) Podloga je neutralna (white stuff) – negira materijal 1895. gradi svoju obiteljsku kudu – predstavlja organsku sintezu Werkbundtheater Van de Velde želi preporod umjetnosti i povezanost s masovnom produkcijom, da bi se 20 godina kasnije (1914) na mitingu na“Deutscher Werkbund-u”, kao jedan od osnivača Werkbunda, u diskusiji s Muthesiusom koji je zastupao standardizaciju, opredijelio za individualizam obrazlažudi to pojmom umjetnika kao esencijalnog individualiste i spontanog kreatora koji de se teško svojevoljno podvrgavati normi i “kanonu” standardizacije. J.M. Olbrich (1867 – 1908) 1898 secesijski paviljon u Beču – manifest sec. programa (bakar,mjed, pozladeno kovano željezo): svakom vremenu njegova umjetnost, svakoj umjetnosti njezina sloboda Umjetnička zajednica u Darmstadtu (p. Behrens,...): potpuna reforma likovne umjetnosti, vodedu ulogu ima arhitktura. Josef Hoffmann (1870 – 1956) Palača Stoclet u bruxellesu 1905-11 : složenija procedura smaterijalom Napokon potuno jasno zdanje: glatki, ravni, bijeli zidovi (tanke ploče bijelog mramora) bridovi: pozladene brončane linije – atektonsko rješenje (linije se narubu dupliraju)nijekanje strukture i mase Distorzija realiteta(slika s materijalom) ***

Otto Wagner (1841-1918) -rođen u Beču Prvi radovi su mu klasicistički Poslije 1890 napušta klasicizam, nastavlja koncepte Sempera Zadatak: dobro promatrati stvarnost i živi i djeluj u skladu s njom 'Realizam našeg vremena' Knjiga: Moderna arhitektura, 1896 Zaključuje svoje istraživanje s: Velegrad 1911 -pionir modernog pokreta (za vedinu) -Viktor Kovačid njegov učenik- unosi njegove ideje u Hrvatsku (Wagner-Loos-Kovačid) -rad mu je vezan uz Ringstrasse -radi na dvoru -profesor na bečkoj akademiji likovnih umjetnosti (veliki pedagog) -ključni pojmovi: 1 praktičnost funkcije 2 konstrukcija 3 poezija 'Nužda je jedina gospodarica umjetnosti' 'Svaki novi stil nastaje postepeneo iz prijašnjeg, tako da su nove konstrukcije, novi materij ali, nove zadade, zahtjevali mijenjanje postojedih formi ili stvaranje novih. Arhitekti moraju izabrati dobre materijale,ekonomične, trajne, lako obradive i lako nabavljive. Stvar koja nije praktična ne može biti ni lijepa. Umjetnost treba zadovoljiti ekonomske zahtjeve našeg vremena.' -Značajan dio njegovog rada čine urbanističke studije U njemu se reflektiraju sva stilska strujanja na prijelazu stoljeda -mama ga poticala da razmišlja i o financijskoj egzistenciji- kupuje, gradi, prodaje -želio biti službeni arhitekt hasburškog dvora- ali nije mu uspjelo; radio je za njih samo inscenaciju: slavlje povodom dolaska belgijske princeze Stephanie i proslava vjenčanja (godišnjice) carskog para -želja za ceremonijal i pompom -kratka secesijska faza - s 58 godina postaje vođa secesije hranedi se idejama mlađih kolega - govori jedno, a radi drugo -sukob realizma i umjetničkih viših sfera (idealizma); materijalno i umjetno- kako to spojiti Wagner opet vrada diskurs na materijalnu komponentu, ali više je bilo dekorativno nego realno - ni vampir prakses ni hemafrodit -stvar može spasiti samo arhitekt koji djeluje između tih oprednih pojmova -ali više naginje umjetničkoj opsesiji -ukazuje na Sempera kao uzor, ali smatra da se udaljio od istine -potreba, svrha, konstrukcija i idealizam Wagner uzeo Sempera za svog teorijskog oca (njegovi učenici, njegovi učitelji), i nadograđuje je Wagner – Semper 1 Semper je smatrao da je renesansa stil koji podnosi njegovu teoriju. Wagner također za stil uzima 'slobodnu renesansu' 2 Semper 'Umjetnost zna samo jednog gospodara: Nuždu' 3 termini... Problem: 'simbolizam konstrukcije'- postojano iz povijesti- nasljeđivan razvoj ona 4 elementa Put od funkcije i konstrukcije do umjetničke forme Wagner: ...sve što je Semper rekao, samo što kaže da je Semper egzotično to rekao; kaže da je Semperu nedostajalo hrabrosti da teoriju dovrši do kraja, koji je mogao samo proglasiti konstrukciju samom elementarnom jezgrom, a ne da uvodi složeni 'simbolizam konstrukcije'

