Mreza 07 2013

broj 7god. XVIII.

srpanj 2013.cijena 29 knSlo: 3,70 EUR

BiH: 7 KM Mak: 300 DEN CG: 3,60 EUR

INTERVJU MJESECA James Hall, EMEA 3PAR Expert, HP

br. 7 god. 2013.

MREŽA NA TERENU HP 360°– New Style of IT • Wireless Battle of the Mesh, Aalborg • CROZ Quality in Enterprise Development 2013 BSDCan 2013, Ottawa • IBM Dan pametnijih rješenja • Cisco Connect • Megatrend Data Centar • Alibaba • VMware Cloud Day 2013

E-GO

VERNM

ENT • JAM

ES HALL, H

P • DELL PRECISIO

N T6300 • M

ANAG

EENG

INE • W

IRELESS BATTLE OF TH

E MESH

• CISCO CO

NN

ECT • HP ELITEBO

OK FO

LIO 9470M

• BSDCAN

• DO

RS/CLUC 2013

e-governmentDvadeset godina kontinuiteta nije mala stvar za konferenciju o Linuxu i otvorenim sustavima. Veseli nas što je konferencija i dalje jaka uz raznovrsne sadržaje

HARDVER

SOFTVER

MREŽA NA TERENU

Dell Precision T6300

DORS/CLUC 2013

ManageEngine

Nedavno smo isprobali najmanju Dellovu radnu stanicu – sada je do nas stigao i veliki brat, Precision T3600, sa znatno većim mogućnostima

Manje i srednje tvrtke trebaju alate za centralno upravljanje i nadzor mrežnih okruženja – najveći problem je bila cijena, ali na scenu stupa ManageEngine

TEM

A

BRO

JA

ZA JAVNU KORIST - ILI NE?

sadržaj

OsTaLErUBrIKE 6 Uvodnik 7 Kolumna:IvoŠpigel 8 Kolumna:VanjaŠvajcer 9 Kolumna:aronPaulić 10 Novosti 20 Slikamjeseca 36 Casestudy:MegatrenddataCentar 38 Startupmjeseca:BabyWatch 40 Aktualnosti:NovaEUroamingregulacija 84 Analize:Cloudcomputing 87 Tehnologije:saNFlashstorage 90 Sigurnost:Manualnouklanjanje malicioznihaplikacija 92 Digitalnaradionica:Kriptografija 94 Digitalnaradionica:sigurnost 96 Downloadmjeseca 98 Kolumna:OlegMaštruko

TEMaBrOja52e-Government

78 dellPrecisionT6300 80 dellLatitude10 81 NokiaLumia520 81 samsungGalaxyNote8.0 82 HPEliteBookFolio9470mH4P04Ea

HardVEr

70ManageEngine 74 adobeColdFusion10Enterprise

sOFTVEr

MrEžaNaTErENU 23 HP360°-NewstyleofIT 24 BsdCan2013 25 IBMdanpametnijihrješenja2013. 26 CiscoConnect,dubrovnik 28 dOrs/CLUC2013 31 QualityinEnterprisedevelopment2013, Zadar 34 WirelessBattleoftheMesh, sveuličilišteaalborg,danska 43 alibaba

NedavnoseuZagrebuodržalatradicionalnagodišnjakonferencijaHewlettPackardaHrvatska,ovegodinepodnazivomHP360°NewstyleofIT.IzvještajmožetepronaćiuovojMreži,askupsmoiskoristilidaobavimovelikiintervjusjamesomHallom

INTErVjUMjEsECa46JamesHall,EMEa3ParExpert

Vjerovaliiline,projekte-Governmentilie-UpravapokrenuojeUN2002.godinekakobisegrađanimaidržavniminstitucijamateparticipirajućimsubjektimaolakšalainterakcija.Olakšatiinterakcijuznačipokušatiomogućitisvakomstanovnikusvijetajednostavnijiživot

4 srpanj 2013. MREŽA

MREŽA7,GoDiNAXViii,SRpANJ2013.


UVODNIKPiše: Oleg Maštruko

U temi broja bavimo se e-governmentom. Te-ma je to u koju sam se

nevoljko upustio, ali su me autori - predvođeni neumor-nom Marinom Pavlić - uspjeli nagovoriti. Na kraju su Ma-rina i Goran Vojković, mini-star pravosuđa, zapošljavanja i uprave u jednoj osobi, is-poručili vrlo jaku, argumen-tiranu temu, s primjerima iz svih smjerova - dobrih, loših, evropskih, neevropskih, do-maćih… Osobno, ogroman sam skeptik po pitanju uplita-nja države i u šta i nebrojeno sam puta u kolumnama pisao o tome. No Oleg kolumnist i Oleg urednik nisu ista oso-ba, pa premda privatno podo-zrivo gledam na sve “napore Vlade”, profesionalno - neka cvjeta stotinu cvjetova, neka slobodno iznose svoj stav i ljudi koji vjeruju u inicijative Vlade, a konačno o njima i znaju mnogo više od mene i meni sličnih.

Jedan od - po meni - neo-pravdanih vječnih optimista kada je o interakciji države i IT-a riječ jest i naš kolumnist Ivo Špigel. Iz razgovora s njim i prethodnih tekstova znam da s optimističnom iskrom

u oku dočeka svaku Vladi-nu najavu o petljanju u infor-matiku - zadnja je bila ona o mogućem pokretanju dr-žavnog telekoma i investiciji od ne znam koliko milijardi ili desetaka milijardi kuna ili eura u nekakvu paralelnu mrežu. Ta je najava bila sa-mo klasični probni balon, uo-bičajena pojava u hrvatskoj politici, i tolikom je brzinom pospremljena pod medijski tepih da nema ni posebnog smisla da tražim koje su toč-ne cifre bile u pitanju. Ovaj put i Špigel piše u drugačijim tonovima.

HP-ovu godišnju konferen-ciju u Zagrebu, koja je ovaj puta pomaknuta za dva mje-seca bliže ljetu, iskoristili smo za razgovor s neobično rječitim Jamesom Hallom, stručnjakom za sustav 3PAR u regiji EMEA. Možda će vam se intervju učiniti pre-više “prodajno” obojen, ali odlučili smo prenijeti entuzi-jazam bez upliva - veliki ste dečki i cure pa znate čita-ti i redove i između redova. Uostalom, ako konkurencija misli da ima što odgovori-ti Hallu - neka se slobodno javi.

Elektronička vlada

Rukopisi, slike, crteæi i diskete se ne vraÊaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoπenje sadræaja Mreæe bez dozvole izdavaËa. ISSN 1331 - 2839

Ulica Milana Ogrizovića 36a, 10000 Zagreb,tel. 01/ 38 21 555,fax. 01/ 38 21 669

URL: http://mreza.bug.hr/

E-mail: [email protected]

Pretplata na Ëasopis: [email protected]

Radno vrijeme: ponedjeljak-petak, 9-16 sati

Glavni i odgovorni urednik:Miroslav RosandiÊ - [email protected]

Izvrπni urednik: Oleg Maπtruko - [email protected]

PomoÊnik glavnog urednika (grafika):René Lattinger - [email protected]

Stalni suradnici:Luka Abrus, Darko Andročec, Denis Arunović, Kreπimir BrebriÊ, Toni Drabik, Saπa IliπeviÊ, Esad Jakupović, Kristina Kardum, Tihomir Katulić, Dinko KoruniÊ, Domagoj PavleπiÊ, Hrvoje Pelaić, Dragan Petric, Barbara Slade, Enis Šahinović, Ivo ©pigel, Vanja ©vajcer, Davor Šuštić, Mladen Viher, Goran VojkoviÊ, Ivan Voras, Hrvoje Vrbanc, Bojan Ædrnja

IzdavaËki kolegij:TonËi CariÊ, Aron PauliÊ, Miroslav RosandiÊ, Jadranko StjepanoviÊ, Robert ©ipek

IzdavaË: BUG d.o.o. za novinsko-nakladniËku djelatnost

IBAN: HR9624020061100058131OIB 05461674840MREžA © 2013 Bug d.o.o.

Direktor: Aron PauliÊ - [email protected]

TehniËka sluæba: Robert DelaËPretplata i distribucija: Vesna UjakoviÊ

Marketing: Voditelj: Đurđica Briski - [email protected]Ëki dizajner: Hrvoje Brekalo

Naslovnica: Hrvoje Brekalo

Kompjutorski prijelom: Josip MariÊ, Manfred Pecko

Lektura i korektura: Bojan Kopitar

Fotografije: Srđan VukoviÊ

Tisak: Radin print, Gospodarska 9, 10431 Sveta Nedelja

DISTRIBUCIJATisak d.d. Slavonska avenija 11a, ZagrebInter Press d.o.o., Fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg, BiHDelo prodaja d.d., Dunajska 5, Ljubljana, SlovenijaJadris Press soo, Bulevar Partizanski odredi 64 g 3/6, Skopje, Makedonija

Rukopisi, slike, crteæi i diskete se ne vraÊaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoπenje sadræaja Mreæe bez dozvole izdavaËa. ISSN 1331 - 2839

OGLA©AVA str.

4sEC 3

ALGEBrA 5

ALtUsIt 22

IsKONINtErNEt 99

KODEKs 100

OPENIt 58

OtPBANKA 64

sPAN 51

UDŽBENIK.Hr 60

VIPNEt 4

Popis oglaπivaËa

JamesHall(desno)sdirektoromHP-aHrvatskaBorisomBaukom

slikamjesecaunutrašnjostjeAntonova124,kojiovdjeviditeizvana,uhangaruAntonovljeveglavnebazenaaerodromuGostomel

http://mreza.bug.hr/

mailto:[email protected]







MREŽA srpanj 2013. 7

KOLUMNA

2002.: 48. 2005: 61. 2008: 49. 2012: 51. Ni-sam vas, dragi čitatelji, htio zamarati rangira-njem za svaku godinu, ali ovih nekoliko ran-

gova, vjerujem, sasvim dovoljno govori. Riječ je o “Networked Readiness Index” - ocjeni stanja “infor-matizacije” (jako pojednostavljeno govoreći) država u svijetu, koji sastavlja Svjetski ekonomski forum u suradnji s poslovnom školom INSEAD. To je onaj isti Forum na koji se naši političari svake godine ljute zato što u drugom, medijski eksponiranijem rangiranju - onom o ukupnoj konkurentnosti države - u pravilu uspijevamo zabilježiti porazne rezultate.

Kao što možemo iz ovih brojki vidjeti, a gra-fikon koji bi iscrtao ran-giranje kroz godine to još ljepše ilustrira, muvali smo se proteklih desetak godina amo-tamo, po lojtrici gor i po lojtrici dol, da bismo, na kraju tog desetogodišnjeg razdoblja, završili tri mjesta niže nego što smo započeli.

Zanimljivo je pogledati i pozadinu ovog rangiranja. Indeks se sastoji od četiri glavna područja - ICT okru-ženja, spremnosti, razine korištenja i utjecaja (impact)

- koja čini veći broj individualnih indikatora. Područ-je “ICT korištenja”, primjerice, govori da nas spašava-ju građani i njihovo osobno korištenje, koje nas smje-šta na 39. mjesto, dok država (73.) i gospodarstvo (81.!) kao da se nadmeću u tome tko će lošije proći.

Budući da je tema ovog broja e-država, kako država prolazi kada je riječ o pojedinim indikatori-ma? Po “važnosti ICT-a za Vladinu viziju razvoja” smjestili smo se na udobnom 111. mjestu u svijetu. “Uspjeh Vlade u promociji ICT-a” vodi nas tek malo više, na 104. mjesto. Posebno je zadovoljstvo vidjeti indikator “Korištenje ICT-a i efikasnost drža-ve” - evo nas na fenomenalnom 117. mjestu od 144 rangirane države!

Aktualna Vlada i njezine službe, dakako, mogu ovo prokomentirati onako kako komentiraju većinu loših vijesti - radi se o indeksima koji su mjereni prošle godine, kada se još nisu mogli vidjeti efekti ovih ili onih aktivnosti koje će - očekujemo - štošta u ovoj tablici promijeniti na bolje. Možda hoće, možda neće, ali - za sada - brojke su tu, javno objavljene i svima dostupne.

Sjećam se prilično dobro poslovnih novina koje sam čitao u proljeće 2011. godine. Politička situacija bila je napeta - kao što to, uostalom, uvijek i mora biti. Tadašnja je vlada, s očitom namjerom da se zbliži s poduzetnicima, objavila plan grandioznih investicijskih projekata. Svega je tu bilo - elektrana, željezničkih pruga, odlagališta otpada. Najavljivale su se puste milijarde eura i kuna za projekte koji su “u potpunosti spremni za realizaciju”.

Jedan me detalj u svim tim planovima fascinirao. Niti jedna kuna, lipa niti eurocent u svim tim pla-novima i projektima nisu bili posvećen ničemu što

se nije moglo graditi u pedesetim godinama. Pisao sam o tome kratko na stranicama ove kolumne još u to doba. Riječi “digitalno”, “visoke tehnologije”, “informatizacija”, “telekomunikacije”, “broadband” bile su istjerane iz tih planova kao da je vojska državnih službenika dobila nalog da sve projekte pomno pročešlja (kad već nemaju drugog posla) i da brižljivo izbrišu svaku pomisao na bilo što su-vremeno.

No - dosta općenamjenskih komentara, vratimo se državi i ICT-u. Pogledamo li ponovno unatrag, na razdoblje obuhvaćeno onim mojim ranijim ko-mentarima o zlobnoj WEF tablici, vidjet ćemo da su se kroz to vrijeme mijenjale različite vlade i različiti državni službenici zaduženi za “e”. Svim vladama, bez obzira na stranačku pripadnost ili koalicijsku strukturu, zajedničko je bilo da su se, osobito u za to prikladnim prilikama, kao što je otvorenje kakve tehnološke konferencije, svim silama i iz petnih žila zaklinjali u ICT. Bezbroj smo puta imali prilike na kojekakvim otvorenjima slušati ono što ionako pre-dobro znamo - da je ICT “jako važan”, da u njemu rade “mladi i talentirani ljudi” i - naravno - da je ICT državi silno prirastao za srce i da će država i Vlada učiniti sve da potaknu razvoj ICT sektora.

Poput onog lošeg vica o raju, paklu i marketingu, u praksi se uvijek događalo baš suprotno. Jedna za drugom, vladajuće strukture pokazivale su kako im, zapravo, do ICT-a uopće nije stalo. Da stvari budu još gore, jedan kontinuitet proteklih ne desetak već dvadesetak godina jest bildanje i bujanje različitih vladinih službi i agencija koje na skup, rastrošan i neefikasan način izvode ICT projekte koje bi daleko kvalitetnije mogao izvoditi privatni sektor.

U svakom slučaju, ICT zajednica zbog svega je ovoga frustrirana, rezignirana i već odavno prože-ta cinizmom. Na sadašnju “e” garnituru, na čelu s Darkom Parićem, mnogi vlasnici i direktori IT kompanija gledaju s mješavinom tog godinama nakupljanog cinizma i, s druge strane, ipak prilično velikih očekivanja.

Imao sam priliku nedavno prisustvovati sastanku na kojemu je kolega Parić prezentirao rad svog tima u prvih godinu dana mandata i iskorake koje u skorije vrijeme možemo očekivati. Ispada da se u tih godinu dana radilo iza kulisa, sređujući kata-strofalno zatečeno stanje nepovezanih i nesređenih registara, baza podataka i IT sustava. Puno je toga, kažu, sada riješeno i tek su se time stvorile pretpo-stavke za usluge koje će primijetiti i osjetiti građani i poduzeća. Imali smo u međuvremenu i u medijima priliku pročitati o e-osobnoj, koja bi trebala krenuti još ove godine, a koja, kao autentifikacijski alat, može poslužiti za e-svašta ostalo: putovnice, grun-tovnice i ostale -ice.

Uzet ću si autorsku slobodu pa citirati samog sebe iz te kolumne iz ljeta 2011. godine, kada sam pred-ložio Vladinu odluku: “Zabranjuje se svim organi-zacijama javnog sektora, od lokalne samouprave pa do državne razine, da građane tjeraju da im dostav-ljaju obrasce ili podatke koji postoje negdje drugdje u državnoj upravi.”

Indeksi i šalteri

“The switchman waved his

lantern goodbye and good day

as we went roling through”

Gram Parsons: “Return of the

Grievous Angel”

Piše: Ivo Špigel, [email protected] UROBOROS



KOLUMNAPiše: Vanja Švajcer CRtICE Iz MEđUzEMljA

N a Googleovoj IO konferenciji održanoj sredinom prošlog mjeseca u San Franciscu između ostalog je potvrđena dominacija

Androida na tržištu operacijskih sustava za mobilne uređaje. Brzo i sigurno, broj aktiviranih uređaja po-gonjenih Androidom bliži se broju od jedne milijar-de, koji bi trebao biti dosegnut tijekom ljeta.

Bez obzira na impresivan uspjeh Androida, lan-siranje novih programerskih okruženja i pokretanje usluge Google Play nalik na iTunes store, najviše zanimanja na IO-u pobudila su predavanja o Go-ogle Glassu. Google Glass je novi uređaj koji se na glavu stavlja poput običnih dioptrijskih naočala i sadrži u sebi Texas Instrumentov procesor stari-

je generacije, 5 MP kame-ru sposobnu za snimanje u HD (720p) rezoluciji te minijaturni projektor koji sliku projicira na staklenu prizmu (stoga i ime: Google Stakalce).

Operacijski sustav Sta-kalca posebno je razvijena inačica Androida 4.0.4, u svijetu Androida poznati-jeg kao Sladoledni sendvič. Čitanje prevedenog imena OS-a potiče u meni želju za pokretanjem inicijative

za zakonski obaveznu praksu prevođenja kodnih naziva proizvoda na hrvatski.

Od malih su mi se nogu engleski nazivi, npr. Chi-cago (Windows 95), Whistler (Windows XP) ili ne-sretni Longhorn (Vista), činili obavijeni velom tajne i pobuđivali divljenje prema kompanijama koje su ih izmišljale bez obzira na njihovo pravo znače-nje. Krajnje je vrijeme da ukinemo ovu nehrvatsku praksu i prestanemo se diviti tuđicama. Znatno je uzvišenije zvati operacijski sustav Kruh od đumbira nego Gingerbread.

Budući da kod nas svakakve inicijative nailaze na plodno tlo, možda bi i ova moja bila uspješna? Radi se o inicijativi koja jasno uspostavlja hrvatski kao superioran jezik, pa bismo, uz bezrezervnu podršku Crkve, imali dobru priliku za prikupljanje ključnih pola milijuna potpisa za referendum o računalnom jeziku.

No vratimo se mi s ove pravedne digresije na Sta-kalce. Glass je jedan od prvih predstavnika novog vala računalne tehnologije, tzv. Nosivih - kao maji-ca ili hlače - uređaja o kojima se odnedavno šuška. Appleov inteligentni sat iWatch drugi je dugoočeki-vani uređaj.

Iako su samo rijetki sretnici i urednici najpozna-tijih svjetskih portala dobili priliku kupiti Glass za jeftinih 9.000 kuna, ubrzo je postalo jasno da se formiraju polarizirana mišljenja.

Prva grupa korisnika odmah je uvidjela potencijal uređaja i oduševljeno upila skupu popratnu marke-tinšku kampanju. Stakalce je ubrzo hakirano kako bi se na njega mogle instalirati svakojake aplikacije; poslovnjaci su u tehnološkim poslovnim vijestima objašnjavali kako će proizvod revolucionarizirati

njihovu poslovnu granu, bankarstvo i borbu protiv terorizma. Producenti pornografskih filmova hrabro su se odlučili na prihvaćanje najnovije tehnologije i snimanje Google Glass umjetničkih - možda je bo-lje reći: umjetnih - pornofilmova.

Drugu grupu formirali su potpuni skeptici, lju-di koji ni pod kojim uvjetom ne bi koristili takvu tehnologiju niti bi dopustili da pokraj njih netko koristi takvu tehnologiju. Zamislite, netko može sjediti pored vas pretvarajući se da nešto gleda na Google Glassu, istodobno vas snimajući. Takve koji nose đavolske sprave treba odmah izopćiti, ako ne spaliti. Fascinirajuće je koliko ljudi misli za sebe da su interesantni drugima do te mjere da bi ih ti drugi mogli pratiti ili snimati.

Dakle, glavna je zamjerka protivnika Google Glas-sa kršenje privatnosti. Zanimljivo mi je kako ljudi i dan-danas misle da privatnost postoji iako se u svakom trenutku može znati gdje su, a raznorazne nas nadzorne kamere snime po nekoliko desetaka puta dnevno. Postoji li možda više vrsta kršenja privatnosti? Je li institucionalizirano kršenje privat-nosti prihvatljivije od kršenja koje počini anonimni korisnik Stakalca? Na ovo bi se pitanje moglo od-govoriti potvrdno samo kada bismo znali tko ili što stoji iza javnog nadzora.

S druge strane, potencijalnog kršitelja privatnosti, nositelja Stakalca, možemo izravno vidjeti i osvetiti se istom mjerom. Činjenica je da je velika vjerojat-nost da je tip krhke građe geek koji ostvaruje život-nu želju za šetnjom u kojoj će u svakom trenutku znati svoj položaj i pri kojoj neće morati nikoga pi-tati gdje je taj dućan u koji ga je poslala majka. Zar nije onda prihvatljiviji takav oblik kršenja privatno-sti kod kojega počinitelja možete uloviti i nalemati ako vam previše smeta?

Naravno, u duhu hrvatske uljudbe, mi ne želi-mo biti nasilni. Možda bismo jednostavno mogli u prolazu, iako stranim jezikom, reći “OK. Glass. Turn off” i jednostavno ugasiti uređaj iskorištavajući sigurnosni propust u implementaciji algoritama za prepoznavanje glasa?

Nažalost, Google je odavno prestao biti kompa-nija koja poštuje svoj benigni moto. Najbolje se to vidi iz ponašanja prema plaćanju korporativnih poreza. Zajedno s Amazonom, Appleom i drugim mega kompanijama, Google je iskoristio rupu u poreznim zakonima i platio upravo smiješnu sto-pu poreza od oko 2% na svoje goleme prihode.

Za ovakav pothvat bilo je dovoljno registrirati kompaniju s neograničenom odgovornošću u Irskoj, u kojoj zakoni kažu da se porezi moraju platiti sa-mo na prihod ostvaren u Irskoj, dok se u drugim ze-mljama, uključujući i SAD, porezi plaćaju u zemlji u kojoj je sjedište kompanije. Tako se prihod ostva-ren u mnogim zemljama uz poštivanje poreznih za-kona na kraju nije oporezovao u Irskoj i kompanije su uštedjele stotine milijuna koji su dijelom mogli biti uplaćeni i na opću dobrobit društva.

No kapitalizam ne zanima društvo, već grabi prema ostvarenju svog ultimativnog cilja - veće za-rade - bez obzira na njegovo povremeno humano lice.

Ukazanje svijeta kroz stakalce

Google s Glassom ima

priliku za još jednu promjenu

računalne paradigme.

Rijetki spominju probleme


Ukazanje svijeta kroz stakalceKOLUMNAPiše: Aron Paulić

S vaka industrija ima svoje priče, legen-de, vizionare i ponekog redikula. Raču-nalni biznis, iako poprilično dosadan,

ipak je iznjedrio nekoliko legendarnih citata koji se povremeno izvlače na svjetlo dana, najčešće da bi se dokazalo kako su njihovi tvorci bili debelo u krivu.

Jedna od najpoznatijih takvih zabluda pri-pisuje se Thomasu J. Watsonu, osnivaču i dugogodišnjem direktoru IBM-a. Navodno je on jednom prilikom rekao “na svijetu ima potrebe za samo pet kompjutora”. Kakve li za-blude, pomislit ćete danas, kad na svijetu već postoji više računala nego ljudi, a u svakom je domaćinstvu razvijenog svijeta barem pet uređaja s mikroprocesorom i nekom vrstom operacijskog sustava.

Istina o famoznoj izreci o “pet dostatnih kompjutora” ipak je malo drugačija. Zapravo, ne zna se točno je li spomenuta izjava ikada izrečena, pa čak ni tko ju je izrekao. Naime, Thomasa J. Watsona na čelnom je mjestu

IBM-a nakon 40 godi-na vladavine zamije nio njegov sin koji se, po-gađate, zvao - Thomas J. Watson (junior). Ra-zne novinarske inter-pretacije o tih famoznih “pet kompjutora” izjavu su pripisivale starijem Watsonu i datirale je u 1943. godinu, ali jedini pisani trag koji daje ne-ku sličnu izjavu potiče iz jednog izvještaja di-oničarima iz 1953. go-

dine, gdje Watson mlađi govori o potencijalu prodaje IBM-ove nove uzdanice, IBM 701 Electronic Data Machinea. Radilo se o prvom komercijalnom računalu koje je moglo izvo-diti znanstvene proračune. Računala takve namjene dotad su bila rađena samo po na-rudžbi, za vojne namjene. Watson Jr. je pak naumio prodavati ili iznajmljivati to računalo velikim korporacijama u SAD-u. Pretpostavio je da u Americi ima svega 20 kompanija koje bi mogle imati potrebu (i novca) za takvo ra-čunalo, a planirao je prodati pet primjeraka. Otuda (možda) ta famozna “na svijetu ima potrebe za pet računala”. Nakon obilaska tih 20 kompanija uspio je prodati ili iznajmiti ni manje ni više nego - 18 računala. IBM701 iznajmljivao se za iznos od 12.000 dolara mjesečno; današnji ekvivalent tom iznosu bilo bi ravno 100 tisuća! Tako je od jedne poslovne procjene za uski segment tržišta nastao famozni mit o “pet kompjutora na svije tu”.

Ironijom sudbine, u nekoj skoroj budućnosti moglo bi se desiti da taj netočni navod zapra-vo postane - istinit. Naravno, broj računala odnosno uređaja s mogućnošću procesiranja

informacija i dalje će neumoljivo rasti, ali ono što su u pedesetima podrazumijevali pod pojmom “kompjutor” danas bismo mogli oka-rakterizirati kao “oblak”.

Iako vam je vjerojatno tog notornog izraza već preko glave, proces je tek počeo. Mnogi će se zaklinjati u to da “svoje podatke žele držati na svojem serveru”, ali spoj ušteda, komocije i skalabilnosti jasno je na oblač-noj strani. A taj je biznis u pravom smislu riječi - globalan. Da bi takav globalan biznis bio konkurentan, pružatelji usluga u oblaku moraju rasti enormnom brzinom. Kombina-cija stalnih sniženja cijena osnovnih uslu-ga i neprestanog proširenja usluga zahtijeva ogromna ulaganja. U konačnici bi se zaista moglo dogoditi da svega nekoliko velikih igrača pokriva cjelokupnu svjetsku potrebu za informatičkim resursima. Iako proces ide naizgled sporo, lavina je pokrenuta i neće se više zaustaviti, a svi velikani tu vide svoju šansu. Neki, poput Microsofta, u oblaku traže novi poslovni model jer znaju da će sadašnji sistem licenciranja “Office+Windows+ostalo” kad-tad postati nedostatan.

Zapravo, Microsoft je toliko zagrizao u oblak da je na svojoj konferenciji Conver-gence 2013 ovoga proljeća platformu Azure opisao kao “temeljni element svoje nove stra-tegije”. Neki će reći, prekasno su se sjetili, ali opet, bolje ikad nego nikad.

Drugima, poput Googlea, oblak čini samu bit postojanja, tako da to i ne moraju poseb-no naglašavati u svojim prezentacijama jer drugih proizvoda i nemaju. A svaki nam dan sve više korisnih (i beskorisnih) informacija dolazi upravo posredstvom Googleovih novih servisa na koje se tako brzo priviknemo da se ne možemo ni sjetiti kako smo prije živjeli bez njih.

Treći su pak u cijelu priču krenuli gotovo pa slučajno. Najbolji primjer je Amazon Web Services. Pred desetak godina u Amazonu su imali višak računalnih resursa pa su se do-sjetili ponuditi hosting, a danas se vrijednost Amazon Web Servicesa procjenjuje na 20 milijardi dolara!

Usporedbe radi, cijeli Dell upravo sada do-biva novog (zapravo starog) vlasnika za 24 milijarde.

Naravno, to ne znači da će na svijetu posto-jati svega pet megakompanija na koje ćemo se kačiti, ali je vrlo lako moguće da za svega desetak-dvadesetak godina 90% svih informa-cija, a možda i 90% svih svjetskih transakcija, bude obavljeno u jednom od pet oblaka. I da svi budemo sretni s time, a ona izreka s početka teksta, iako je dugi niz godina bila pogrešno interpretirana, na kraju postane isti-nita. Svoja kućna računala i smartfone ovaj put nećemo računati; oni ionako postaju sve više ovisni o servisima koje dobivaju iz tamo nekog oblaka.

Pet kompjutora

Lako je moguće da za

svega desetak-dvadesetak

godina 90% svih

informacija, a možda i 90% svih svjetskih

transakcija, bude obavljeno

u jednom od pet oblaka

NOVOSTI


Europska unija

applE

Prema pisanju Reutersa, Europska komisija namjerava poslati formalno upozorenje Kini da je spremna poduzeti sankcije protiv proizvođača telekomunikacijske opreme Huaweija i ZTE-a zbog navodnih ilegalnih subvencija.Predstavnici Europske komisije žele poslati upozorenje Kinezima vezano uz navodne ilegalne državne poticaje kineskim proizvođačima telekomunikacijske opreme te će, ne prekinu li s

Govoreći na konferenciji D11 internetskih stranica AllThingsD, Appleov CEO Tim Cook istaknuo je da tvrtka definitivno ne gubi svoj cool faktor te je odbacio sugestije kako gubi rat na tržištu mobilnih operacijskih sustava jer ga je po broju prodanih uređaja uvjerljivo prestigao Android.Naime, Cook ističe da njima nikad nije bila pobjeda napraviti najviše, već najbolji mobilni telefon. Također je naveo da je tvrtka prodala 13 milijuna uređaja Apple TV, od čega polovicu prošle godine, no upitan o mogućim novim proizvodima, poput televizora ili ručnog sata, odbio je komentirati bilo kakve buduće proizvode tvrtke.Ipak, istaknuo je da je

Sankcije protiv Huaweija i ZTE-a?

Cook navješćuje nosiva računala

MIPRO

Već uvelike tradicionalni 36.Međunarodni skup MIPRO održan je od 20. do 24. svibnja na već također tradicionalnom mjestu - u Opatiji. Pet dana bilo je puno različitih zbivanja, podije-

ljenih u nekoliko kategorija. Aktualna događanja obrađivana su na okruglim stolovima: Primjena ePoziva u Republici Hrvatskoj; Uloga istraživačke i edukativne infrastrukture u podizanju znanstvene produktivnosti i gospodarskog rasta; Ekosustav mobilnog plaćanja i digitalne lisnice; Tehnologija i umjetnost u službi društva - uloga društvenih mreža; Što Hrvatska donosi u EU i što može očekivati

od članstva u EU u području informacijsko-komunika-cijske tehnologije; te Tehnološki centri kompetencije u Hrvatskoj. Održana je i jedna “inovativna sekcija”: MI-PRO-INOVA - Inovativni High-Tech proizvodi i usluge.Praktična znanja mogla su se proširiti na nekom od seminara: HEP - Informacijska i komunikacijska teh-nologija u elektroprivrednoj djelatnosti; IRP - Izazovi u implementaciji regulatorne politike; CCE - Usporedno inženjerstvo - Kako pobijediti u tržišnoj utrci pomoću modernih elektroničkih programskih alata CAE/CAD/CAM; te CESE - Kontiunirano obrazovanje za djelatnike ICT sektora. Spomenimo i radionicu Globalni sustav pokretnih komunikacija za željeznički promet (GSM-R) - status i novosti u Europi.Tu su uobičajena savjetovanja: Mikroelektronika, elek-tronika i elektronička tehnologija; Raspodijeljeno raču-narstvo i vizualizacija; Telekomunikacije i informacije; Računala u obrazovanju; Računala u tehničkim sustavi-ma; Inteligentni sustavi; Sigurnost informacijskih susta-va; Poslovni inteligentni sustavi; Digitalna ekonomija; Uprava, lokalna uprava, javni servisi; te MIPRO Junior - radovi studenata. Na nekim je savjetovanjima bilo manje radova nego prošle godine - razlog su tome novi uvjeti za napredo-vanje u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima, prema kojima se radovi prezentirani na skupovima kao što je MIPRO nešto niže rangiraju, no to treba biti poticaj organizatorima da znanstvenu stranu MIPRO-a podignu naredne godine na još višu razinu. (G. V.)

36. put

područje nosivih računala vrlo zanimljivo i sazrelo za daljnje istraživanje. Također je naveo da će se mnogo tvrtki boriti na tom području, no odbio je odgovoriti hoće li i Apple biti jedna od njih. (K. B.) l

tom praksom, nametnuti odgovarajuće sankcije. To će biti samo još jedan korak u intenziviranju napora Europske Unije u obrani od dampinških cijena kineskih proizvođača, među kojima su i nameti na milijarde dolara vrijedne solarne panele koji se uvoze iz Kine.Huawei i ZTE prije desetak su godina bili slabo poznati proizvođači telekomunikacijske opreme, no sada drže gotovo četvrtinu europskog telekomunikacijskog tržišta. Osim što štete europskim proizvođačima opreme, kineski proizvođači predstavljaju i sigurnosni rizik, smatraju predstavnici Europske Unije.Predstavnici Huaweija negiraju optužbe o ilegalnim subvencijama te ističu da su njihovi proizvodi sigurni. ZTE nije komentirao ove optužbe, no također negira bilo kakve ilegalne subvencije. (K. B.) l

avast

Češki proizvođač sigurnosnog softvera Avast preuzeo je njemačku tvrtku Secure.me, specijaliziranu za rješenja vezana uz roditeljski nadzor.Secure.me je posebno usmjeren na Facebook, omogućujući roditeljima nadzor aktivnosti njihove djece na toj društvenoj mreži, uključujući odlazne i dolazne poruke, statuse i druge informacije. Također traži određene ranije zadane izraze za pretrage i može prepoznati zadane osobe na fotografijama i o tome obavijestiti roditelje.Tvrtka je razvila i rješenje nazvano App Advisor, namijenjeno svim korisnicima Facebooka (ne samo djeci), a trebalo bi im dati više informacija o tome kako njihove osobne podatke koriste nezavisne aplikacije.

Preuzimanje Secure.me


Microsoft

algEbra

Nakon što je predstavio svoju novu igraću konzolu Xbox One, koja će između ostalog biti opremljena i novom verzijom Kinecta, Microsoft je najavio da će sličan dodatak za računala temeljena na Windowsima izdati sljedeće godine.Novi Kinect za Windowse

Učilište Algebra pokreće poseban program edukacije vodećih ljudi kompanija, m mjesečno, čime će biti prilagođeni poslovnim ljudima s vrlo malo slobodnog vremena, koji se ne mogu upuštati u dugotrajnu edukaciju, a sve će im teme biti najavljene mjesec dana unaprijed. (R. I.) l

Napredniji Kinect za Windowse sljedeće godine

Za diše

Vipnet

Preuzimanjem 100% vlasništva tvrtke OKI te zaključi-vanjem ugovora o kupnji poslovnih udjela Metronetove rezidencijalne infrastrukture i operatera KTS Vipnet proši-ruje vlastitu fiksnu infrastrukturu i optičko-kabelsku mrežu. Istovremenom akvizicijom kabelskih operatera Vipnet širi dostupnost vlastite fiksne infrastrukture u skoro 27 tisuća novih kućanstava u Zagrebu, Zaprešiću, Samoboru, Šibeniku i Dubrovniku. “Naš je cilj svim postojećim i novim korisnicima pružiti najbolje korisničko iskustvo i nove usluge, odnosno mo-gućnost kombiniranja usluga u različitim paketima po naj-boljim cijenama. Kroz investicije u infrastrukturu koje će uslijediti ove akvizicije osnažit će konkurentnost lokalnog gospodarstva. Preuzimanjem novih kabelskih operatera nastavljamo s provedbom strategije konvergencije započe-te 2011. godine.” izjavio je Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta. (R. I.)

