Click here to load reader

MZIR 1 priručnik

  • View
    10.429

  • Download
    12

Embed Size (px)

Text of MZIR 1 priručnik

METODOLOGIJA ZNANSTVENO ISTRAIVAKOG RADA

Prema: Tkalac Veri, A., Sini ori D., Poloki Voki, N. (2010.)Prirunik za metodologiju istraivakog rada: Kako osmisliti, provesti i opisati znantsveno i struno istraivanje. Zagreb: M.E.P., d.o.o Pripremila: Mesi Maja

I. DIO UVODNI DIO1. ISTRAIVANJE I ISTRAIVAKA FILOZOFIJA

-Istraivanje je unaprijed osmiljen, logian i sustavan proces kojim povezujemo miljenja i iskustva, dolazimo do (novih) spoznaja i poveavamo znanje. -Temeljnim istraivanjima cilj je otkrivanje zakonitosti u pojavama i procesima (otkrie), razvojna istraivanja usmjerena su potencijalnim vrijednostima otkria (izumima), a primijenjena istraivanja tee konkretizaciji spoznaja, a akcijska istraivanja konkretnoj strunoj aktivnosti. -Odluivanju o konkretnom nacrtu istraivanja prethodi dug i temeljit mentalni proces: istraiva treba odabrati istraivaku filozofiju, pristup istraivanju, strategije istraivanja, vremenski horizont i metode te naine prikupljanja podataka. -Istraivaka filozofija odreuje sve budue korake u nacrtu istraivanja. Suvremenim drutvenim istraivanjima dominiraju dvije: 1. POZITIVIZAM- prouava koncepte kao to su drutvene strukture i injenice te uzroke drutvenih fenomena - dominantno se oslanja na elemente stvarnosti koji su jasno vidljivi i jasno se promatraju, to za rezultat ima poopavanje temeljeno na zakonu slinosti - zastupa poziciju istraivaa kao neovisnog i udaljenog od utjecaja predmeta istraivanja. - zahtijeva primarno deduktivan pristup istraivanju koji omoguava razvoj teorije i hipoteza, a s ciljem njihova testiranja -deduktivizam polazi od aksioma, deduktivnom logikom razvija teorijske tvrdnje te ih potom empirijski provjerava 2. FENOMENOLOGIJA (naturalistika ili interpretativna filozofija) prouava koncepte kao to su drutveni konstrukti i znaenja 1

- polazi od postulata da je drutvena strana svijeta presloena da bi se mogla objasniti teorijama koje se temelje na iskljuivim zakonima - fenomenolozi dre da se okruenje stalno mijenja, a da je jedinica istraivanja organizam te da e se poopavanjem izgubiti bogatstvo informacija o predmetu istraivanja - metodoloki pristup koji je okosnica ovoj istraivakoj filozofiji je induktivan - induktivizam polazi od pojedinanih podataka i induktivnom ih logikom pretvara u ope teorije Grafiki prikaz br.1: Tablica glavnih razlika izmeu deduktivnog i induktivnog pristupa istraivanju Naglasci u deduktivnom pristupu - znanstveni principi Naglasci u induktivnom pristupu -cilj je razumijevanje znaenja koje ljudi pridaju dogaajima -kretanje od teorije k podacima -kretanje od podataka prema teoriji -potreba objanjenja uzronih odnosa -blisko razumijevanje konteksta meu varijablama istraivanja -prikupljanje kvantitativnih podataka -prikupljanje kvalitativnih podataka -primjena kontrole kako bi se osigurala -fleksibilnija struktura koja doputa valjanost podataka promjene u naglasku u istraivanju -operacionalizacija koncepata kako bi kako otkrie odmie se osigurala jasnoa definicije -visoko strukturiran pristup -nezavisnost istraivaa od predmeta -shvaanje da je istraiva dio istraivanja istraivakog procesa -nunost odabira uzorka dovoljne neorjentiranost na poopavanje veliine kako bi se zakljuci poopili zakljuaka -Pri kriterijima odabira dominantnog istraivakog pristupa najvanija je priroda problema koji se istrauje. - Ukoliko o problemu postoji bogata literatura te se mogu definirati poetni teorijski okvir i polazine hipoteze, podobniji je deduktivan pristup istraivanju. - Za problem koji je relativno nov i nije opseno obraen u literaturi prikladnije je na temelju vlastitih spoznaja razviti novi koncept, pa je podobniji induktivan pristup istraivanju - U obzir treba uzeti i skonosti istraivaa prema odreenom pristupu problemu. - Suvremena je metodologija pluralistika, pa je dobro i preporua se kombiniranje elemenata razliitih filozofija i pristupa.