Richar Streiter *Štrajter+-kritika funkcionalizmu pun prije nego se dogodio; osim toga primjeduje Wagnerovo ne razumjevanje Sempera Semper smatra da je krivo: materijalisti, ali i 'puristi', shematisti i futuristi Vjerovati onom koji djeluje ili onom koji priča MODELSKO vs METAFORIČKO Semper=modelski način Wagner U=C(X,Y,Z..) arhitektura simbolizira samo svoju konstrukciju =simbolizam konstrukcije Wagner: Majolikahaus 1898 -kao obiješeni tepih -majoličke pločice, uzork cvijetni; teži, grupirani elementi kod vijenca; sužava se i završava prije baze -prozori kao da su izrezani u platnu, da što manje remete 'obješeni tepih'- fasada simbolizira svoju nenosivost, da je ona odjelo, ali ne prenosi povijseno vitalna značenja; ovdje su motivi novi, lijepi, ali bez značenja -reprezentira sebe kao odjelo, ali ne živi tu teoriju; ovdje je fasada, dapače, bila nosiva Postarpakasse -tripartitna podjela -debela baza, pločice grnitne -središnje tijelo- mramor tanke ploče (tad tehnološko dostignude) -naglašeni krov -metalne spone (ovješene na podkonstrukciju) sugeriraju ovješenost odijela, te da je fasada odijelo -od materijalne nužnosti radi novi ornament (tehnološki opravdan), pa ipak, te pločice su bile priljepljene u mort koji je bio dovoljan da ih nosi Kaiserbad ustava -tripartitna podjela Granit; mramor -kontrola vodostaja Dunavskog kanala; pa završni sloj oblači u kobaltno plave pločice pa radi valovite linije koje govore o riječnom kontekstu Crkva sv. Leopolda u Steinhofu *štajnhofu+, Beč -za njega elementi moderne: -higijena, čistoda, funkcionalnost, ekonomija Higijena riješenja i konstruktivna istina -svojevrsna kruna grada -grčki križ, kubus, visoka zlatna polukugla; 4 stupa na pročelju ne nose ništa pogled i kupola- velika razlika između u visini- gdje je tu konstruktivna istina- izrešetali su ga ali on kaže da je dao naznake te šupljine, dao je prodore u podgledu koji bi trebali naslutiti tu šupljinu -crkvu koriste i pshijstrijski bolesnici -vodi oblikovanje higijenskim parametrima- lakoda čiščenja i održavanja 'čista voda'- cirkuliranje ved postojede 'svete' vode -nema duhovnosti crkve -želi vidjeti stvarnost, ali je gubi dok joj se previše približava; Počinje od istine, umjetnički ekspresivno ju pretvara u idealiziranu fantaziju. -željezo in materijal- želi ga, ali mu nije previše privlačan -nikad prežaljena monumentalnost -metajezčki izvana, a ne modelski iznutra

**

C. Sitte (1843-1903) Kritizira estetsku monotoniju, apstraktnu dvodimenzionalnost, urbanizam kasnog 19. st. Bavio se urbanizmom Proučava povijesni grad (ljepota zbog nepravilnosti, intimnosti) Prijedlog za pomod Ringstrasseu: dodavanje novog urbanog tkiva Sukobljava se sa Wagnerom (na planu estetike) Postaje relevantan kasnije (60-70-ih)- postmoderna: popunjavanjekolažiranje (Rowe) industrija + kultura + umjetnost 1907 osnivanje Deutsche Werkbunda (udruženje umjetnika,poduzetnika i publicista: cilj je oplemenjivanje oblika određenih proizvoda industrije u duhu suvremene umjetnosti)osnivači: Herman Muthesius, Neuman, Schmidt Hermann Muthesius (1861 - 1927) Boravi u Engleskoj kao ataše njemačke ambasade sa zadatkom da motri sve što se događa u arhitekturi i graditeljstvu Engleske, kao i u industriji. Svoja bogata saznanja donosi u Njemačku i pokrede zahtjev za industrijalizacijom i standardizacijom kao rezultatvremena u kojem živimo, jer novo vrijeme nosi nove poretke(nauku i nestajanje ukrasa). Hvali englesku kudu koja reflektira svoj život, jer je svaki prozor velik onoliko koliko treba određeni prostor,a ne kao u Italiji gdje fasada ne korespondira prostoru unutra, vedse prozori prilagođuju fasadi i simetriji. 1914. vodi raspravu s Henry van de Velde-om: • M: arhitektura zahtijeva standardizaciju vezanu za industrijsku proizvodnju; • V: umjetnik je slobodan i spontan karakter individualista koji se buni protiv svih kanona i stega, on je nepredvidiv, bježi od svega što bi ga moglo sputavati i ukalupiti; • M: mašina nam daje mogudnosti masovne produkcije,omoguduje dobro i kvalitetno za vedi broj ljudi ili za sve – treba shvatiti ulogu industrijalizacije i stroja kao produžene ruke čovjeka. Nasuprot tome, Van de Velde se zalaže za traženje izraza i ekspresije individualizma. Traži pojam oblika koji bi izražavao epohu, pobornik estetskog funkcionalizma. - 1914. prva izložba Werkbunda (Velde: Teatar, Gropius: tvomica, Taut: stakleni pavilion)- Muthesiusovo predavanje o standardizaciji vezano za industrijsku proizvodnju; - snažna reakcija Van der Velde-a (ona predhodna rasprava) - 1927 se podorganizacijom Warkbunda gradi Weisenhofsiedlung u Stuttgartu Peter Behrens (1868 - 1940) Pripovjeda prostor Ostaje fiksiran na fsadau kao novootkriveno primamljivo i sugestivno gigantsko ideološko platno Pristupa arh. kao ideološkom aparatu i prakticira je kao instrument produhovljenog značaja. –arhitektura kao medij reprezentacije Slikar, član umjetničke akademije u Darmstadtu od 1907 umjetnički savjetnik i arhitekt poduzeda AEG u Berlinu (otvorio je područje industrijskog dizajna koji snažno prodire unjemačku industriju početkom xx. St. razvija karakterističan stil te kude tvomica turbina AEG 1909 = hram modi (masivi ugao + staklena ispuna) tvomica kao materijalizacija indrustrije kao najvitalnijeg izraza modrenog života “Isto kao što zakonitost u prirodi ne znači sama po sebi kulturu,isto tako konstrukcija još nije umjetnost.”