➲ Sense Consulting sense consulting, hrvatska konzultantska tvrtka, zaposlila je dvojicu novih stručnjaka. na mjesto starijeg savjetnika u odjelu za financijsko savjetovanje i podršku investitorima dolazi Goran Špinderk, dok u odjel za Eu i nacionalne potpore stiže Boris Babić.

KADROVSKI PUTOKAZPredstavnici tvrtke Secure.me ističu da će nastaviti raditi na rješenjima vezanim uz zaštitu osobnih podataka unutar Avasta, no nisu izneseni nikakvi financijski detalji vezani uz sporazum. (K. B.) l

Datalab

Hrvatski proizvođač obuće Borovo na provedenom je natječaju za informatizaciju kompletnog sustava kao optimalno ERP rješenje izabrao Datalabov Pantheon.Poslovni softver Pantheon u potpunosti obuhvaća vertikalu ovako velikog sistema, navodi se u objavi za medije. Među rijetkim je ERP-ovima s integriranim jezičnim i zakonodavnim lokalizacijama za čitavu regiju i EU, a ujedno ima i izvanredne reference s područja prerađivačke industrije te rješenja za maloprodaju. Također, cjenovno je zanimljiv jer navedene kvalitete ne iziskuju dodatne investicije. Datalabova mreža partnera za podršku prisutna je i dostupna u svim dijelovima regije.Ugovor između Datalaba i Borova sklopljen je za tri države regije. Implementacija Pantheona započela je u travnju. (T. D.) l

Pantheon u Borovu

coMbis

Regionalni sistemski integrator Combis postao je jedini partner tvrtke Sumetzberger GmbH iz Beča za područje Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije, čime je unaprijedio svoju ponudu inovativnih sustava cijevne pošte. Austrijska tvrtka Sumetzberger GmbH proizvodi cijevnu poštu od 1961. godine te je jedan od lidera u segmentu pružanja sustava za prijenos bioloških uzoraka u bolnicama, kao i sustava za prijenos novca i papira u bankarskom i maloprodajnom sektoru. Sa svojim patentima i rješenjima vodeći je inovator na području

Partner tvrtke Sumetzberger

cijevne pošte, što je potvrdila i nagrada Mercur 2012, koju već 25 godina Federalna gospodarska komora u Beču dodjeljuje najinovativnijim tvrtkama, a koju je tvrtka Sumetzberger GmbH dobila za razvoj vlastitog sustava za automatsku isporuku. Projekti implementacije sustava cijevne pošte važan su dio poslovanja Combisova Sektora mrežne infrastrukture i povezivanja, čiji je direktor nedavno postao Marko Galac. Kao direktor Sektora mrežne infrastrukture i povezivanja u Combisu, Galac će biti odgovaran za unapređenje poslovanja sektora, istraživanje novih potencijalnih tržišta te cjelokupnu izradu i provedbu planova sektora. Combis danas zapošljava više od 360 zaposlenika u Hrvatskoj i regiji. (O. M./R. I.) l

trebao bi koristiti istu tehnologiju kao i onaj za Xbox One, odnosno omogućavat će korisnicima upravljanje računalom korištenjem pokreta ruku i glasom. Uključivat će kameru u boji

visoke razlučivosti, kao i više mikrofona s tehnologijom za uklanjanje buke. Tu je i tehnologija nazvana Time-of-Flight, koja mjeri koliko vremena treba fotonu da se odbije od osobe ili objekta. Sve te mogućnosti zajedno trebale bi osigurati veću točnost i preciznost u otkrivanju pokreta i glasovnih komandi, odnosno omogućavat će praćenje više dijelova tijela, a infracrvenim će se senzorom omogućiti i da bolje vidi u mračnim prostorima. (K. B.) l

Tri nove akvizicije

NOVOSTI

Canon i IDC Adriatics

U zajedničkoj organizaciji Canona i IDC Adriaticsa u Zagrebu je održana konferencija Canon mobilni ured. Na događaju je bilo riječi o ispisu i skeniranju dokumenata sa smartfona, tableta i općenito u slučajevima kad se zaposlenici ne nalaze na rad-nom mjestu. Tu se ne ubrajaju samo zaposlenici koji su redovi-

H1 tElEkoM

googlE

cisco

H1 Telekom predstavio je novu generaciju širokopojasnog interneta - uslugu VDSL2 koja omogućuje visoke brzine slanja i primanja podataka, znatno brže nego što se to postiže ADSL-om.

Google je ostvario još jedan značajan korak u proboju svojih aplikacija u oblaku do poslovnih korisnika.Naime, grad Boston odlučio je prijeći sa sustava temeljenog na Microsoft Exchangeu na Gmail kao rješenje za upravljanje elektroničkom poštom. Također je objavljeno da će 20.000 gradskih dužnosnika koristiti

U svojem fiskalnom trećem kvartalu Cisco je objavio rezultate poslovanja bolje od očekivanja, ističući da se na određenim područjima, poput SAD-a, vide znaci oporavka tržišta, dok je na drugima, poput južne Europe i nekih azijskih zemalja, i dalje relativno loša situacija.Ukupna dobit tvrtke u tromjesečju koje završava 27. travnja porasla je s prošlogodišnjih 2,17 na 2,5 milijardi dolara. Istovremeno je ukupni promet porastao više od 5%, sa 11,6 na 12,2 milijardi dolara.

VDSL2 Internet usluga

Boston na Gmailu i Docsu

Bolje od očekivanja

to na putu, već i svi koji putuju povremeno (jednom tjedno) i rade od kuće. IDC projicira da će se do 2015. godine raditi o više od 200 milijuna ljudi, što je 5% više nego 2012. godine.Canon je konferenciju iskoristio da pokaže da nudi ponešto za mo-bilni ispis u svakom tipu okoline. Kućnim korisnicima namijenjen je višefunkcijski uređaj Pixma MG6350 (podržava skeniranje u cloud, ispis dokumenata iz Google Clouda itd.); višefunkcijski laserski ure-đaj i-SENSYS MF8580Cdw cilja na urede do 10 zaposlenika, a tu su još fotopisač Pixma Pro-10, laserski pisač i-SENSYS LBP6780x, ske-ner CS9000F i nekoliko drugih uređaja koji podržavaju ovaj ili onaj oblik integracije s cloudom te suradnju sa smartfonima i tabletima u vidu ispisa i skeniranja.Što se softverskih rješenja tiče, predstavljene su aplikacije Canon Mobile Printing i Mobile Print & Scan (namijenjene manjim tvrt-kama) te Cloud Connect i Google Cloud Print za imageRUNNER ADVANCE. Ova rješenja razlikuju se po namjeni, kompleksnosti, načinu integracije s korisničkim računima i tipu pristupa uređajima za ispis i skeniranje, a koncipirana su tako da tvrtka svake veličine može pronaći ono koje joj najbolje odgovara.Konferencija je zaključena prezentacijom softverske platforme uni-FLOW, namijenjene optimizaciji višefunkcijskih uređaja odnosno procesa ispisa i skeniranja radi smanjenja troškova te studijom slu-čaja Narodnih novina. Kontrola ispisa ondje praktički nije postojala i koristilo se petnaestak uređaja različitih proizvođača. Prelaskom na Canonove višefunkcijske uređaje iz linije imageRUNNER AD-VANCE i implementacijom platforme uniFLOW troškovi ispisa su se prepolovili, a poboljšao se i način na koji zaposlenici obavljaju ispis i skeniranje. (D. Š.)


Mobilni ured u Zagrebu

Za tekući kvartal u Ciscu najavljuju slične rezultate te ističu da njihovo poslovanje pokazuje znakove laganog rasta. (K. B.) l

Google Docs za obradu tekstualnih dokumenata i Googleove usluge u oblaku za pohranu dokumenata.Boston će platiti oko 800.000 dolara Googleu za korištenje njegovih usluga, no uštedjet će oko 280.000 dolara godišnje zbog izbacivanja Microsoftovih rješenja. (K. B.) l

Tehnologija VDSL2 najbrži je oblik DSL-a kojim se postižu brzine do 100 Mbps. Usluga je namijenjena svim poslovnim i privatnim korisnicima koji imaju potrebu za brzim internetom. Riječ je o very high bitrate tehnologiji koja omogućuje ultrabrzi protok informacija koristeći postojeću bakrenu infrastrukturu. Potrebno je samo na korisničkoj lokaciji zamijeniti modem visokokvalitetnim VDSL2/ADSL2 modemom FRITZ!Box 7360 koji ima integriranu DECT baznu stanicu za do šest uređaja, media server te NAS funkcionalnost koja omogućuje pristup vlastitim datotekama bilo s kojeg mjesta na svijetu. Osim toga, uređaj podržava wireless standard N na 2,4 GHz s brzinom do 300

Ht

Hrvatski Telekom je na konferenciji MIPRO u Opatiji predstavio ICT projekt MOBINCITY, čiji je cilj razvijanje tehnoloških inovacija koje će doprinijeti masovnijem korištenju električnih vozila. Riječ je o projektu koji definira komunikacijske protokole kojima će električna vozila komunicirati međusobno te sa svim ostalim sudionicima u prometu (transportna infrastruktura, javni prijevoz, energetska infrastruktura, druga vozila te korisnici vozila). Projekt donosi i rješenja za optimalno planiranje puta na temelju podataka koje prikuplja u realnom vremenu (vrijeme, promet, uvjeti na cesti…) te tako rješava dio problema koji su do sada sprečavali širu uporabu električnih vozila. Dio ICT rješenja koja će

Projekt MOBINCITY

Gartner


Prema Gartnerovoj analizi tržišta poslužitelja u prvom kvartalu, to je jedno od rijetkih područja na kojima Dell bilježi rast veći od glavnih kon-kurenata.Dellovi su prihodi na području poslužitelja pre-ma Gartnerovim procjenama u prva tri mjeseca ove godine porasli 14,4% u odnosu na isto raz-doblje godinu ranije, na 2,1 milijardi dolara, te je Dell zauzeo 18% cjelokupnog poslužiteljskog tržišta.Dellov je rezultat posebno impresivan uzme li se u obzir da IBM i HP, koji su dva vodeća pro-izvođača poslužitelja prema Gartnerovim pro-cjenama, bilježe pad prodaje u prvom kvartalu za 13,6% odnosno 14,4%. No IBM je još uvijek

Uzlet Della u poslužiteljimavodeći proizvođač poslužitelja s prihodima u prvom kvartalu od 3,01 milijardi dolara, a HP drugi, sa 2,95 milijardi dolara, čime drže 25,5% odnosno 25% cjelokupnog tržišta poslužitelja.U Gartneru također navode da je tržište posluži-telja temeljenih na x86 procesorima prema bro-ju isporučenih uređaja bilo praktički identično kao i godinu ranije, dok su prihodi porasli 1,8%. S druge strane, UNIX poslužitelji temeljeni na Itanium i RISC procesorima zabilježili su pad isporuka od 38,8%, dok su prihodi pali 35,8%. Isporuke poslužitelja temeljenih na ostalim pro-cesorima, što se najvećim dijelom odnosi na mainframe poslužitelje, zabilježile su rast priho-da za 3,6%. (K. B.)

Mbps te gigabitno povezivanje na lokalnu mrežu. Korisnici iPhonea i Android smartfona mogu preko besplatne aplikacije zaprimati i uspostavljati telefonske pozive koristeći uslugu H1 Telekoma.Usluge H1 Telekoma dostupne su diljem Hrvatske, a usluga VDSL-a trenutno se nudi u 16 gradova u različitim dijelovima Hrvatske. U ponudi su paketi čije se brzine kreću sve do 50 Mbps za download i do 15 Mbps za upload; u svim paketima uključeno je neograničeno korištenje Interneta (flat promet).Usluga VDSL2 pristupa Internetu dolazi u tri H1 Surf&Call paketa, koji se međusobno razlikuju po brzini i cijeni, a do kraja lipnja H1 Telekom nudi paket H1Surf&Call 20 po promotivnim uvjetima: cijena od 199 kn mjesečno uključuje naknadu za telefonski priključak, govornu tarifu s besplatnim pozivima prema nacionalnim fiksnim mrežama i 28 lipa po minuti prema EU zoni te maksimalnu moguću brzinu pristupa Internetu i do 50 Mbps, koliko to dopušta korisnička veza. (O. M.) l

se razvijati u projektu MOBINCITY primijenit će se za energetsku učinkovitost u prometu kako u samim električnim vozilima tako i kod optimalnog planiranja energetskih potreba opskrbljivača i distributera.Projekt je većinskim dijelom financirala Europska Unija u sklopu programa EU za financiranje istraživanja i tehnološkog razvoja. Nositelj projekta jest Institute of Technology and Energy iz Španjolske, a na projektu sudjeluje niz tvrtki iz više zemalja. (T. D.) l

NOVOSTI

MEgatrEnD poslovna rjEŠEnja

Dana 17. svibnja 2013. u hotelu Aristos (Buzin) tvrtka Megatrend poslovna rješenja održala je prezentaciju za svoje partnere pod nazivom “Dobro izbalansiran poslovni doručak”. Pod ovim nazivom krije se glavna tema: Balanced Scorecard, tj. model upravljanja

Dobro izbalansiran poslovni doručak

Vipnet

Vip auto nadzor specijalizirana je usluga za praćenje vozila GPS tehnologijom namijenjena svim tvrtkama koje imaju vlastiti vozni park, bez obzira na veličinu. U četiri godine, koliko je

Poboljšani autonadzor


na tržištu, Vip auto nadzor postao je najpopularnija Vipova cloud usluga. Nova verzija Vip auto nadzora donosi brojne softverske novitete. Aplikacija odsad nudi pet novih interaktivnih geografskih karata (tri klasične karte i dvije satelitske) koje svakom pojedincu nude široki odabir interaktivnih karata. Između ostalog, aplikacija omoguću-

je jednostavno lociranje vozila na karti bilo u kojem trenutku. Odsad je potreban samo jedan klik na ikonu vozila kako bi aplikacija prikazala sve osnov-ne podatke o vozilu, vozaču i lokaciji.Vip auto nadzor također nu-di pregled kretanja vozila u prošlosti, kao i pregled detalj-ne statistike korištenja vozila poput ukupnog puta i vremena vožnje, maksimalne brzine ili zaustavljanja vozila. Novost je izračun najkraćih i najbržih ru-ta između dvije točke. Ovom nadogradnjom korisnicima se nudi i mogućnost odabira pre-feriranih lokacija koje se mogu jednostavno pohraniti i svakog trenutka iznova odabrati, što znatno skraćuje vrijeme potro-šeno na pretraživanje lokacija vozila. (T. D.)

MillwarD brown optiMor

googlE

Prema izvješću BrandZ tvrtke Millward Brown Optimor, Apple, Google i IBM tri su najvrednija svjetska trgovačka imena (brand).Vrijednost Appleova imena procjenjuje se na 185 milijardi dolara, što je malo više od prošlogodišnje 183 milijarde dolara. Na drugom je mjestu

Govoreći na festivalu Hay u Velikoj Britaniji, Googleov predsjednik upravnog odbora Eric Schmidt istaknuo je da će stvari koje tinejdžeri čine sada ostati s njima zauvijek na Internetu.

Apple, Google i IBM najvrednija imenaTinejdžerske

pogreške nikad neće nestati

poslovnom strategijom na temelju uravnoteženih ciljeva, mjera, pokazatelja i strateških projekata na svim razinama unutar organizacije. Prezentacija je okupila 50-ak sudionika iz različitih industrijskih sektora koji su imali priliku poslušati više o detaljima ovog modela i njegovom povezanošću s računalnim sustavom poslovnog upravljanja (BI softverom).U uvodnoj prezentaciji Milivoj Obradović, voditelj BI grupe i konzultant za BI/CPM u Megatrend poslovnim rješenjima, govorio je

detaljnije o samoj temi u vidu implementacije modela i praćenja strategije kroz rezultate. Drugi dio, pod nazivom “Budućnost se stvara”, pripao je gošći predavačici mr. sc. Jadranki Delač Hrupelj, psihologinji i vlasnici poduzeća Creative d.o.o. U završnom dijelu Milivoj Obradović predstavio je demo aplikativnog rješenja kroz poznati BI sustav IBM Cognos. Radi se o sustavu za čiju je implementaciju posebno specijalizirano upravo poduzeće Megatrend poslovna rješenja. (V. K.) l

Također je istaknuo da neki ljudi dijele previše toga na Internetu. Sadašnji su tinejdžeri, prema Schmidtovim riječima, prvi koji će moći ponuditi konkretan dokaz za svaki svoj dan: s kim su se družili i što su radili. No također je istaknuo da su prvi koji neće moći zaboraviti svoje pogreške.Schmidt vjeruje da je online svijet otišao predaleko u prisiljavanju tinejdžera da nikad ne zaborave. (K. B.) l

nEos

Hrvatska tvrtka Neos dobila je status Specijaliziranog partnera za Oracle Database 11g Data Warehousing. Neosu je to treći put da dobiva status specijaliziranog partnera u Oracleovu programu.Oracle je uveo specijalizacije kao potvrde stručnosti partnerskih tvrtki za specifična područja u IT industriji. Oracle je Neosu, svom višegodišnjem Gold Partneru, prethodno već dodijelio status specijaliziranog partnera za Oracle Business Intelligence Foundation te Oracle Appliaction Development Framework.

Partner za Oracle DW


Toshiba

VMware Cloud Day 2013

Toshiba Europe GmbH je najavila novu seriju prijenosnih računa-la Satellite C, namijenjenu širokoj publici s velikim rasponom vrlo povoljnih prijenosnih računala uočljivog novog dizajna. Serija Satellite C dolazi u različitim konfiguracijama, uključujući i neke modele sa zaslonom osjetljivim na dodir, zaslona veličine 39,6 cm (15,6”). Nova serija Satellite C prepoznaje se po glatkim zaobljenim ru-bovima, osvijetljenoj tipki za uključivanje i logotipu smještenom na lijevoj strani ispod zaslona. Različiti modeli u seriji C nude varijacije boje i teksture: dok modeli C50, C50D, C50t, C50Dt, C70 i C70D imaju mat teksturu i crnu boju s novim uzorkom tan-kih crta, C55, C55D i C55t, C75 i C75D nude sjajne suvremene i elegantne boje te tipkovnicu koja donosi dodatnu pogodnost za tipkanje i navigaciju. Serija Satellite C bit će dostupna u dvije ve-ličine zaslona: 39,6 cm (15,6”) i 43,9 cm (17,3”), s HD zaslonom

ili HD+ zaslonom za ina-čice od 43,9 cm (17,3”).Za Satellite C50t s cr-nom teksturom te sre-brni C55t i C55Dt Toshiba nudi zaslon osjetljiv na dodir u osnovnoj seriji. (O. M./R. I.)

Konferencija tvrtke VMware jedan je od tridesetak sličnih do-gađaja koje ta kompanija održava ovih dana diljem Europe. Na skupu u Zagrebu, u hotelu Aristos, okupilo se približno 250 domaćih stručnjaka i ljudi čiji je posao informatika i primjena IT tehnologija u poslovanjuGlavna tema konferencije tvrtke VMware bio je softverski data-centar (Software Defined Data Centre - SDDC). Procjenjuje se da su kapaciteti svjetskog tržišta za te tehnologije negdje između 60 i 70 milijardi dolara. Svrha je softverskog datacentra automa-tizacija baš svih funkcionalnosti datacentra - počevši od provisi-oninga pa sve do sigurnosne zaštite tvrtkinih mreža. Od ostalih tema govorilo se još o cloudu, virtualizaciji i primjeni mobilnih tehnologija.Jedna je od prepreka bržem prihvaćanju cloud tehnologija i to što korisnici dosta nevoljko pristupaju virtualizaciji tradicionalnih (SAP, Oracle, Microsoft) poslovnih aplikacija. Zato VMware - na-glašava Ivo Sladoljev, regionalni menadžer VMwarea za središ-nju Europu - svojim korisnicima pruža izbor između postupne i brze virtualizacije IT resursa. Poput većine ostalih proizvođača sličnih tehnologija, VMware obećava da ćete s njihovim cloud rješenjima (javnim, privatnim, hibridnim) ostvariti znatne kapitalne uštede - čak do 30% - brže isporučivati svoje proizvode i usluge na tržište, lakše razvijati no-ve aplikacije i, ukupno gledano, povećati konkurentnost tvrtke. U radnom dijelu konferencije hrvatski partneri tvrtke VMware (HT, Megatrend, Cisco, HP i ostali) prezentirali su niz svojih javnih cloud servisa koji se temelje na tehnologijama ove kom-panije. (Z. P.)

Nova serija Satellite C

Softverski datacentarGoogle, kojem je vrijednost imena porasla 5% u odnosu na godinu ranije, na 114 milijardi dolara, dok je IBM-ovo ime izgubilo 3% vrijednosti i palo na 113 milijardi dolara, što mu je bilo dovoljno za treću poziciju.Tehnološke tvrtke sveukupno stoje vrlo dobro na ovoj listi te ukupno drže 29 mjesta među vodećih 100 najvrednijih imena. (K. B.) l

DEll

Dok tvrtku preuzimaju njen osnivač Michael Della i skupina investitora, rezultati poslovanja sve su lošiji.U svojem fiskalnom prvom kvartalu tvrtka je poslovala sa 14,07 milijardi dolara prihoda, što je 2% manje nego godinu ranije, dok je dobit pala za 79%, sa 635 na 130 milijuna dolara. Dellovi predstavnici ističu da provode akcije za povećanje svoje konkurentnosti na ključnim područjima poslovanja, što je imalo negativne posljedice na profitabilnost.Također najavljuju da će nastaviti provoditi investicije kojima će podržavati svoju strategiju i dugoročnu profitabilnost. (K. B.) l

Slab kvartal

Uvjet su za dobivanje ovih statusa uspješno obavljeni projekti i niz certifikata kojima se dokazuju znanje i stručnost.Danas tvrtka ima 30 zaposlenih, svi stručni djelatnici posjeduju Oracleove osobne certifikate te aktivno sudjeluju na stručnim konferencijama i kao predavači na Oracle Universityju. (R. I.) l

libusoft cicoM

Tvrtka LIBUSOFT CICOM d.o.o. usvojila je međunarodni standard informacijske sigurnosti, certifikat ISO/IEC 27001:2005, te tako postala prva tvrtka koja posjeduje ovu normu u segmentu aplikativnih rješenja za vođenje proračunskog, profitnog i neprofitnog računovodstva u Hrvatskoj. Proces certifikacije uspješno je završen 12. travnja 2013. godine prema reviziji tvrtke SGS Adriatica d.o.o. Uz postojeći ISO 9001:2008 certificirani sustav upravljanja kvalitetom, tvrtka je željela osigurati dodatnu vrijednost svojih usluga uvođenjem certifikata ISO/IEC 27001:2005. (T. D.) l

Certifikat ISO 27001

NOVOSTI

Epson

Epson je predstavio novu liniju snažnih i svijetlih projektora namijenjenih velikim poduzećima i visokoškolskim ustanovama. Dizajnirani su za ugradnju u dvoranama, predavaonicama i velikim sobama za sastanke. Uz to, ovi su modeli su kompatibilni sa serijom objektiva Epson EB-G5, što je pogodno za tvrtke i organizacije koje nadograđuju svoje instalacijske projektore.Nova serija projektora uključuje modele

Šest novih projektora


iHs

Prema analizama tržišta tvrtke IHS, raste potražnja za prijenosnim računalima s ekranima osjetljivim na dodir.IHS očekuje da će sa 4,6 milijuna prijenosnika s ekranima osjetljivim na dodir isporučenih prošle godine potražnja narasti na 24 milijuna komada ove godine, odnosno 78 milijuna prijenosnih računala 2016. godine. Također ističu kako procjenjuju da će četvrtina svih prijenosnika isporučenih 2016. godine imati ekran osjetljiv na dodir.Kao jedan od najvažnijih razloga za tako velik rast potražnje navode pad cijena ekrana osjetljivih na dodir. Prema IHS-ovim procjenama, cijena ekrana osjetljivog na dodir za prijenosnike bila je prošle godine 60 do 70 dolara, dok će ove godine pasti na oko 35 dolara. (K. B.) l

Rast prijenosnika s ekranima osjetljivim na dodir

coMbis

Regionalni sistemski integrator Combis predstavio se na ovogodišnjoj, petoj po redu SROUG konferenciji korisnika Oracle rješenja u Srbiji, koja se od 29. do 31. svibnja održala u Aranđelovcu.Combis se kroz dva predavanja Oracleovim korisnicima u Srbiji predstavio s iskustvima implementacije Oracle EXA proizvoda u Zagrebačkoj banci, članici UniCredit Grupe, te otkrio prednosti hibridnog modela za potrebne poslovnog izvještavanja. Implementaciju Oracle EXA predstavio je Tomislav Jagić iz Combisa, a hibridni model poslovnog izvještavanja njegova kolegica Ivona Žagar. Combis je prije dvije godine otvorio ured u Srbiji, čime je tvrtka još snažnije iskoračila na regionalno tržište, a na SROUG konferenciji korisnika Oracle rješenja Combis je prisutan drugu godinu zaredom. (T. D.) l

Sudjelovanje na SROUG-u

EB-G6650WU, EB-G6550WU, EB-G6450WU, EB-G6250W, EB-G6050W i EB-G6350. Svi modeli daju vrlo visoku razinu svjetline u rasponu od 4500 lm do 7000 lm te niz opcija razlučivosti zaslona za različite poslovne potrebe. Uz Epsonovu tehnologiju 3LCD postižu se vjerne reprodukcije slike sa živopisnim bojama, dok se sadržaj može prikazati u različito osvijetljenim prostorima, temeljem jednake izlazne snage bijele i svjetlosti u boji. Projektore je moguće okomito rotirati u rasponu od 360°, tako da korisnici mogu jednostavno premještati prikaz po prostoriji u skladu sa svojim potrebama. (T. D.) l

EZY infotEcH

financial tiMEs

Čakovečka tvrtka EZY Infotech u zagrebačkom Arena centru prezentirala je bežične pristupne

Prema pisanju Financial Timesa, regulatorna tijela Europske Unije navodno istražuju Appleovu taktiku za prodaju iPhonea.Iako nikakva formalna istraga nije najavljena, nekoliko mobilnih operatera navodno je dobilo upitnike na devet stranica putem kojih bi se trebalo utvrditi osigurava li se Appleovim uvjetima prodaje da konkurencija ne može ostvariti bolje uvjete. Zanimanje europskih regulatora navodno su potaknule pritužbe mobilnih operatera kako Apple svojim ugovorima onemogućuje konkurenciju.Upitnici poslani mobilnim operaterima fokusiraju se na pitanje nameću li Appleovi uvjeti minimalnu prodaju iPhonea i onemogućuju li tehnička ograničenja iPhonea 5 korištenje 4G mobilnih mreža u Europi. U upitniku se navodi kako Europska komisija ima saznanja da su Apple i mobilni

Centralizirano upravljanje WLAN-om

Appleu prijeti istraga EU

Vipnet i FER

Predavanje predsjednika Uprave Vipneta Mladena Pejkovi-ća pod nazivom “Tehnologije za ostvarenje ciljeva Digitalne Agende u RH, analiza i demonstracija mogućnosti”, održano na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, bilo je uvod u

Oboren brzinski rekord


demonstraciju najnaprednijih dostignuća mobilnih i fiksnih mreža čiji je razvoj ključan za ostvarenje ciljeva Digitalne agende.LTE Advanced odnosno 4.5G koristi tzv. sakupljanje nosilaca (Carrier Aggregation) koje uporabom više frekvencijskih blokova i njihovom agregacijom postaje jedinstveni širokopojasni resurs i osigurava veću propusnost i djelotvornost. Takvi skupljeni nosio-ci mogu imati različite širine pojaseva te mogu biti razdvojeni ili

susjedni u frekvencijskoj domeni. Krajnjim će korisnicima to značiti mogućnost super-brzog prijenosa golemih količina podataka, što je vrlo značajno imamo li u vidu golemi porast korištenja podatkovnog prometa. Ta-ko bi primjerice pri brzinama od 300 Mbps korisnici mogli preuzeti jedan DVD, odno-sno 4,7 GB podataka, za samo 134 sekunde.Ponovno rušenje svjetskog rekorda u fik-snom prijenosu podataka ostvareno je stan-dardom EuroDOCSIS 3.0 na hibridnoj op-tičko-kabelskoj odnosno HFC (Hybrid Fiber Coaxial) mreži. Glavna je prednost ove teh-nologije kombiniranje višestrukih frekven-cijskih blokova, čime se množe jedinične brzine prijenosa po bloku i postižu izvan-redni rezultati. Tako bi npr. pri brzinama od 5 Gbps korisnici mogli preuzeti jedan DVD, odnosno 4,7 GB podataka, za samo osam sekundi. Postojeća Vipnetova fiksna mreža bazirana je na tehnologiji EuroDOCSIS 3.0 te pokriva 300 tisuća kućanstava u Hrvatskoj i kontinuirano se širi. (D. Pe.)

Ericsson

BH Telecom objavio je da kreće u pilot-projekt s Ericssonom Nikolom Teslom vezano uz uvođenje LTE tehnologije (4G). Stručni timovi Ericssona Nikole Tesle i BH Telecoma radit će na ispitivanju tržišta i mogućnosti korištenja 4G tehnologija za korisnike BH Telecoma. Ericsson je dosada potpisao 130 LTE/EPC ugovora u 51 zemlji na šest kontinenata. (T.D.) l

LTE u BiH

točke i senzorsku opremu američke tvrtke Ubiquiti te Airliveove nadzorne IP kamere.Na događaju su pokazani estetski vrlo privlačni Ubiquitijevi access pointovi i senzori za toplinu, vlagu, električnu struju, vrata i pokrete, no naglasak prezentacije bio je na softverskim rješenjima UniFi i mFi. UniFi je centralizirana softverska platforma napisana u Javi čija je svrha upravljanje bežičnim sustavima svih veličina. Koncipirana je oko iznimno intuitivnog i vizualno dotjeranog sučelja s obiljem grafičkih elemenata, posve lišenog napornih tekstualnih izbornika i teško razumljivih opcija. Unatoč pristupačnosti, UniFi omogućava detaljno upravljanje pristupnim točkama - moguće je, primjerice, importirati vlastitu kartu prostora (ili učitati kartu s Google Mapsa) i rasporediti dostupne bežične uređaje unutar njega, konfigurirati svaku zamislivu postavku vezanu uz njihov rad, pratiti razne statistike, korisnike, goste, ispisivati vouchere za pristup bežičnoj mreži i koješta drugo. Sustav mFi načelno funkcionira

operateri sklopili ugovore o distribuciji koji potencijalno drugim proizvođačima smartfona onemogućuju izlazak na tržište. Također se navodi da postoje indikacije kako su određene funkcije onemogućene u određenim Appleovim proizvodima u pojedinim zemljama Europske Unije. Potvrdi li se takva praksa, to bi moglo značiti kršenje antitrustovskih zakona.Europska komisija ranije je potvrdila da istražuje ugovore između Applea i mobilnih operatera, no istaknuto je da još nije pokrenuta službena antitrustovska istraga.Mobilni operateri navodno trebaju odgovoriti na upitnik do 17. lipnja. (K. B.) l

na isti način i unutar sličnog intuitivnog sučelja, ali služi praćenju kojekakvih senzora. Što se Airliveovih IP kamera tiče, na događaju su pokazani 1,3-megapikselni modeli MD-720, DM-720 i BU-720 (potonja dva nude noćni, infracrveni način snimanja) te 3-megapikselni BU-3025, koji sa svojom 4-milimetarskom lećom može snimati 30 sličica u sekundi pri Full HD rezoluciji i posjeduje ledice za noćno osvjetljavanje kadra na udaljenosti od 25 metara. (D. Š.) l

NOVOSTI


SAP Forum 2013.

Glavne teme SAP Foruma bile su tehnologija SAP HANA, inovacije, izazovi i prilagodbe poslovanja EU, cloud na SAP-ov način, društvena mreža Jam i mobilne tehnologije. Već gotovo jedno desetljeće tvrtka SAP Hrvatska održava svoju godišnju konferenciju - SAP Forum. Riječ je o događaju koji je ove godine po deveti put na zagrebačkom jezeru Jarun okupio gotovo 500 sudionika, informatičkih stručnjaka, par-tnera i korisnika tvrtke SAP. Konferenciju je otvorila nova direktorica hrvatske podružnice SAP-a Sonja Popović. U fo-kusu događaja bile su inovacije, posebno rješenja iz portfelja proizvoda kao što su SAP HANA, SAP Customer 360, SUP (Sybase Unwired Platform), Afaria i rješenja iz domene mo-

Inovacije i društvene mreže bilnih tehnologija. Druga tema SAP foruma bila je usklađivanje poslovanja s Europskom Unijom pa je tvrtka predstavila funkci-onalnosti koje se odnose na regulativu EU, a koje SAP ERP ima ugrađene kao standardni dio svojih modula. Bilo je riječi još o zakonskoj regulativi vezanoj uz Intrastat izvješća, PDV i sl. Glavni govornik konferencije bio je Simon Kaluža, odnedavni šef SAP-ove regije Središnja i istočna Europa, koja se sastoji od 15 zemalja, pretežno iz naše regije i okolice. On je iznio zanimljivu tezu o pojavi nove globalne srednje klase i njenoj ulozi kao ge-neratora nove tehnološke potrošnje. Interakcija tih ljudi na dru-štvenim mrežama i povezivanje sve većeg broja ljudi i predmeta putem mobilnog pristupa Internetu rezultira golemim količinama podataka. Mobilne tehnologije, društvene mreže, sve veća količi-na podataka i uporaba aplikacija putem cloud platformi trendovi su koji od tvrtki zahtijevaju brze prilagodbe, a to zapravo znači - inovacije. Stoga se na SAP Forumu dosta govorilo o inovacijskoj strategiji tvrtke i novim poslovnim modelima. U uvodnom dijelu konferencije doživjeli smo i nastup Valentina Geschera, zamjenika veleposlanika Njemačke, koji je došao po-držati lokalni SAP i koji kaže da novih ulaganja u Hrvatsku nema ne zato što se mi strancima ne sviđamo i što smo (birokratski) komplicirani, već zato što smo stranim investitorima - preskupi! Uglavnom, od 12 milijardi eura, koliko će nam biti dostupno nakon 1. srpnja, Njemačka daje tri i pol milijarde. Koliko će toga završiti u domaćoj informatici, bit će zanimljivo vidjeti. Nakon plenarnog dijela na SAP Forumu održan je niz prezenta-cija. Predstavljeno je CRM rješenje SAP 360 Customer, koje se temelji na novoj SAP HANA in-memory platformi, a uključuje i analitiku, cloud, mobility i društvene mreže. Predstavljena je udruga korisnika SAP-a HRuSKO, a naposljetku je predstavljeno i nekoliko partnerskih studija slučaja (IBM, HP, Atos, Sedam IT itd.). Bilo je riječi i o SAP-ovu pristupu računalstvu u oblaku, koji se bitno promijenio nakon što je SAP kupio tvrtke Success Factors i Ariba. Na kraju konferencije predstavljena je SAP-ova društvena mreža SAP Jam. Riječ je o suradnji u oblaku koji spaja korisnike, partnere i zaposlenike SAP-a s ključnim informacijama i procesima. (Z. P.)

gaMa sYstEM

Događanja na parlamentarnim izborima 2013. u Bugarskoj, koji su se odvijali 12. svibnja, mogla su se pratiti također putem slovenske analitičke platforme Gama System PerceptionAnalytics. Tu mogućnost svojim je članicama i javnosti osigurala Bugarska

PerceptionAnalytics na izborima u Bugarskoj

finalu 11. natjecanja Imagine Cup u Sankt Peterburgu. Među najbolje su se s inovativnim rješenjima i dobrim nastupom prvi put uvrstile dvije ekipe iz Slovenije - Beezinga kao pobjednica slovenskog natjecanja i DORA kao jedna od najboljih na globalnom internetskom izboru. Ekipa Beezinga, koju čine Nenad Čikić, Jernej Škrabec i Jernej Gračner s Fakulteta za elektrotehniku, računalstvo i informatiku iz Maribora, zamislila je sustav za analizu i rano obavještavanje o događanju u pčelinjacima. Ekipa DORA (Doctors Operational Research Assistant), čiji su članovi Kristjan Košič, Boštjan Arzenšek, Andraž Leitgeb i Zedin Salkanović, također s

mariborskog FERI-ja, razvila je rješenje koje zdravstvenim ustanovama pomaže da povećaju učinkovitost i optimiziraju operativne zahvate. (E. J.) l

iMaginE cup

Microsoft je objavio imena 86 studentskih ekipa iz 69 država koje će krajem srpnja odmjeriti snage na svjetskom

Slovenija dvostruko u finalu

EcDl founDation

ECDL Foundation predstavio je novu reviziju ECDL (European Computer Driver License) programa koji je od pokretanja 1996. godine do danas obrazovao više od 13 milijuna ljudi u preko 100 zemalja u osnovama korištenja računala. Novi ECDL predstavlja značajnu promjenu ovog programa, a razvijen je kako bi odrazio promjene u tehnologiji i zahtjevima tržišta rada. Novi ECDL nudi fleksibilniju certifikaciju uvođenjem ECDL profila koji omogućuju kandidatima da izgrade profil modula koji im najbolje odgovaraju. Tako se može certificirati za samo za vještine

Novi ECDLkoje pojedini posao ili studij zahtijevaju.ECDL profil moguće je izgrađivati i dopunjavati tijekom vremena i on nikada ne ističe, čime se podržava cjeloživotno učenje. Korisnicima je na raspolaganju 15 modula koji uključuju module Online suradnje i IT sigurnosti. (T. D.) l


Shift

U Splitu je završio trodnevni Shift Conferen-ce Powered by VIP koji je predstavio mlade inovatore iz svijeta informatičkih tehnologija te okupio više od 500 entuzijasta iz raznih krajeva svijeta.Na prvom danu konferencije, zatvorenom za javnost, 32 startup tima imala su priliku pred-staviti svoje proizvode i usluge pred investito-rima, medijima i odabranima - njih 150. Na-kon prvog dana predstavljanja i konzultacija pod budnim okom iskusnih mentora polovica njih ušla je u drugi krug, da bi na kraju konfe-rencije za najbolju startup ideju bio proglašen BabyWatch, koji je otišao kući sa 10.000 do-lara koje je osigurala Splitska banka.Zadnja dva dana konferencije bila su prožeta brojnim predavanjima govornika iz cijelog svijeta, od čega je njih 30-ak stiglo iz Silicij-ske doline, Los Angelesa, Londona te Tokija, koji su se svi okupili u prekrasnom gradu Spli-tu kako bi prenijeli svoja znanja i iskustva. Su-dionici su imali prilike čuti iz prve ruke kako se to radi u planetarno popularnim startupima kao što je SoundCloud i na fakultetima poput Standforda, gdje se projekti ne rade po uzoru na Silicijsku dolinu, već se mostovi grade iz svoje sredine prema centru informatičke in-dustrije.Konferenciju su zajednički organizirale split-

ske tvrtke Procedo, Profico i Locastic, pod generalnim pokroviteljstvom VIPneta, uz po-dršku Splitske Banke i Microsofta te u suorga-nizaciji Ureda za transfer tehnologije (UTT), BICRO-a, European Enterprise Networka (EEN) i potporu TZ Splitsko-dalmatinske županije, HGK, CISExa i Grada Splita. (T. D.)