2

2. ETIKA U ISTRAIVANJU

-Odnosi se na primjenu etikih naela i prikladnost ponaanja u pripremi i provedbi istraivanja te analizi i interpretaciji rezultata. -Etike dvojbe mogu se javiti u svim fazama istraivakog procesa: 1) U fazi prikupljanja i koritenja izvora literature podrazumijeva prikladno ponaanje prema tuem intelektualnom vlasnitvu i autorskom pravu: svaki dio tueg rada, bez obzira na to je li iznesen u upravnom ili neupravnom govoru ili je preprian, treba biti pravilno oznaen.Preuzimanje tuih teorijskih spoznaja ili empirijskih rezultata bez pozivanja na izvor smatra se plagijatom i predstavlja nepoeljnu praksu meu istraivaima. RH: od 2003.g. na snazi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. 2) U fazi izrade nacrta istraivanja podrazumijeva prikladno ponaanje u definiranju osnovnih smjernica u istraivanju. Ne smiju se preuzimati tui istraivaki procesi. Pri odluci o preuzimanju neijeg nacrta istraivanja , etiki je navesti izvor nacrta, time se uvaava intelektualno vlasnitvo drugih istraivaa. Ponavljanja istraivanja tijekom vremena poboljavaju instrument te je praksa meu istraivaima ponavljati istraivanja i tako provjeravati (unaprjeivati) postojee spoznaje. 3) U pristupanju ispitanicima obuhvaa: prihvaanje prava potencijalnih ispitanika na informiranost o istraivanju, odnosno dobivanje obavijetenost pristanka sudjelovanja u istraivanju, potivanje privatnosti i osiguravanje anonimnosti ispitanika u istraivanju i odustajanja od istraivanja, dobivanje suglasnosti ispitanika u prikazivanju podataka proizalih iz istraivanja. 4) U fazi prikupljanja podataka tijekom procesa prikupljanja istraiva treba ostati objektivan, biljeiti tone i potpune podatke i izbjegavati selektivnost jer u suprotnom bi valjanost i pouzdanost nalaza mogle biti ugroene. Ispitanicima se ne smije lagati o proceduri ili trajanju istraivakog postupka te se i u ovoj fazi valja pridravati svih prethodno navedenih principa. Ponekad istraivai unajme istraivaku agenciju u fazi prikupljanja podataka, koja moe osigurati organizirano prikupljanje podataka u relativno kratkom roku, to je osobita prednost ukoliko se istraivanje provodi na velikom uzorku. Svakako treba navesti tko je prikupio podatke za potrebe istraivanja. 5) U fazi obrade, analize i interpretacije rezultata odnosi se na prikladno ponaanje u analizi prikupljenih podataka i njihovoj interpretaciji. Istraiva treba i dalje zadrati objektivnost i izbjegavati selektivnost, treba prikazati istinite podatke i estito ih analizirati i interpretirati te zakljuke temeljiti na stvarnim nalazima istraivanja.

3

Zbog nedostatka strunog (statistikog) znanja, istraivai ponekad unajme statistiara za obradu podataka. Sudjelovanje tree osobe u istraivanju treba ograniiti samo na fazu obrade (kvantitativnih, ne i kvalitativnih) podataka, jer bi analiza i interpretacija trebale biti osobni doprinos istraivaa.