Inžinjerima nedostaje stil, rezultat svjesne umjetničke volje koja pobjeđuje zapreke svrhe, materijala i izrade - odnos kreativnog i industrijskog proizvoda. pod utjecajima Reigla i Kunstwollena: kolektivna umjetnička svjest pojedine epohe manifestira se u svim umjetničkim djelima te epohe (promovira relativne kanone, tvrdi da materijal imanegativan utjecaj, naglasak na dekorativnu umjetnost i ornament) .- u njegovom studiju su radili Gropius, Meyer, van der Rohe, le Corbusier,.....- nakon rata napusta klasicizam i okrede se srednjovjekovnim oblicima . . .arhitekturi pridaje površinski efekt stabilnosti, smisla, jedinstvenosti i reda. Inžinjerima nedostaje stil, rezultat svjesne umjetničke volje koja pobjeđuje zapreke svrhe, materijala i izrade - odnos kreativnog i industrijskog proizvoda. Radi za AEG, bavi se dizajnom - otvorio jepodručje industrijskog dizajna koji snažno prodire u njemačkuindustriju početkom XX. st. Sudjeluje u temi industrijalizacije istandardizacije. Adolf Loos (1870 - 1933) “Ornament i zločin” – ornament je svaka nelogiečnost. Suvišna riječ. laž. nametnuti artefakt(the revolution of nature is equivalent to the removal of ornaments utilitarian objects)- sve što služi nekoj svrsi treba isključiti iz umjetnosti "Samo jedan mali dio arhitekture pripada umjetnosti: grob i spomenik- protivnik je secesije i historicizma (jer gube kontakt sa stvamim životom)- moderan život: racionalan, apstraktan, otuđen; drustvo je otuđeno i bogato razlikama - aktivan je u polemikama, kritizira svoje vrijeme, piše u parabolama - 3D aspekt arhitekture - autonomnost+kontextualnost - filozofsko čišdenje same arhitektonske misli - arhitektura kao model istine - 2 logike: eksterier (tema odijela –neutralni ogrtač) + interiier (korištenjem saznajemo vlastitu istinu) svaki ima svoje zakonitosti - fasade: strogl kubus, radikalno simetrične, zatvorene, rezervirane - raumplan - svaka prostorija ima svoje zahtjeve (x,y,z dimenz.);bogatstvo najrazličitijih dojmova - modelski način razmišljanja ( delure - aktualizacija virtualnog ) - Evolucija kulture nastaje onda kada ornament nestaje iz predmeta svakodnevne upotrebe. Ornament je karakter nižeg stupnja razvoja. Loos smatra da ako nešto ima svrhu, onda to nije umjetnost; traži neke jače i trajnije vrijednosti. Aktivan je u teoretiziranju, polemikama. Protivnik je secesije.n Utjecaji:n1. Wagnerov proces pojednostavljenja tradicionalnog repertoara 2. putovanja Amerikom i Engleskom: kuda Steiner, toranj Chicago Tribune-a ***

Modernizam i šok moderniteta -potrošačko društvo, - Metropolis i mentalni život =teme sociologa ranog 20og stoljeda(Tönnies, Simmel, Lukács) -novi industrijski način proizvodnje- izaziva niz reakcija -trandsormacija fizičkog okoliša -kako na sve te promjene (radikalne) regira umjetnost Modernitet-stanje društva Modernizam- estetički odgovor -kako se pomiriti s agresivnim novim uvjetima 'frankfurtska škola'- dominanta u sociološkim istraživanjima početkom stoljeda Tema istraživanja (od kud kredu problemi): 1 analiza potrošačkog društva/ tržišne logike 2 analiza velegrada 3 pitanje zadatka estetičke prakse (kako angažirano intervenirati) Ferdinand Tönnies -tranzicija od starih epoha ka novim -konceptualna opreka Gemeinschaft vs. Gesel/schaft (razvijena u djelu: F. Tönnies, Gemeinschaft und Gesellschaft,1887.) Zajednica ( Gemeinschaft) vs. Društvo (Gesellschaft) Ranije prisna zajednica -otuđeno, impersonalno društvo Harmonična, organska -artificijelno Osobna tradicionalna -impersonalno, mehaničko Gemeinschaft - dominira osobni, neposredni, karakter tradicionalne, integrirane društvene zajednice, gdje se njeguju srodstvo, prisnost i prijateljstvo, gdje se cijene moralnost u tradicijii vrlina udruštvenim odnosima. „Drustveni odnosi u Gemeinschaftu jos su uvijek oni između ...majstora i ucenika...“ a sam rad u sebi još je uvijek uzvišen, plemenit i vrijedan: "Gemeinschaft pretvara sav rad u neku vrstu umjetnosti, dajudi mu... dostojanstvo i čar te visoki status u svome poretku prepoznatkao pozvanje i čast " Predkapitalizam vs. Kapitalizam Uporabna vrijednost vs. Tržišna vrijednost Konkretno vs. Apstraktno -nostalgično prema starom, oklijevali prihvatiti novo -gubi se osjedaj za cjelovitost predmeta, ali i samog sebe John Ruskin, The Stones of Venecia- protiv podjele rada je Georg Simmel- Velegrad Srž moderniteta 'psihologizam' Direktno izvana na dušu Gubiš sebe da bi se spasio u tom agresivnom kontekstu Tjeskoba izražena kroz umjetnost Njemački ekspresionisti -krik koji nitko ne čuje- Edward Munich, Krik, 1893 Paul Klee, Nekomponirano u prostoru -kao da je pojedinac poražen usred te rascjepkanosti, ne može viže reagirati, ni kriknuti 'blazirani stav'- indiferentnost- devaloriziras vanjski svijet i samog sebe George Grosz, Blok C?