Konferencija za startupe

intErino/Hr-slo

U Hrvatskoj i Sloveniji završen je projekt Prekogranične integracije znanja, kompetencija i inovacija INTERINO, koji je sufinancirao Operativni program IPA Slovenija-Hrvatska 2007. - 2013. (IPA - “Instrument pretpristupne pomoći”). Specifični ciljevi projekta bili su poticanje poduzetničke kulture, nastajanje novih poduzeća na prekograničnom području, prijenos znanja iz akademske sfere u gospodarstvo te razvoj novih usluga partnera projekta u svrhu poboljšanja usluga poduzetničkih inkubatora, tehnoloških parkova i razvojnih agencija radi ostvarivanja njihove misije. U dvogodišnjem projektu sudjelovalo je osam partnera iz Hrvatske i Slovenije: Istarska razvojna agencija Pula (IDA), Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva Zagreb (CEPOR), Regionalna razvojna agencija Međimurje (REDEA) i Tehnološki park Varaždin te Sveučilišni razvojni centar i inkubator Primorske (UIP), Institut za istraživanje poduzetništva Maribor (IRP), Tehnološki park Ljubljana i Pomurski tehnološki park Murska Sobota. Projekt je

Završen prekogranični projekt

dobar primjer suradnje među subjektima inovativnog okoliša i potpornih poduzetničkih usluga u prekograničnoj regiji dviju država. Projektni partneri

u Ljubljani su predstavili rezultate projekta i potpisali sporazum o dugoročnoj suradnji. Predstavljanje su zaključili ocjenom da će s

ulaskom Hrvatske u EU najviše pridobiti startup poduzeća, koja se moraju što više usmjeravati na inovativnost, znanje i internacionalizaciju. (E. J.) l

gospodarska komora (BIA) na temelju ugovora s tvrtkom Gama System iz Ljubljane, preko njenog poduzeća SBS u Sofiji. Platforma je omogućila pregled s vidika društvenih mreža uživo i praćenje događanja oko stranaka i drugih ključnih političnih aktera na izborima. “Prilagodljivost platforme dokazuje i činjenica da je ugovor potpisan i implementiran samo mjesec dana nakon njena predstavljanja rukovodstvu BIA-e, koje je brzo razumjelo njenu moć i pokazalo zanimanje za trajniju suradnju”, objasnio je Marko Šobota, generalni direktor tvrtke Gama System. (E. J.) l


Foto

: O. M

aštru

ko

Slika mjeseca 07.indd 20 6/10/13 11:05 AM


SLIKA MJESECA

Malonogometno igralište

Obišli smo reportažno tvornicu aviona Antonov pored Kijeva u Ukrajini i, uz ostalo, popričali s

njihovim IT-ovcima o informatičkoj podršci za jedan takav specifičan biznis – razvoj, dizajn i proizvodnju zrakoplova. Caijeli Antonov, bez Antonov Airlinesa, zapošljava oko 10.000 ljudi, a informatički odjel – rekao nam je Igor Pugač, jedan od zamjenika direktora IT-a – vrlo je malen: stotinjak ljudi. Najbitniji posao za informatiku u Antonovu jest održavanje radnih stanica i servera te softvera za dizajn aviona. Softver se koristi za dizajn svih podsustava aviona, ali i za testiranje aerodinamike i obradu podataka dobivenih u zračnim tunelima (vidi malu sliku). Za ovo se po potrebi koriste i uslugama vanjskih grid računala na kijevskom sveučilištu.

Čekamo još neke odgovore Antonovljeva IT odjela mailom; ako ih dobijemo, za neki naredni broj Mreže složit ćemo eventualno i dužu reportažu. Zasad uživajte u ovoj slici teretnog prostora Antonova 124 popularnog nadimka Ruslan, u kojem ima mjesta za malonogometnu utakmicu. Ruslan, i drugi modeli terenskih zrakoplova Antonov, od konkurencije se izdvajaju, osim veličinom, i ovim kranom koji dobro vidite na fotografiji i koji uvelike olakšava utovar i raspored tereta.

Inače, iako se javno najviše ponose divovskim avionima kao što su An-124 Ruslan i još veći An-225 Mirja, najveći avion na svijetu, kojega postoji samo jedan primjerak – zadnjih godina u Antonovu su se uglavnom orijentirali na dizajn i proizvodnju manjih, regionalnih ptuničkih zrakoplova s do 100 mjesta, koji su jedno od najunosnijih tržišta u avio industriji danas. (O. M.)

Slika mjeseca 07.indd 21 6/10/13 11:05 AM

najpovoljniji brzi internet

VMWarena brzim diskovima

KVM Cloudza sustave podrške Virtualni LAN

www.altus-it.hr

nezavisni domaći data centar

s ISO27001 certifi katom za vaše sigurno poslovanje

krojimo oblake po vašoj mjeri

http://www.altus-it.hr


mreža na terenu

HP 360°- New Style of IT

H ewlett-Packard tehnološka je kompa-nija s - kako tvrde - najvećom mre-žom partnerskih kompanija u svijetu,

a na konferenciji su okupljeni brojni svjetski stručnjaci kako bi prikazali načine i moguć-nosti koje predstavljene tehnologije nude svojim korisnicima. Gostiju konferencije bilo je oko 450.

Kroz tri teme - “Novi stil IT-a”, “Budućnost mrežnih rješenja” i “Kako novi stil IT-a omo-gućava poslovne inovacije” - govornici poput Mikea Banica, Paula Geoffreyja Jeremaesa i Herberta Rastbichlera predstavili su HP-ova najnovija tehnološka postignuća koja pred-

HP-ovo danas i sutraU kongresnom centru Hypo Expo XXI u Zagrebu održala se jedna od najvećih tehnološko-poslovnih konferencija regiji: HP 360°, ove godine pod radnim nazivom New Style of IT

onalnim projektima. Sudionici okruglog stola bili su Mirela Šešerko (HT), Draženko Kopljar (PBZ), Dean Kosty (VIPnet), Ivo Sladoljev (VMware), Ivan Vidaković (Microsoft Hrvat-ska) te Boris Bauk (HP Hrvatska). Zanimljivo je da se rasprava dotakla teme obrazovanja programera, kojih nedostaje na hrvatskom tržištu. Naveli su da unutar vlastitih kompa-nija organiziraju edukacije kako bi interno proizvodili programere jer fakultetsko obra-zovanje ne daje dovoljno praktičnog znanja. (OM/RI)

Boris Bauk, direktor HP Hrvatska, izvukao je dobitnike nagrada

Mike Banic, potpredsjednik marketinga HP Networkinga

Okrugli stol - bez odgovora na pitanje kako da hrvatskoj

informatici krene nabolje

stavljaju most između tradicionalnog IT-a i novih tehnoloških paradigmi. U sklopu kon-ferencije “Novi stil IT-a” organizirano je šest tematski grupiranih predavanja - Big Data, IT Governance, Converged Infrastructure, Clo-ud, Mobility te Security, kroz koje su obra-đene razne aktualne teme novih stilova IT industrije, mobilnosti, sigurnosti i inovacija u poslovanju.

Naglasak keynote predavanja bio je na in-formatičkim megatrendovima: cloud (poseb-no hibridni cloud), big data, mobility, sigur-nost i ono što u HP-u zovu konvergentnom infrastrukturom.

Konferenciju smo iskoristili da obavimo in-tervju s Jamesom Hallom, koji možete vidje-ti u ovom broju Mreže. James Hall, EMEA 3PAR Expert, stručnjak je s preko 17 godina iskustva u području pohrane i virtualizacije. Radio je na projektima instalacije i integracije mnogih vodećih platformi za pohranu dostu-pnih na tržištu, uključujući EMC, NetApp i druge.

Zatvaranje konferencije obilježeno je okru-glim stolom na temu “Kako dovesti regional-ne ICT projekte i centre u Hrvatsku - iskustva velikih tvrtki”, na kojem su sudionici rasprav-ljali kako veliki IT korisnici i dobavljači sudje-luju u izvozu domaćeg IT-a te o načinima i beneficijama pri sudjelovanju na velikim regi-


mreža na terenu

BSDCan 2013

Konferencija BSDCan okuplja korisnike i developere BSD sustava na jednom mjestu, s idejom da u nekoliko dana druženja, slušanja i pričanja po predavanjima zajedno nauče nove stvari

Ivan voras

Administratorske temeAdministratorske teme bavile su se upravljenjem sustavom, masovnom instalacijom i konfiguracijom sustava te upravljanjem životnim ciklusom sustava. Ovdje je bilo riječi i o novom paketnom sustavu za FreeBSD koji je spreman za korištenje te samo čeka izgradnju infrastrukture za distribuciju paketa, čime će ovaj sustav konačno dobiti upotrebljive binarne pakete aplikacija.Sigurnosne su teme bile možda najzanimljivije jer je FreeBSD u posljednje vrijeme dobio Capsicum, projekt koji ima ulogu ograničavanja mogućnosti aplikacija, s ciljem da čak i u slučaju da aplikacija ima sigurnosnu rupu, njen proces ne može napraviti štetu. Capsicum može osigurati procese, file descriptore, dijeljenu memoriju i druge nužne dijelove sustava, a dugoročni je cilj prilagoditi sve serverske aplikacije u sustavu da nakon inicijalizacije odustanu od prava izvođenja opasnih radnji. Kao neke najave za sljedeću veliku verziju FreeBSD-a možemo izdvojiti hipervizor Bhyve, nastavljeni razvoj ZFS-a (s ugrađenom ultrabrzom kompresijom algoritmom LZ4 i funkcijom TRIM u SSD-ovima), podršku za Raspberry Pi, brzi direktni pristup mrežnim paketima s NetMapom te napokon službenim uključenjem datotečnog sustava FUSE u jezgru.

B SDCan - skraćeno od “BSD Canada” - godišnja je konferencija koja u Ottawi okuplja istodobno i developere i kori-

snike operacijskog sustava FreeBSD. Develo-peri su pozvani da razgovaraju o detaljima i planiraju budući rad, a korisnici da čuju što ima novoga i nauče neke nove stvari.

FreeBSD je vjerojatno najpopularniji od BSD-ova, operacijskih sustava koji su se ra-zvili izravno iz originalnog Unixa. Ovaj je podatak najkorisniji kada se usporedi s Li-nuxom, koji je pak reimplementacija Unixa na sličan ali ne sasvim isti način. BSD-ovi su dominirali tržištem kako besplatnih tako i ko-mercijalnih operacijskih sustava nalik Unixu negdje do kraja prvog dot-com balona u pr-vim godinama ovog stoljeća, no Linux ih je otad pretekao po popularnosti. Danas se oni koriste ponajviše u situacijama gdje je bitna licenca softvera koji se koristi. Iako su obje licence open source, razlike su u slobodama: Linux je objavljen pod licencom GPL, koja diktira da se sav softver koji koristi dijelove napisane u GPL-u mora klijentima isporuči-vati (makar to bilo i komercijalno, prodajom) s cjelokupnim izvornim kodom, dok BSD li-cenca ne zahtijeva ništa osim da se u samom programskom kodu spomene originalni autor. Ovakve su stvari bitne uglavnom tvrtkama koje isporučuju proizvode čiji je glavni dio softverski - postoji velik broj proizvoda koji se svakodnevno koriste, a čije se tvrtke uglav-nom ne žele zamarati s praćenjem kome tre-baju isporučiti koji source.

TrećinaInternetaZanimljiv podatak s kojim je počelo dvod-

nevno pretkonferencijsko druženje develo-pera jest da su NetFlix i Yahoo! zajedno od-govorni za trećinu internetskog prometa u SAD-u, a upravo su ove tvrtke najveći javni pobornici i korisnici FreeBSD-a. Developers summit nastavljen je u uobičajenom formatu - s raspravama u zasebnim radnim skupina-ma. Neke od popularnijih skupina bile su one o performansama mrežnog sustava, skalabil-nosti na višeprocesorkim serverima i pobolj-šanju virtualizacije.

Kod mrežnih performansi pokazalo se po-trebnim bolje iskorištavati mogućnosti mrež-nih kartica koje su i same postale multicore na specifičan način: omogućavaju operacij-skom sustavu da im istodobno šalje veći broj paketa putem virtualnih portova te komuni-ciraju s operacijskim sustavom putem većeg broja različitih prekida (interrupt vectors) ne-go ranije. Dobar dio podrške za ovo postoji već godinama, no sada je na redu optimiza-cija. Slične se stvari događaju s općenitom podrškom za višeprocesorske servere, gdje je za sada skalabilnost optimalna na negdje 32 procesora ili jezgre, ali treba još malo truda za zaista high-end hardver.

Virtualizacija je jedno od područja na ko-jem BSD-ovi prilično zaostaju za Linuxom, u smislu da ima premalo rješenja koje omogu-ćuju hostanje virtualnih računala na BSD-u. Trenutno se najveći napor ulaže u Bhyve, s ulogom sličnom KVM-u kod Linuxa. Razvoj ide relativno sporo jer smo o Bhyveu prvi put slušali prije dvije godine, ali barem se kreće.

O BSD-u u Kanadi

Developeri jezgre - geekovi koje Ottawa vidi jednom godišnje

U radnom okruženju - rasprave o minucioznim detaljima i algoritmima operacijskog sustava

OpširnooBSD-uSama konferencija trajala je sljedeća dva da-

na, u kojima je u tri do četiri paralelna tracka održano 40-ak predavanja i događanja. Teme su bile ugrubo podijeljene na hacking, system administration, embedded i security, s tim da je hacking naziv za ono što bi se u formalnijim okruženjima zvalo development. Predavanja iz ove teme uglavnom su prezentirala neki zani-mljiv proizvod ili pristup u razvoju sustava, npr. o izradi appliancea korištenjem FreeBSD-a, ili sustava za mobilne telefone koristeći NetBSD. Zanimljivo je bilo čuti kako je NetBSD korišten u radarskom sustavu u postrojenju za lansiranje raketa u Brazilu. BSD-ovi su u novom svijetu našli svoje mjesto u velikim korisnicima koji nad njima izgrađuju usluge i proizvode, više nego s običnim korisnicima, te postaju sve ugodnija okruženja za takvu vrstu razvoja.

mreža na terenu

IBM Dan pametnijih rješenja 2013.

U posljednjem desetljeću IBM je stalno poboljšavao svoj softver i prilagođavao ga najvažnijim tehnološkim trendovima kako bi tvrtkama dao alate kojima će ostvariti konkurentnost i koji će im donijeti novu vrijednost

Zvonko Pavić

IBM-ov Dan pametnijih rješenja novo je ime za događaj koji se održava već gotovo 10 godina

(pod raznim nazivima, uglavnom povezanima sa softverom). Konfe-rencija je početkom lipnja u zagre-bačkom hotelu Esplanade okupila 250 sudionika, ljudi iz poslovnog i IT svijeta, iz različitih industrija, IBM-ove korisnike i partnere, IT stručnjake, domaće i međunarodne pre-davače te predstavnike medija.

Riječ je o svojevrsnom presjeku IBM-ova softverskog poslovanja - prezentaciji proizvoda i rješenja, projekata, iskustava partnera i korisnika s naglaskom na sma-njenje troškova, optimizaciju procesa i povećanje učinkovitosti. Usto, predavači iz kompanije predstavili su i IBM-ovu strategiju razvoja poslovanja i nekoliko nedavnih akvizicija.

Nova vrijednostNaglasak je bio na primjeni novih teh-

nologija u poslovanju na društvenim mrežama, primjeni analitike u obradi velike količine podataka te mogućnosti rada putem mobilnih uređaja. Konferen-ciju je otvorio Damir Zec, direktor tvrt-ke IBM Hrvatska, koji je govorio o transformaciji IBM-ovih tehnologija u posljednjem desetljeću.

O čemu je tu zapravo riječ, naj-bolje ćemo ilustrirati ako vas pod-sjetimo da u doba održavanja prve hrvatske konferencije o IBM-ovu softveru nisu postojali ni Facebook ni Twitter, ni iPad ni iPhone, ni-je bilo smartfona, a nismo imali ni Skype i tada još nitko nije znao što znače riječi Big Data i Cloud. “Da-nas gotovo svi imamo neko poslov-

no rješenje na svom smartfonu i svi smo, na ovaj ili onaj način, prisutni na druš-tvenim mrežama”, rekao je Damir Zec. “IBM je u tom razdoblju poboljšavao svoj poslovni softver - što organskim ra-zvojem što preuzimanjem tuđih rješenja kojima je trebalo tek malo prilagodbe kako bi korisniku donijela novu poslov-nu vrijednost”, zaključio je Zec.

Tehnotrendovi i poslovanjeGlavni govornik konferencije bio je Ivo

Brbić, voditelj IBM-ove softverske sku-pine za jugoistočnu Europu. On je ilu-strirao glavne tehnološke trendove koji snažno utječu na produktivnost današ-njih tvrtki. Prije svega, tu su sveopća povezanost putem mobilnih uređaja i društvenih mreža, sve aktivnija interna

Pametnije u cloud, analitiku i mobilna rješenja kolaboracija unutar tvrtki, sve veća upo-

raba cloud rješenja te brza obrada i ana-liza golemih količina podataka.

Prema istraživanju analitičke kuće Forrester, 90% svih podataka koji danas postoje nastalo je u protekle dvije go-dine. Više od 80% korisnika Interneta prisutno je na društvenim mrežama. Do kraja sljedeće, 2014. godine u svijetu će biti više od milijarde korisnika smar-tfona. Više od 50% direktora današnjih tvrtki vjeruje da im za napredovanje po-slovanja valja što prije ući u cloud.

Kako postići konkurentnost?“Što tvrtka danas mora učiniti da bi bila

različitom?” retorički se pitao Ivo Brbić i dao poduži no zanimljiv odgovor: “Tvrtka mora na razne načine angažirati svoje korisnike, mora kapitalizirati na podacima kojima raspolaže, mora analizirati sve i svakoga, mora što brže razvijati nova rješenja i usluge i što prije ih dovesti na tržište, mora koristiti cloud i mora za-štiti vlastito poslovanje i vlastiti brend.” Kako bi adresirao sve te potrebe, IBM je razvio niz rješenja. U posljednjih 10 go-dina IBM je kupio 80 tvrtki, njih 30 samo u posljednje tri godine. Taj portfelj, uz softver izvorno razvijen u IBM-u, aplicira tehnologije u određene poslovne funkcije (uprava, marketing, ljudski resursi, pro-izvodnja itd.) i dodatno ih specijalizira prema raznim industrijama.

Damir Zec, poslovni direktor tvrtke IBM Hrvatska

Konkretna IBM rješenja


Konkretne primjene pojedinih IBM-ovih tehnologija sudionici konferencije Dan pametnih rješenja vidjeli su u nizu prezentacija koje su uslijedile nakon plenarnog dijela. Edmond Pajk iz Zavoda za mirovinsko

i invalidsko osiguranje Slovenije pokazao je kako je izvedena transformacija i konsolidacija poslovnih procesa u toj ustanovi. Donald Seymour iz IBM-a govorio je o integriranim ekspertnim sustavima. Više pojedinosti o

poslovanju na društvenim mrežama i na mobilnim tehnologijama dali su Ognjen Paučić i Bogdan Tomanović iz IBM-a Hrvatska, a predstavljena su još i IBM-ova rješenja za financijsku industriju i nadzor baza podataka.

Ivo Brbić, voditelj IBM-ove softverske

skupine za jugoistočnu Europu

IBM Dan pametnijih rjesenja.indd 25 6/10/13 11:06 AM


mreža na terenu

Cisco Connect, Dubrovnik

Središnja tema konferencije Cisco Connect konferencije bio je Internet budućnosti. Riječ je fenomenu koji se postupno ostvaruje konvergencijom niza tehnologija i tehnoloških trendova kao što su računalstvo u oblaku, pristup Internetu sa svakog mjesta i sa sve brojnijih mobilnih uređaja, online video, konvergirane mreže, “Internet stvari” i plima raznoraznih podataka (big data)

C isco Connect prva je regionalna poslovno-tehnološka konferencija najvećeg svjetskog proizvođača teh-

nologija za Internet i poslovne mreže. Kon-ferencija Connect nasljednik je 47 Cisco Expo konferencija koje su se u posljednjih desetak godina održale u zemljama jugo-istočne Europe. Na konferenciji, koja se održala u drugoj polovici svibnja u hotelu Valamar Lacroma u Dubrovniku, sudjelo-valo je 850 poslovnih ljudi i informatičkih stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i

Zvonko Pavić

Na konferenciji, koja se održala u hotelu Valamar Lacroma u Dubrovniku, sudjelovalo je 850 poslovnih ljudi i informatičkih stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Makedonije te Bugarske

Jožek Gruškovnjak - direktor Ciscova odjela za razvoj internetskog poslovanja i glavni govornik

konferencije Connect Platforma društva budućnosti

Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Ma-kedonije te Bugarske.

PogledizvanaKonferenciju je otvorio Peter Hajdu,

glavni direktor tvrtke Cisco Systems za jugoistočnu Europu. U uvodnom go-voru Hajdu je iznio neka svoja zapa-žanja o ekonomskim i poslovnim tren-dovima - prije svega, pojavu nekoliko regionalnih igrača ne samo u IT-u, već i u telekomunikacijama, bankarstvu, osiguranju i proizvodnji. Nama je naj-zanimljivije bilo njegovo zapažanje o slaboj inovativnosti i još goroj kon-kurentnosti zemalja i tvrtki iz regije. Nije to nešto što već nismo znali, no upečatljiva je bila usporedba naših ze-malja s nekim zemljama Afrike. Hajdu je istaknuo kvalitetnu tehničku eduka-ciju, što je odlika svih obrazovnih sustava jugoistočne (i istočne) Europe, no i izrazio zabrinutost zbog slabe komercijalizacije ionako malog broja patenata. Usto, tvrdi da mi ovdje imamo pogrešnu predodžbu o dostupnosti novca. Hajdu tvrdi da novca za nove tehno tvrtke (prepoznat ćete ih u našim medijima po riječi “startup”) ima sasvim dovoljno. Cisco ima jedan fond koji surađuje s regionalnim fondovima rizičnog kapitala (tzv. venture capital).

Dosad su financirali pet projekata, a jed-nu je od tih tvrtki Cisco Systems nedavno i kupio (kupuju po jednu tvrtku mjesečno - bar je tako bilo u posljednjih 14 mjeseci). Zanimljivo je u tome da nijedna od tih pet tvrtki nije iz zemalja s popisa regije, a između redaka moglo se shvatiti da je uz standardne kriterije koje jedna tvrtka mora ispuniti da bi dobila (bilo čiji, pa i) Ciscov novac ovdje bilo važno i to da sjedište ima u jednoj od zemalja Europske Unije. Budući da smo mi u Uniji za koji dan, mo-žemo se uskoro (bolje reći: konačno) nadati nekom sličnom Ciscovu ulaganju i u nas. Sljedeći nedostatak koji je Hajdu naveo jest manjak ljudi s dovoljno kvalitetnim menadžerskim znanjima (unatoč pravoj vojsci studenata na našim ekonomskim fakultetima i tome što raznih MBA škola imamo više nego županija) i nedostatak strategije razvoja konkurentnosti - kako na razini zemalja regije tako i na razini samih tvrtki. Hajdu je još istaknuo da Cisco ima 277 Networking akademija - škola u kojima se uče tehnologije umrežavanja i u kojima se najviši status koji se može postići zove CCIE (Cisco Certified Internet Expert). Za-

jednica tih stručnjaka u jugoistočnoj Europi danas broji 160 informatičara, a deset ljudi s tim statusom imamo i u Hrvatskoj.

Desettehnotrendova

Središnja tema konfe-rencije Cisco Connect bio je Internet budućno-sti. Riječ je o fenomenu - a tu doista možemo govoriti o fenomenu jer je Internet u deset po-sljednjih godina porastao za 17 puta (37% rasta godišnje, kumulativno) - koji se postupno ostvaru-je konvergencijom niza tehnologija i tehnoloških trendova kao što su raču-nalstvo u oblaku, mobilni uređaji i mobilni pristup Internetu, video, konver-girane mreže, “Internet stvari” (prema jednom Ciscovu istraživanju, 99% svega što danas postoji na ovom planetu - još nije poveza-no), virtualizacija IT resursa, širenje podat-kovnih centara, ponesite-vlastiti-uređaj i tzv. big data - pojava sve veće količine ra-znovrsnih podataka. Riječ je o trendovima koji ne utječu samo na informatiku u cjelini i informatičke odjele tvrtki, već i na druge poslovne procese kao što su proizvodnja, prodaja, marketing, financije, ljudski resur-si, logistika itd.

Mjesečno, danas se u svijetu generira više od 59 eksabajta podataka, a već sljedeće godine mjesečno će se u svijetu stvarati više od 77 EB podataka. Usto, Internetu da-nas pristupa više od 3,4 milijarde korisnika, na mrežu je priključeno više od 19 milijardi raznih uređaja, 80% svjetskog stanovništva ima mobitel, među njima je više od 600 mi-lijuna korisnika smartfona. “Mobilni uređaji sučelja su Interneta budućnosti”, izjavio je Jožek Gruškovnjak, direktor Ciscova odje-

la za razvoj internetskog poslovanja i glavni govornik konferencije Connect. Gruškovnjak je istaknuo i paradoks poslovanja na današnjem Internetu - ponuda usluga i sadržaja svakim je da-nom sve veća, a potražnja nezadrživo raste - međutim, pitanje je kako iz sve-ga toga izvući novac. Definicija novih poslovnih modela jedan je od najve-ćih izazova današnjice. Glavni part-ner konferencije Cisco Connect bila je tvrtka Intel, najveći svjetski proizvođač poluvodiča, koja je prezentirala svoje shvaćanje trendova koji nastaju iz me-đuodnosa mobilnih uređaja, Interneta i podatkovnih centara.

CisCovo poslovAnjE - u nEkoliko bRojki

CoMbis WEb ContACt

Kad se gleda globalno poslovanje tvrtke Cisco Systems, treba reći da se radi o kompaniji s više od 66 tisuća zaposlenih koja je tržišnu kapitalizaciju od stotinu milijardi (danas je to više od 125 milijardi) američkih dolara postigla za 14 godina (samo je Googleu to uspjelo brže, za 10-11 godina). Oko 47% poslovanja Cisco Systemsa sastoji se od prodaje mrežnih usmjerivača (routera) i preklopnika (switcheva), 30% na ono što u Ciscu nazivaju service provider video, a

ostatak (oko 23%) od prodaje raznih mobilnih rješenja. Najveći su svjetski proizvođač LTE tehnologija. Najbrže su rastući segment poslovanja tvrtke Cisco Systems tehnologije za podatkovne centre - tu je postignut rast od 87% u samo jednoj godini i uknjižen prihod od dvije milijarde dolara. Tvrtka danas ima već više od 20 tisuća korisnika svog sustava UCS (Unified Computing System). Među njima nalazi se i više od polovice tvrtki s popisa najvećih 500 časopisa

Fortune, a implementacijom te tehnologije bavi se više od 1.500 partnera - u našoj ih regiji operira tridesetak, među kojima su i svi hrvatski partneri tvrtke Cisco Systems. Rast tog segmenta poslovanja doveo je Cisco na popis od pet najvećih proizvođača servera prema udjelu u prihodima, što je prilično dobar rezultat uzmemo li u obzir da se Cisco time bavi manje od pet godina. Što se tiče regionalnih referenci u podatkovnim centrima, Ciscove tehnologije koriste hrvatski T-Com i BH telekom.

Jedan je od regionalnih igrača na tržištima jugoistočne Europe i zagrebački sistemski integrator Combis, koji se na konferenciji Cisco Connect 2013 predstavio s rješenjem Web Contact System. Riječ je o rješenju koje ima sve funkcionalnosti suvremene web poslovnice i koje tvrtkama omogućava proširenje

poslovanja na nove kanale komunikacije kao što su web kolaboracija, komunikacija putem multimedijskih kioska, tekstualni chat, elektronička pošta i video. Svi navedeni oblici komunikacije osigurani su neovisno o uređaju, što jamči jednako učinkovitu interakciju putem prijenosnih i stolnih računala, smartfona

i tableta. Combisovo kolaboracijsko rješenje Web Contact System može se integrirati bilo s kojim postojećim ICT sustavom, a namijenjeno je svim tvrtkama i organizacijama koje žele unaprijediti komunikaciju s korisnicima, neovisno o njihovoj veličini ili djelatnosti.

Peter Hajdu - glavni direktor tvrtke Cisco Systems za jugoistočnu Europu

Platforma društva budućnosti


krovitelja uvaženog predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića - borca za intelektu-alno vlasništvo i promicatelja udruge HDS ZAMP koja je, koliko smo shvatili, neka vrst parazita na hrvatskoj estradi, kulturi, medi-jima, ugostiteljstvu, tehnološkoj industriji i instituciji Johnnyja Štulića - moglo provjeriti prijavljene. Da stvar bude smješnija, jedan od tužnih geekova čija potvrda o nekažnjavanju nije mogla biti na vrijeme dostavljena bio je trećeg dana koautor jedne od radionica. Pred-sjednik je komentirao stil odijevanja nazočnih (viši udio traperica i tenisica nego na sličnim skupovima), što je znak različitosti, a to znači kreativnost te kako je u hrvatskoj IT sektor ne-srazmjerno produktivan. Uručio je i nagradu “Otvorena informatika” koju dodjeljuju Hr-vatska udruga za otvorene sustave i Internet

J ubilarni dvadeseti DORS/CLUC (Dani otvorenih računarskih sustava/Croatian Linux Users’ Convention) održan je 15.

- 17. svibnja i bio je dobar. Hotel Internati-onal, solidno održavani klimauređaji i dobra posjećenost, nešto inspiriranih i nešto odra-đenih predavanja. Nažalost, konferencija je započela incidentom zbog kakvog bi Richard M. Stallman vjerojatno na licu mjesta poku-pio japanke i Pepsi te izašao iz dvorane - već na prilazu hotelu sreli smo tužne geekove na kavi jer jedan od njih nije mogao ući u prvom slotu.

Nije se prijavio na vrijeme, a prijave su zatvorene kako bi osiguranje visokog po-

mreža na terenu

DORS/CLUC 2013

Dva desetljeća otvor enosti

Goran Zec


IntERnEt Of thIngS: VELIkI bRAt ILI pRILIkA zA bUSInESS?Okrugli stol “Internet of Things” ponudio je četiri različite perspektive na rastući broj predmeta koji nas okružuju, a koji su opremljeni senzorima i koriste Internet za komunikaciju s korisnicima ili pohranu podataka. Stvari se u ovom području razvijaju doista brzo − Radoslav Dejanović (Internet monitor) pretresao je uobičajeni sociološki pogled i bojazni oko ove tehnologije; Dobrica Pavlinušić (HrOpen) demonstrirao je zarazni entuzijazam prema ARM-based platformi opremljenoj senzorima, Raspberry Piju i brojnim jeftinim

klonovima. Robert Sedak (Roby) govorio je o platformi Arduino (Amtel AVR mikrokontroler, tiskana pločica i modularni dizajn), s dobrim povijesnim pregledom te inicijative i idejama kako iskoristiti Arduino. Sebastian Popović (3Plus, Zipato) predstavio je neka rješenja za automatizaciju doma za krajnje korisnike koja koriste jednostavna sučelja za programiranje funkcionalnosti doma. Nažalost, okrugli je stol više naličio na četiri odvojena izlaganja i nije postignuta sinergija između dijelova pojedinih sudionika.

Internet dolazi u vaše stvari! Prilika za totalitarna društva, ili

korisna igračka koju naručite iz Kine za 10

USD? Razliku, kao i obično, čini pingvin

Dvadeset godina kontinuiteta nije mala stvar za konferenciju o Linuxu i otvorenim sustavima. Veseli nas stoga što je na ulazu u treće desetljeće ova konferencija i dalje jaka i nudi raznovrsne sadržaje

(HrOpen) i Hrvatska udruga Linux korisnika, a koju je ove godine osvojio Ivan Galgoci, osni-vač portala “Linux za sve” za zasluge entu-zijastičnog medijskog pokrivanja GNU/Linux bojišnice.

VeteranskaiskustvaPrvi dan konferencije započeo je Karel De

Vriendt, koji je 25. godina radio kao ekspert za informatičku tehnologiju pri Europskoj ko-misiji, koji je podijelio veteranska iskustva o salijentnim temama - postupcima javne na-bave u EU, koja ima pravilnik deblji od Lo-TR-a, i kako se tiče slobodnog softvera, ulozi interoperabilnosti i standarda u izbjegavanju ovisnosti o jednom dobavljaču (vendor lock-in) te nešto zanimljivih tema za razmišljanje o principima javne administracije i balansiranju želja korisnika te potrebe za kooperativnošću i efikasnošću pri razmatranju informatičke in-frastrukture.