3. VRSTE ISTRAIVANJA

Grafiki pristup br. 2: Tablica vrsta istraivanja i glavnih karakteristika SVOJSTVO Primjenjivost rezultata (vrsta oekivanog rezultata) VRSTE ISTRAIVANJA Fundamentalna (osnovna, temeljna, bazina) -znanstveni magistarski i doktorski radovi KARAKTERISTIKE -poveavaju opi fond znanstvenih injenica i znanja te odreuju nova podruja ljudskog zanimanja i spoznaja -nemaju ili ne moraju imati praktinu primjenu svojih rezultata -svrha im je ''isto'' znanje, tj. otkrivanje novih istina i zakona te stvaranje novih teorija -poduzimaju se radi stjecanja novih znanja u svrhu iznalaenja praktinih rjeenja za neposrednu primjenu, tj. rjeavanja konkretnih problema u svim podrujima ljudske djelatnosti -istraivanja koja primjenjuju poznata i ve u odreenim uvjetima upotrebljavana dostignua znanosti ili tehnoloke postupke u novim podrujima, izmijenjenim ili novim uvjetima -istraivanja kod kojih je namjera u to kraem roku otkriti uzrok nekog praktinog problema ili pojave koritenjem znanstvenog naina provjere teorijskih ili empirijskih spoznaja, tj. istraivanja koja trae brza i praktina rjeenja -nastoje dati odgovor na pitanje koliko -temelje se na primjeni metoda koje omoguuju kvantificiranje pojava, tj. njihovo brojano iskazivanje -nastoje odgovoriti na pitanja zato, kada, kuda, gdje itd. 4

ZNANSTVENA ISTRAIVANJA Primijenjena (aplikativna) -specijalistiki poslijediplomski radovi

Razvojna STRUNA ISTRAIVANJA Akcijska (situacijska, praktina)

Metode istraivanja koje koriste/Metodoloki pristup

se

Kvantitativna

Kvalitativna

Vrste podataka prikupljaju

koji

se

Vrste podataka prouavaju

koje

se

Uestalost provoenja

Ciljevi

-primjenjuju metode koje omoguavaju opisivanje pojava, ali ne i njihovo brojano izraavanje Istraivanja -istraivanja u kojima se kombiniranom metodom kvantitativne i kvalitativne metode istraivanja isprepliu i nadopunjuju, prouavane pojave kvantificiraju i opisuju Primarna -istraivanja putem kojih se prvi put prikupljaju podaci o neemu (primarni podaci) Sekundarna -istraivanja ve postojeih, prethodno prikupljenih podataka Teorijska - istina, odnosno pojave i injenice spoznaju prouavanjem miljenja, iskustava i zakljuaka drugih (tuih teorija, modela i podataka) Empirijska - istina, odnosno pojave i injenice spoznaju vlastitim iskustvom, tj. osobnim provoenjem primarnog istraivanja Jednokratna (ad hoc, -provode se jednom=ne diskontinuirana, ponavljaju se povremena) -prikladna ako se eli brzo prikupiti podatke o nekoj pojavi -kljuni nedostatak: ne moe se zakljuivati o razvoju neke pojave Longitudinalna -istrauju odreeno obiljeje i ( kontinuirana, razliite utjecaje na njega permanentna, stalna) tijekom vremena -zahtijevaju vie napora i vremena jer istrauju na nan da se periodino ponavljaju koritenjem istih metoda i instrumenata, a esto i uzorka Izviajna (eksplorativna) - cilj im je postavljanje okvira relativno novog podruja ili pojave na temelju kojih e se u buduim istraivanjima postavljati i prihvaati/odbacivati hipoteze Opisna (deskriptivna) - cilj je detaljno opisati neku pojavu tako to provjer

Search related