** Georg Simmel (1858-1918) registracija i analiza mentalnog života u velegradu pr. Berlin, velegrad je primjer manifestacije moderniteta (U djelu: G. Simmel, Grossstadt und Geistesleben, 1902. engl.prijev. “the Metropolis and Mental Life", u The Sociology of GeorgSimme/, New York, 1950.) pr. slike G. Grosza – fragmentarni prikazi, kaos, raspadanje, rascjep objekt / subjekt objektivni svijet / subjektivna stvarnost logika robe, alienacija, fragmentacija, metrpolis, kaos – sve se touvlači u pojedinca i mijenja ga nove tehnike: književnost – frag. nelinearnost; film – repetitivnost=> aktivan odnos subjekta prema kontekstu Psiholologizam = doživljavanje vanjskog svijeta kao unutarnje stvarnosti (degradacija tijela-degradacija duše) Neurastenija= zivčana klonulost ili iscrpljenost uslijed produžene mentalne napetosti Fenomen velegrada: „intenzifikacija nervne stimulacije“, koja proizlazi iz „gomilanja brzo izmjenjujudih slika, oštrih diskontinuiteta koji se izmjenjuju u trenutku te neočekivanosti stalno nadirudih impresija. Takva je psihološka reakcija koju izaziva velegrad“ "Pod naletom takvih prilika u svojem odbijanju da reagiraju na repetiranu stimulaciju, živci nalaze zadnju mogudnost prilagodbe formama i sadržajima velegradskog zivota. Održanje pojedinca tako biva postignuto pod cijenu devalviranja cjelokupnog objektivnog svijeta, devalviranja koje, međutim, na koncu, za sobom neizbježno povlači i samog pojedinca u taj isti osjedaj bezvrijednosti (Wertfreiheit) *** Georg Lukács (1885-1971 ) -objektivni svijet- subjektivna stvarnost -pitanje umjetničke prakse: koja estetička praksa se može uzeti i koristiti kao kompenzija za ovo nezadovoljavajude stanje? -gleda novonastale umjetničke prakse: dadaizam, ekspresionizam...; pa kaže: 'ako je sve fragmentirano, onda i umjetnost mora imati te iste simptome.' -sve postaje mjerljivo, sve se može kupiti -sve postaje komparabilno- novac sve izjednačuje -logika robe postaje logika kojom doživljavaš svijet -kad usvojimo tu logiku, više se nikako ne možemo vratiti nazad, moraš nužno početi misliti na nov način Fenomen reifikacije (rei-stvar)- logika stvari Na razini,društvene teorije: fenomen reifikacije ( Verdinglichung ="naciniti kao stvar", "postvarivanje") na sve gledaš kao na stvar (razvijen u djelu: G. Lukács, "The Phenmenon of reification", 1919 -kada odnosi među ljudima počinju bivati kao odnosi među stvarima, ali ima i spoznajnu dimenziju; radnici koji trpe tu reifikaciju postaju svjesni čitavog proces (logiku tih odnosa), a jedan profiter ne poznaje logiku jer je sam ne trpi. Zato radnici koji su svjesni tih odnosa mogu jedini raditi promjene ( čak i kao pobune) -Reifikacija (Verdinglichung) označava prodiranje potrošačke logike u samo srce osobnog doživljaja - stanje u kojem odnosi međuljudima bivaju svedeni na impersonalne, fiktivne odnose među stvarima (otuda ono: “naciniti kao stvar”“postvarivanje”). Za razliku od koncepta alijenacije- koji se odnosi na aktivnost, a specifično na otuđenje radnika od njihova rada,rezultata njihova rada i njihovih

suradnika, dakle od čitavog njihovog iskustva, reifikacija je proces koji djeluje na naš kognitivni (spoznajni) odnos s cjetokupnim društvenim totalitetom. Reifikacija tako postaje konceptualna kategorija po kojoj možemo objasniti određene transformacije umjetničkog djela. -Bavi se pitanjem umj. prakse u takvoj situaciji – smatra da proleterijat razumije sustav iznutra 'radnička epistomiologija' Izgubili cjelovitost, ali kako je kompenzirati -u književnosti realistični romani- estetički realizam (Cervantes, Dostojevski) -roman zadržava cjelovitost (u formi), makar opisuje svijet u raspadu -uzmi tu estetičku formu, govori o stanju, ali deš dati ljudima i utjehu.. Na razini estetičke teorije, realistički roman kao slika totaliteta svijeta (u djelu: G. Lukács, Teorija romana,1916.) smatra da realistički roman još ima kognitivni potencijal (da nije prožetreifikacijom) : totalno naivno Walter Benjamin -što se događa sa umjetničkim djelom u vrijeme tehničke revolucije -usred promijene reprodukcije, mora se promijeniti i umjetničko dijelo -nema više transcedentalne pojave