Darko Parić (iz Ministarstva uprave) i Kri-stijan Zimmer (s FER-a) predstavili su hvale-vrijedan projekt Radne skupine za primjenu otvorenog koda i otvorenih normi, kojom se planira “pomagati zainteresiranim ministar-

Dva desetljeća otvor enostistvima u pilot-projektima primjene programa otvorenog koda, pomoći im pri izobrazbi njihovih zaposlenika, bilježiti dobru praksu i studije slučaja, davati tehničke i pravne pre-poruke, poticati korištenje otvorenih formata uredskih dokumenata poput ODF-a, poticati otvaranje nekolicine programskih rješenja dr-žavne uprave koja onemogućuju korištenje otvorenih rješenja na strani korisnika, pre-poručiti lokalizaciju nekoliko najkorištenijih programa otvorenog koda, savjetovati tijela državne uprave prilikom postupaka javne na-bave kako bi se programi otvorenog koda i nji-hovi ponuđači mogli ravnopravno natjecati te poticati suradnju stručnjaka u tijelima državne uprave sa stručnjacima za otvorena rješenja iz Hrvatske i EU”, kako navodi Zimmer.

Koliko je takva inicijativa potrebna, nešto je kasnije demonstrirao Marko Rakar iz udruge Vjetrenjača, koji je vrlo duhovito pričao o iskustvima rada s ministarstvima na usuglaša-vanju informatičke infrastrukture i zdravog ra-zuma. Iz njegova predavanja postalo je jasno koliko je komunikacija i suradnja između ra-zličitih tijela uprave bitna − primjerice, upit o broju zaposlenih u Hrvatskoj dat će vam razli-čite vrijednosti ovisno o tome pitate li Držav-ni zavod za statistiku, Zavod za mirovinsko osiguranje, Zavod za zapošljavanje, Zavod za zdravstveno osiguranje ili Poreznu upravu. Rakar je na zabavan način demonstrirao kako je, kad se informatički pismeni uhvate ukoštac s okoštalim birokratskim institucijama, otvore-nim tehnologijama na strani servera moguće dobiti ostvariti velike uštede. Konkretan pri-mjer uključuje i ministarstvo u kojem su više desetaka servera na Windows platformi (od čega čak sedam MS SQL servera) planiranjem uspjeli svesti sa šest serverskih ormara, u ko-jima je bilo pedesetak servera, na samo četiri servera, što bi uz nadogradnju na Windows Server 2012 mogla biti samo dva servera.

Rakar je opisao i sustav slanja automatski generiranih potpisanih poreznih rješenja na telefon putem SMS-a (kojim se automatski po-šalje link na dokument i PIN za preuzimanje). Također je opisao unificiranje raznih obra-zaca za prijavu poreza putem novog JOPPD obrasca, što bi trebalo povećati paletu usluga koju nudi središnji registar osiguranika − Re-gos i smanjiti količinu prebacivanja informa-cija preko plota raznih institucija. Rakara je uvijek užitak slušati, a dojam koji se stječe jest da poznaje ne samo prednosti otvorenih rješenja i slobodnog softvera nego i često tuž-nu hrvatsku stvarnost u kojoj ih je potrebno implementirati. Njegov je savjet da krenemo odozgo, kroz integraciju administrativnih ma-muta i prebacivanje servera na rješenja otvo-renog koda. Glede GNU/Linuxa na računali-ma zaposlenika, njegovo je mišljenje da na to možemo zaboraviti u dogledno vrijeme.

ZgodnievanđelistKarsten Gerloff (predsjednik Free Software

Foundation Europe) zgodan je čovjek kojeg

krasi ekstrovertiran i markantan nastup ame-ričkih TV evanđelista, a predavanje koje je održao vašeg je novinara podsjetilo na govore kakve prije bitke generali drže svojim vojnici-ma − nije tu bilo mnogo novoga za stare vete-rane DORS/CLUC-a i sličnih konferencija, ali je lijepo to čuti fino artikulirano iz usta dobro odjevena čovjeka. Između ostalog, govorio je o opasnostima koje donosi tehnologija sigur-nog UEFI boota, kod koje se Microsoft uspio pozicionirati kao ključar jer je vršni certifika-tor. Ovo efektivno znači da je na računalima koja ne nude isključivanje te sigurnosne op-cije u BIOS-u (što su trenutno neka računala na ARM arhitekturi) efektivno Microsoft taj koji odlučuje smijete li pokrenuti operacijski sustav koji želite.

Matija Šuklje, pravnik iz Free Software Foun-dation Europe, govorio je o softverskim licen-cama. Nije održao predavanje u pravom smislu riječi, nego je kroz dijalog s publikom protre-sao ono što je prisutne najviše zanimalo. Do-bri savjeti koje smo mogli čuti uključuju: ako smatrate svoj kod otvorenim, iskoristite skriptu koja će uključiti vašu preferiranu open source

licencu u zaglavlja jer ozbiljne tvrtke neće dir-nuti vaš kôd ako “pridržavate sva prava”, što je defaultna pravna postavka; također, ako svoj softver dajete pod permisivnom licencom ka-kva je BSD, onda nije bitno koliko je “snažna”, no ako želite osigurati da vaš kod i njegovi de-rivati ostanu u javnoj domeni, dobro je koristiti neku od licenci koje su prošle vatreno kršte-nje na sudu, kakva je npr. Opća javna licenca (GPL) u svojoj drugoj ili trećoj varijanti.

Munjevita minipredavanja odnosno Li-ghtning talks ove su godine bila manje inspi-rativna nego prethodnih. Prema mišljenju va-šeg novinara, ova kratka forma daje najbolje rezultate kad predstavlja frenetično trčanje u srž tehnologije koja je nekome obilježila ži-vot. Ove godine, umjesto toga, kratkim se opi-som predstavilo nekoliko udruga/zajednica koje se bave slobodnim softverom i otvorenim tehnologijama. To su bili Linux za sve (http://linuxzasve.com), Slobodan softver Hrvatska (http://wiki.slobodansoftver.hr), Udruga za promicanje korištenja sustava otvorenog ko-da − SOK (http://www.sok.hr/), OpenStree-tMap Hrvatska (http://osm-hr.org/), Ubuntu


Ivan Galgoci primio je nagradu “Otvorena informatika” za herojski doprinos pingvinizaciji hrvatskog medijskog prostora

Karel De Vriendt − 25 godina informatičkog staža u EU

http://linuxzasve.com

http://linuxzasve.com

http://wiki.slobodansoftver.hr

http://www.sok.hr/

http://osm-hr.org/

mreža na terenu

Hrvatska (http://ubuntu.hr/) i Blender Hrvatska (http://blender.hr/).

DogfoodingAlex Malinovich (iz tvrtke Github Enterpri-

ses) ponudio je zanimljivu perspektivu u tu rastuću tvrtku i izradu njihova proizvoda − Githuba. Zanimljivo je bilo čuti kako su javno dostupni Github i Enterprise verzija zapravo isti kôd, kod kojeg se prilikom kompajliranja određuje koje će opcije biti uključene. Tako-đer je zanimljiva njihova, ponešto ekstremna verzija primjene koncepta dogfoodinga (pra-vilo kaže: eat your own dog food, tj. tvrtke bi trebale koristiti svoje proizvode). Github je po ovome poseban jer proizvod koji rade ujedno rade u svom vlastitom proizvodu (Github je Git, sustav za verzioniranje koda). Dapače, u dogfoodingu idu tako daleko da je zbog te-stiranja sustava naplate plaćene verzije skoro 200 zaposlenika moralo početi plaćati pret-platu na vlastiti proizvod kako bi u njemu mo-gli nastaviti raditi taj isti proizvod. Inspirativno predavanje o jedinstvenoj tvrtki.

Zoran Babić (iz Prve ekonomske škole u Za-grebu) i Mila Kokotović (iz OŠ Trnsko) pod-sjetili su nas da je pravo bojište na kojem će slobodan softver osvojiti srca i umove rano obrazovanje − predstavili su rezultate pro-vedbe projekta “Slobodni i otvoreni sustavi u obrazovanju za razvoj digitalnih kompetenci-ja učenika i učitelja osnovnih škola”, u okviru kojeg su kao izvannastavnu aktivnost učeni-cima pokazali rad u Ubuntu OS-u i nekoliko slobodnih programa. Ohrabrujuća je odlična povratna informacija od učenika i roditelja (mnogi od kojih prije toga nisu ni znali da je moguće besplatno i legalno koristiti slobodan softver na vlastitu kućnom računalu). Nadamo se da će ovaj projekt ići dalje i da će mu se slični pridružiti.

Samuel Picek (FOI) vrlo je entuzijastično predstavio WebRTC, novi standard za komu-nikaciju putem weba koji je još uvijek vrlo nov te podržan tek u zadnjim beta inačicama preglednika Chrome i Firefox. On trenutno ra-di na multipoint komunikaciji na P2P mreži koristeći protokol WebRTC.

Igor Švarc (FOI) predstavio je često zapo-stavljanu temu − pristupačnost otvorenih (i besplatnih) rješenja na GNU/Linux platformi slijepim korisnicima. Predstavio je novu ina-čicu at-spi (Assistive Technology − Service

Provider Interface) na sučelju dbus i kako je implementirana u novim desktop okruženjima na Linuxu.

Drugi dan konferencije donio je više ležerni-jih i tehnički orijentiranih predavanja, počevši s predavanjem predsjednika FSFE-a (Free Soft-ware Foundation Europe) Karstena Gerloffa, u kojem je govorio o djelovanju te institucije diljem svijeta, ali i dao konkretne naputke za lokalne udruge koje mogu dobiti podršku FS-FE-a.

Ivo Lukač (Netgen) govorio je o eZ Publish CMS-u (tvrtke eZ Systems iz Norveške), no predavanje je zapravo izložilo povijest slo-bodnog softvera i GNU operacijskog sustava kao ideje. Dobrodošlo za početnike, ali nismo sigurni da su prisutni profitirali od još jednog povijesnog prikaza područja koje je posjetite-ljima DORS/CLUC-a zacijelo dobro poznato.

Bojan Mrkobrad, tehnički direktor u tvrt-ki Altus-IT, izložio je distribuirani datotečni sustav Moose FS na primjeru konkretne im-plementacije u toj tvrtki. Budući da je Altus-IT jedan od impresivno velikih podatkovnih centara u RH, koji se može pohvaliti sa 400 m2 serverskog prostora u Zagrebu, više od 46 poslovnih korisnika (od čega 23 telekoma) i pružanjem IaaS cloud usluga koristeći KVM, VMware, Open Nebula, Moose FS i GFS2 (Global File System 2), bilo je zanimljivo čuti njihovu perspektivu. Moose FS distribuirani je datotečni sustav koji koristi centralno pohra-njene metapodatke za identifikaciju lokacija pojedinih datoteka putem master i metalogger servera koji potencijalno predstavljaju slabu točku sustava, dok na klijentima ovisi o FUSE (Filesystem in Userspace) modulu za kernel. Sudeći prema njihovu iskustvu, Moose FS radi pouzdano, ali je kao i kod svake tehnologi-je potrebno unaprijed odvagnuti prednosti i nedostatke - prije svega, uskladiti potrebe za propusnošću i karakteristike mreže na kojoj će se sustav upogoniti.

InformacijskigustoIgor Vuk i Vedran Živičnjak (Nimium) feno-

menalnim, informacijski gustim i besprijekor-no izloženim predavanjem objasnili su Red Hatov adut na području softverskog NAS-a na RHEL-u, a nakon toga, protiveći se zakonima fizike, objasnili i osnove korištenja u desetak minuta. Predavanje je bilo dovoljno dobro i zabavno da bismo gledanje preporučili kao uvod u Red Hat Storage rješenja prije čitanja dokumentacije. Dojam koji smo stekli jest da je Red Hat izvrsno obavio posao u sklapanju različitih komponenata i proizveo pouzdan sustav čije su prednosti niska inicijalna cijena, pristupačnost i lako skaliranje rastućim potre-bama. Imati u tvrtki par punokrvnih geekova kakvi su Vuk i Živičnjak zacijelo ne odmaže.

Iznimno ugodno iznenađenje bilo je preda-vanje Nenada Merdanovića iz tvrtke Crossvalia o MySQL cluster rješenju. Započelo je kratkim upoznavanjem s prednostima sustava, no pre-okret je donijela ležerna i zabavna detektivska priča o provjerama tih tvrdnji, forenzici pojedi-nih dijelova koji su se činili sumnjivima i ko-načno − paklu bugova i neostvarenih obećanja iz perspektive sistemca. Konačni je zaključak bio prilično porazan po MySQL cluster (Ma-riaDB s Percona Galera clusterom čini se kao bolje rješenje), a dobro strukturirano i zabavno


predavanje potkrijepljeno konkretnim podaci-ma omogućilo je publici osjećaj da je do tog zaključka došla zajedno s predavačem.

Branko Radojević (CARNet) predstavio je uslugu Sys.backup − implementaciju rješenja za backup zasnovanog na Baculi. Bacula je pouzdan komad slobodnog softvera koji se ra-zvija više od 10 godina, a članicama CARNe-ta zacijelo će biti ugodno dobiti ga iz kutije, konfiguriranog za njihove potrebe, uz moguć-nost dobivanja podrške i poslovično dobru dokumentaciju na hrvatskom jeziku.

Željko Filipin poznat je posjetiteljima DORS-a otprije kao tester kojeg neobično uzbuđuju programski jezik Ruby i testing framework Watir, a ta ga je ljubav odvela i u Wikimedia foundation, gdje trenutno koristeći Ruby po-maže testirati MediaWiki, softver koji pogoni Wikipediju i brojne druge wiki stranice. Ove godine predstavio je i Bundler, alat koji omo-gućava odabir Ruby gemova koje se koristi pri testiranju; Cucumber, alat “za komunikaciju između ljudi koji znaju što treba biti testira-no i ljudi koji znaju kako to testirati”; te kako koristiti bezglavi web preglednik Phantom.js za efikasniju provedbu testiranja. Također je na svom blogu http://filipin.eu vrlo detaljno opisao konferenciju.

Hrvoje Matijaković (Percona) predstavio je Percona toolkit − skup alata dobro poznat database administratorima - te ukratko poka-zao kako je primjenom nekoliko od tih alata moguće dijagnosticirati i riješiti najčešće pro-bleme s MySQL bazom podataka. Posebno je zanimljivo bilo vidjeti kako jednostavno pro-naći upite koje je potrebno optimizirati, kako “strganu” replikaciju vratiti u konzistentno stanje i kako prikupiti podatke za dijagnostiku problema u trenutku kad se problem već do-godio i kad je sve (štono bi informatičari rekli) FUBAR.

Jakov Šošić (SRCE) govorio je o Puppetu, su-stavu za brzo podizanje i centralno upravljanje velikim brojem klijentskih računala (ili servera). Opet, ovo nije jedino takvo rješenje, ali je rje-šenje za koje SRCE nudi edukaciju i podršku akademskim ustanovama, što nije zanemarivo.

Trećeg dana održane su tri četverosatne ra-dionice u dva paralelna tijeka − u prvom je Marko Lerota (Claresco) govorio o tome kako Cisco rješenja zamijeniti otvorenim tehnologi-jama zasnovanim na Linuxu ili BSD-u, a zatim su Dobrica Pavlinušić, Lovro Orešković, Filip Dulić i Dalibor Dosegović predstavili uvod u hakiranje hardvera korištenjem Bus Piratea, projekta Dangerous Prototypes koji omoguća-va interakciju s drugim uređajima, mikrokon-trolerima i komponentama korištenjem serij-skog, SPI ili I2C protokola.

Prisustvovali smo radionici drugog slijeda u kojoj su Alex Malinovich i Vlado Herman (Github Enterprises) ponudili izvrsnu četvero-satnu hands-on demonstraciju korištenja Gita kao CVS alata, kao i rada u Githubu.

Sve u svemu, 20. DORS/CLUC nije razoča-rao. U 20 je godina ova konferencija stasala u instituciju koja nudi dobar izbor tema i konzi-stentnu razinu kvalitete. Nećemo lagati, draža nam je kad se ne održava u hotelskoj sali i kad prvi blok nije zona visoke sigurnosti, ali ima-mo razumijevanja jer bi doista bilo nezgodno da netko na visokog pokrovitelja baci cipelu uz poklik “Smrt ZAMP-u!”

DORS/CLUC 2013

Karsten Gerloff − o opasnostima zaključavanja i najnovijem pokušaju putem tehnologije UEFI boot

http://ubuntu.hr/

http://blender.hr/

http://filipin.eu

Mreža na terenu

Quality in Enterprise Development 2013, Zadar

Mario Baksa

Z agrebačka tvr tka CROZ i ove je godine organizi-rala t rodnevnu konfe -

renciju Quality in Enterprise Development (QED) 2013, u okolici Zadra. Prvi je dan bio re-kreativne prirode pa su sudioni-ci konferencije mogli prošetati po stazama Nacionalnog parka Paklenica, a oni hrabriji mogli su se okušati i u maloj školi pe-njanja po stijenama. Večer se za-vršila predstavom “Teatroman: Muškarci su s Marsa, žene s

Tehnike društvovanja u organizacijama


Kroz predavanja i radionice na ovoj

se konferenciji istraživao

odnos kvalitete, komunikacije i

kolaboracije; i dalje je fokusirana na agilne metode,

međutim posebno je naglašena društvena

komponenta

Luis Richardson iz IBM-a odredio je nit vodilju konferencije

Mreža na terenu

Quality in Enterprise Development 2013, Zadar


Venere”. CROZ se inače bavi kompleksnim custom IT projek-tima; ima 170 zaposlenika, od čega stotinjak programera, urede u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu te predstavništvo u Londonu.

S ozbiljnim stvarima započelo se drugog dana, pa je tako nakon uvodne riječi urednika konferen-cije Gorana Kelečića predavanje održao Louis Richardson iz IBM-a. Njegovo je predavanje naslov-ljeno “Budite kreativni i dijelite”, a njime je sudionike konferenci-je pokušao upoznati s faktorima koji pozitivno ili negativno utje-ču na kreativnost. Kao jedan od ozbiljnih problema istaknuo je inzistiranje na produktivnosti te strah od pogreške (tj. posljedica koje proizlaze iz toga), što često dovodi do smanjenja kreativno-sti, a mnogi zaposlenici smatraju da njihove kreativne sposobnosti nisu dovoljno iskorištene.

Istaknuo je važnost odmaka od klasičnog e-maila u korist kola-boracijskih alata poput internih foruma, blogova, wikija. Tako je postignuto da se umjesto privat-nih e-mailova pojedincima dio pitanja postavi tako da ih mogu vidjeti i drugi ljudi u organizaciji pa na pojedina pitanja može re-agirati svatko tko može pomoći.

Nakonpriče,rad(ionica)Uz Richardsona, koji je kao

zanimljiv storyteller zaokupio pažnju publike, polaznici konfe-rencije pažljivo su pratili Jurgena Appela - kako tijekom njegova izlaganja, tako i za vrijeme ra-dionice tijekom koje su se po-laznici grupirali u parove i pu-tem Appelove igre s karticama Moving Motivators raspravljali o tome koji su od motivatora važni pojedincu. Poanta je deset mo-tivatora, poput slobode, ciljeva, statusa ili radoznalosti, rasporedi-ti od najvažnijeg prema najmanje

važnom i raspraviti kako neka promjena u organizaciji utječe na pojedine motivatore - pozitivno ili negativno. Spomenuta igra, ili možda bolje reći komunikacijski alat, dostupna je na Appelovu sajtu management30.com u obli-ku PDF dokumenta koji se ispiše i izrežu se kartice.

Jurgen Appelo inače je jedna od najutjecajnijih osoba veza-nih uz agilni razvoj softvera, a na QED-u je izložio svoj materijal pod nazivom “Management 3.0”, koji se tiče upravljanja u organi-zacijama, koje nerijetko predstav-lja problem (agilnim) developeri-ma i voditeljima projekata. Tako je predstavio neke ideje o tome kako pomoći da se u organizaciji ljudi osjećaju sretnijima, da bu-du produktivniji, da im rad bude kvalitetniji. U svom je izlaganju

bio vrlo otvoren i objašnjavao odakle je pokupio ideje koje su ga inspirirale za njegov stil uprav-ljanja, a uz svoje uspjehe nije se libio iznijeti i neuspjehe u mla-đim danima.

JošagilnogidruštvenogDrugog dana konferencije mo-

glo se čuti i o agrikulturi s druš-tvenom IT komponentom, odno-sno o unapređivanju B2C komu-nikacije, koja uključuje farmere, preprodavače i prodajne timove, čime se pokazalo da ni agrikul-turalni biznis nije imun na aktual-ne trendove. Zatim se govorilo o prednostima Rational Team Con-certa u odnosu na obično verzio-niranje, a tu je bila i sudionicima konferencije zanimljiva radionica o Scrumu i Kanbanu u praksi te još ponešto.

Na spomenutoj radionici dvo-jac iz CROZ-a - Ivan Krnić i Bru-no Dević - demonstrirao je pred-nosti Scruma i Kanbana sudio-nicima putem njihova osobnog angažmana, zbog čega su sudio-nici morali zasukati rukave. Na-ime, udružili su u grupe i dobili zadatak da proizvedu automobile iz plastelina u zadanom vreme-nu poštujući nekoliko osnovnih uvjeta proizvodnje. Prvo su ih proizvodili na svoj način, onako kako su smatrali da je najbolje, a potom poštujući principe Scru-ma i Kanbana te je na kraju na-pravljena usporedba uspješnosti prvog i drugog pokušaja. Posve očekivano, bili su mnogo uspješ-niji u drugom pokušaju, kad su slijedili principe koji sve više uzi-maju maha u poslovnom svijetu.

Zadnji dan konferencije bio je

Radionica na kojoj se demonstrirala primjena principa Scruma i Kanbana na primjeru proizvodnje automobila

Stručnjak za agilne metode Jurgen Appelo govorio je o svojoj viziji upravljanja u organizacijama

Okrugli stol na kojem su Alan Mirko Poldrugač (RBA), Damir Prusac (Ericsson Nikola Tesla) te Vladimir Puškarić (Institute for Lean Six Sigma) raspravljali o primjeni principa lean u IT praksi, pod moderatorskom palicom Vedrane Miholić

ispunjen dodatnim temama veza-nim uz agilni razvoj softvera, a odrađena je i radionica koja po-sebno pogađa društveni aspekt ove konferencije - radionica o ne-nasilnoj komunikaciji (Nonviolent communication, NVC) u vođenju projekata. Ovakav proces komu-niciranja poznat je još od 1960-ih godina i sve se ćešće primjenjuje i u vođenju projekata jer poboljšava komunikaciju unutar timova, sma-njuje stres i olakšava razrješavanje problema.

Konferencija je završila okruglim stolom “Lean common sense”. Le-an je proizišao iz Toyotina načina upravljanja, a panelisti su ga opi-sali kao svojevrsnu korporativnu kulturu temeljenu na zadovoljnim klijenima, koji su zadovoljni zbog usluga i proizvoda maksimalne kvalitete koji su im isporučeni u odgovarajućem roku i po odgo-varajućoj cijeni, ali i na zadovolj-nim zaposlenicima koji stalno rade na unapređenju procesa kojima se stvaraju dodatne vrijednosti za klijente. Istaknuto je i da se lean principi ponekad teško uvode jer ih zaposlenici, zbog povećanja efi-kasnosti kad se radi po tim princi-pima, mogu doživjeti kao prijetnju za svoja radna mjesta.

QED konferencija može se oče-kivati i sljedeće godine, a formula se neće mijenjati - i dalje će to biti konferencija vezana uz upravlja-nje, posložena oko high-level pre-gleda trendova i koncepata, dakle neće se transformirati u developer-sko druženje.

IntERvju: KREšIMIR MusA direktor konzultantskih i implementacijakih usluga u CROZ-u

Koliko je CROZ orijentiran na inozemno tržište?S obzirom na stanje tržišta u našoj regiji, trudimo se sve više i više raditi vani. Obično radimo preko partnera. S obzirom na našu primarnu orijentaciju na IBM kao vendora, krećemo se u partnerskom svijetu IBM-a i kroz suradnju s ekosustavom IBM-ovih partnera trudimo se vani naći angažmane, tako da smo imali dosta projekata u Britaniji i Njemačkoj te neke projekte u Americi i Kanadi. To su uglavnom integracijski i konzultantski projekti koji nam omogućuju da repliciramo znanja koja smo stekli na velikim projektima u Hrvatskoj i neke tehnološke pristupe po kojima smo u ovom svojem području dosta jedinstveni.

Koliko dugo održavate ove konferencije i kako ste se ove godine odlučili za temu koja je više društveno okrenuta?

Ovo je sedma godina. Kako smo se odlučili na lean i social? To su trendovi u segmentu tržišta kojim se bavimo, teme koje interesiraju naše klijente i, prije svega, teme koje smo prepoznali na vanjskim tržištima kao relevantne. Softverski portfelji velikih vendora na tržištu vrlo se brzo okreću prema social networkingu. Kod IBM-a u posljednje vrijeme dominantan je proizvod koji zovu IBM Connections, što je u principu social networking platforma enterprise razine s kojom radimo sve više i više, i koja polako dolazi u fokus i kod naših korisnika.Dakle, prebacivanje komunikacijskih modela u područje društvenih mreža, izgradnja održivog social networking sustava unutar enterprise kompanija - to su teme za koje smo zaključili da su zanimljive. Drugi je razlog inovativnost, principi stalnog poboljšanja, koji predstavljaju središnju misao lean filozofije. Kao tvrtka dosta pozornosti polažemo na taj segment i shvatili smo da social networking kao princip ima vrlo pozitivan utjecaj na inovativnost unutar organizacija. To svoje iskustvo poticanja inovativnosti u CROZ-u kroz primjenu social networking principa htjeli smo reflektirati i kroz sadržaj ove konferencije. Svoja razmišljanja u ovoj domeni pretočili smo i u produkt koji smo razvili nad IBM Connections i IBM BPM platformama. Produkt se zove Like My Idea, nastao je u CROZ-ovim laboratorijima u posljednjih godinu dana i bavi se upravljanjem idejama i procesom stalnog poboljšanja.Zbog toga su neke od glavnih tema, poput uvodnog keynotea Louisa Richardsona ili poput prezentacije Jurgena Appela na temu change managementa, bile fokusirane na primjenu kolaboracije i social networkinga da bi se dobio tzv. engaged workforce. Ljudi imaju ideje, no iz različitih (kulturoloških, organizacijskih…) razloga one često ostaju neizrečene i nerealizirane. Social networking jedan je od mehanizama koji, u kombinaciji s promicanjem lean principa, može dati kvalitetan poticaj inovativnosti, adresirajući prije svega kulturološke i organizacijske barijere u komunikaciji unutar sustava. I interno koristite tehnike poput Scruma, Kanbana?Da, kao custom software developement tvrtka imamo puno tehnološki i kontekstualno različitih projekata. Krećemo se u različitim poslovnim domenama, u procesu razvoja softvera komuniciramo s različitim tipovima ljudi i moramo baratati širokim portfeljem metodoloških pristupa koji će nam omogućiti uspješnu realizaciju projekata. U tom smo se smislu prije par godina intenzivno okrenuli agilnim principima razvoja. Počeli smo sa Scrumom, kao jednom od dominantnih metoda, a u novije se vrijeme dosta orijentiramo na Kanban - kako u procesu razvoja softvera tako i na razini upravljanja portfeljem projekata.Kanban nije metodologija nego princip change managementa - donosi transparentnost, donosi vidljivost. Kao tvrtka smo i sami u svojevrsnoj agilnoj tranziciji. I prije smo radili s metodologijama kao što je Rational Unified Process, koji je također u velikoj mjeri agilan, a Scrumu i Kanbanu okrenuli smo se upravo kako bismo poradili na transparentnosti, većoj predvidljivosti te efikasnosti i efektivnosti procesa razvoja. Ta svoja iskustva pokušavamo projicirati na ljude koji dolaze na konferenciju kroz niz radionica, koje rade uglavnom ljudi iz CROZ-a prenoseći naša stvarna projektna iskustva.



mreža na terenu

Wireless Battle of the Mesh, Sveuličilište Aalborg, Danska

BattleMesh - uvijek izvrsna prilika za susret s developerima najpopularnijih implementacija mesh protokola otvorenog koda i promatranje natjecanja njihovih ideja

BattleMesh, tradicionalno društveno-tehnološko okupljanje tehnoloških en-tuzijasta, aktivista, hakera, geekova,

programera i općenito zaljubljenika u mrežne tehnologije, i ove je godine okupilo brojne WiFi entuzijaste i hobiste iz područja žičnih i bežičnih mreža. Okupljanje se održalo ovog proljeća na Sveučilištu Aalborg u Danskoj.

BitkauDanskojKodni je naziv događaja “Wireless Battle of

the Mesh”, a okupio je 50+ ljudi, uglavnom iz Europe i poznatih wireless zajednica koje rade na razvoju mesh routing protokola me-đu kojima su FreiFunk, FunkFeuer, Fusolab, HSBxl, WLAN Ljubljana, Guifi.net, Ninux i /tmp/lab. Događaj je kao i svake godine krenuo s druženjem, eksperimentiranjem i

Kristijan Fabina

Sudionici Wireless BattleMesha

Predavanje na temu optimizacije prometa kroz mesh mrežu

Get it, Mesh it, Love it

koji će formirati mesh mrežu. Taj je prostor obično područje unutar jednog manjeg na-selja ili kampusa, gdje se uređaji postavljaju na otvorenom, ali i djelomično u zatvorenom prostoru kako bi se testiranje odradilo u razli-čitim uvjetima. Tijekom natjecanja pokreću se različiti protokoli usmjeravanja prometa, a zatim se obavljaju testiranja na temelju kojih se utvrđuje koji se mesh protokol ponaša najbolje u svom radu. Na uređajima je in-staliran softver otvorenog koda poput Open-WRT-a, koji pogoni određeni protokol za usmjeravanje prometa. Za potrebe masovnih implementacija i eksperimentiranja koristi se vrlo jeftina WiFi oprema proizvođača kao što su Ubiquiti Networks, TP Link, Fon, Buffalo, Linksys i slični, a inače standardna u primjeni mnogih wireless zajednica.

Upad na BattleMesh se ne naplaćuje, me-đutim domaćini uvijek imaju zadatak osigu-rati lokaciju za okupljanje i definirati neki simboličan iznos za smještaj, pristup Interne-tu i hranu za one sudionike kojima odgovara takav aranžman. U suprotnom, svatko se sna-lazi kako zna.

IdejeurazvojuJedna od zanimljivosti bio je projekt mesha-

nja ribarskih brodova. Projektni cilj jest osigu-rati pristup Internetu na ribarskim brodovima koristeći se WiFi opremom na 700 MHz i 5 GHz frekvencijskom opsegu te brodove povezati u mesh mrežu koju će pogoniti je-

okruglim stolovima na temu povijesti i rezul-tata prethodnih okupljanja na Wireless Bat-tleMeshu, IP Multicast tehnike, streamanje video/audiosadržaja, IPTV aplikacije, sustavi za nadzor i upravljanje mrežom te kako se protokol B.A.T.M.A.N. nosi s IP multicast prometom i kako funkcionira optimizacija kroz mesh mrežu. Dio prostora standardno je namijenjen za software/hardware hacking, dio za prezentacije i predstavljanje te općeni-to komunikaciju između sudionika.

Između godišnjih okupljanja odvija se pro-ces traženja pogrešaka, razvoja i testiranja te osiguranje i unapređenje kvalitete ovih pro-tokola. Okupljanje socijalnog karaktera bilo je puno otvorenosti u komunikaciji između prisutnih uz mnogo stimulativnih razgovora koji su zaključili druženje kao pravo formativ-no iskustvo. Po prvi put pojavila se osoba iz Cisco svijeta pa se dogodila i simbolična raz-mjena majica - Cisco majica za B.A.T.M.A.N. Majicu - koja je po povratku u U.S. ured imala satiričan ishod, ali je i označila početak ulaganja truda i vrijednog doprinosa u istra-živanju i korištenju softvera otvorenog koda od grupe ljudi koji dosad nisu bili uključeni u razvoj rješenja baziranih na otvorenom kodu, a dolaze iz korporacija koje su dominantni tehnološki divovi na svjetskom tržištu.

NatjecateljskakomponentaTurnir se održava tako da se unutar zadanog

prostora rasporede bežični pristupni uređaji

dan od postojećih mesh protokola otvorenog koda. Tim ljudi koji radi na projektu radi i na razvoju mesh mreža za podvodne i podze-mne scenarije, o čemu nije bilo previše riječi jer je eksperiment u razvojnoj fazi, međutim tema je već rezervirala slot na sljedećem Bat-tleMeshu.

Ako ste ljubitelj mesh umrežavanja, wireless tehnologija ili vas zanimaju mesh mreže i općenito mrežne tehnologije, ovo je oku-pljanje kojem trebate prisustvovati. Sljedeći BattleMesh održat će se najvjerojatnije u Le-ipzigu, a prijave su uvijek dostupne na razli-čitim hakerskim mjestima kao što su Fusolab, HSBXL, /tmp/lab, metalab, CCC i, naravno, na službenim stranicama BattleMesha http://battlemesh.org.


Routing pRotokoliSvake se godine BattleMesh održava na drugoj lokaciji, a ove godine odredište je bila Danska. Sudionici ovog tradicionalnog događaja dolaze iz cijelog svijeta radi druženja, razmjene znanja, vještina, projektnih ideja i, naravno, testiranja izvedbe različitih routing protokola za ad-hoc mreže, od kojih su neki navedeni niže u tekstu:

Babel (loop-avoiding distance-vector routing protocol) - protokol za usmjeravanje prometa za IPv6 i IPv4 mreže, baziran na osnovnim idejama iz DSDV (Destination-Sequenced Distance Vector routing), AODV (Ad hoc On Demand Distance Vector algoritam) i Ciscova EIGRP routing protokola

B.A.T.M.A.N. (better approach to mobile ad-hoc networking) - routing protokol za multi-hop ad-hoc mesh mrežeBMX - routing protocol za Linux-bazirane operacijske sustaveOpen80211s - implementacija otvorenog koda na IEEE 802.11s wireless mesh standardu

OLSR (Optimized Link State Routing protocol) - omogućava usmjeravanje prometa na mesh mrežama bez obzira na tip mrežne opreme. Radi sa svim WiFi karticama koje podržavaju ad-hoc mod. OLSR je jedan od dva glavna internetska standarda za mesh mreže s vjerojatno najširom primjenom

Hacklab atmosfera na BattleMeshu

Zadani prostor u okolici Sveučilišta Aalborg za postavljanje bežičnih pristupnih uređaja u svrhu natjecanja

TP Link 802.11n bežični pristupni uređaji u širokoj primjeni prilikom testiranja mesh mreža

Fon 802.11 b/g/n bežični pristupni uređaji u širokoj primjeni prilikom testiranja mesh mrežaXO-2, prijenosno računalo iz projekta OLPC (One Laptop Per Child), još je uvijek dobra testna platforma za Linux-bazirane sustave i routing protokole otvorenog koda

http://battlemesh.org

http://battlemesh.org

Case study

Megatrend Data Centar

Datacentar za velike i male

Megatrendov Data Centar pruža usluge korisnicima

u rasponu od velikih i međunarodnih

korporacija, telekomunikacijskih kompanija i banaka,

osiguravajućih društava, tvrtki iz automobilske

industrije, pa do niza manjih

poduzetnika

Zvonko Pavić

M e ga t r e n d ov Da t a Centar informatička je infrastruktura koja

postoji već gotovo 10 godina. Riječ je klasično projektira-nom i izgrađenom datacen-tru koji je tijekom vremena postupno nadograđivan, po-boljšavan i konsolidiran kako bi svi njegovi dijelovi - infra-struktura, poslužitelji, pohra-na podataka, mrežni uređaji i softver - tvorili jedinstveni sustav koji korisnicima pruža pogonsku sigurnost i sve teh-nologije koje su im potrebne za svakodnevno poslovanje uz barem 20% manje troš-kove nego što bi imali kada bi tu istu infrastrukturu držali kod sebe.