umjetnika -novi vidovi umjetnosti i novi način nastajanja umjetnosti i imamo masovnu publiku -više se umjetnost zbog toga ne promatra pažljivo -od izvorne kulturne religijske uloge umjetnosti- do političke uloge umjetnosti -ne plačemo više za izgubljenom sredinom, nego da se mi promijenimo - arhitektura mu je jedan od najzanimljivijih aspekata; nju ne gledaš, aktivno živiš, koristiš je, te poprimamo neke nove načine korištenja -arhitektura- vježbalište za nove subjektivitete -pariške arkade Passagenwork- novitet prostorni i društveni- svojevrsni šopinzi- potrošnja, konzumacija; nezavisni šetač i kupci/potrošadi- svi su u toj igri, svi razumiju sustav, proces Arkade- željezna konstrukcija i staklo- fenomen transparentnosti- nema više skrivenih kutaka, izložen si, moraš se promijeniti -sprijateljio se s Sigfridom Gideonom -ali nešto je tu krivo i opasno: kad ti umjetnost doživiš nesvjesno, rastreseno, može se umjetnost zlorabiti - karakteristike aura: •autenticnost •veza religije i umjetnosti •fenomen distance (aura uvijek izmiče) - prvobitna zadada umjetnosti je bila vezana uz magiju, ritual ištovanja - analizira njeno raspadanje: korjeni u renesansi (naglasak na samom slikanju) i konačan raspad u modernizmu pod utjecajem novih tehnologija Revolucionarne promjene u tehničkoj reprodukciji umjetnosti (posebno u filmu i fotografiji, i arh) uništavaju tragove aure- raspad aure se također desio zbog osjedaja jednakosti stvari koji je prožeo masovnu kulturu- umjetnost utemeljena na tehničkoj reprodukciji raza osjedaj jedinstvenosti, Nedohvatljivosti i autentičnosti umj. djela i njegove duboke ukorjenjenosti k kulturnoj “tradicij”- Benjmin smatra da u modernom razdoblj, sa raspadom aure umj.djela kao objekta obožavanja, umjetnost ima potencijal kao instrument u emancipaciji masa ( angažiranost umjetnosti)- zadada umjetnosti tako prelazi od religije prema politici- nove tehnologije uzrokuju nove načine percepcije koje uključuju kritički stav. -njegov učenik Adorno ga upozorava da je naivan, zahtjeva više dijalektike; potiče ga da se umjetnost može staviti u suprotan pol, onaj negativni (što de i biti s fašizmom)

Theodor Adorno -zapravo muzikolog - Frakfurtska škola 'negativna teorija' – kritika Benjamina; preuzima ono što je dobro, ali gleda dalje - premda moraš prihvatiti reifikaciju, moramo držati svijest o tome da je to negativno, a to možeš samo individualno -više nema šanse za pravu umjentost -potrošačka logika je prožela i umjetnost; sve je fragmentirano, pa i umjentost sama -umjetnost nužno mora biti produkt tog svijeta koji je osuđuje -raditi sa tim degradiranim materijalom koji joj jedini preostaje -okrede se glazbi; pravi analizu kroz glazbu, ali može se generalizirati na svim područjima umjentosti -došlo je do nazadovanja slušanja, zbog tih plitkih, lakih melodija (ti pjevušiš glazbu, a ne slušaš je istinski, onu poruku) -više se ne može uživati u glazbi, mi je samo potrošimo -kupujemo ploče (CD-e) samo da ih skupljamo, prepoznavanje glazbe u potrošačkom smislu; kritika jazza i popa -Hollywood je pokvario čak i autentičnu folk glazbu; sve je profit 'industrija kulture' -prodaja, distrakcija i zabava- na to se svela umjetnost - jedina glazba koja ti prenosi poruku je prava, teška glazba; ozbiljna, sketska glazba- prisiljava na pravo slušanje Masa ne može istinski duboko doživljavati, naglasak na pojedincu - Strogo apstiniranje od svih ukusnih komadida -umjetnost registrira 'negativno' -radit sa fragmentima, ali dodati na to još negativnu operaciju -čvrsto stoje u prezentu, ali su svjesni negativnosti -treba se držati budnim u prezentu -svijest ljudi u kakvom svijetu žive, a ne da mu se prepuste Lukacs Benjamin Adorno -svijet u fragmenitma + umjetnost se mora + umjetnost se ne smije -realistični roman spustiti do mase, a ona spustiti do mase, ali ni -pretpostavlja cjelinu ih uzdizati odvojiti od tog svijeta -suvremenici nostalgični -autonomna umjetnost Autonomna umjetnost- ona koja se okrede sama sebi i istražuje logiku svoje vlastite discipline; maksimalno poznavanje svoga media i unutar toga stvarati (slobodno stvaranje je iluzija) unutar svog medija