Plati koliko trošišMegatrend Data Centar sma-

njuje kapitalne i operativne troškove korisnika tako što od tvrtki ne zahtijeva nikakva početna ili dodatna ulaganja, a usluge se naplaćuju prema potrošnji, mjesečno, fiksnom cijenom, bez skrivenih troš-kova. Jedna od novijih nado-gradnji Megatrendova Data Centra dogodila se nedavno kad je izvedeno veće proši-renje, kako u fizičkom smislu tako i u kapacitetima i ener-getskoj učinkovitosti. Datacen-tar je projektiran, opremljen i upravljan prema svim važećim standardima i općeprihvaće-nim normama u korištenju tih tehnologija. Svi sustavi neop-hodni za besprekidan pogon datacentra izvedeni su kao vi-

šestruko redundantni sustavi, a sve su procedure propisane, nadzirane i zapisane u proto-kolu, što je potvrđeno certifi-katom ISO27001. Tvrtka je u tu svrhu formirala i stalni IT tim koji se bavi održavanjem standarda koje taj certifikat postavlja.

Megatrendov Data Centar nudi usluge smještaja tuđe IT opreme, tzv. kolokaciju, ho-sting korisničkih aplikacija i sustava visoke raspoloživosti, a tvrtka Megatrend pruža i kon-zultantske usluge pri projekti-ranju i izvedbi tuđih datacen-tara. “Megatrend se tijekom gotovo 10 godina, koliko ima-mo vlastiti datacentar, poseb-no aktivno bavio i bavi tzv. di-saster recovery uslugama. Npr. tvrtka ima svoju IT infrastruk-turu kod sebe, a Megatrend joj služi kao dodatna backup lokacija čiji kapaciteti ovise o specifičnostima posla i jesu li u to uključena i neka dodatna radna mjesta i tome slično”, pojašnjava Renato Telen, vo-ditelj datacentra u tvrtki Mega-trend poslovna rješenja. Naj-novija je usluga Megatrendova Data Centra virtualni datacen-tar. Riječ je o virtualiziranoj infrastrukturi (određeni broj servera, diskova, memorije itd.) na kojoj korisnik pokreće


Megatrend Data Centar smanjuje kapitalne i operativne troškove korisnika


Renato Telen, voditelj datacentra u tvrtki Megatrend poslovna rješenja

MEgAtREnD VDCMegatrendov Virtualni Data Centar najnovija je usluga u njihovu Data Centru. Riječ je o tehnologiji koja se iznajmljuje na cloud način, kao infrastrukturna usluga, odnosno kao usluga najma virtualiziranih računalnih resursa kao jedne zatvorene cjeline sa svim komponentama koje bi sadržavao nevirtualizirani datacentar. Korisniku u Megatrendovu virtualnom datacentru na raspolaganju stoji potrebna količina procesorske snage izražene u gigahercima, određena količina radne memorije i diskovnog prostora u gigabajtima, kao i izbor mrežnog dizajna koji zadovoljava njegove posebne potrebe. Sve resurse korisnik može mijenjati prema potrebama, čime se direktno mijenja i financiranje takve okoline - plaća se točno prema korištenju. Tehnološki gledano, Megatrend VDC jest sustav utemeljen na virtualizacijskoj tehnologiji VMware vSphere, preciznije VMware vCloud Suite. No uz VMware, Megatrend poslovna rješenja podržavaju i infrastrukture utemeljene i na ostalim virtualizacijskim tehnologijama. Glavne su odlike sustava VDC performanse, raspoloživost, standardi, fleksibilnost, sigurnost i kontrola.

potreban broj virtualnih stro-jeva. “Prednost je virtualnog datacentra što korisnik dobiva visokoraspoloživ sustav kojem se karakteristike mogu prila-gođavati trenutnim potrebama korisnika na vrlo jednostavan način koji ne zahtjeva prekide u radu”, kaže Telen.

Referentna listaMegatrendov Data Centar

danas koriste tvrtke u raspo-nu od velikih i međunarod-nih korporacija, telekomuni-

kacijskih kompanija i banaka, osiguravajućih društava, tvrtki iz automobilske industrije, pa do niza manjih poduzetnika. Usluge su u rasponu od kolo-kacije i hostinga do virtualnog datacentra - ovisno o potreba-ma. “U Megatrendovu Data Centru nalaze se kako tvrtke koje su iznajmile jedan server tako i one koje su obuhvatile veće dijelove ukupnih kapaci-teta našeg datacentra, odno-sno pokrile su tako svoje uku-pne IT potrebe”, kaže Telen.

“Korištenje usluga Megatren-dova datacentra omogućilo nam je bezbrižan kontinuitet poslovanja, jednostavan pri-stup naprednim tehnologija-ma bez kapitalnih investicija i fiksni mjesečni trošak. Osim tehno-ekonomskih aspekata, uporabom datacentra pobolj-šali smo energetsku učinkovi-tost i doprinosimo održivom razvoju”, izjavio je Boris Sti-petić, direktor tvrtke K3 Tele-kom. S time se slaže i jedan veći međunarodni korisnik: “Usluge Megatrendova Data Centra vrlo su profesionalne, a ljudi su vrlo stručni. Ispunili

su sve naše potrebe i mogu ih preporučiti svakome”, izjavio je László Rácz, stariji Voditelj projekata u tvrtki Türk Tele-kom International, smještenoj u Budimpešti.

Klasični dizajn i inovacije

Broj korisnika i pruženih usluga u Megatrendovu Data Centru raste iz dana u dan, kao i broj korištenih aplikaci-ja, što zahtijeva kontinuiranu instalaciju nove opreme i sof-tvera. Stoga su ljudi u Mega-trendu osmislili vlastiti sustav zamjene i nadogradnje dije-lova koji bitno ubrzava insta-laciju novih uređaja i pojed-nostavljuje održavanje. Usto, “sva infrastrukturna oprema datacentra održava se i mije-nja u skladu sa specifikacija-ma proizvođača, pa i češće. Recimo, akumulatori se mije-njaju svakih pet godina, odr-žavanje sustava klimatizacije nakon svakog godišnjeg doba, jednom godišnje se provjera-vaju sve elektroinstalacije itd.”

Najnovija nadogradnja Me-gatrendova Data Centra po-većala je njegove kapacitete toliko da će moći zadovoljiti povećanu potražnju za uslu-gama bar tijekom sljedeće dvije godine. Razmišljaju i o uvođenju dodatnog napajanja iz obnovljivih izvora energi-je, a postoji i mogućnost za gradnju još jednog, većeg datacentra u skorijoj buduć-nosti. “Dinamika proširenja i eventualne gradnje novog datacentra ovisit će o broju novih korisnika kao i o koli-čini sredstava, jer smo razvoj Megatrendova Data Centra dosad financirali iz tekućeg poslovanja, bez kredita”, za-ključuje Renato Telen.

Megatrendov Data Centar nudi usluge smještaja tuđe IT opreme, tzv. kolokaciju,

hosting korisničkih aplikacija i sustava visoke raspoloživosti

S T A R T U P M J E S E C A

Razgovor smo vodili svega nekoliko dana nakon što je BabyWatch osvojio prvu na-

gradu na splitskoj startup konfe-renciji Shift, a dogovoren je u tre-nutku kad su pokrenuli ambicioznu kampanju na Indiegogu (http://igg.me/at /babywatchome), drugom najvećem crowdfunding odredištu (za ono prvo i najpopularnije, Kick-starter, nisu se mogli kvalificirati jer ondje ne primaju ništa što ima veze s medicinskom opremom).

No čini se da BabyWatch neće sa-mo ovog mjeseca biti startup o ko-jem se najviše priča: Davor Runje, neslužbeni glasnogovornik projekta, stručnjak za digitalni marketing, za sljedeći mjesec priprema veliku awareness kampanju na društvenim mrežama. Ona će se poklopiti sa završni-com Indiegogo kampanje, nakon koje slijedi izlazak go-tovog proizvoda na tržište u srpnju.

Klinička iskustvaZamisao o BabyWatchu rodila se u susjednoj Sloveniji,

dok je je dr. Tanja Premru-Sršen, jedna od vodećih slo-venskih stručnjaka za perinatalnu medicinu, razrađivala projekt home monitoringa u kojem su trudnice same kod kuće pratile stanje svoje nerođene djece preko dopplera (malenog bežičnog uređaja koji ultrazvukom bilježi ot-kucaje srca djeteta). Doktorici je upalo u oči da trudnice naprosto obožavaju dijeliti informacije s dopplera na Fa-cebooku i drugim društvenim mrežama i to je saznanje podijelila sa svojom kćeri, mladom umjetnicom Urškom Sršen, i njezinim dečkom Sandrom Murom, vlasnikom zagrebačke softverske tvrtke INU. Ideja o startupu tada je počela dobivati obrise…

“Postoje razni uređaji poput ovog dopplera koji mi ko-ristimo, ali inovacija je ovdje u tome što se uređaj spaja na smartfon i tada se dobiva čitav novi svijet mogućno-sti. Prije ste mogli spojiti slušalice i samo čuti otkucaje srca, ali sad možete slati mailom, staviti na Internet…”, objašnjava Mur. “To izaziva jako puno emocija u ljudima i jednostavno žele to podijeliti”, pojašnjava Urška Sršen.

Akademska kiparica Urška danas je zadužena za diza-jn BabyWatcha, ali je i njegovo neslužbeno zaštitno li-ce: nježna plavuša osvojila je žiri i publiku svojim pitch-om na Shiftu; ujedno je i glavna zvijezda promotivnog videospota. Njena majka danas je znanstvena savjetnica BabyWatcha, a CEO startupa je Sandro Mur, koji je ove godine napunio 24 godine.

BabyWatch je dobio svoje konačne obrise tek počet-kom godine, kad se ekipi pridružio Davor Runje, čelnik tvrtke Drap i autor nekih od najpoznatijih social media kampanja u Hrvatskoj. Zbilo se to na - Zelenortskim oto-cima. Njih se troje ondje opušteno družilo uz kitesurfing i dogovorilo suradnju na startupu koji ne krije global-ne ambicije i koji je od početka bio osuđen na uspjeh

jer njegovi očito dobro potkoženi pokretači nisu morali ganjati novac za primarne investicije. On procjenjuje vrijednost dosadašnjih investicija INU-a i Drapa u novi startup odoka na “barem šezdeset tisuća eura”. Na pita-nje kane li oni uopće tražiti investitore za daljnju fazu (nakon Indiegogo kampanje), Runje odgovara: “Nazvao sam sve svoje prijatelje iz Silicijske doline i rekao im da tražimo smart money. To su investitori koji osim novca imaju kontakte i znanje da nam pomognu s distribuci-jom, nekoga tko nas može pogurati u Americi, Europi i Aziji. Ne pokušavamo biti najbolji u Hrvatskoj ili na Balkanu. Danas morate naći nišu u kojoj ste najbolji na svijetu, a ne pokušavati kopirati vanjske poslovne modele na lokalnom tržištu.”

Strahovi i dezinformacijeBabyWatch se odlično uklapa

u trend internetizacije medicine u kojem obični ljudi sve češće traže medicinske informacije, ali i asistenciju putem Interne-ta, gadgeta, mobilnih aplikacija i društvenih mreža. Tom profa-niranju medicine nerijetko se najviše opiru upravo liječnici;

Pišu: Hrvoje Šarić i Željka Tihomirović

BabyWatch

Ultrazvuk koji ćete htjeti podijelitiJedan od

najemotivnijih trenutaka u

životu bilo koje majke bit će onaj kad će prvi put čuti

kucanje srca novog života koji raste u

njenoj utrobi. BabyWatch je

kombinacija hardvera kojim

će buduća majka moći bilo u kojem

trenutku oslušnuti srce

svog djeteta i softvera

kojim će te otkucaje moći

podijeliti sa svijetom preko

društvenih mreža. Ali to

je tek početak priče


Ekipa koja stoji iza

projekta

BabyWatch ima dvije komponente: hardversku (ručni doppler veličine smartfona) i softversku (aplikaciju za iOS/Android)

http://igg.me/at/babywatchome

http://igg.me/at/babywatchome

đača, a njihov uređaj ima CE certifikat, kao i američki certifikat koji omogućuje da se prodaje over-the-counter (medicinski aparat koji se, poput Aspirina, može kupiti u ljekarni bez recepta).

No BabyWatch nije (samo) medicinski uređaj: njego-va je primarna svrha emocionalna. “Osjetiti bilo djeteta, podijeliti to sa svojim prijateljima, i muškim i ženskim… Svi to žele, uspostaviti nekakav kontakt s djetetom. Na-ravno, budući da se ipak radi o trudnoći, moramo biti jako pažljivi; nama je sigurnost tu jako važna. No ne stajemo na tome da imamo dobar uređaj: cilj je povezi-vanje trudnica u nekakvu društvenu mrežu, imati forum, savjete… Ima jako puno stvari koje bi se kasnije mogle nadograditi.”

zato smo pitali ekipu BabyWatcha kakva su njihova isku-stva s liječnicima i očekuju li da će ih podržati ili napasti.

“Mislim da se ne liječnici boje pogrešnih informacija jer mogu štetiti liječenju i cijelom procesu u trudnoći, mogu dovesti do stresnih situacija kod trudnica i teško-ća za liječnika”, kaže Urška. “BabyWatch ima aplikaciju koja ima informativnu vrijednost, sa savjetima koje su dali stručnjaci, perinatolozi. Držimo se samo okvirnih informacija koje trudnica može podijeliti s liječnikom i o njima se posavjetovati. Dakle, ne ulazimo u detaljne analize, ne igramo se doktora.”

Sandro dodaje da BabyWatch može pomoći trudnica-ma da smanje stres, tako da osjete puls djeteta, a to će možda prorijediti nepotrebne posjete liječniku. “To je jedan veliki trend u Americi, gdje se ljude pokušava što kraće držati u bolnicama samo da bi ih se nadgledalo. Pokušava se to raznim uređajima, senzorima, aplikaci-jama… Pacijente se šalje kući, gdje se puno ugodnije osjećaju, a ako se nešto dogodi, uređaj javlja bolnici.” Sandro zatim otkriva da razmišljaju o “BabyWatchu za doktore”, klijentskoj aplikaciji preko koje bi liječnici pri-mali podatke s uređaja kod trudnica. Sve to nije tajna: autori BabyWatcha na svom webu imaju posebnu stra-nicu (www.babywatchome.com/babyhome.html) koja skicira buduću platformu telemedicinskog sustava, ko-jeg bi BabyWatch bio samo djelić, a koji bi trudnicama i mladim majkama omogućio da same nadziru situaciju i po potrebi je dijele sa svojim liječnikom, a po želji i s cijelim svijetom.

Zvuk bez slikeNo za uspjeh BabyWatcha mogao bi biti presudan

jedan drugi strah, a ne zazor liječnika: strah trudnica pred nepoznatom tehnologijom, koju moraju prinijeti tako blizu svom nerođenom čedu. Kad ih pitamo za taj strah, svi članovi tima spremno odgovaraju; priklju-čuje se i najšutljiviji “BabyWatcher”: Niko Ćurić, za-dužen za organizaciju proizvodnje - drugim riječima, za hardversku komponentu, doppler. Niko pojašnjava da uređaje tog tipa proizvode svega tri OEM proizvo-

Ultrazvuk koji ćete htjeti podijeliti

SAvjET BudućiM STARTupiMA“Ne slušajte druge, samo radite svoje.” Taj savjet dolazi od Davora Runja, čiji je prvi startup u konačnici bio velik uspjeh, ali “prvih godinu dana nas je bilo sram reći što radimo. Tomislav Uzelac i ja smo po cijeli dan sjedili kod mene na tavanu i nešto kuckali, dok su se naši prijatelji zapošljavali po Siemensu, Ericssonu… Da smo tada rekli nekome da radimo neki projekt na Internetu, nemamo plaću, nemamo prihode i glavni nam je klijent za to neki klinac u Americi koji je upravo odustao od faksa i koji se igra na Internetu neke glazbe… pa svi bi nas popljuvali da bi to bila katastrofa!”Ostatak priče je - povijest. “Neki klinac u Americi” stvorio je megapopularni Winamp na temelju algoritma AMP na kojem su dečki radili na tavanu. “Ono što sam iz toga naučio jest da ako vjerujete u neku svoju ideju, a svi vam govore da to ne valja, onda je možda baš to - the next big thing. Jer ono za što vas svi tapšu po ramenima možda već više i nije toliko inovativno.”


BabyWatch će koštati 150 dolara, a early adopteri platit će ga 99 dolara ako ga podrže u Indiegogo kampanji

Slušanje otkucaja srca nije jedina mogućnost BabyWatcha: tu je i savjetodavna komponenta

Zvuk srca nerođenog djeteta

http://www.babywatchome.com/babyhome.html


AktuAlnosti

Nova EU roaming regulacija

Ulaskom u EU sa 1. srpnja ove godine i u Hrvatskoj će se početi primjenjivati europska tzv. roaming III regulacija, slijedom koje će putnici i turisti iz EU koji dođu u Hrvatsku za mobilne pozive unutar EU plaćati nižu cijenu, kao što će i hrvatski korisnici kada odu u druge zemlje EU plaćati niže cijene za pozive unutar EU

TaTjana Miščančuk

T elekomi u Hrvatskoj su za to spre-mni, ali pritom, kako su pokaza-li njihovi odgovori, nemaju velika

očekivanja. Zaoštravanje konkurencije u svim segmentima društva, posebno u gospodarstvu, jedna je od sigurnijih pojava koje će se dogoditi s ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo EU 1. srpnja ove godine, a kao ni drugi, na to neće moći ostati imun ni jedan od razvijenih sektora u Hrvatskoj - teleko-munikacijski.

Iako to ne priznaju otvoreno, nošeni često svojim izlistom na burzovnoj sceni, dobrom pozicijom na hrvatskom tržištu, ali i stalnom borbom za dostizanje većih dobiti u situaciji općeg rasula gospodar-stva i pada kupovne moći, telekomi u Hrvatskoj ipak muku muče kako bi im pristupanje EU moglo dodatno negativno utjecati na prihode. Teško je razlučiti brinu li se tako bojeći se više konkuren-cije, u najširem smislu te riječi, ili poje-dinih EU regulativa, od kojih ih jedna, ona o roamingu (gostovanju u drugim mobilnim mrežama), a s time vezan i pad cijena roaminga, svakako čeka već od 1. srpnja.

Ulazak u EU dovodi do izmjene cijena roaminga, što se tiče svih putnika u Hrvatsku i iz nje Roaming

Telekomi, a posebno oni koji se bave i mobilnom telefonijom/komunikacijom s tom su se regulativom već upoznali, za nju su manje-više spremni, svi najavljuju i neki pad cijena, ali i da će se to vjero-jatno odraziti na pad njihovih prihoda - bar u ovoj godini.

Kako je Hrvatska turistička zemlja (tako se i promovira!) u koju godišnje dolazi preko 11 milijuna stranih turista, od kojih je više od 10 milijuna iz zemalja EU, za očekivati je da će pad cijena roaminga od ovog ljeta biti i određena dodatna vrijednost i hrvatskom turizmu i priho-dima operatera, kao i da će prilikom boravka u Hrvatskoj manje kupovati i prelaziti na prepaid nekog operatera u Hrvatskoj. No operateri to baš ne oče-kuju na taj način, kao što ne vjeruju baš ni da će to pomoći njihovim prihodima, ali bi se eventualni pad mogao ublažiti porastom podatkovnog prometa u roa-mingu, naravno ako do njega dođe.

RoamingIIIregulacijaRoaming III regulacija u EU na snazi

je od 1. srpnja prošle godine i ujedno je treća u nizu regulacija od 2007. godine kojima Europska komisija nastoji riješiti problem previsokih cijena roaminga u zemljama EU, što posljedično usporava uspostavu jedinstvenog europskog trži-šta, pa se njome nastoji cijene roaminga postupno približiti cijenama na domaćoj razini.

Uredba o regulaciji roaminga određene izmjene imala je 2009. i 2012. godine jer se, kako ističu iz hrvatskog regulatora tog tržišta Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije - Hakoma, pokazalo da operateri ne idu puno niže od maksimalnih propisanih cijena, a i zbog činjenica da je primjetan znača-jan porast korištenja podatkovnih usluga u roamingu. Kako bi povećala konku-rentnost na međunarodnom tržištu ro-aminga, Europska je komisija sto-ga Uredbom uvela i tzv. strukturne mjere kojima mobilnim operaterima propisuje obvezu davanja pristupa svojoj mreži alternativnim roaming operaterima koji bi onda uslugu ro-aminga nudili korisnicima na odre-đenom tržištu.

Tako Europska komisija propisu-je da svaki mobilni operater od 1. srpnja 2014. treba omogućiti i od-vojenu prodaju roaming usluga, što znači i da će korisnik moći imati jednog operatera za usluge u do-maćem prometu, a drugog ope-ratera za roaming usluge, ističu iz Hakoma, dodajući da će, što se tiče Hrvatske, sve to ovisiti o tome koliki

interes alternativnih roaming operate-ra bude na hrvatskom tržištu. Ono što Hrvatsku i njene telekome čeka već od 1. srpnja ove godine svakako je pad cije-na roaminga jer su tom regulacijom pro-pisane i maksimalne cijene (bez PDV-a) koje će se primjenjivati od tog datuma, a sve bi trebalo pridonijeti povećanju zadovoljstva krajnjih korisnika i veći stu-panj tržišnog natjecanja.

HAKOMoptimističanPrema Hakomovoj ocjeni i saznanji-

ma, operateri mobilnih komunikacija u Hrvatskoj spremni su za tu regulaciju, što potvrđuju i njihove radionice o tome tijekom zadnjih godinu dana s operate-rima pokretnih mreža. U Hrvatskoj su tri takva operatera - HT, Vipnet i Tele2 Hrvatska.

Operateri nisu obvezni Hakomu dosta-

viti na uvid, odobrenje ili slično nove ta-rifne modele s nižim cijenama roaminga, nego samostalno primjenjuju tu uredbu. Ako HAKOM nakon 1. srpnja ove godine (2013.) sazna da neki od operatera ne primjenjuje to kako treba, na raspolaga-nju su mu prekršajne kazne koje će biti propisane novim izmjenama Zakona o elektroničkim komunikacijama koji se trenutno (svibanj 2013.) donosi.

S obzirom na turističku sezonu i brojne strane turiste u Hrvatskoj, u Hakomu kažu da ako govorni i podatkovni pro-met ostanu nepromijenjeni, primjena Uredbe o regulaciji roaminga zbog pada cijena mogla bi se negativno odraziti na prihode domaćih operatera, ali ako dođe do povećanja prometa, barem u određenom segmentu kao što je podat-kovni promet, a što se pokazalo u ze-mljama koje to već primjenjuju, taj bi negativni efekt trebao biti znatno manji. Po njihovoj ocjeni u Hrvatskoj je zadnjih godina postojao trend da stranci - turisti,

izazov za telekome

IzRAčUN MAksIMAlNIh pRopIsANIh cIjENAIz Hakoma kažu da su cijene roaminga dosad varirale od operatera do operatera i bile su različite za različite zemlje EU te je teško reći koliko će generalno biti niže s novom regulacijom od 1. srpnja, ali dodaju da bi u nekim slučajevima mogle biti i znatno manje s obzirom da su propisane maksimalne cijene (bez PDV-a) koje će

se primjenjivati od 1. srpnja 2013.Prema Hakomovu izračunu, a koji se veže za tečaj eura, to je za odlazni poziv 1,82 kn/min, za dolazni poziv 0,53 kn/min, za (odlazni) SMS 0,61 kn/SMS, a za podatkovni promet 3,41 kn/MB.Usporedbe radi, cijena odlaznog poziva u roamingu

iz Belgije prema cjeniku jednog operatera dosad je iznosila 19,29 kn/min, a sada maksimalno može biti 1,82 kn/min, dok se cijena dolaznog roaming poziva u Belgiju s dosadašnjih 8,11 kn/min smanjuje na maksimalnih 0,53 kn/min, što je skoro 95-postotni pad cijena.

Cijene roaminga po Ministarstvu prometa


Vrsta usluge

NajViša dopušteNa maloprodajNa cijeNa (bez PDV-a)

daNaS u rH od 1. srpnja 2013. od 1. srpnja 2014. Smanjenje od 1. 7. 2013.

telefonski pozivi (odlazni) 6,00 - 11,00 kn/min 1,82 kn/min 1,44 kn/min 3 - 6 puta

telefonski pozivi (dolazni) 2,40 - 6,40 kn/min 0,53 kn/min 0,38 kn/min 4,5 - 12 puta

SmS poruke 1,6 - 3,2 kn/SMS 0,61 kn/SMS 0,45 kn/SMS 2,5 - 5 puta

prijenos podataka oko 50,00 kn/MB 3,41 kn/MB 1,52 kn/MB oko 14,7 puta

nižim cijenama razgovora, slanja SMS poruka i korištenja podatkovnog pro-meta u pet najposjećenijih zemalja EU s kojima Vipnetovi korisnici ostvaruju više od dvije trećine ukupnog roaming prometa.

Tako su sada nove cijene odlaznih pozi-va iz Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke i Francuske prema Hrvatskoj i unutar po-sjećene zemlje 1,49 kn/min, jednako kao i cijene dolaznih poziva, uz jednokratni iznos za uspostavu poziva od 1,99 kn.

Uključivanjem usluge EU Top 5 roa-ming cijena slanja SMS poruka iz spo-menutih pet zemalja iznosi 0,69 kn, a cijena podatkovnog prometa 4,19 kn/MB. Dodatnom pogodnošću u Vipnetu smatraju što su cijene usluga definirane kao jedinstvene za državu u kojoj se korisnici nalaze pa se više ne moraju brinuti o tome jesu li u inozemstvu spo-jeni na cjenovno najpovoljnijeg stranog operatera.

Podsjećaju i da su prošle godine na tržište uveli i jedinstvenu roaming uslugu Europa i BiH, koja omogućuje bezbriž-nu komunikaciju s cijenama dolaznih poziva u zemljama EU i BiH za 0 kuna po minuti, uz jednokratni iznos za us-postavu poziva 2,99 kn. Za strane tu-riste u ponudi imaju i prepaid Vipme tarifu International, koja uključuje pozive prema fiksnim mrežama u 16 zemalja Europe po cijeni od 0,44 kn/min, pozive prema svim mrežama (mobilnim i fik-snim) u Hrvatskoj po cijeni od 1,02 kn/min, SMS poruke prema svim mobilnim mrežama u Hrvatskoj te prema mobil-nim mrežama u 16 zemalja Europe koje su uključene u ovu tarifu po cijeni od 1,02 kn/SMS te podatkovni promet po cijeni od 1,02 kn/MB. I oni naglašavaju da je dosadašnja praksa bila da se ma-loprodajne cijene roaminga definiraju temeljem veleprodajnih cijena koje stra-ni operateri nude domaćima, kao i da će se nova regulacija odraziti na prihode, ali vjeruju i da će niže cijene roaminga istodobno korisnike motivirati na njihovo aktivnije korištenje.

poslovni ljudi i drugi - po dolasku u Hrvatsku većinom prelaze na ne-ku od prepaid usluga telekoma u Hrvatskoj, što pokazuju i redoviti tromjesečni izvještaji koje operateri dostavljaju Hakomu.

To je najvidljivije u trećem tromje-sečju (srpanj - rujan), kada dolazi do porasta prodanih prepaid pa-keta u odnosu na ostala razdoblja u godini, što upućuje na određeni trend da stranci u Hrvatskoj kupu-ju prepaid kartice kako bi izbjegli skupe roaming pozive, ali Hrvatska po tome nije izuzetak jer to postoji u svim europskim državama. Ipak, u Hakomu smatraju da će se sa padom cijena roaminga i taj trend smanjivati.

HTopreznoHrvatski Telekom (HT), tržišno naj-

jači telekom u Hrvatskoj, potvrđuje da će početkom primjene roaming regu-lacije od 1. srpnja doći do pada cijena roaminga, dodajući da oni već od ranije u svojoj ponudi nude tarifne opcije za povoljnije razgovore i korištenje podat-kovnih usluga u 50 zemalja širom svi-jeta. Svoju će ponudu, kako su najavili sredinom svibnja 2013. (tijekom pisanja ovog teksta, op. a.) vrlo skoro, vjerojatno već u lipnju, i dodatno prilagoditi regu-laciji, što će korisnicima omogućiti još povoljnije korištenje usluga u roamingu i prije službenog ulaska Hrvatske u EU.

Ističu i da su neovisno o regulaciji već implementirali mjere obavještavanja krajnjih korisnika o cijenama poziva, SMS/MMS i podatkovnog prometa kada su u roamingu, kao i mjeru upozoravanja korisnika o potrošnji putem SMS poruka. Posebno napominju da postojeće ma-loprodajne roaming cijene za hrvatske korisnike ovise i definiraju se temeljem veleprodajne cijene koju hrvatskim ope-raterima ponude mobilni operateri iz inozemstva. Po ulasku Hrvatske u EU i u tom trenutku najavljenom uvođenju re-gulacije roaminga HT će prilagoditi svoje poslovanje sukladno spomenutoj uredbi koja, između ostalog, definira i iznose veleprodajnih i maloprodajnih cijena glasovnih, podatkovnih i SMS usluga, pri čemu će voditi računa o potrebama i zadovoljstvu korisnika.

VipnetprviponudionižecijeneNajkonkretniji u odgovorima oko no-

ve regulacije roaminga bio je drugi po veličini operater mobilnih komunikacija Vipnet, koji tu regulaciju smatra dobrom viješću jer njena primjena znači dobro-bit za korisnike, naglašavajući da su prvi i jedini na domaćem telekomunikacij-skom tržištu korisnicima ponudili cijene koje su dijelom čak i niže od onih koje definira EU regulativa, što omogućava značajne uštede prilikom telefoniranja u inozemstvu. Naime, već sredinom trav-nja 2013. godine svojim su korisnicima osigurali niže cijene roaminga uvođe-njem nove usluge EU Top 5 roaming, s

IzMjENE zAkoNAKako bi se nova roaming regulativa mogla primjenjivati u Hrvatskoj od 1. srpnja, Vlada RH na sjednici krajem svibnja (29. svibnja) usvojila je nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (EU).Novim Zakonom propisuje se nova prekršajna odredba kojom se utvrđuje novčana kazna za kršenje pravila i rokova iz Uredbe (EU) br. 531/2012. Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2012. o roamingu u javnim

pokretnim komunikacijskim mrežama unutar EU, dodatno se preciziraju pojedine prekršajne odredbe Zakona koje se odnose na zaštitu prava krajnjih korisnika usluga, kao i pojedine odredbe o obvezama operatera u području zaštite prava krajnjih korisnika usluga te u vezi s primjenom jedinstvenog broja za hitne službe (112).Time se stvaraju uvjeti za izravnu primjenu III. uredbe o roamingu u nacionalnom zakonodavstvu od dana pristupanja Hrvatske EU, čime se od 1. srpnja 2013.

na hrvatske građane kada putuju u države članice EU počinju primjenjivati nove, bitno niže cijene komunikacijskih usluga u roamingu, a to će se od navedenog dana primjenjivati i na državljane zemalja članica EU koji dolaze u Hrvatsku. Spomenutim Zakonom namjerava se postići i uređivanje zakonodavnog okvira za primjenu funkcionalnosti hitnog poziva iz vozila (e-poziva), koji je Hrvatska već počela testirati i uspješno uvoditi zajedno s prvim državama-članicama EU.

AktuAlnosti

Nova EU roaming regulacija

HT,roamingiturističkasezonaHT je jedini telekom koji ima dostupne

podatke o vezi roamiga, turističke sezo-ne i prihoda, pa se tako u njegovu godiš-njem izvješću za 2012. navodi da su u toj godini u turističkoj sezoni u Hrvatskoj imali ponudu All Inclusive Package koja je, uz ostalo, posjetiteljima nudila i flat pristup Internetu putem HT-ovih hotspo-tova na lokacijama u cijeloj zemlji.

Međunarodni roaming promet od po-sjetitelja u Hrvatskoj u 2012. godini po-većao se u segmentu SMS prometa za 5%, u segmentu podatkovnog prometa za čak 101%, dok se u segmentu govor-nih usluga smanjio za 4%. Istodobno se promet koji su ostvarili HT-ovi korisni-ci u roamingu u inozemstvu smanjio u svim kategorijama prometa (podatkov-ne usluge 15%, govorne usluge 22% i SMS 24%), a unapređenje mogućnosti usmjeravanja i ponovno pregovaranje o uvjetima izvjesnog broja međunarodnih sporazuma doveli su do značajnog sma-njenja ukupnih troškova međunarodnog roaminga za 38% u odnosu na 2011.

Tele2HrvatskašturoTradicionalno najšutljiviji s odgovori-

ma, pa tako i po pitanju roaminga, bili su iz tvrtke Tele2 Hrvatska, iz koje su samo poručili da su maloprodajne cije-ne svih (govornih, SMS i podatkovnih) usluga regulirane na razini EU te će kao takve biti primjenjive i na hrvatske Tele2 korisnike od 1. srpnja ove godine.

Za nove, niže cijene kažu da će se automatski primjenjivati od tog datuma, pa će svi njihovi korisnici koji putuju u zemlje EU moći razgovarati povoljnije nakon 1. srpnja, a jednake će pogod-nosti imati i inozemni gosti iz EU u Hrvatskoj. Teško im je prognozirati kako će se to odraziti na promet, ali drže da će smanjivanje veleprodajnih nakna-da koje strani operateri plaćaju Tele2 zasigurno imati negativan financijski utjecaj.



mreža na terenu

Alibaba

A ko je devedesete godine prošlog stolje-ća na međunarodnom gospodarskom planu obilježila intenzivna globali-

zacija (koja se u tom periodu pojačala za-hvaljujući političkim promjenama, odnosno

padu željezne zavjese i urušavanju komuni-stičkih režima), prvo desetljeće 21. stoljeća zasigurno je prošlo u znaku nevjerojatnog rasta kineskog gospodarstva.

Dok je ostatak svijeta polagano klizio pre-ma slomu hipotekarnog balona i velikoj ban-karskoj krizi, gospodarstvo najmnogoljudnije azijske zemlje preteklo je europske gospo-

darske divove i stagnirajući Japan te postalo drugo najveće gospodarstvo na svijetu. Kina je vjerojatno jedina članica grupe G-20 koja je u proteklih petnaestak godina sustavno prijavljivala niži gospodarski rast od stvarnog. U godinama kada je kinesko gospodarstvo raslo prijavljenim stopama od sedam ili osam posto, u stvarnosti, barem tako tvrde zapadni poslovni mediji, taj je rast bio preko 15% godišnje. Bez obzira na dileme o stvarnoj brojci, neke je podatke bilo nemoguće pri-kriti zbog same globalne prirode biznisa na kojem Kina temelji svoj streloviti uspon, pa je tako otkriveno kako se u Kini troši više od polovice svjetske proizvodnje asfalta za aerodromske piste, gradi tri stotine od četiri stotine najviših nebodera u izgradnji (ukupan broj nebodera u Kini, odnosno stambenih ili poslovnih tornjeva viših od stotinu metara, prema podacima iz 2012. godine prelazi brojku 1.600, od čega preko 800 nebodera prelazi 150 metara visine) itd.

Kinesko gospodarstvo obara rekorde i na drugim područjima, pa tako ovih dana za-padni mediji izvještavaju o rekordnom pro-metu kineske elektroničke trgovine, koja po nekim pokazateljima napokon nadilazi i onu

Kineski internetski car

Kinezi osvajaju još jedno prvo mjesto, ovog puta u elektroničkoj trgovini. Kineski Alibaba.com pretekao je zapadnu konkurenciju poput eBaya ili Amazona postavši najvećim svjetskim servisom elektroničke trgovine Alibaba grupu čini dvadesetak povezanih servisa

Sjedište grupe u Hangzhouu

Tihomir KaTulić

robu putem online dućana koji spajaju i kup-ce i prodavače. Na prvi pogled, kineski su potrošači idealni korisnici eBaya i Amazona.

Međutim, i kulturne razlike (Kinezi ne vole plaćati posrednicima i ne vjeruju strancima) ispriječile su se snažnijem prodoru ovih ame-ričkih tvrtki na kinesko tržište. Maov ključni uvid bio je da Kinezi ne žele plaćati posto-tak ili tarifu online trgovačkom siteu poput eBaya. Umjesto toga, Alibaba nudi svoje osnovne usluge besplatno - zarađuje se kroz online oglašavanje i izradu web stranica du-ćana, kao i premium pozicioniranje kako bi se dućani istaknuli u ogromnom mnoštvu dućana koji se već nalaze na siteu.

Što se tiče druge karakteristike kineskih ko-risnika, nepovjerenja prema stranim pruža-teljima usluga (bez čega nema internetskog plaćanja), Alibaba je domaćem tržištu kroz

uslugu Alipay ponudio kineski pandan PayPalu. Alipay unaprijed uzme novac od kupca i pohrani ga na poseban za-ložni (escrow) račun te o tome obavije-sti prodavača koji na taj način zna da će mu biti plaćeno.

Kao tvrtka koja dominira ogromnim domaćim tržištem, Alibaba i pogotovo Taobao nalaze se u bitno snažnijoj si-tuaciji nego strani konkurenti. Redovan put kojim kupci dolaze do Amazona ili eBaya uključuje pretraživanje putem Googleove tražilice, koja zatim usmje-rava kupce usput servirajući oglase od kojih Amazon ili eBay ne trebaju imati koristi. Za razliku od njih, kineski trgov-ci, zahvaljujući dominaciji na doma-

mreža na terenu

Alibabaameričku. Godine 2012. portali trgovačke grupe Alibaba ostvarili su 1,1 bilijun juana prometa, odnosno 170 milijardi dolara - više nego eBay i Amazon zajedno.

AlibabaidvadesetservisaAlibaba grupa sastoji se od preko 20 po-

vezanih trgovačkih društava koja upravljaju servisima elektroničke trgovine kao što su Alibaba.com (najveći svjetski b2b trgovački site okrenut prvenstveno malim trgovcima), Taobao (najveći kineski trgovački site koji spaja fizičke osobe odnosno direktne potroša-če), Tmall.com (također site izravno namije-njen potrošačima), eTao (neovisni internetski pretraživač specijaliziran za pretraživanje kineskih e-commerce sadržaja), Alipay (s preko 700 milijuna korisničkih računa riječ je najvećem kineskom online payment siteu iako ga je teško usporediti s PayPalom jer su konkretni podaci o korisnicima i prometu ne-dostupni) te Aliyun (kineski cloud computing servis koji uključuje datamining usluge, brzu obradu e-commerce podataka itd.). Grupa je pokrenula i nekoliko zajedničkih projekata sa zapadnim tvrtkama, od kojih je najviše medijske pažnje privukla trnovita suradnja s Yahoom, kroz poduzeće China Yahoo!

Priča o Alibabi počinje prije nešto manje od 15 godina, u malom mjestašcu na istoku Kine po imenu Hangzhou (6,1 milijuna stanovnika užeg urbanog centra, oko 20 milijuna na ši-rem administrativnom području, glavni grad pokrajine Zhejiang, oko 180 km sjeverno od Šangaja).

Tvrtku Alibaba.com osnovao je Jack Ma (Ma Yun), kineski poduzetnik rođen 1964. godine i obrazovan na lokalnom Hangzhou Normal University, gdje je studirao engleski jezik, a poslije i predavao engleski i međuna-rodnu trgovinu. Ma je prvi site pod nazivom Chinese Yellow Pages pokrenuo još 1995. godine uz pomoć prijatelja koji su se nalazili u SAD-u.

Zajedno s grupom investitora, Ma je 1999. pokrenuo portal Alibaba.com. U početku, za Maa su radili prijatelji i studenti za da-nas nezamislivih 66 dolara mjesečno. Grupa danas zapošljava preko 20 tisuća zaposleni-ka, posjeduje urede širom Kine i u brojnim svjetskim metropolama te nakon posljednje reorganizacije broji 25 odvojenih poslovnih jedinica. Ma je krajem siječnja objavio da se u svibnju namjerava povući s pozicije gene-ralnog direktora, prepuštajući mjesto profe-sionalcu, i prijeći na poziciju predsjednika upravnog odbora, a njegovo bogatstvo Forbes

procjenjuje na oko 3,5 milijardi američkih dolara.

StrelovitiuspjehZbog čega je Alibaba rastao tako brzo, una-

toč činjenici da eBay, Amazon i drugi divovi globalne elektroničke trgovine već godinama pokušavaju osvojiti kinesko tržište i spojiti ki-neske proizvođače s potrošačima na Zapadu? Jedan od razloga mogle bi biti kineske po-trošačke i poslovne navike. Prema podacima koje je objavio američki ekonomski think-tank McKinsey Global Institute, u SAD-u se preko tri četvrtine e-trgovine odvija putem siteova pojedinačnih trgovaca, velikih robnih kuća i sličnih. S druge strane, u istom periodu u Kini na takav način kupuje samo 10% ki-neskih potrošača - 90% Kineza radije kupuje

PodAci, PodAci i još PodAtAkAJedinstveni položaj koji Alibaba grupa zauzima na kineskom tržištu otvara neke zanimljive perspektive. Ako su podaci kojima javnost raspolaže točni, Alibabini su servisi odgovorni za preko 60% svih dostavljenih paketa potrošačima u Kini, što znači da Alibaba zna više o navikama kineskih potrošača, kao i o njihovoj platežnoj sposobnosti, bilo od kojeg

drugog online ili offline trgovca na kineskom tržištu.Osim toga, Alibaba polako zalazi i u vode mikrofinanciranja (putem svoje usluge AliLoan, odnosno podružnice Alifinance) i osiguranja, dvije financijske kategorije koje su još uvijek u početnim stadijima razvoja na kineskom tržištu. Kineske banke tradicionalno opskrbljuju industriju jeftinim kapitalom,

no situacija za obične građane i potrošače nije ni izdaleka toliko povoljna koliko bi se moglo očekivati uzmu li se u obzir veliki kineski suficit i obilje jeftinog kapitala kojim kineske financijske institucije raspolažu. Izvori iz Alifinancea kažu da manje od 2% njihovih plasmana spada u kategoriju loših - što i ne čudi, jer dobro znaju kome posuđuju.

Alibabu je krajem devedesetih osnovao Jack Ma u rodnom Hangzhouu na istoku Kine

Osnivač Alibabe Jack Ma, pravim imenom Ma Yun, po struci je profesor engleskog

Alibaba.com najveći je svjetski b2b servis


ćem tržištu, privlače kupce neovisno o tome koliko su zastupljeni na rezultatima stranih i domaćih tražilica. Alibaba i Taobao mogu si priuštiti da blokiraju Googleovo i ino in-deksiranje svojih stranica, što čini oglase na Taobaovim stranicama i stranicama drugih portala vrednijima u financijskom smislu jer isključuju posrednika.

Unatoč nevjerojatno snažnoj prisutnosti na kineskom tržištu, ogromnom broju kori-snika, visokom prometu na domaćem ali i međunarodnom tržištu, mnogima izvan Ki-ne, a osobito u Europi, Alibabin uspjeh i dalje ostaje misterija. No stvari bi se mogle vrlo brzo promijeniti jer se tvrtka priprema za izlazak na međunarodna tržišta kapitala. Treba napomenuti da je Alibaba grupi ovo zapravo drugi izlazak na burzu. Prvi put su pokušali 2006. godine na honkonškoj burzi, gdje su im dionice u kratkom vremenu snaž-no potonule, pa ih je grupa (jeftino) otkupila i povukla se s burze. Ovaj put čini se da će sve biti drugačije.

Prema nekim procjenama, a s obzirom na javno dostupne podatke o prometu koji gru-pa ostvaruje, inicijalna vrijednost kineskog trgovačkog diva na burzi mogla bi biti od 55 (vrlo konzervativna procjena) do preko 110 milijardi američkih dolara, čime bi nadmašila i vrijednost koju je Facebook postigao prili-kom svoje inicijalne javne ponude (Facebook je prošle godine prilikom svojeg IPO-a bio procijenjen na 104 milijarde dolara, otkada mu je vrijednost značajno pala, pa u trenutku nastanka ovog teksta vodeća svjetska društve-na mreža kotira na razini od 60,82 milijardi dolara).

Ovakav je rezultat bez presedana kad je riječ o internetskim kompanijama koje nema-ju sjedište u Sjedinjenim Državama, osobito ako se uzme u obzir činjenica da su američ-ke tvrtke poput Amazona, e-Baya, pa i Fa-cebooka već zagospodarile najlukrativnijim tržištima poput domaćeg američkog, zatim razvijenih zemalja Europske Unije i neka-dašnjih i sadašnjih članica britanskog Com-

konkuREncijA nE sPAvAPrijetnje ambiciji Jacka Maa da Alibaba grupu učini najvećim svjetskim online trgovcem dolaze iz inozemstva, ali i od kineskih konkurenata. Amazon i eBay u suradnji s Googleom i drugim etabliranim tržišnim igračima napadaju kinesko tržište sve sofisticiranijim pokušajima prilagodbe posebnostima kineskih potrošača iako im u tome veliku prepreku predstavljaju i različite opstrukcije iza kojih stoje interesi kineske vlade. Američke kompanije često ostaju praznih ruku u sukobima s kineskim regulatorima (pa se tako i Yahoo! opekao kada je Ma svojedobno jednostrano izdvojio Alipay iz grupe i tako spriječio da Yahoo! stekne udio i u tom iznimno

bitnom servisu) i njihovo je poslovanje na kineskom terenu značajno teže nego na drugim tržištima.U ovom trenutku najveća prijetnja Alibabi dolazi od domaće konkurencije, od tvrtki poput shenzhenskog Tencenta, medijsko-zabavno-trgovačkog konglomerata iz pokrajine Guangdong koji pruža raznorodne usluge, počevši od društvenih mreža (Tencent Weibo), elektroničkog plaćanja (PaiPai, konkurent Alipayu i PayPalu), IP komunikacije (instant messanger QQ s preko 650 milijuna korisnika), do elektroničke trgovine, interaktivne televizije (iTQQ), medija (QQ portal) itd. U domaću konkurenciju ubrajaju se i DangDang (kineska inačicu Amazona koja je toliko uspješna da kotira i na njujorškoj burzi) te 360buy, u koji je nedavno investirao i saudijski princ Alwaleed bin Talal.

Shenzhenski Tencent jedan je od glavnih konkurenata Alibabi Dangdang zovu kineskim Amazonom

Taobao na engleskom za strane kupce - Aliexpress

monwealtha. Njihov potencijal za daljnji rast zasigurno je više ograničen nego Alibabe, koncerna koji se tek probija na međunarodnu scenu. U tom kontekstu ne treba zanemariti i snažnu prisutnost kineskih tvrtki na tržištima zemalja u razvoju, osobito u Africi i Brazilu, gdje bi snažna sprega kineskih proizvođača i trgovaca mogla ozbiljno ugroziti zapadnjač-ke konkurente.



mreža na terenu

Intervju mjeseca James Hall, EMEA 3PAR ExpertFo

to: O

leg

Maš

truko


James Hall, EMEA 3PAR Expert, stručnjak je s preko 17 godina isku-stva u području pohrane i virtuali-zacije. Radio je na projektima insta-lacije i integracije mnogih vodećih

platformi za pohranu dostupnih na tržištu, uključujući EMC, NetApp i druge.

Što mislite da je razlog zašto tehnologija flash solid state storage nije šire korištena u poslovnim okruženjima?

Želim naglasiti da je odgovor koji slijedi moje osobno mišljenje, ne nužno i opći stav unutar HP-a. Nakon što sam proveo 11 mje-seci u startupu koji se bavio flashom imam i vlastite poglede na ovu temu! Kao prvo, mi-slim da je najveća kočnica još uvijek cijena. Unatoč tvrdnjama nekih startupa da je flash pohrana dostupna, flash još uvijek nema istu cijenu po gigabajtu kao diskovi koji se vrte, čak i s deduplikacijom. Kao drugo, mislim da mnoge tvrtke iz srednjeg dijela tržišta i enter-prisea čekaju na velike dobavljače poput HP-a da objave svoje proizvode jer je nazočan rizik kupnje tehnologije od startupa.

Modaipohrana

Naredni je veliki faktor moda (hype); flash obećava i može omogućiti velike benefite za

Nabrojat ću neke od primarnih, opipljivih prednosti flasha: flash omogućava mnogo IOPS-a, što pak omogućava masovnu kon-solidaciju i pruža mogućnost organizacijama da smanje troškove infrastrukture. Dalje, flash je idealan za Virtual Desktop, koji zahtijeva visok IOP, malen kapacitet i nisko kašnjenje (latency). Flash može umanjiti kašnjenje baza podataka i poboljšati performanse aplikacija, grupnog procesiranja i kompleksnog reportin-ga. Smanjenje kašnjenja i eliminiranje IO wait statea baze podataka može smanjiti optere-ćenje procesora, što znači da se i broj pro-cesora može smanjiti, a time i broj potrebnih licenci. Uštede mogu biti značajne. Zatim, tu je smanjenje u zauzeću prostora, potrebne snage i hlađenja. Najzad, tu je i eliminiacija uskih grla u performansama.

Postoje, međutim, i neke mane koje treba prevladati. Cijena je veliki inhibitor. Skalabil-nost je također problem - vidimo mnogo izja-va startupa koji tvrde da nude najskalabilniji flash array. U stvarnosti, međutim, većina se njih, osim nekolicine, ne skalira izvan ranga 10 - 20 TB; neki tvrde da mogu više uz de-duplikaciju, no čak je i tada riječ o možda najviše 50 TB uz deduplikacijsku stopu 5:1. Zamislite veliku organizaciju koja ima 20 PB (petabajta) podataka; njima bi trebalo mnogo flash sustava s višestrukim točkama upravlja-nja da omogući toliko pohrambenog kapa-citeta - danas to jednostavno nije praktično. Dalje, loše napisane aplikacije ili aplikacije s jednim threadom imat će jako malo koristi od flasha, a još uvijek imamo mnogo takvih aplikcija. Većina startupa nema tradicionalne mogućnosti pohrane kao što su thin provisi-oning, snapshoti, replikacija i osnovna inte-gracija sa stvarima kao što je VMware VAAI. Oni koji to imaju smatraju ih riskantnim verzi-jama softvera 1.0 - ovime se vraćamo na moj

S pohranom - racionalno

Nedavno se u Zagrebu održala tradicionalna godišnja konferencija Hewlett Packarda Hrvatska, ove godine pod nazivom HP 360° New Style of IT. Izvještaj možete pronaći u ovoj Mreži, a skup smo iskoristili da obavimo veliki intervju s Jamesom Hallom

Oleg MaštrukO

neke aplikacije - jedna od očiglednih je de-sktop virtualizacija i high transactional OLTP opterećenja ili analitika u realnom vremenu. Flash može umanjiti trošak pohrane za VDI jer VDI traži visok IOP i nisko kašnjenje (la-tency), a uz relativno malen kapacitet. Za baze podataka nisko kašnjenje može omogu-ćiti serversku kompresiju, a time i smanjenje u cijenama licenci, kao i solidno poboljšanje pefrormansi za same aplikacije - međutim, ovo jako ovisi o aplikaciji i koliko je korisnika paralelno koristi.

Malen broj istodobnih korisnika i loše na-pisana aplikacija možda i neće doživjeti po-boljšanje implementacijom flasha. Međutim, mnoge aplikacije jednostavno ne traže ek-stremne razine performansi i malo kašnjenje. Kako je cijena po gigabajtu još uvijek viša nego za tradicionalne diskove, nije lako uvje-riti organizacije da maknu baš sve na flash u ovom momentu.

Postoji mnogo situacija u kojima je 3PAR funkcionirao bolje od očekivanja korisnika, i idu u rasponu od vrlo malih do najvećih poslovnih korisnika

‚

mreža na terenu

prethodni komentar gdje kažem da korisnici čekaju da veći i ugledniji dobavljači krenu s isporukom svojih rješenja na tržište. Interoperabilnost je također problem za manje igrače u polju flasha; s podatkovnim cen-trima koji postaju sve kompleksniji i sadrže mješavinu proizvoda više dobavljača, metoda povezivanja, protokola i aplikacija postaje sve teže omogućiti potpuno testirano i certificirano rješenje. Necertificira-na i nedovoljno testirana rješenja smatraju se rizičnima.

Flash ima svoje mjesto danas, no još je uvijek u velikoj niši. Kako cijena NAND flasha bude opadala narednih nekoliko godina, bit će sve atraktivniji većem broju korisni-ka i organizacija. Za sada su proku-šana rješenja za pohranu kao 3PAR StoreServ više nego sposobna ispu-niti zahtjeve aplikacija i nude atrak-tivniju cijenu po gigabajtu. 3PAR StoreServova sposobnost isporuke visoke dostupnosti, efikasnosti, la-koće korištenja, funkcionalnosti i performansi omogućuje korisnicima da dobiju najbolje od oba svijeta bez rizika korištenja nove tehnolo-gije u verziji 1.

Cikličkaizdržljivost

Što mislite o trendu da MLC flash tehnologija za pohranu ima smanjenu cikličku izdržljivost (cycle endurance) kako kapaciteti rastu? Hoće li pohrana za velike korisnike zauvijek ostati na SLC tehnologiji?

MLC flash danas ima dovoljno viso-ku izdržljivost da omogući korištenje u podatkovnim centrima i serverskim sobama velikih korisnika. U prosincu prošle godine HP je objavio da će do-dati tehnologiju MLC drive svojoj liniji proizvoda HP 3PAR StoreServ kasnije tijekom 2013. godine. Izdržljivost MLC flasha otprilike je pola izdržljivosti SLC-a i dakako temeljena na broju pisanja i brisanja ćelije. Ukupno habanje uvelike će ovisiti o frekvenciji i broju zapisivanja na MLC. Kritični element za korištenje MLC flasha jest sposobnost dobavljača da smanji habanje i nadzire izdržljvost. Sama priroda tehnologije HP 3PAR Sto-reServ već omogućuje HP-u da izbjegne vruće diskove, tj. MLC diskove na koje se podaci zapisuju učestalije nego na druge. HP 3PAR izbjegava ovo korište-njem fino granulirane vlastite virtuali-zacije i automatiziranim LUN wide stri-pingom (LUN - Logical Unit Number). Nadzor habanja jednostavno je dodatak HP 3PAR operacijskom sustavu.

Na bazičnoj razini, ako mogu kupiti MLC diskove za svoj pohrambeni sustav sa standardnom tro- do petogodišnjom podrškom, trebam li se uopće brinuti o izdržljivosti? Ako mogu nadzirati razinu izdržljivosti i zamijeniti disk prije nego što posve degradira, tada nema stvarnog

problema s korištenjem ove tehno-logije u podatkovnom centru - po mom mišljenju.

MLC ima jednu drugu karakteri-stiku koju valja prevladati, a to je sposobnost da se upisuje na uređaj uz istu nisku latenciju kakvu očeku-jemo od SLC-a. Uobičajeno, treba više vremena da se upiše drugi bit podataka na MLC i ovo bi nekako trebalo riješiti. Ovo se uobičajeno rješava cacheiranjem i bufferira-njem upisa kako bi se održala niska latencija, ispod 1 ms, istovremeno omogućujući dovoljno prostora za buffering kako bi se omogućilo ma-lo duže upisivanje samog MLC dis-ka. I opet, HP 3PAR StoreServ nije tražio velike izmjene kako bi riješio taj problem zbog naše sposobnosti da isporučimo višestruke aktivne kontrolne čvorove i u uređajima za pohranu srednje klase i u onima za najveće korisnike. Drugim riječima - više kontrolera, više cachea ili buf-feringa, više IOP mogućnosti i više bandwidtha, te naravno veća razina dostupnosti.

Naši konkurenti često podržavaju manji broj SLC i vjerojatno MLC diskova nego HP 3PAR, jednostav-no jer arhitektura kontrolnih točaka koju koriste nije nikad bila dizajni-rana za masovne količine IO i band-widtha. Mislim da ovo HP-u daje veliku prednost na tržištu te omo-gućava HP-ovim korisnicima isko-rištavanje benefita SLC-a, a uskoro i MLC-a.

PonudazaSMB

Kakva je HP-ova strategija prema tržišnom segmentu malih i srednjih tvrtki (SMB)?

HP je objavio niz proizvoda i usluga za SMB korisnike i HP par-

Intervju mjeseca James Hall, EMEA 3PAR Expert

Veliki HP i mala HrvatskaHrvatska je mala zemlja, s relativno malenim kompanijama. Kako možete 3PAR ponudu učiniti atraktivnom i manjim i srednje velikim tvrtkama u zemljama kao što je Hrvatska? Drugim riječima, koliko je skalabilna vaša ponuda?

Kao prvo, mislim da bi svaka zemlja danas, u ovakvoj ekonomskoj situaciji, rekla gotovo istu stvar. Svijet je na dugačkom putu u smjeru ekonomskog oporavka i zato je budžet svakog korisnika ili potencijalnog korisnika statičan ili vrlo ograničen. Svatko želi i treba više za manje, ili više vrijednosti za novac. Pohrana

je još uvijek jedan od najvećih izdataka u podatkovnom centru i to se neće promjeniti. Ponuda HP 3PAR-a sazdana je oko efikasnosti i nastoji pomoći korisniku da kupi manje nego kod konkurencije i potroši to sporije nego kod konkurencije, ili da im prodamo isto, ali da to traje mnogo duže. Naše nam tanke tehnologije u ovome pomažu. U prosjeku prodajemo 35% manje pohrane od konkurencije, a u nekim slučajevima i do 50% manje, korištenjem naše metode Thin Guarantee. Da to podržim, ponudit ću vam neke zanimljive statističke podatke.Imamo alat za pre-sales izmjeru veličine (sizing) koji

nam omogućuje da skeniramo upisane podatke u odnosu na zakupljeni kapacitet pohrane. Do danas, skenirali smo preko 170 PB zakupljenog kapaciteta uz prosječnu iskorištenost, tj. utilizaciju od manje od 45%.Nedavno sam zamolio kolegu da zavrti report na instaliranim 3PAR sustavima koji se javljaju linkovima na HP support. Zanimalo me, otprilike, koliko je fizičkog kapaciteta instalirano u odnosu na to koliko je zapravo zauzeto na aplikacijskim serverima - a to je podatak koji dobivamo od svojih sustava koji nazovu doma. Dobio sam zanimljiv izvještaj s nekim golemim brojkama, no glavna je poanta da je za svaki terabajt


HP je objavio niz proizvoda i usluga za SMB korisnike i HP partnere koji se obraćaju ovom segmentu

‚

tnere koji se obraćaju ovom segmentu. HP nastavlja s razvojem proizvoda i poboljšanja za SMB.

Novi sustav za pohranu HP MSA 2040 po-jednostavljuje upravljanje i poboljšava perfor-manse do četiri puta u odnosu na vanjske dis-kovne sustave slične cijene. Poboljšani por-

tfelj HP StoreEasy Storage omogućuje manjim i srednjim tvrtkama da efikasno upravljaju rastućim količinama podataka bez potrebe za posebnim vještinama. Ova rješenja dostupna su u sklopu novog programa Simply StoreIT. Ovaj program nudi obuku, marketing i poti-caje za HP-ove channel partnere da brzo rije-

še izazove svojih korisnika iz srednjih i malih okruženja i ostvare nove mogućnosti zarade.

Postaje li storage tiering prihvatljiva i ekonomična mogućnost i za manja i srednja poduzeća?

Vjerujem da postaje… prvenstveno iz per-spektive HP 3PAR StoreServa, a posebno s dostupnošću tehnologije MLC diskova. Ako pogledamo statistiku naše instalirane baze 3PAR-a, korištenjem naprednih call home funkcija, možemo vidjeti trendove među na-šim korisnicima. Iz moje osobne perspektive kao specijalista za performanse za HP 3PAR uočavam iste trendove u cijeloj regiji EMEA. Glavna statistika koju vidim jest da otprilike 70 - 80 posto IOPS-a dolazi od manje od jedan do dva posto upisanih podataka po-hranjenih na 3PAR sustave. Manja i srednja poduzeća (SMB) u pravilu imaju 2 - 20 TB kapaciteta za pohranu, no vidimo potrebu za velikom količinom IOPS-a.

Primjerice, za potrebe od 10 TB i 20.000 IOPS (input/output operations per second - upisa/čitanja po sekundi) trebalo bi nam otprilike 1 TB SSD kapaciteta za pohranu, možda manje. Dakle, s četiri SSD-a može-mo ponuditi 20.000 IOPS i otprilike 1 TB upotrebljivih kapaciteta i onda koristiti 10k SAS diskove za ostatak podataka i IOPS-e umjesto da prodamo malo manje od 100 15k SAS diskova koji bi bili nužni za 20.000 IOPS u backendu. Moj je sustav danas 4×SSD

fizičkog kapaciteta zapravo zauzeto 4 TB.HP 3PAR Thin Technologies donose stvarne benefite - nekidan sam obišao korisnika u Britaniji koji ima 177 TB korisnog kapaciteta, i to smo konsolidirali na jedan StoreServ sustav sa 36 korisnih TB i još uvijek imaju prostora za rast; taj je korisnik stvorio LUN-ove pune veličine od 80 TB.Ne samo što smo smanjili zauzeće sustava za pohranu i povećali iskoristivost, zadržavši pertformanse, nego smo i omogućili da izbjegnu kupnju preko 40 TB fizičkog kapaciteta za pohranu. Ovakve stvari radimo sa sustavima u rasponu od 10 TB do 800 TB.

Dalje, 3PAR StoreServ 7200 i 7400 idealni su za hrvatsko tržište jer svaki sustav može započeti skromno - recimo sa dva kontrolera i 12 diskova - i skalirati do stotina terabajta i preko 100.000 IOPS. Serija StoreServ 7000 svojom licencnom strukturom omogućuje organizaciji bilo koje veličine da riješi probleme dostupnosti, funkcionalnosti i performansi bez kompromisa na koje bi bili prisiljeni korištenjem konkurentskih proizvoda. Temeljna konfiguracija nudi operacijski sustav, tanke tehnologije i alate za planiranje kapaciteta koji se mogu nadograđivati s vremenom, kad zatreba

dodatna funkcionalnost, kao što je Recovery Manager za VMware, replikacija ili tiering. Diskovi se mogu dodavati po zahtjevu, u paketima od po četiri ili šest diskova, što nadogradnje čini modularnima i dostupnima. Za korisnike koji zahtijevaju dostupnost najviše klase (5×9), performanse, mogućnosti i efikasnost - sve ovo mogu dobiti sustavom 7400 ili od samog početka ili nadogradnjom po potrebi, po cijenama iz srednje klase.Ukratko, HP StoreServ omogućuje korisnicima tehnologiju najviše klase bez cijene i kompleksnosti koju bi imali s našim konkurentima.


Unatoč tvrdnjama nekih startupa da je flash pohrana dostupna, flash još uvijek nema

istu cijenu po gigfabajtu kao diskovi koji se vrte

‚

mreža na terenu

Intervju mjeseca James Hall, EMEA 3PAR Expert

i 16×SAS diskovi + adaptiv-na optimizacija. Ovo bi u principu bilo manje i jeftini-je nego verzija samo sa SAS diskovima. Dakle, mislim da je tiering dostupan, ekono-mičan i ispravan odabir za SMB korisnike.

Kao što znate, fokusiran sam na 3PAR i vjerujem da možemo ponuditi SMB se-gmentu još više mogućnosti izbora objavom StoreServ 7200, iz prosinca 2012. go-dine. Sada možemo ponudi-ti performanse, pouzdanost, efikasnost i funkcionalnost iz enterprise klase po mno-go povoljnijim uvjetima. To je zato što se serija 7000 temelji na SAS arhitektu-ri i ima ograničenje licen-ci koje omogućuje lagano skaliranje performansi i ka-paciteta bez nametanja sku-pog licenciranja temeljenog na kapacitetu. Npr. nedavno smo dobili nove kupce u Ve-likoj Britaniji, izdavačku kuću koja je tražila svoj prvi dijeljeni sustav za pohranu. Perfor-manse i efikasnost bili su kritični, kao i lako-ća korištenja, jer je njihov IT tim ekstremno malen - dvije osobe. Bili smo uključeni u nadmetanje s Dellom i HDS-om ponudivši 7200 sa 4×SSD, 24×SAS 10k diskov i 8×NL 2 TB diskovima. U to rješenje uključili smo i Adaptive Optimization. Demonstrirali smo efikasnost našom Thin Technologies, lakoću korištenja operacijskim sustavom 3PAR i moć nadogradnje i dobitaka u performansama čak i najmanjim brojem SSD-ova. Ovakve konfiguracije postaju uobičajena stvar diljem Britanije i Evrope.

Dio atraktivnosti za naše SMB korisnike jest i u mogućnosti da se koriste Flat SAN kon-figuracije i HP Blades ploče spajaju izravno na sustav, te mogućnost gradnje automa-tiziranog sustava korištenjem HP Conver-ged Infrastructure. Budući da korisnici mogu dodavati komponente i softver kada im to zatreba, ili - što je još vjerojatnije - kada im budžet to omogući, možemo im prikazati istinski pristup odskočne daske u cilju dosiza-nja konvergirane infrastrukture. Konvergirana infrastruktura omogućuje našim korisnicima više performanse, veću dostupnost, veću agil-nost, veću fleksibilnost, više automatizacije, a uz manje rizike.

Ključnikoncepti

Koji su ključni koncepti u autonomnom upravljanju 3PAR StoreServa po kojima se razlikuje od drugih proizvoda na tržištu?

Po našem mišljenju postoje brojne razlike; u nastavku ću nabrojiti samo neke.

Autonomni Wide Stripe - naši konkurenti tvrde da mogu omogućiti wide stripe LUN-a, drugim riječima to znači omogućiti LUN-u korištenje svih dostupnih diskova određenog tipa unutar sustava. Zbog čega je ovo bitno? Dva su osnovna razloga: performanse, od-nopsno mogućnost korištenja svakog diska

u lancu za svaki LUN (LUN - Logical Unit Number) osigurava da svi LUN-ovi ostvaruju benefit performansi svih diskova; također se osigurava da nijedan hot spot u lancu ne može uzrokovati pad performansi i da je kapacitet u lancu pohrane podjednako iskorišten.

Kod 3PAR-a sve je ovo ugrađeno u sâm sistem: kada inicijaliziram lanac nakon insta-lacije, svi su diskovi na svakoj razini virtua-lizirani u jedno veliko zajedničko skladište pohrane. Nakon toga treba mi između 30 i 60 sekundi da konfiguriram sustav. Npr. mo-gu imati 128 SAS 15k diskova i iskonfigurirati tri načina korištenja: RAID 1 15k SAS; RAID 5 15k SAS 3+1 ili RAID 6 15k SAS 6+2.

Ovo je dostupno odmah i nakon toga mogu kreirati jedan volume ili stotine volumea u jednom koraku. Odaberem ime volumea, odaberem način upotrebe, odaberem veli-činu i broj i kliknem Export za svoje aplika-cijske servere. Vrlo brzo i vrlo jednostavno. Obavivši ovo svaki LUN koji sam napravio automatski koristi svaki disk u 15k SAS razini pohrane. Nije bilo potrebe da grupiram dis-kove i stvaram skladišta pohrane - 3PAR je di-namičan i ne traži rezervacije kao proizvodi naših konkurenata.

Planiranje kapaciteta i performansi - sa 3PAR OS-om i 3PAR System Reporterom mo-gu dobiti alarm u vezi kapaciteta u realnom vremenu. Pohrambeni lanac javit će mi kada se puni do vrha i kada pojedini diskovni volu-mei dosižu granicu. Osim ovoga, mogu npr. konfigurirati alarme mailom da mi jave kada diskovi dolaze do limita svojih performansi. Nema potrebe za ručnim nadzorom, ručnim reportima, jer lanac to sâm radi za mene.

Adaptivna optimizacija - svi veći dobavljači nude rješenja na više razina, međutim većina ih ima skrivene zamke ili specifične zahtjeve u vezi konfiguracije za korištenje ove tehno-logije. Primjerice, kod jedne od konkurent-skih tvrtki možete koristiti tiering samo ako koristite storage poolove, no LUN-ovi koji

zahtijevaju predvidljive performanse ne bi smjeli koristiti storage poolove, i tome slično. Sa 3PAR-om možete nadzirati IO temperatu-ru podataka i vidjeti mogu li se izvući neki dobici primjenom tieringa. Nema potrebe za izmjenom konfiguracije, nema potrebe da se konfiguriraju skladišta i koristi pristup “sve ili ništa”. Neki podaci mogu biti na više razina, neki to možda ne mogu ili ne trebaju. I to mogu izmijeniti kad god želim, uz stalan rad sustava (zero downtime).

Preuzimanje kapaciteta za pohranu kori-štenjem Zero Detecta - većina, ako ne i sve kasnije verzije aplikacija i hipervizora podr-žavaju T10unmap, mogućnost upisa nula na diskove ako su podaci premješteni ili izbrisa-ni. Sa 3PAR StoreServom ova je mogućnost prisutna na razini lanca i pojedinog volumea, po defaultu. Nije nužna nikakva konfiguraci-ja, nikakvo posebno planiranje i nikakav sof-tver na hostu. Ovo se razlikuje od gotovo svih konkurentskih rješenja gdje neku tehnologiju prvo treba dozvoliti, i s oprezom, jer njeno uvođenje može rezultirati padom performan-si. Sa 3PAR-om klijenti mogu požeti benefite naše reklamacije, dakle preuzimanja pohram-benih kapaciteta bez kompleksnog setiranja, bez potrebe da dugačkim pripremama i bez udara na performanse.

Postoje i brojne druge razlike, ali ove su me-ni najočiglednije. Također, to su i prednosti koje naši korisnici najbolje uočavaju i dojav-ljuju nam ih.

Možete li nam dati par primjera posebno uspješnih implementacija 3PAR-a na koje ste ponosni, u vladinim organizacijama i poduzećima diljem Evrope ili svijeta?

Postoji mnogo situacija u kojima je 3PAR funkcionirao bolje od očekivanja korisnika, i idu u rasponu od vrlo malih do najvećih poslovnih korisnika. U segmentu poslovanja s vladama isporučujemo masovni VDi kao uslužne rješenje korištenjem sustava 3PAR StoreServ 7400, do vrha ispunjenih SLC SSD diskovima (128 diskova po sistemu) i s podrš-kom za desetke tisuća Citrix NetApp korisni-ka. 3PAR omogućuje implementaciju tisuća korisnika sa zahtjevima od 5 IOPS po korisni-ku i s prosječnom latencijom pisanja od 500 μs, što je jednako brzo kao i kod većine, ako ne i svih flash startupa. Benefit za korisnika jest manja instalacija pohrambenih kapaciteta i više korisnika po platformi. Tako 4-node sustav na 7400 osigurava najveću razinu do-stupnosti i još uvijek omogućuje korisniku korištenje tankih tehnologija bez gubitka per-formansi.

U regiji EMEA imali smo tri značajna uspje-ha - u bankarstvu, maloprodaji i konzul-tantskim tvrtkama. Ovo su svježe i recentne pobjede 3PAR-a u takmičenju s EMC-om i NetAppom i trenutno se implementiraju ili već rade. Ključna je 3PAR-ova sposobnost da pomogne korisnicima u smanjivanju kapitalne cijene korištenjem tankog provisioninga i teh-nologije ponovog zauzimanja, odnosno rekla-macije kapaciteta za pohranu. I, iznad svega, ključni razlog uspjeha kod ovih korisnika bila je naša agilnost, tj. mogućnost da izmijenimo konfiguraciju lanca pohrane u letu, bez pada sustava (downtime), i isporučimo najvišu razi-nu preformansi sustava.