postoje zakoni koje ti trebaš proučiti - Za Adorna je subjekt svijest samog pojedinca, a objekt – razbijenitotalitet- totaltet je Iažan i zato ne može postojati nikakav istinskikolektivni subjet /za razliku od Lukacsa i njegovog proletarijata)- za razliku od Benjamina, ne vjeruje u masovnu umjetnost, jedinopojedinac može istinski doživjeti (slušati) -njegov heroj koji pravi takvu glazbu kakvu on smatra da jedina angažirana treba biti je: Arnold Schonberg *Šunberg+- je smatrao za sebe da je konzervativac, nikakav revolucinora; on proširuje logiku razvoja glazbe: 7 tonska ljestvica na 12 tonsku ljestvicu Dodekatonska ljestvica Atonalna glazba Bio je interesantan i piscu Thomas Manu koj za svoju knjigu za glavnog lika kao uzor uzima Schonberga—lik Adrian Levenkhy (roman Doktor Faustus, Mann) -nema potpune slobode, postaviš svoje zakonitosti do kojih si došao i moraš im biti dosljedan, ne smiješ ih napustiti 'egzaktna fantazija'

Schonberg je bio razočaran tuđom interpretacijom njega samoga Nauka-nenaučen dar Koja arhitektura bi Adornu bila prava? Sigfried Giedion (1888-1968) -povjesničar umjetnosti -ne gleda arhitekturu kao stilski izraz, ved kako prihvada ulogu formiranja čovjeka -svi se slažu oko svijeta u fragmentima, ali kako reagirati u takvom svijetu -Prostor, vrijeme, arhitektura, 1941- skup predavanja uobličen u knjigu (svojevrsna biblija moderne arhitekture, ali je ipak doživjela napade) -jedan od glavnih pokretača CIAM-a -serija predavanja na Hawardu- držao jedan semestar (pretižna predavanja); gropius lobira za Giediona -dobro poznaje suvremenu umjetničku scenu, pokušava tu uklopiti arhitekturu -kubizam mu je najintrigantniji -proučava i povijesne epohe i iz toga pokušava izvudi i neke pouke -19. St. Za njega ogroman problem, tu su se dogodili propusti; kako pomod- riješiti problrm 19. St -gleda kako se prostor kroz vrijeme mijenja 1 međuigra 2 interijer, svod, prostorna cjelina 3 interpretacija unutarnjeg i vanjskog *simultanost promatranja optička revolucija pojačan vizualni dojam konstituivni elementi- konstituiraju tradiciju; esencialni i bitni tranzitorni elementi- pojave se i nestanu, nisu bitni konstituitivni element ako i potone opet iznikne (to su npr- valoviti zid, slobodni otvoreni tlocrt..) u 19. St nema konstitutivnih elemenata, bitna su samo tehnička dostignuda Borromini, Sant Ivo vs ... -Valovite linije -igra horizontalnih i vertikalnih ploha Radi brižno dizajnirane, prpagandne poruke -optužen da je to plitko, površno Tafuri tvrdi da su slike odovjene iz svog povijesnog konteksta i samo estetski služe Ideja 'VJEČNOG PREZENTA' koji vidi oblike i tumači uvijek na isti način Tafuri kaže da on ima svoje rezultate i traži u povijesti da ih opravda (njegov estetski izbor) 'OPERATIVNA KRITIKA'- optužuje ga da preskače cijelo jedno stoljede -opravdava Le Corbusiera i modernu arhitekturu (makar nitko to od njega ne traži) Giedion: koncept 'optičke revolucije' -kolaž različitih elemenata koji su simultano prisutni: mi gledamo istu stvar sa različitih očišta u istom trenutku; sažimanje prostora u jednom trenutku -tim prostor-vrijeme pokušava nadi lijek za fragmentiranost na koju smo osuđeni -kroz povijest: 'balans između misli i osjedaja' (između racionalnog i emocija); u arhitekturi između konstrukcije i ekspresije -u 19. St lom i razjedinjenje, ostalo samo racionalno; dali moderna arhitektua može izliječiti taj lom

-kako to napraviti kad imamo fragmentaciju - mi moramo raditi s tim fragmentima ali s pojačanim intenzitetom- to mu doalzi iz kubizma -kod kubizma imaš spljošteni prostor (gubitak prostora) i gotovo monokrono (gubitak palete) ali to kompenziraju s prostor- vremenom -zbog transparencije, dematerijalizacije uglova vidiš zgrade iza, koje bi mogao prije viditi samo obilaženjem -utopijska gesta- još uvijek želi govoriti o cjelini, koliko god govorio o fragmentima; zbog uguščavanja Moderni pokret: jedinsto ili tenzije? -jeli Gideonova teorija uspjela ujediniti jedan pokret? -koje su to ideje koje su trebale održavati novi pokret? -ono što joj je nedostajalo je jasna teorijska podloga da bi moglo postati pokret, fali diskurs Diskurs- strože vođena debata, institucionalno vođena, održavana dlancima, raspravama, medijima Ecole del pozor- dobar primjer održavanja diskursa Moderni pokret je avangardan, subrenziran; kako želi rušiti tradiciju, teško je uspostaviti instituciju koja bi ga vodila CIAM- uzima ulogu te institucije -na temelju teorijskog diskursa bio je pokret, ali u praksi je bilo razilaženja -povod za nastanak CIAM-a je natječaj za zgradu Ligenaroda u Ženevi 1927- sudjeluje stotine arhitekata Le Corbusier i Hannes Mayer u finalu, a u žiriju arhitekti stare škole- akademski diskvalificiraju Le Corbusiera da je koristio krivu vrstu tuša- izazivaju bijes mladih; kao odgovor na to je CIAM -trebalo je ujediniti avangardu u jedinstven pokret; sastanci su trebali biti svake dvije godine kada bi debatirali na unaprijed određenim temama; pridružili su im se i sociolozi i postalo je globalno -postojala je hetereogenost ideja, 3 glavne ideje: 1 internacionalni stil / politički smisao 2 racionalna arhitektura / upotreba tehnologije 3 funkcionalna arhitektura / naglasak na programu, funkciji Ecole de Beux Arts- kritika: -tlocrti organizirani porema vizualnim principima, a ne da odgovaraju funkciji -bavi se velikim javnim monumentima, a zanemaruje pitanje stanovanja, pogotovo kolektivnog -ne reagiraju na nove tehničke mogudnosti, nove materijale Automobilska industrija ih fascinira; standardizacija i racionalizacija Le Corbusier je pogotovo očaran automobilskom industrijom; napraviš dobar, savršen dozajn pa standardiziraš i masovno reproduciraš -urbanizam razmišljan neodvojivo od arhitekture; Ernest May, Majer, ...urbanisti Raskol Le Corbusier, Sartoris vs Neu Sachlichkeit -Le Corbusier- 5 točaka nove arhitekture 1926 Na formalan način želi definirati moderni pokret Socijalno lijevo orijentiran, a kontinuirano radi sa predstavnicima modi, za razliku od Neu Sachlichkeit koji su se u potpunosti okrenuli socijalnim problemima funkcija x ekonomija -kritiziraju Le Corbusiera (koji kaže: niste me dirnuli u srce)

Principijelno veliki raskol; to je vidljivo na 2. CIAM-u u Frankfurtu; na jednoj strani Njemci i Švicarci, a na drugoj Talijani i Francuzi 4. CIAM: Le Corbusier počinje dominirati i preuzima vodstvo, Atenska povelja Weissenhofsiedlung (organizirao Dutchverkbund) - stvarni eksperimetn u načinu stanovanja i novih konstrukcija: 16 arhitekata i 21 kuda -pluralizam arhitekture, ali se nasluduje zajednički stilski izraz: bijele plohe, kontinuitet.. -trebao biti empirijski dokaz teorijskog diskursa, ali Mies van der Rohe je odlučio da se koristi ravni krov i bijela boja -izvođači nisu pratili taj eksperiment: Gropius želio raditi u čeličnoj konstrukciji, želio standardizirati i pripremiti za masovnu proizvodnju; vrlo jednostavni tlocrti Mart Stam- čelična konstrukcija prevedena u armirani beton; a želio je postaviti stanovanje kao poligon za stanovanje novih subjekata Mies je htio neke druge ideje istražiti -na vrlo dominantnoj lokaciji, uspio u čeličnoj konstrukciji, fleksibiknost, otvoren tlocrt, jedinstven mokri čvor, ali pregradama variraš, za različite grupacije -stanovanje nije samo minimalan stan, ved i dodir finode, tekudi prostor, kontinuitet, ono što je istraživao u vilama -koketira sa idejama monumentalnosti, a postiže to čak i ponavljanjem istih elemenata Le Corbusier 2 kude u pastelnim bojama projektirao kudu kao da je na ravnom terenu -vidljivo svih 5 točaka -sve savršeno dizajnirano Maison 'Citrohan' 1920- ideja nametnuta iz Pariškog bistroa Maison Domino 1915- ideja skeletne konstrukcije -iz tog modela razvijaju se 2 tipa: -vertikalni razvoj – Maison Citrohan - horizontalni razvoj-Maison ... (sa plitkim svodovima- ostatak izgubljene opalte?) Maison Citrohan -preispituje ga na nizu svojih projekata -čvrsta ab konstrukcija u suprotnosti sa idejom automobilske industrije a približava se mediteranskom tipu kude Megaron putovao po Grčkoj prenošenje kolektivnih značenja preuzeo iz Grčke; bitan povijesni, ali i suvremeni trenutak projekt za Pessac na strani L.C. i J.J.P.Oud (radio stambeni niz-lagani beton) Hans Scharoun mekše ispituje nove matrijale -ujedinjeni ali nisu Stvaranje novog pokreta 3 generacije arhitekata se bavi idejom modernog pokreta I gen. -uspostavljanje pkreta, kritička kodifikacija II -kritičko preispitivanje, kriza modernog pokreta III -revizija i redefinicija cjelokupnog pokreta