3PAR StoreServ 7200 i 7400 idealni su za hrvatsko tržište jer svaki sustav može započeti

skromno

‚


Ilust

raci

ja: H

RVO

JE B

REKA

LOtema broja

e-Gover nment


Piše: Marina Pavlić

e-Gover nmentZa javnu korist - ili ne? Vjerovali ili ne, projekt e-Government ili e-Uprava pokrenuo je UN 2002. godine kako bi se građanima i adržavnim institucijama te participirajućim subjektima olakšala interakcija. Olakšati interakciju znači pokušati omogućiti svakom stanovniku svijeta jednostavniji život

tema broja


IntERopERAbIlnost e-GovERnMEntAŠto se tiče problema povezivanja različitih aplikacija i platformi, prisutnog u svim zemljama, zaključak je da postoje svega tri tipa organizacijske interoperabilnosti e-Governmenta:

● Organizacijska interoperabilnost sposobnost sustava i sučelja za prevladavanje drugačijih poslovnih procesa u različitim regijama radi obrade određenih transakcija ili zahtjeva. Ovakva interoperabilnost važna je ako se želi postići One Stop Shop efekt e-Governmenta.

● Semantička interoperabilnost -

sposobnost sustava za razmjenu informacija i kombiniranje različitih izvora informacija te naknadna smislena obrada. Kada se postigne semantička interoperabilnost, informacije postaju razumljive različitim aplikacijama i mogu se ponovo koristiti u različitim okruženjima.

● Tehnička interoperabilnost - e-Government rješenje za održivi razvoj zahtijeva uspostavu IT infrastrukture koja omogućuje učinkovitu razmjenu informacija među različitim razinama javne uprave, kako horizontalne tako i vertikalne. Ona također pretpostavlja da postoji homogena oprema među svim sudionicima uključenim u interakciju, pa tako i krajnjim korisnicima.Što se uvođenja One Stop Shop modela tiče, zaključak je da ga je veoma teško

integrirati zbog tipične složenosti vertikalne i horizontalne organizacije javnog sektora. Naglasak je na razvoju e-Gradova radi razdvajanja državnog javnog

i lokalnog javnog sektora, a zbog složenosti projekta e-Uprava.

Iako smo zakoračivši na put kapita-lizma često s razlogom a ponekad s cinizmom spremni komentirati javni sektor, nepobitno je da javni servisi predstavljaju civilizacijsku tekovinu i

njihovo je stanje i razvijenost jasan poka-zatelj razvoja nekog društva. Tome u prilog ide i činjenica da je na listi država po zavr-šenosti e-Government projekata, od ukupno 20, njih 12 iz Europe. Ta ista Europa koja već dugo gubi bitku s brzorastućim ekono-mijama kao kulturološko naslijeđe ima ra-zvijeni javni sektor. Zamislite, naime, da ste

i da si možete priuštiti sve usluge privatnog sektora - bi li to bilo dovoljno? Postoje li privatni sudovi koji će osuditi prijestupnike koji mogu ugroziti svačiji, pa i vaš život; postoji li liječnik u privatnom sektoru ko-ji može opravdati vaš izostanak s radnog mjesta ili škole? Štedite li dovoljno da vam mirovina jednog dana neće trebati? Treba li

vam javna televizija ili su vam dostat-ne komercijalne? Čak i ako možete dijete školovati kroz čitav obrazovni sustav pod staklenim zvonom, jeste

li sigurni da to želite? Javni je sektor nešto što nam je

svima potrebno; netko tko bi se morao učinkovito brinuti o 100%

populacije. Pa iako s pravom gun-đamo na javni sektor (pogledaj-

te odbitke na platnoj listi), na njegovo prečesto raz-bacivanje javnim (vašim) novcem, još uvijek nije iz-

mišljen bolji model brige o građanima. Ono što je važ-no jest da je opravdan za-

htjev da se, uz racional-no korištenje sredstava koja se slijevaju u javnu blagajnu, uloži u digi-talizaciju javnog sek-tora, što danas zaista predstavlja trošak,

ali koji će u budućnosti ostvariti uštede. Prostora

za poboljšanje itekako ima - ne samo u Hrvatskoj.

U najužem smislu, projekt e-Government ili e-Uprava sastoji se

od tri cjeline: e-Administracije (e-Administration), e-Demokracije (e-Democracy) i e-Prava (e-Ju-

stice). Prefiks “e” u ovim nazivima označava elektroničku interakciju. Među-tim, osim prvobitne zamisli o tri dostatne cjeline, pojedine su države razvile ili ra-zvijaju nešto više projekata od tri osnov-na, npr. e-Školstvo, e-Zdravstvo ili e-Grad.

E-Government izravno utječe na održivi razvoj kroz korištenje ICT-a u sektoru javnih socijalnih i ekonomskih razvojnih programa

izvrsno plaćeni, da niste prisiljeni koristiti većinu javnih servisa i da ste dio popula-cije koja ne čeka u redu kod stomatologa i liječnika, da vam djeca idu u privatne škole

e-Government ‚

Tako je e-Administracija (elektronička ad-ministracija) po definiciji e-Uprava u užem smislu jer pod-razumijeva administrativno provođenje različitih postupaka; e-Demo-kracija se odnosi na glasanje građana na demokratskim izborima putem Interneta ili neke druge usluge (npr. SMS poruke), bez potrebe da se fizički posjeti izborno mjesto; e-Pravo, odnosno sudski portal, za-mišljeno je kao mehanizam koji će olakšati vođenje sudskih procesa elektroničkom ko-munikacijom. Umjesto da građanin napiše tužbu i odnese ju na sud, ona se direktno šalje elektroničkom poštom ili putem sud-skog portala. Potrebno je da i odvjetnici ta-kođer budu evidentirani na portalu e-Prava te dobivaju potvrdu elektroničkim putem ako je pravni postupak u tijeku.

Štojezapravoe-Governemnt/e-Uprava

E-Government, electronic government, e-Gov ili e-Uprava isti je termin koji se u širem smislu odnosi na olakšavanje procesa informiranja, komunikacije i transakcija iz-među i unutar državnih institucija. E-Upra-va istodobno olakšava dvosmjerni prijenos informacija, komunikaciju i transakcije iz-među državnih institucija, građana i podu-zeća. Što je, dakle, e-Uprava u svakodnev-nom životu? Građanima su to područja ko-ja olakšavaju svakodnevni život, kao što su postupak prijavljivanja poreza na dohodak, usluge vezane uz zapošljavanje, socijalne naknade, prijava policiji, izdavanja i produ-ženja valjanosti osobnih dokumenata, pri-java boravišta/prebivališta, promjena liječ-nika, naručivanje kod liječnika, registracija vozila, pribavljanje građevinske dozvole, usluge javnih knjižnica, pristup podacima iz registara javnih matica, visokoškolsko obrazovanje te online zdravstveni servi-si. Poslovnim su subjektima to područja usluga socijalnog osiguranja zaposlenika, prijavljivanja poreza na dobit i poreza na dohodak, registracije poduzeća, prijave podataka Državnom zavodu za statistiku,

carinske prijave, za-štite okoliša i javne nabave. Interakciju olakšavaju elektro-ničke, informacijske i komunikacijske tehnologije.

Iako suvremene informatičke tehnologije poput Interneta omogućuju brzu i efika-snu komunikaciju, one nažalost nisu svim ljudima jednako dostupne. Velikom dijelu čovječanstva čak su i poštanske usluge teško dostupne. Također treba imati u vidu da nove telekomunikacijske tehnologije

još uvijek nisu apsolutno rješenje za sve komunikacijske probleme u svijetu i da poštanske usluge sigurno neće izumrijeti, nego naprotiv, s obzirom na proces globa-lizacije i interakciju stanovnika globalnog sela, imat će značajan udio u svjetskoj ekonomiji i društvu. Kao i mnoge druge tekovine suvremene civilizacije, i Internet


tabela 1Vodeće svjetske zemlje u razvoju e-Governmenta 2012. godinePoredak Država e-Government development index (EGDI)

1 Republika Koreja 0,92832 Nizozemska 0,91253 Ujedinjeno Kraljevstvo 0,89604 Danska 0,88895 SAD 0,86876 Francuska 0,86357 Švedska 0,85998 Norveška 0,85939 Finska 0,8505

10 Singapur 0,847411 Kanada 0,843012 Australija 0,839013 Novi Zeland 0,838114 Lihtenštajn 0,826415 Švicarska 0,813416 Izrael 0,810017 Njemačka 0,807918 Japan 0,801919 Luksemburg 0,801420 Estonija 0,7987

Izvor: United Nations E-Government Survey 2012

tabela 2Zemlje s uznapredovalim razvojem e-GovernmentaDržava e-Government development index (EGDI)Austrija 0,7840Island 0,7835Španjolska 0,7770Belgija 0,7718Slovenija 0,7492Monako 0,7468Ruska Federacija 0,7345Ujedinjeni Arapski Emirati 0,7344Litva 0,7333Hrvatska 0,7328Mađarska 0,7201Italija 0,7190Portugal 0,7165Irska 0,7149Malta 0,7131Bahrein 0,6946Grčka 0,6872Kazahstan 0,6844Čile 0,6769Malezija 0,6703Saudijska Arabija 0,6658Latvija 0,6604Kolumbija 0,6572Barbados 0,6566Cipar 0,6508


Provođenje projekta e-Government stavlja javni sektor u poziciju pokretača razvoja ICT infrastrukture ‚

tema broja

e-Government

je većini svjetske populacije još uvijek eni-gma. Prema podacima iz 2012. godine, od ukupno sedam milijardi stanovnika Zemlje, njih 34,3% ili 2,4 milijarde ima nekakav oblik pristupa Internetu. Neki podaci go-vore da je u najsiromašnijim zemljama i onima u razvoju penetracija Interneta samo 2%, dok je, samo orijentacije ra-di, taj podatak za sve zemlje u Africi u prosjeku 15%. Osim putem Interneta, e-Government se primjenjuje i putem nein-ternetskih tehnologija kao što su telefon, telefaks, PDA, SMS poruke, MMS, bežične mreže, Bluetooth, videonadzor, praćenje sustava, RFID, biometrijska identifikacija, upravljanje cestovnim prometom, osob-ne iskaznice, pametne kartice i sl. Stoga informacijska i komunikacijska tehnologi-ja predstavlja ogroman potencijal koji će snažno utjecati na promjenu načina života te na sve sfere društva.

Najveća je prednost koncepta e-Uprave za same građane kontakt i interakcija s javnom administracijom. Neograničeni pri-stup informacijama, kao i upute i kontakti ponuđeni građanima, skraćuju postupak i olakšavaju rad administraciji. Istodobno se postupci administracije automatiziraju i pojednostavljuju te se na taj način oslo-bađaju ljudski resursi. Oslobođeni dodatni kapaciteti stoje na raspolaganju građanima za posebne slučajeve gdje procesi nisu automatizirani. Također, istodobno se po-

većava transparen-tnost administracije jer svaki korak u po-stupku postaje vid-ljiviji građanima, što smanjuje korupciju.

PreduvjetiprojektaDa bi komunikacija između državnih in-

stitucija i građana zaživjela, potrebni su određeni preduvjeti. Preduvjeta je mnogo i u svakom pogledu ovise o razvijenosti društva, ali nekoliko ih je izuzetno važno. Da imate najrazvijeniji tehnološki i orga-nizacijski projekt, ako ga građani ne pri-hvaćaju kao sredstvo komunikacije, on je neuspješan. Postoji više mogućih razloga zašto zajednica ne može ili ne želi prihvatiti uspješno proveden projekt: neprihvaćanje novih ideja, informatička nepismenost, (ne)mogućnost pristupa Internetu, dobna struk-tura stanovništva i sl. Ako je sve to zaoibi-đeno, javna uprava mora biti organizacijski posložena za ovakav način komunikacije te informatički pismena. Poznato je da čvrsta vertikalna organizacija državne administra-cije otežava provođenje projekta i da se u hodu mora prilagoditi novim prilagođenim procesima.

Za uvođenje projekta e-Uprava potrebna je i pravna pripremljenost, od formalnih do administrativnih zahtjeva. Verifikacija elek-troničkog potpisa jedan je od zakonskih pre-duvjeta potpune realizacije projekta. Zbog toga je potrebno preispitati pravni kontekst te ga učiniti fleksibilnijim a dokumentaciju (papir) svesti na najmanju moguću mjeru. Važnu ulogu pri uvođenju i realizaciji e-Uprave ima država. Heterogene tehnološke

platforme i informacije također otežavaju uvođenje e-Uprave. Najčešći je razlog ne-poznavanje ili slaba procjena mogućnosti pojedinih aplikacija, pri čemu one koje su u uporabi nisu adekvatno iskorištene, do-čim je za one koje tek treba nabaviti po-trebno imati dovoljno tehnološkog znanja. Iako javni sektor ponekad izaziva čuđenje privatnog, privatni je informatički i teleko-munikacijski sektor specijalistički podjeljen. IT i telekomunikacije nisu u javnom sekto-ru osnovna djelatnost te nerijetko nemaju sva potrebna tehnološka znanja pri odabi-ru informatičko-komunikacijskih rješenja. Državni IT stoga često može pogriješiti pri odabiru adekvatnog mrežnog rješenja ili aplikacije. Kako teško možemo očekivati al-truizam u poslu, valja nam se nadati da će želja zaposlenika IT-a državnog sektora za znanjem i informacijama pomoći pri odabi-ru najboljih poslovno-tehnoloških odluka.

E-GovernmentSurvey2012Početkom 2013. godine UN je objavio

svoje godišnje izvješće o stanju napretka projekta e-Government u svijetu. Izvješće je rezultat Odjela za ekonomska i soci-jalna pitanja UN-a, koji je vitalno i važno

tabela 3Razvoj e-Governmenta u najmnogoljudnijim zemljamaDržava e-Government development index (EGDI) Stanovništvo Kina 0,5359 1.341,000.000Indija 0,3829 1.225,000.000SAD 0,8687 310,000.000Indonezija 0,4949 240,000.000Brazil 0,6167 195,000.000Pakistan 0,2823 174,000.000Nigerija 0,2676 158,000.000Bangladeš 0,2991 149,000.000Ruska Federacija 0,7345 143,000.000Japan 0,8019 127,000.000Meksiko 0,6240 113,000.000


tabela 4Geografska distribucija najboljih u e-participaciji Kontinent Geografska distribucija najboljih u e-participacijiAfrika 5%Amerike (Sjeverna i Južna) 19%Azija 33%Europa 38%Australija i Oceanija 5%


odlukA vlAdE RH Po svemu sudeći, Vlada se zaista odlučila uhvatiti ukoštac s globalnim problemima prekomjerne sječe šuma i potrošnje papira te troškova otpreme pošte. Šalu na stranu; Vlada je usvojila plan koji će se ostvarivati kroz tri sastavna dijela: uvođenje sustava središnjeg državnog portala za koji se zadužuje APIS, nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava za koji je zadužena FINA, te uspostava i operativno vođenje sustava osobnog korisničkog pretinca koji će voditi APIS.

Cilj je dugoročna ušteda državnog novca za održavanje postojećih internetskih stranica dispergiranih na sve strane, prirodan odljev državne administracije bez otpuštanja ali i sa smanjenom stopom zapošljavanja, te olakšavanje interakcije građanin - službe javnog sektora. Najavljuje se da će migracija više od 500 internetskih domena središnjih državnih tijela u RH biti preseljena na Gov.hr u nekoliko faza, pri čemu će prve biti migrirane stranice Vlade i Ureda Vlade te stranice

mojauprava.hr, dok će se nakon toga preseliti stranice ministarstava, državnih ureda i upravnih organizacija. Ako se ovaj dio posla obavi kako treba i ako stranica Gov.hr postane jedini, pregledan i dobro organiziran portal s kojeg ćemo komunicirati s državom, dobrim će dijelom biti ostvarena i druga dva cilja - sve manje administracije i lakša komunikacija građana s javnim sektorom. Ili, kako bismo na tečnom hrvatskom rekli, država 21. stoljeća postat će customer-oriented.


sučelje između globalne politike u eko-nomskom, socijalnom i ekološkom smislu te nacionalnom djelovanju država članica UN-a. Odjel radi na tri glavna područja. Prvo, prikuplja i analizira širok raspon eko-nomskih, socijalnih i ekoloških podataka i informacija koje su zemljama-članicama UN-a privukle pažnju, smatrajući da će ih zajednički uz pomoć UN-a uvrstiti me-đu globalna politička pitanja. Drugo, ovaj odjel olakšava pregovore država-članica u mnogim međuvladinim tijelima kako po pi-tanju poduzimanja akcija za rješavanje te-kućih pitanja tako i objedinjavajući pitanja novonastalih globalnih izazova (pokušajmo izbjeći riječ “problem”). Treće područje rada Odjela za ekonomska i socijalna pi-tanja UN-a jest da savjetuje zainteresirane vlade o načinima i sredstvima provođenja političkih okvira razvijenih u okvirima UN konferencija te predlaže programe pojedi-nim zemaljama, na razini tehničke pomoći. Također, UN-ovo godišnje izvješće o stanju projekta e-Uprava realizirano je uz podrš-ku Sveučilišta Cornell iz SAD-a.

Izvješće za 2012. godinu bilježi napredak u online pružanju usluga građanima u ve-ćini zemalja. Osim toga, posebna je pozor-nost u ovom izvješću usmjerena na projekt e-Vlada. Države-lideri uvođenja projekata e-Vlada stekle su posebno priznanje, pre-poznavajući ovaj projekt kao kao sredstvo

oživljavanja zaostalih ekonomskih i socijal-nih sektora. UN smatra da je uspostava e-Vlada pojedinih zemalja svakako pohvalna inicijativa jer je korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija i aplikacija za mnoge narode i građane dobar put prema daljnjem poboljšanju učinkovitosti javnog sektora. Osim toga, e-Vlada omogućava po-jednostavljeno upravljanje sustavom podrš-ke održivom razvoju. Kada informacijska i komunikacijska tehnologija podržava razvoj i kada je taj razvoj učinkovit, djelotvoran i trajan, kažemo da je taj razvoj i održiv.

Ukupni je zaključak koji se nameće iz UN-ova istraživana i izvješća za 2012. go-dinu u današnjem ozračju svjetske recesij-ske klime da je važno nastaviti s pružanjem e-usluga građanima. Također, UN sugerira vladama diljem svijeta da sve više promi-šljaju u smjeru razvoja e-Vlada i e-Uprava, stavljajući veći naglasak na institucional-nu povezanost između i unutar državnih struktura u pokušaju stvaranja sinergije za održivi razvoj. Važan je aspekt ovog pri-stupa proširiti opseg projekta e-Vlada u smislu transformacije uloge države prema kohezivnim, koordiniranim, integriranim procesima i institucijama kroz koje se odr-živi razvoj odvija. U UN-ovu izvještaju o e-Upravi za 2012. godinu istražuje se unu-tarnja povezanost između e-Uprave i odr-živog razvoja. UN je pritom analizirao ka-ko vlade svijeta provode politiku i progra-me e-Uprava i potiču li tako djelotvornost, učinkovitost i unutarnju uključenost kao parametre održivog razvoja širom svijeta. Prema zaključcima UN-a za 2012. godinu vodeća je Južna Koreja, koju potom slijede Nizozemska i Velika Britanija. Hrvatska se


Javni servisi predstavljaju civilizacijsku tekovinu i njihovo je stanje i razvijenost jasan pokazatelj razvoja nekog društva

tabela 5

IT sektor u državnoj upravi

Stanje

- Nema centralizirane strategije ni nadzora provođenja

- Godišnji budžet svih IT projekata tijela državne uprave (ministarstva, državni uredi, upravne organizacije) veći od milijarde kuna

- Godišnji trošak poštanskih usluga 180 milijuna kuna

- Godišnji trošak telekomunikacijskih usluga 300 milijuna kuna

- Ne postoji centralizirana i jedinstvena državna baza podataka

- Različita ministarstva samostalno provode pojedine IT projekte bez međusobne koordinacije i dijeljenja podataka. Rezultat: višestruko preklapanje projekata, nabava odvojenih a tek djelomično iskorištenih sustava → iracionalno raspolaganje financijskim sredstvima

- Više od 200 osnovnih i 2.000 izvedenih, različitih, međusobno (uglavnom) nepovezanih baza podataka

- Osnovni podaci o svakom građaninu nalaze se barem 16 puta upisani u različite baze različitih državnih tijela

- Nepostojanje otvorenih specifikacija i propisanih poslovnih procesa → svako je ministarstvo specifično

- Državne su baze podataka, osim u javna poduzeća, došle u ruke i privatnim tvrtkama

ZAKLJUČAK

- Uz loše planiranje i organizaciju, dispergirano provođenje IT projekata → neracionalno ophođenje s vremenom i financijskim sredstvima

Ciljevi

- Jedinstven nadzor nad milijardom kuna za ICT projekte predviđenom iz državnog proračuna

- Bolje iskorištenje djelatnika državnog sektora uz manji angažman vanjskih suradnika

- Osigurati jedistveni način rada IT-a državnog sektora

- Standardizirati procese i online komunikaciju građana unutar projekta e-Uprava

Mjere

- Osigurati centralno mjesto s kojeg će se koordinirati svi IT projekti, sprečavati multipliciranje projekata te omogućiti grupiranje projekata

- Osigurati koordiniran razvoj IT-a i projekte centralno koordinirati. Država u ovome slučaju treba razmišljati kao korporacija.

- Osigurati bolju hijerarhijsku pozicioniranost IT odjela s višim stupnjem donošenja odluka

- Omogućiti razmjenu zaposlenika, znanja i iskustava između ministarstava i državne uprave

- Poslovni odnos s javnim poduzećima (bez javne nabave) ne može biti na visini komercijalnih cijena

- Bolje korištenje vlastitih resursa unutar ministarstava (CARnet, Srce, MUP)Izvor: www.vlada.hr, “IT u državnoj upravi”‚

http://www.vlada.hr


tema broja

nalazi na 30. mjestu svjetske ljestvice, a na vrhu je skupine postkonfliktnih zemalja. No krenimo redom.

Štoseocjenjivalo?U posljednje dvije godine Hrvatska se sa

35. mjesta svjetske ljestvice popela na 30. mjesto, dok u grupi postkonfliktnih zemalja (prema pojašnjenju UN-a, postkonfliktne su države one na čijem se teritoriju vodio rat unatrag nekoliko desetljeća ili države slabog i/ili krhkog pravosuđa gdje vlada ne-učinkovitost i gdje ne postoji pružanje uslu-

ga građanima) drži prvo mjesto od ukupno 33 zemlje. Iza Hrvatske slijede Gruzija, El Salvador, Bosna i Hercegovina, Libanon te Azerbajdžan.

Kriterij ocjene razvoja e-Government projekata pojedinih zemalja prema ocjeni UN-a nije samo status ili napredak pro-jekata, nego i osmišljenost okvira za pa-metan, uključiv i održiv rast društva za sljedeće generacije. Zemlje koje su slije-dile taj trend istodobno koristeći napredak tehnologije, u kombinaciji s povećanjem broja online građana u orijentaciji prema

javnim službama, bolje su i rangirane. Također su bolje ocijenjene zemlje koje su na neki način personalizirale projekt i uvele veći broj portala i višekanalni pri-stup javnim uslugama te time promiču mogućnost da se građani horizontalno i vertikalno uključuju u korištenje javnim servisima i javni proces donošenja odluka. Radi postizanja što bolje učinkovitosti uz smanjenje troškova, UN se u 2012. godini fokusirao na koncept integriranih usluga uz funkcionalnost i/ili tematsku sličnost s One Stop Shop poslužiteljima odnosno portalima (termin One Stop Shop potječe iz SAD-a ranih 30-ih i podrazumijeva jed-nu ulaznu točku ili lokaciju gdje korisnik može pronaći sve podatke o nekom proi-zvodu ili usluzi koji ga zanimaju). Također, zanimala su ih i upravljiva rješenja koja poboljšavaju pružanje usluga dok istodob-no građanima pojednostavljuju korištenje te su objavljene ljestvice poretka rezultata i tih zahtjeva UN-a. UN-ova anketa za 2012. godinu procjenjivala je web portale iz perspektive osobe koja traži neku in-formaciju iz javnog sektora. Fokus je bio usmjeren na stupanj razvijenosti e-usluga, koje se kreću od interaktivnih stranica koje nude mogućnost financijskih transakcija (umrežene usluge) do e-Participacije i po-stojanja kanala od vlade do građana, pri čemu građani mogu postati svoj feedback vladi.

Indikatori su grupirani prema fazama za-

Razlike u razvijenosti projekta e-Government u prvih 20 zemalja su marginalne

e-Government

‚


tabela 6Infrastrukturni projekti

OIB

Stanje- Osnovna baza podataka svih građana, poslovnih subjekata i udruga RH- U vlasništvu Ministarstva financija; koristi se isključivo za potrebe Ministarstva financija

Ciljevi- OIB sustav treba postati nacionalna baza podataka građana RH i dostupan svim ministarstvima koja ga zakonski mogu koristiti - Na OIB bazu podataka trebaju biti povezane sve baze podataka RH- Tako bi se povezale sve baze podataka i svi podaci u RH te stvorili temelji buduće informatizacije državne uprave

Državna optička mreža

Stanje- Velik broj odvojenih državnih privatnih mreža (CARNet, HITRO.net, MUP, MORH, FINA, Carina…) čiji je trošak nekoliko desetaka milijuna kuna godišnje- Svaka državna privatna mreža samostalno kupuje kapacitete za svoje širenje- Postoji državna optička infrastruktura koja je najvećim dijelom neiskorištena

Ciljevi- Smanjiti troškove za telekomunikacijske usluge- Povećati broj širokopojasnog pristupa Internetu građanima, dovodeći optičku infrastrukturu što bliže naseljima

Mjere- Pravno regulirati vlasništvo i upravljanje nad objedinjenom državnom optičkom infrastrukturom- Povezivanje odvojenih optičkih mreža u jedinstvenu državnu mrežu- Nastavak projekata e-Gradovi i povezivanje na državnu optičku mrežu

Cloud RH i Datacentar RH

Stanje- Dislociranost baza podataka u vlasništvu RH - Ne postoje jasne specifikacije oko postupanja s bazama podataka- Postojanje nekoliko državnih datacentara (FINA, MUP, APIS. CARNet, Srce…)

Mjere

- Potreba za sigurnim, backupiranim i kontroliranim smještajem- Smještaj svih baza podataka na jednom mjestu (Data Center & Disaster Recovery)- Razvoj cloud rješenja kako bi se smanjili troškovi državne uprave, a građanima ponudili efikasni centralizirani servisi- Prijedlog da se podzemni vojni aerodrom kod Udbine iskoristi za ovu namjenu

Integracija podataka i baza podataka

Stanje - Neefikasnost podataka zbog lošeg upravljanja bazama (slovenski popis stanovništva obavljen je koristeći podatke iz državnih baza podataka, dočim će zadnji popis stanovništva u RH građane stajati više od 500 milijuna kuna)

Mjere - Povezivanje svih baza podataka na razini programa radi jednostavnijeg dijeljenja informacijaSlobodan software i norme

Stanje - Godišnje se za licence troši više od 200 milijuna kuna

Mjere- Poticanje implementacije na slobodnom softveru- Na razini Vlade potaknuti inicijativu razvoja slobodnog softvera kako bi se potaknuo razvoj uslužnih IT djelatnosti

Zajednički zaključci i mjere- Standardizacija i informatizacija poslovnih procesa u tijelima državne uprave- Uvođenje informatizacije u svakodnevno poslovanje državne uprave - Pokretanje pilot-projekta unutar Ministarstva uprave - Centralizirana koordinacija i upravljanje IT projekata državne uprave- Prioritizacija projekta e-Uprave zbog mogućnosti financiranja iz EU fondova- Objedinjavanje javne nabave

Izvor: www.vlada.hr, “IT u državnoj upravi”

vršenosti projekta (u nastajanju, poboljša-no, mogućnost transakcija i povezanost) i prema dostupnosti informacija kao što su web stranice ministarstava/odjela, dostu-pnost arhiviranih informacija, web stranice regionalne/lokalne samouprave, stranice vlade, dostupnost vlade građanima, online propisi i izvješća te mogućnost dvosmjerih transakcija. Također, ocjenjivan je i stupanj korištenja naprednih usluga poput mobilnih aplikacija, kao i integriranost i participacija u konceptima “vlada vladi” (G2G), “vlada građanima” (G2C) i “građani vladi” (C2G). Inače, valja spomenuti da je čitav projekt koncipiran kao razvoj interakcije između sljedećih subjekata: G2C, G2B (vlada tvrt-kama), G2E (vlada zaposlenicima), G2G te C2G, ali svi nisu u ovom slučaju ocjenji-vani.

UN-ov je zaključak da provođenje pro-jekta e-Government stavlja javni sektor u poziciju pokretača razvoja ICT infrastruk-ture koja će se nakon toga brže i efikasnije primijeniti i u gospodarstvu. Osim toga, UN smatra da e-Government programi mogu biti katalizator produktivnosti tako da se nove tehnologije približe građani-

ma, spominjući primjere gdje su mnoge zemlje potakle svoj razvoj orijentirajući se na rad u ICT područjima kao što su jača-nje poduzetništva, inovacije, istraživanje i razvoj, promicanje učenja na daljinu i e-Zdravstvo. Također, zaključuje UN, una-toč svim tim činjenicama, napredak ostaje neujednačen. U trenutnoj klimi recesije neke će zemlje moći nastaviti ulagati u ICT infrastrukturu i lakše postići poboljšanje, dok će druge ograničiti ulaganja u projekt e-Government, posebno uzimajući u obzir nizak stupanj korištenja postojećih javnih usluga i preispitivanje niske potražnje za online uslugama. Tako će se digitalni jaz između razvijenijih i nerazvijenijih zemalja i dalje povećavati. Stoga je, smatra UN, potrebno da e-Vlada preuzme istaknu-tu ulogu u oblikovanju razvoja projekta, uključujući građane u interakciji s javnim servisima.

LjestvicaporetkaKroz čitavo su izvješće ljestvice poretka

posložene, osim po kontinentima i drža-vama, prema najmnogoljudnijim i najsiro-mašnijim zemaljama te su dane regionalne

usporedbe. Ocjena statusa projekta e-Go-vernment izražena je kroz indeks EGDI (e-Government Development Index). Glo-balni lideri ove liste, njih svih 20 u 2012. godini, pripadaju visokorazvijenim ekono-mijama, sa 164 - 190 posto višim BDP-om od svjetskog prosjeka. Od njih 20, 14 ih je u Sjevernoj Americi i Europi; tri su iz istočne Azije (Republika Koreja, Singapur i Japan), dvije iz Oceanije (Australija i Novi Zeland) te jedna iz zapadne Azije (Izrael). Republika Koreja (s koeficijentom razvoja 0,9283) zauzima vodeću poziciju u realiza-ciji projekta e-Government u 2012. godini, a slijede ju tri europske zemlje: Nizozemska (0,9125), Ujedinjeno Kraljevstvo (0,8960) te Danska (0,8889), iza koje su, na petom mjestu ove ljestvice, Sjedinjene Američke Države.

Razlike u razvijenosti projekta e-Govern-ment u prvih 20 zemalja marginalne su i njihov poredak unazad dvije godine nije se bitno promijenio, dok su se u 2012. godini Izrael, Lihtenštajn i Luksemburg uvrstili u ovu listu zemlja s visokim EGDI-jem.

UN-ovo izvješće za 2012. godinu po-sebno priznanje odaje zemljama s više

http://www.vlada.hr

od 100 milijuna stanovnika jer su unatoč izazovima s kojima se suočavaju uložile golem napor u provođenju projekta e-Go-vernment. Što se regionalnih usporedbi tiče, zanimljive su one između kontinenata. Kontinuirana integracija, širenje i konsoli-dacija e-Government projekta, dovele su do više od 10% povećanja EGDI-ja u svjet-skom prosjeku u odnosu na 2010. godinu. Zanimljivo je svejedno da je, uspoređujući kontinente općenito unazad dvije godine, najveći skok EGDI-ja ostvaren u Europi i iznosi 0,7188, a slijede Amerike (Sjeverna i Južna zajedno) sa 0,5403. Ti podaci ne začuđuju uzmemo li u obzir povijesno visoku razinu funkcionalnog obrazovanja građana i raširenost telekomunikacijske in-frastrukture. Afrika je očekivano na zače-lju liste, ali bilježi kontinuiran razvoj, bez iznenadnih promjena trendova. Prosječno, ukupni je indeks razvoja projekta 0,4882, što znači da je status projekta u svijetu is-pod 50% završenosti.

Zabilježenprogresuonlineservisima

E-Government izravno utječe na održivi razvoj kroz korištenje ICT-a u sektoru jav-nih socijalnih i ekonomskih razvojnih pro-grama. U tom je kontekstu i današnji UN-ov imperativ da projekte e-Uprave razvijaju na platformama temeljenim na tehnologija-ma koje promiču razvoj zajednice. Stoga je važno da svaka vlada bude svjesna važno-sti ovog projekta te da senzibilizira građane za njegovo korištenje. Kod procjene razvi-jenosti i korištenja online servisa uzeti su G2C pokazatelji u segmentima zakona, po-litike, zdravstva, obrazovanja, javnih službi, poreza te tehnološke raznolikosti za pristup korisnika (audio, video, RSS feed). U iz-vješću za 2012. godinu Republika Korea, Singapur i SAD zauzeli su prva tri mjesta po online dostupnosti portala i informacija e-Vlada. Među prvih 20 zemalja u ovoj ka-tegoriji nekoliko je zemalja u razvoju. Zani-mljivo je da su u ovoj kategoriji Kolumbija i Švedska ocijenjene jednakim indeksom razvijenosti. U izvješću za 2012. godinu samo tri zemlje svijeta nisu na webu.

Jedan od složenijih servisa od online pri-sutnosti vladinih podataka na webu jest mogućnost financijskih transakcija. Ovaj servis upućuje na zrelost korištenja ICT-a i veću integriranost različitih usluga. Zemlje moraju imaju dobro razvijenu elektronič-ku infrastrukturu bankarstva, uključujući i elektronički klirinški sustav i odgovarajuće sigurnosne mjere zaštite. Društvo također mora vjerovati da je elektronički bankarski sustav pouzdan. Na prva tri mjesta ljestvi-ce mogućnosti korištenja online transak-cija nalaze se Republika Koreja, Singapur i SAD. Radi se uglavnom o plaćanjima različitih pristojbi, komunalnih usluga, ka-zni, rodnih listova, registracije automobila, osobnih isprava i vozačke dozvole.

Kakopremostitidigitalnijaz?Princip održivog razvoja ne može se sve-

sti samo na pitanje brige o okolišu. Kako smo već ranije rekli, socioekonomski čim-

benici spadaju među najvažnije za pro-vođenje e-Governmenta. Socijalna isklju-čenost i nedostatak adekvatnog pristupa javnim službama može značajno ugroziti održivi razvoj. Neujednačen stupanj ra-zvoja projekta e-Government zasniva se na velikim razlikama u dostupnosti telekomu-nikacijskih usluga građanima pojedinih ze-malja. Činjenica da neke zemlje još uvijek ne nude nacionalne web stranice na svom ili na više od jednog jezika ne znači da ne poduzimaju ništa po pitanju napretka, već da rade na obrazovnom, jezičnom i infor-matičkom osposobljavanju građana.

e-HrvatskaPostoji neki apsurd i čudan disbalans u

ritmu života 21. stoljeća - mogućnost da u sekundi klikom miša downloadate neki američki ili indijski whitepaper ili da ku-pite neki predmet s eBaya s drugog kraja svijeta i čekanja u redu kako bi vam izdali domovnicu ili rodni list. Postoji nešto što nas dodatno iritira, a to je ne samo gubitak vremena nego i osjećaj da je to moguće organizirati puno pametnije, efikasnije, ele-gantnije i inteligentnije. Moram se vratiti na početak teksta i podsjetiti vas još jednom da pogledate odbitke s platne liste. Grintate li naglas ili u sebi u tom redu koji, čini vam se, nema početka ni kraja, potpuno ste u pravu. Međutim, čak i ako mislimo da nam je najteže na svijetu i da je svugdje bolje, UN-ovo izvješće o stanju e-Governmenta argumentirano nas pobija. Zasluge za po-zicioniranost Hrvatske moramo pripisati kako trenutnoj postavi Središnjeg ureda za e-Hrvatsku tako i onim prethodnim.