I Gideon, Pevsner, Hitchock, Ph Johnson II Reyner Banham, William Jardy, Alan Colquhoun III Manfredo Tafuri, Francesco del Co, Keneth Frampton S. Gideon: Prostor, vrijeme, arhitektura 1941 N. Pevsner: Pioniri moderne arhitekture 1936 H.R. Hitchcoock & Ph. Johnson: Internationalni stil 1932 -povjesničari umjetnosti, arhitekture -kao da nezainteresirano objektivno bilježe događanja, a ipak im je uloga bila aktivnija, oni su stvarali taj tijek Nikolaus Pevsner -pregled kasnog 19. i ranog 20. stoljeda- detaljan pregled, tražio prirodan slijed -primarno fokusiran na englesku tradiciju, tamo traži korijene pokreta -u odnosu na strogu viktorijansku kulturu, najviše se vide pokreti -kako u englesku uvesti novu modernu kulturu koja je u eng implementirana tek kasnije -u eng modernu arh uvode imigranti iz njemačke -argument da se moderna arh razvila iz domestic arh koja udovoljava udobnosti, a ne vizualnom -Crvena kuda uzor- nije simetrična, klasična, a prema toj slobodi koncipira i fasadu -promovira se opeka kao pučki materijal- iskrenost William Morris- umjetnika aktivan -protivi se efektima industrijalizacije; vradanje obrtu i manufakturi, a to se najbolje vidi u stambenom sektoru, arhitekturi -kroz arhitekturu možeš regenerirati prisne, harmoične odnose kakvi su bili -arhitektura kao ideološki čin i društveni Arts & Crafts -teze da je eng arh doprinjela modernom pokretu -ideologija samog građneja -postavljajudi Morrisa na vrh istavlja i politički čin, vrada englesku i igru Mašina -arhitektonska promišljanja savršena kao mašina i fascinacija estetikom mašine -ideja mašine simbolično i stvarno Tony Garnier, Cite Industriale, 1904 -pitanje industrije i njezino rješavanje u gradu -predlaže zoning -nova arhitektura- ravni krov...-utjecaj na L.C. Armirani beton Auguste Perret- ispituje mogudnosti armiranog betona- kuda u Rue Franklin Odvajanje strukturalnog (apsolutno potrebnog) i onog metalnog Walter Gropious i Adolf Meyer -tvornica Fagus, Alfeld an der Leine, Njemačka Gropiu pod utjecajem Berhensa, ali nema onih njegovih trikova -separacija strukture i ispune; na fasadi prisutna struktura Walter Gropious i Adolf Meyer -modul tvorničkog kompleksa

Giedion naglašava potencijal novih konstrukcija, ali kao da mu ta iskrenost konstrukcije nije dovoljna, nego da se i estetički doreče. Ne samo gol i iskren, ved izgurati i estetiku, kako bi jemi mogli prihvatiti kao novi materijal w. Gropius zgrada u Bauhaussu- na temelju funkcionalnih promišljanja- ali Gideon kaže da mu je bilo bitno i lebdenje, preklapanje kubističke slike Henry R. Hitchcoock & Ph. Johnson -kapitalna izložba moderne arhitekture s kojom taj pokret lansiraju u Ameriku -direktno kritiziraju ove prije Kažu: budimo iskreni, maknimo iluziju da se radi o moralnim, prostornim ...., kažu tu se radi samo u stilu- puka estetička stvar (tipično američki) -tranzicija iz Europe u Ameriku gubi niz svojih slojeva i dimenzija; nešto i dobila- slobodnije se razvija nakon što se riješila ideoloških slojeva R. Banham -ističe Julian Guadet (novi način prikazivanja građevina), Auguste Choicy *Šoasi+ (fokusira se na konstruktivni povijseni razvoj koji tvori nove prostore, što se vidi i u njegovim prikazima- strukturalni racionalizam) Mies van der Rohe -antalogijski stup- L profil dodatno obuka u kromiranu ovojnicu- dodatno dematerijalizirajude; estetizacija konstrukcije Le Corbusier- Vila Savoye Zašto vidljive grede u stropu- ograničavaju te u slobodnom prostoru -ideje su više bile simboličke nego stvarne, pa i funkcionalizma- zaklinju se da su došli formulom, ali možda je to samo opravdanje za estetiku koja se htjela postidi Inicijalni rez postaje vedi, dolazi do mimoilaženja koje de kulminirati 50-ih godina 30-tih slom burze u Americi '33.- fašistička ideologija -da bi preživio u konzervativnom.... NOVI PROTAGONISTI Alvaro Alto Eileen Gray Johannes Duiker Louis Kahn- tema monumentalnosti -kasni modernizam, kritika iznutra