Ono što ulijeva nadu i budi optimizam jest činjenica da je Središnji ured za e-Hr-vatsku napokon uspio taksativno ali vrlo konkretno pobrojiti što je sve potrebno napraviti da se pomaknemo na ljestvici i da nam život postane jednostavniji i ugodniji.

Središnji državni ured za e-Hrvatsku sre-dišnji je državni ured čiji je zadatak promi-canje i sustavno unapređivanje izgradnje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj, javnog pristupanja internetskim uslugama i sadržajima te razvoj

primjene informacijske i komunikacijske tehnologije te sustava elektroničke uprave. Danas je, pod nazivom Uprava za e-Hrvat-sku, Središnji ured za e-Hrvatsku smješten unutar Ministarstva uprave i na čelu mu je pomoćnik ministra Darko Parić. Parić je rad-no iskustvo stekao u CARNetu na poslovima projektiranja i izgradnje optičkih mreža za e-gradove, širokopojasnog interneta i me-đunarodnih projekata CARNeta. Osim toga, njegova je zadaća prema Vladi koordinacija i praćenje projekta objedinjavnja svjetlo-vodne infrastrukture trgovačkih društava u vlasništvu RH, za čiju je operativnu proved-bu zadužena tvrtka Odašiljači i veze. Dola-skom na čelo ove ustanove Parić je sa svojim timom ljudi pripremio prezentaciju koja se nalazi na web stranicama Vlade RH, a koja jasno opisuje zatečeno stanje informatizaci-je javnoga sektora RH te najavljuje aktivnosti koje njegov ured namjerava provesti.

Također, odlukom Vlade osnovano je po-vjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnoga sektora te su ciljano imenovane radne skupine koje će se baviti pojedinim područjima kao što su Radna skupina za integraciju računalno-komunikacijske in-frastrukture, Radna skupina za definiranje područja i tema za objedinjenu javnu na-bavu, Radna skupina za standardizaciju rješenja za korisnički pristup ili Radna sku-pina za oblak javne uprave. Osim toga, za koordinaciju i praćenje najavljenog projek-ta objedinjavanja svjetlovodne infrastruk-ture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske te redovito izvještavanje Ministarstvu pomorstva, pro-meta i infrastrukture zadužen je pomoćnik ministra uprave i nacionalni promicatelj di-gitalnog društva Darko Parić. Ono što smo Pariću i Upravi za e-Hrvatsku htjeli prije svega dobrohotno sugerirati jest fokus na otvaranje jedinstvenog web mjesta s kojeg bi građani puno preglednije mogli doći do svih informacija i servisa, po uzoru na nama susjednu Sloveniju. Pretekla nas je Vladina odluka koja upravo to i najavljuje. Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku i Upravi za e-Hrvatsku želimo dobar vjetar u leđa!

tema broja

e-Government

Neograničeni pristup informacijama, kao i upute i kontakti ponuđeni građanima, skraćuju postupak i olakšavaju rad

administraciji


‚


B olji poznavatelji državne informati-ke mogli su svjedočiti priličnim lu-tanjima njena strateškog razvoja u

zadnjih petnaestak godina - središnje tijelo nadležno za IT (nekada samostalni državni ured, danas dio Ministarstva uprave) bavilo se svime i svačime - od sindicirane (zajed-ničke) nabave osobnih računala za državnu upravu do organizacije sustava vaučera za kupnju dekodera digitalne televizije.

Da se razumijemo - većina je tih poslova bila korisna i treba ih obavljati. Prva je za-jednička nabava opreme korisna za nas po-rezne obveznike, jer kada se kupuje 1.000 računala u komadu, cijena je bitno niža nego kada 100 državnih tijela kupuje po 10 računala. No svaki će informatičar znati - sama kupovina opreme ne znači stvarnu

E-građani lijepe naše

Vlada Republike Hrvatske na svojoj je 87. sjednici od 25. travnja 2013. godine

donijela Odluku o pokretanju projekta e-Građani, kojim

se planira omogućiti pristup javnim informacijama i

informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu,

siguran pristup osobnim podacima te elektroničku

komunikaciju građana i javnog sektora. Možemo reći

samo - napokon!

Goran VojkoVić informatizaciju. Ne znači stvarnu informati-zaciju ni kada se opremi kupe licence i kad se ona umreži. Informatizacija je tek kada se poslovni procesi prilagode informacijskom dobu i automatiziraju, a ne kada se uvedu računala kao zgodni pisaći strojevi. Dakle, potrebno se uhvatiti poslovnih, odnosno ov-dje upravnih procesa i konkretnih koristi za građane i upravu.

U tom smjeru (možemo reći samo: na-pokon, jer već je bilo krajnje vrijeme!) ide Odluka o pokretanju projekta e-Građani. Mnogi su u drugim europskim državama već puno napravili u ovom pravcu, gdje se pitanje informatizacije državne i javne upra-ve gleda upravo sa strane krajnjih korisnika - dakle gleda se rezultat, a ne interni procesi.

Optimisti će ovom Odlukom biti zadovolj-ni; realisti će reći: “Napokon se krenulo!”, a pesimisti nas podsjetiti da je Odluka done-

tema broja

e-Government

budemo zadovoljni kvalitetnom ovih novih servisa.

Za upravljanje projektom Središnjeg dr-žavnog portala zadužen je Ured predsjed-nika Vlade Republike Hrvatske. Za uprav-ljanje projektima Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) i Osobni korisnički pretinac zadužuje se Ministarstvo uprave (u sklopu kojega se i nalazi Uprava za e-Hrvatsku). Odlukom su dalje zaduženi Ured predsjednika Vlade Republike Hrvat-ske i Ministarstvo uprave da najkasnije do 30. lipnja 2013. godine izrade i predstave Program razvoja elektroničkih usluga koji će obuhvatiti smjernice i upute potrebne za ostvarenje projekta e-Građani.

Prema Odluci, zadužuje se Agencija za podršku informacijskim sustavima i infor-macijsku tehnologiju (APIS IT d.o.o.) za udomljavanje Sustava središnjeg državnog portala te uspostave i operativnog vođenja Sustava osobnog korisničkog pretinca. APIS IT d.o.o. osnovan je krajem 2005. godine Ugovorom o osnivanju između Vlade RH i Grada Zagreba kako bi na pozitivnim isku-stvima nekadašnjeg Gradskog zavoda za automatsku obradu podataka (GZAOP-a) obavljao poslove razvoja i podrške ključnim informacijskim sustavima Republike Hrvat-ske i Grada Zagreba.

Nadalje, povjerava se posao uspostave i operativnog vođenja Nacionalnog identifika-cijskog i autentifikacijskog sustava Financijskoj agenciji (FINA). FINA će pripremiti Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav za in-tegraciju sa sastavnicama projekta e-Građani

sena par tjedana prije lokalnih izbora - ka-da se ionako obećava sve i sva. Nadajmo se da će ipak ova realistička opcija biti ona stvarna.

Ciljprojektaipreduvjetizarealizaciju

Cilj projekta e-Građani jest omogućiti gra-đanima da na internetu s javnim sektorom komuniciraju na jednom mjestu, putem portala koji će objediniti informacije o radu Vlade i ministarstava, informacije o javnim uslugama te omogućiti sigurni pristup elek-troničkim uslugama korištenjem elektronič-kog identiteta posredstvom jedne ili više prihvatljivih vjerodajnica za elektroničku identifikaciju (npr. korisničko ime/zaporka, token, digitalni certifikat i sl.).

Preduvjet za realizaciju projekta e-Građa-ni jest spremnost građana na elektroničku komunikaciju s javnom upravom te spre-mnost na korištenje elektroničkog identite-ta. S druge strane država mora biti registar-ski uređena i umrežena kako bi tijela javne uprave prikupljala podatke elektroničkim putem iz pojedinih sustava i njihovih te-meljnih registara (državne matice, registar prebivališta, OIB).

U obrazloženju Vladine odluke navodi se sljedeći primjer: “Tako se primjerice može dogoditi sljedeća situacija: po rođenju dje-teta roditelj(i) s aktiviranim Korisničkim pre-tincem dobivaju informaciju da je rođenje djeteta registrirano u rodilištu i informacija proslijeđena matičnom uredu, te upute o svojim pravima i obvezama, npr. koje rad-nje još moraju osobno poduzeti da bi upis djeteta u matičnu knjigu rođenih bio for-malno zadovoljen i zaključen. Svaka usluga putem koje je izvršena promjena podataka ili uvid u podatke dostavlja u Korisnički pretinac informaciju o tome, uključujući koje tijelo je i po kojoj osnovi izvršilo uvid i promjene u osobnim podacima roditelja i djeteta.”

Djeluje pomalo kao znanstvena fantastika? U sadašnjoj situaciji, gdje imamo goto-vo bizarnu kombinaciju dvije baze ma-tica rođenih u državi (jedna za Zagreb i jedna za ostatak Hrvatske) i gdje u Zagrebu ne možemo dobiti izvod ako smo rođeni u Splitu, dočim ako smo rođeni u Splitu, izvod uredno možemo dobiti u Osijeku - ovo sve djeluje kao daleka budućnost. No stvari bi se na-pokon trebale početi rješavati.

Tkojezaštoodgovoran?Vrlo je simpatično da su u Odluci

Vlade uredno navedeni svi odgovorni za ovaj projekt. Dakle, znat ćemo koga prozivati ako nešto zapne ili ako kao korisnici (a to smo svi mi građani) ne

E-građani lijepe naše

pRAvnA osnovADonošenje Odluke o pokretanju Projekta e-Građani u skladu je s ciljevima koji se žele postići izgradnjom nove javne uprave iz Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011. - 2015. i u skladu sa smjernicama i politikama Europske komisije, a posebice Digitalnim planom za Europu (Digital Agenda for Europe).

U navedenom se Planu ističe da su tehnologije i usluge ovjeravanja elektroničkog identiteta (eID) ključne za internetske transakcije kako u privatnom tako i u javnom sektoru.U okviru provedbe Digitalnog plana za Europu, Europska komisija kroz Program Interoperabilna rješenja

za europsku javnu upravu (Interoperability Solutions for European Public Administrations - ISA) ima za cilj olakšati i ubrzati razmjenu informacija i pružanje usluga elektroničke uprave kako među upravnim sektorima tako i među državama-članicama Europske Unije.

Kako će izgledati Osobni korisnički pretinac, prema prezentaciji Vlade RH

Sustav se temelji na osobnom korisničkom pretincu koji pouzdano pripada određenom građaninu


do 1. srpnja 2013. godine. Financijska agencija osigurava razvijeno rješenje Sustava NIAS-a, kao i potrebno znanje i IT infrastrukturu za vođenje toga sustava. Sustav NIAS, kako smo rekli, predstavlja osnovicu projekta e-Građani, a unutar njega će se omogućiti i korištenje cer-tifikata za izradu elektroničkih potpisa koji će se postavljati na novu osobnu iskaznicu.

Međusobni odnosi između Vlade Republi-ke Hrvatske, Agencije za podršku informa-cijskim sustavima i informacijsku tehnologi-ju i Financijske agencije u izvršavanju po-slova, sukladno Odluci, uredit će se poseb-nim ugovorima za razdoblje od tri godine.

Odlukom se dalje zadužuju sva državna tijela i javne službe: da najkasnije do 30.


rujna 2013. godine izrade vlastite planove prilagodbe i razvoja elektroničkih javnih usluga; da planiraju sredstva za provedbu vlastitih planova prilagodbe i razvoja elek-troničkih javnih usluga; te da od 1. siječnja 2014. godine u postojećim kao i u razvoju novih elektroničkih usluga koriste sastavni-ce projekta e-Građani.

Prezentacija projekta e-Građani u Vladi RH - potpredsjednica Vlade Milanka Opačić i pomoćnik ministra Uprave za e-Hrvatsku Darko Parić

tema broja

e-Government


Jedan od najvećih tehnoloških izazova bit će uvođenje interoperabilnosti državnih baza podataka, koje su se neovisno razvijale desetljećima

tRI sAstAvnIcEProjekt e-Građani planiran je kroz tri glavne sastavnice, koje bi trebale predstavljati zajedničku infrastrukturu javnog sektora: sustav središnjeg državnog portala; nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS); te sustav osobnog korisničkog pretinca.Prva je sastavnica središnji državni portal koji predstavlja projekt kojim Vlada Republike Hrvatske objedinjuje na jednom mjestu i u lako dostupnim formatima informacije o javnim uslugama, kao i informacije i dokumente vezane uz provođenje politika. On ima za cilj postavljanje smjernica, propisivanje standarda i jedinstvenog sustava za upravljanje sadržajem internetskih stranica tijela državne uprave: Vlade Republike Hrvatske, ureda Vlade Republike Hrvatske, ministarstava, državnih ureda te implementaciju i modernizaciju sadržaja postojećih portala vlada.hr i mojauprava.hr.Druga sastavnica, NIAS, jest informacijsko-tehnološki sustav središnje identifikacije i autentifikacije korisnika elektroničkih javnih usluga. On će omogućiti sigurnu identifikaciju i autentifikaciju korisnika elektroničkih usluga. NIAS pruža podršku za jedinstvenu prijavu na elektroničke usluge te prosljeđuje minimalni skup atributa

(podataka) dovoljnih za jednoznačno utvrđivanje jedinstvenog elektroničkog identiteta korisnika. Osnovne su funkcije tog sustava: omogućiti korisnicima jedinstveni elektronički identitet u pristupu i korištenju elektroničkih usluga; omogućiti pružateljima elektroničkih usluga rasterećenje od poslova izdavanja vjerodajnica za elektroničku identifikaciju i upravljanje identitetima korisnika pri korištenju njihovih usluga; te omogućiti izdavateljima vjerodajnica za elektroničku identifikaciju prihvatljivost i širu uporabu njihovih vjerodajnica u elektroničkim uslugama povezanim s NIAS-om.Treća je sastavnica Korisnički pretinac. Sustav osobnog korisničkog pretinca predstavlja realizaciju pristupa osobnim informacijama koje javni sektor želi uputiti građanima (npr. informacije o statusu osobnih predmeta ili informacije o elektroničkoj razmjeni osobnih podataka). Svaki građanin Republike Hrvatske dobit će vlastiti osobni korisnički pretinac. Dakle, Korisnički pretinac svakom građaninu omogućava primanje osobnih službenih poruka vezanih za javne usluge, postupke (odnosno njihov tijek) i osobne statuse te njihov pregled, upravljanje

i pohranu. Službene poruke generiraju i u Korisnički pretinac dostavljaju e-usluge sustava tijela javnog sektora.Tri su osnovne funkcije Korisničkog pretinca. Prva je omogućavanje svakom hrvatskom građaninu (odnosno osobi s važećim OIB-om) koji je aktivirao svoj Korisnički pretinac da na jednom mjestu sigurno i povjerljivo prima, pregledava, prati i upravlja svim svojim službenim komunikacijama s javnim sektorom te da bude informiran o njemu važnim situacijama i događajima vezanim za osobna zakonska prava i obveze te o korištenju osobnih podataka u javnom sektoru. Druga je funkcija Korisničkog pretinca omogućavanje pružateljima elektroničkih javnih usluga da neposredno, jednostavno, automatizirano, sigurno, pouzdano i ekonomično dostavljaju službenu korespondenciju svojim strankama koje imaju aktiviran Korisnički pretinac bez nužnosti da sami razvijaju i održavaju svoja rješenja. Treća je uloga Korisničkog pretinca uloga strane od povjerenja koja jamči provjerljivo i vjerodostojno slanje i primanje službene korespondencije između pošiljatelja i primatelja te transparentno praćenje javnih usluga koje koriste i obrađuju osobne podatke pojedinih građana.

ZaključnoOdluka o pokretanju Projekta e-Građani

je donesena, sada ima i klasu i urudžbeni broj i potpis predsjednika Vlade. Već na prvi pogled nudi mnogo novoga. Ne teh-nološki novoga, jer princip e-adrese koja nedvojbeno pripada nekoj osobi i na koju se mogu slati službeni dokumenti, s time da je slanje na nju jednako kao slanje pre-poručene pošiljke, postoji već godinama. Jedino što se kod nas tu pojavljuju sa stra-ne davatelja usluge APIS IT i FINA, dok u drugim državama tu ulogu obavlja pri-mjerice državna pošta (državne se pošte u svijetu uslijed smanjenja opsega usluga sve više orijentiraju na e-usluge) ili netko treći kome je država dala dozvolu ili koncesiju.

Ni model središnjeg državnog portala ko-ji gleda stvari sa strane korisnika nije nov. Fraza “sa strane korisnika” znači da klikne-mo npr. “rođenje djeteta” i dobijemo sve upute vezane za uređenje pravnog statusa novog člana obitelji, a ne da moramo gle-dati gomile propisa i skakati između stra-nica ministarstava ako želimo pogledati različite stvari, npr. prijavu prebivališta i pravo na naknadu za rođenje djeteta - jer se time bave dva odvojena ministarstva. Postoji, uostalom, ovakav model središ-njeg državnog portala - ne baš potpuno razvijen, no funkcionalan - u najbližem su-sjedstvu: Republici Srpskoj (www.esrpska.com).

Ono što je novo jest formalna Odluka i formalno određeni put kojim treba krenuti. I datumi. Upravo su datumi ključni jer se već godinama govorilo o ovakvim promje-nama, a napravilo se malo ili ništa. Datumi su dovoljno kratki da možemo procijeniti što se i kako radi. Općenito, realizacija ne-će biti laka jer državna uprava nikada nije ustrojila svoj IT kako treba (razlog je jed-nostavan - plaća visokoškolovanog struč-njaka u Ministarstvu iznosi 4.500 - 6.500 kuna, ovisno o stažu, a i uz rukovodeće mjesto teško se probije 7.000 kuna). Jasno je - čak i u ovo doba recesije kvalitetne je stručnjake teško dobiti za taj novac, a nova se radna mjesta ionako vrlo slabo otvaraju. Klasičan put IT-ovca iz državne službe uvijek je bio: naučiti posao i s iskustvom rada u velikom sustavu otići drugamo. Slična je priča naravno i s brojnim drugim stručnja-cima u područjima oko IT-a, od projektnih menadžera do stručnjaka za rizike.

Pitanje je i koliko postojeći pravni okvir dopušta ovako bitne promjene u radu - imamo mi elektroničku dostavu u Uredbi o uredskom poslovanju (imali smo je čak i u onoj iz kraja 80-ih, pa nešto nije po-moglo), no modeli nisu nikada provedeni u praksi. Uostalom, kada smo već kod prav-nog okvira, temeljni propis koji uređuje državni IT i dalje je Zakon o informatičkoj djelatnosti iz (nećete vjerovati!) 1977. godi-ne! Nije da se nešto u praksi primjenjuje, ali uredno je na snazi jer nitko nije u me-đuvremenu donio novi.

Svakako, problema ima, ali ove važne re-forme treba napraviti - pa ćemo poželjeti nadležnima sve najbolje, ali i nadzirati ho-dogram s datumima koje su sami zadali!

http://www.esrpska.com

http://www.esrpska.com

e-Government kako poboljšati državni It?


tema broja

K ao prvo, objasnimo frazu “državna i jav-na uprava” iz podna-

slova kako bismo stekli točnu sliku opsega onoga što spada u državni IT. Državna su uprava mi-nistarstva, državne upravne organiza-cije, uredi državne uprave u županijama - ono što u užem smislu smatramo izravno državom. Zapošljavaju oko 65.000 ljudi, od kojih negdje dvije trećine otpadaju na MUP i MORH, tako da u biti klasična “državna uprava” u Hrvatskoj i nije nešto velika - sa-stoji se, kada odbijemo policiju i vojsku, od oko 20.000 službenika. Ono što je puno veće jest javna uprava, gdje po broju ljudi vode zdravstvo i školstvo - oboje ukupno zapošljavaju oko 150.000 ljudi. Onda je tu i desetak tisuća u znanosti i visokom škol-stvu, pa velikim državnim zavodima, i na kraju ćemo doći do malih lučkih uprava ili uprava nacionalnih parkova sa svega neko-liko zaposlenih - ukupno sa zdravstvom i školstvom nekih 230.000 ljudi.

Ono što se pojavljuje kao pitanje jest: kako u doba kada se državna, proračunska sred-stva mogu samo smanjivati povećati učinko-vitost državnog i javnog iT-a, i to ne samo unutar sebe, već u smislu ispunjavanja cilje-

Tuđi novacVodeći se načelom barunice

Margaret Thatcher da ne postoji javni novac, već samo novac poreznih

obveznika, zanimljivo je zapitati se može li se nekih milijardu

kuna koji se godišnje ulažu u IT državne

i javne uprave u Hrvatskoj bolje

utrošiti

Goran VojkoVić

tih osnovnih sredstava za rad. Onda se kre-nulo na nabavu složenih i skupih softverskih rješenja i sve se više postavljalo pitanje - če-mu? Posebno kod rješenja vlasnički i autor-ski zatvorenih, gdje su isporučitelji rješenja sebi uredno kupovali budućnost u vidu sku-pih odražavanja.

Čini se da je i Europska Unija imala sličnih problema sa svojim projektima koje je vo-dio javni sektor jer je pitanje opravdanosti i pripreme projekata iznimno razvila u svo-joj standardnoj metodologiji - Project Cycle Management (PCM). Zašto još jedna meto-dologija? Jednostavno je - Europska Unija nije smjela kao standardnu prihvatiti neku od postojećih metodologija jer bi time osi-gurala veliku prednost određenoj kompaniji ili udruzi koja je njen vlasnik. Zato je razvi-jena nova metodologija - PCM - po kojoj se vode upravo razni EU projekti. Specifičnost je te metodologije da se iznimno velika pa-

va kojima služi? Ukratko, kako poboljšati pri-premu, realizaciju, upravljanje i nadzor nad IT projektima u upravi, uključujući i reviziju informacijskih sustava - sve to uz maksimal-no korištenje postojećih resursa? U nastavku teksta navodimo par mogućih načina.

PripremaprojekataJedan od glavnih problema priprema pro-

jekata u javnom sektoru jest njihovo započi-njanje “da se iskoriste sredstva”, “da se nešto napravi”, “da se informatiziramo”, ili najgo-re: “ako ne potrošimo sve, naredne godine nećemo dobiti novac”. Prije desetak i više godina, kada se radilo ono što bismo mogli nazvati inicijalnom informatizacijom, ova-kvi stavovi i nisu bili previše pogrešni - svim računalima, printerima i serverima uredno bi se našlo posla. Jednostavno, nije bilo ni

Opis projekta Pokazatelji Izvor provjere Pretpostavke

Opći cilj - Doprinos projekta ciljevima politike ili programa (učinak)

Kako mjeriti opći cilj, uključujući količinu, kvalitetu i vrijeme?

Na koji će se način prikupljati informacije, kada i tko će ih

prikupljati?Svrha - Neposredne koristi za ciljnu skupinu ili skupine

Kako mjeriti svrhu uključujući količinu, kvalitetu i vrijeme? Isto kao i prethodno Ako je svrha postignuta, koje pretpostavke moraju

biti točne da bi se postigao opći cilj?Rezultati - Opipljivi proizvodi ili usluge ostvareni projektom

Kako mjeriti rezultate uključujući količinu, kvalitetu i vrijeme? Isto kao i prethodno Ako su rezultati postignuti, koje se pretpostavke

moraju pokazati točnima da bi se postigla svrha?Aktivnosti - Zadaci koje treba poduzeti radi ostvarenja željenih rezultata

Ako su aktivnosti dovršene koje se pretpostavke moraju pokazati točnima da bi se ostvarili rezultati?

Pristup logičke matrice kojim se koristi PCM - vrlo koristan alat za otkrivanje nepotrebnih ulaganja

žnja pridaje provjeri opravda-nosti i pripremi projekta.

U sklopu pripremne faze pre-ma PCM-u postavljaju se pita-nja tipa: Koji su razvojni prio-riteti? Je li koncept projekta re-levantan za prioritetne lokalne potrebe? Je li projekt izvediv i hoće li dati održive koristi? Jesu li utvrđeni glavni dionici? Pred-viđaju se kasnije i evaluacije, pa i revizija projekta - kako bi se vidjelo jesu li ciljevi ispunje-ni. PCM je u govorni hrvatski jezik uveo i pojam “dionik”. Prema definiciji, svi pojedinci, skupine ljudi, institucije ili tvrt-ke koje mogu imati značajan interes za uspjeh ili neuspjeh projekta (bilo kao oni koji pro-vode projekt, facilitatori, korisnici ili oni koji mu se protive) definiraju se kao dionici.

PCM uključuje i pristup logičke matrice, izvorno Logical Framework Approach (LFA). Pristup logičke matrice razvijen je krajem šez-desetih godina kao pomoć Američkoj agenciji za međunarodni razvoj radi unapređenja su-stava planiranja i evaluacije projekata. Izrađen je za rješavanje tri osnovna problema: planira-nje je bilo previše nejasno, bez jasno utvrđe-nih ciljeva koji bi se mogli koristiti za nadzor i evaluaciju uspješnosti (ili neuspjeha) projekta; nadležnosti menadžmenta bile su nejasne; evaluacija je često bila kontradiktoran proces jer nije bilo zajedničkog dogovora o tome što projekt uistinu nastoji postići. Onima koji su radili na projektima hrvatskog državnog IT-a sve će ovo izgledati poznato… Dakle, Ame-rikanci su to detektirali prije pola stoljeća, Eu-ropska Unija koje desetljeće kasnije.

Rješenje? Primijeniti postojeću PCM metodo-logiju i na domaće IT projekte. Ljude za to već imamo (svi mogući tečajevi za EU projekte), a i 149 stranica metodologije uredno je prevede-no i slobodno za uporabu (proguglati: Smjerni-ce za upravljanje projektnim ciklusom).

ProjektnoupravljanjeKako državna i javna uprava ima nezgodan

običaj sve učiniti kompliciranim, tako je to i s projektnim upravljanjem. Klasična je uprav-

na struktura piramidalna - npr. ministarstvo: na vrhu je ministar, pa onda idu pomoćni-ci, pa načelnici sektora, pa službi, pa tako dalje… E, sad: ako je projektni menadžer skriven negdje u IT odjelu unutar tajništva, pa onda s odjelom za koji se provodi neki proces informatizacije mora komunicirati ta-kođer klasično uz poštivanje cijele strukture (načelnik odjela - tajnik organizacije - nad-ležni rukovoditelj druge ustrojstvene jedini-ce - osoba kojoj je pismeno namijenjeno), imamo ni manje ni više nego projektnu ka-tastrofu, gdje se svi uključeni u projekt neće moći okupiti ni na koordinativnom sastanku.

Srećom, i tome se može na vrlo lako do-skočiti. Jedan je put definirati ulogu projek-tnog menadžera u propisima koji definiraju rad i unutarnju komunikaciju uprave, a dru-gi je još jednostavniji: čelnik tijela, primje-rice ministar, može projektnom menadžeru dati ovlasti za izravnu komunikaciju sa svi-ma uključenima u projekt. Uključujući, na-ravno, i samog čelnika tijela.

Svaka veća informatizacija koja je iznad korištenja računala kao usavršenog pisaćeg stroja neminovno traži i promjenu načina rada, dakle traži se reinžinjering upravnih procesa. Ako glavni u organizaciji ne stoji iza toga - zaboravite; projekt ili neće biti pro-veden ili će biti proveden samo formalno, a način rada će ostati kakav je bio. Naravno,

tu je i problem školovanja projektnih menadžera u dr-žavnom sustavu. Nije dovolj-no nekoga imenovati; treba ga i obučiti. Tu se, naravno, nameće sveprisutni Project Management Professional (PMP) certifikat ili neki od-govarajući. Imati projektnog menadžera iznutra, makar ga ima naravno i onaj koji uvodi rješenje, neophodno je kod velikih projekata.

Ostaje problem što će net-ko tko dobro nauči projek-tno upravljanje kad-tad do-biti znatno bolju ponudu od realnog sektora nego što je državna plaća - no kada šire gledamo, ni to nije loše; ba-

rem se u Hrvatskoj povećava broj ljudi spo-sobnih za kvalitetno projektno upravljanje.

UpravljanjerizicimaUpravljanje rizicima područje je o kojem

se u našem javnom sektoru vodi briga malo ili nimalo. A upravljanje rizicima jedan je od najvažnijih elemenata projektnog upravlja-nja. Rizici trebaju obuhvatiti unutarnje rizi-ke (npr. nedovoljno specijalizirane kadrove), ali i vanjske rizike, koje organizacija gdje se projekt provodi ne može nadzirati. U nas je potrebno stvoriti kulturu shvaćanja i procje-ne rizika. Čak i tu imamo dobrih primjera u Hrvatskoj, i to u bankarskom sektoru - obve-zna je primjena regulacije Basel II i uskoro Solvency II kao startne točke za široku pri-mjenu upravljanja rizicima.

Kako bi se u nekoj organizaciji stvorila kultura upravljanja rizicima, potrebno je prihvatiti formalne politike, procese i proce-dure koje definira okvir upravljanja rizicima, organizacijske uloge i odgovornosti, sve to podržano odgovarajućom edukacijom, ka-ko bi svi zaposleni shvatili koju ulogu imaju u identifikaciji, izvještavanju, analizi i pro-cjeni rizika. To sve se posebno očekuje i od projektnog tima - s obje strane, naručitelja i izvoditelja. Kako ovo postići u praksi? Je-dan od prvih koraka bio bi zahtjev da se plan upravljanja rizicima uključi u projek-

Upravljanje rizicima mora postati sastavni dio IT projekata u državnom i javnom sektoru

upRAvljAnjE InfoRMAcIjskIM sustAvIMAUpravljanje informacijskim sustavima se na engleskome zove information systems governance, međutim nemamo nekog dobrog prijevoda za riječ “governance” (našoj riječi upravljanje puno više odgovara engleska management). Uspješna priprema, izvršenje, upravljanje i nadzor IT projekata traže dobro uspostavljene upravljačke (governance) principe. Time se omogućuje da organizacija, ovdje tijelo uprave, odražava visoku kvalitetu u postupku donošenja odluka, generira vrijednosti od ulaganja u IT, postiže operativne izvrsnosti kroz prihvaćanje

informacijske tehnologije, održava IT rizike na prihvatljivoj razini te optimizira troškove informacijskih sustava. Djeluje složeno? I jest ako se ne koriste uvriježene svjetske metodologije. No ako se koriste već postojeće metodologije, stvari su bitno lakše. A najpoznatija je metodologija ovog tipa Control Objectives for Information and Related Technology - COBIT, odnosno prema najnovijoj inačici COBIT 5. Riječ je o okviru koji je kreirala već spomenuta ISACA, a koji, za razliku od klasičnog pristupa upravljanju gdje se IT

usklađuje s poslovnim ciljevima organizacije, uvodi moderan pristup temeljen na izgradnji poslovanja koje informacije kontinuirano pretvara u jasnu poslovnu prednost. Kada govorimo u upravi - u bolje ispunjavanje ciljeva organizacije.Okvir općenito definira sedam kategorija koje se samim okvirom detaljnije uređuju: principi, politike i okviri; procesi; organizacijska struktura; kultura, etika i ponašanje osoba i organizacije; informacije; servisi, infrastruktura i aplikacije; ljudi, vještine i znanja. COBIT 5 općenito nudi mnogo toga - npr. kaskadni pristup koji omogućuje

definiranje prioriteta za uvođenje, unapređenje i izvjesnost upravljanja organizacijskog IT-a, temeljenog na strateškim ciljevima organizacije i povezanim rizicima.Dakle, upravo je COBIT 5 okvir koji je predviđen za vođenje velikih i složenih IT projekata, a kakvi su upravo oni u javnom sektoru. COBIT 5 je povoljno dobavljiv, prati ga opsežna literatura, tečajevi se uredno odrađuju i u Hrvatskoj (preporuka: ako idete na takav tečaj, provjerite na ISACA-inim stranicama spada li organizator u ovlaštene) i općenito, nema nekog razloga da se ne koristi.



e-Government kako poboljšati državni It?tema broja

tnu dokumentaciju i redovno nadograđu-je, sukladno novim rizicima i predviđenim mjerama za upravljanje tim rizicima. Bitno je i da projektni menadžeri potiču slobodno navođenje briga i rizika - a ne da ih se (što je u Hrvatskoj obično slučaj) skriva.

NadzorprojektaKada govorimo o nadzoru IT-projekata,

državna i javna uprava poznaju jedan oblik nadzora koji se u hrvatskoj praksi jako malo primjenjuje, no njegov domet i učinci mo-gli bi biti bitno veći i uspješniji. Riječ je o upravnom nadzoru. Ovlasti za provođenje upravnog nadzora nalaze se u gotovo sva-kom važnijem zakonskom propisu. Uprav-ni nadzor, kako ga definira pravna teorija, nije zamišljen kao neki oblik inspekcije ili kontrole, već primarno kao način na koji bi određena - obično više rangirana - tijela uprave trebala savjetovati one koji su niže rangirani ili su odvojeni od centralnih tijela.

Dodatno, centralna tijela, a tu prvenstve-no mislimo na Ministarstvo uprave (jer je e-Hrvatska sada u njihovu sastavu), mogu u nedostatku svojih eksperata za ovaj posao angažirati i vanjske stručnjake. Ti bi vanjski stručnjaci obavljali konkretne nadzore za konkretno, ograničeno vrijeme trajanja pro-jekta te ne bi predstavljali povećanje broja

državnih službenika. Time svime omoguća-va se, uz postojeće propise i postojeće re-surse, kvalitetan nadzor nad projektima.

RevizijaprojektaKod složenih je IT projekata revizija infor-

macijskog sustava iznimno bitna. Poslovi revizije u državnoj i javnoj upravi regulirani su Zakonom o državnom uredu za revizi-ju. Prema izričitoj odredbi Zakona, revizija obuhvaća i davanje ocjene o djelotvorno-sti i ekonomičnosti obavljanja djelatnosti te davanje ocjene o učinkovitosti ostvarenja ciljeva poslovanja ili ciljeva pojedinih finan-cijskih transakcija, programa i projekata.

Dakle, nema nikakve pravne prepreke da Državni ured za reviziju preuzme poslo-ve revizije IT projekata u državnoj i javnoj upravi. Prepreka može biti jedna faktična - a to je obučenost državnih revizora i ka-drovska ekipiranost Ureda. Državne revizo-re svakako treba educirati o obavljaju ovog tipa revizije jer je u dosadašnjoj praksi dr-žavna revizija primarno financijska i raču-novodstvena revizija. Time bi se postiglo uspostavljanje revizije IT projekata unutar postojećeg sustava revizije, dakle bez do-datnih troškova.

Nadalje, u slučaju nedostatka dovoljnog broja obučenih kadrova, a i iznimno složenih

projekata, Državni ured za reviziju mogao bi ugovorno koristiti vanjske stručnjake s odgovarajućim međunarod-nim certifikatima. To je prak-sa koju uredno imaju EU pro-jekti, tako da su tu u pravilu za cijelo vrijeme projekta i predstavnici revizorskih ku-ća, a troškovi revizije su me-đu standardnim troškovima složenijih projekata.

Naravno, s uvođenjem ovakva nadzora mnogi ne bi bili sretni - primjerice jer se vidi loše sročena projek-tna dokumentacija. Kada se projekt formalno vodi i kada postoji revizija, nije više mo-guće npr. bez posebnog po-stupka prebacivati sredstva s jedne stavke na drugu jer se nešto “zaboravilo” ili se pojavila neka nova potreba.

Kada govorimo o školova-nju iz ovog područja, stvari su vrlo jednostavne - te-meljni je certifikat Certified Information Systems Audi-tor (CISA), kojim upravlja neprofitna udruga ISACA i svjetski je poznat. Polaže se već dugo godina dvaput godišnje i u Zagrebu, dakle nema nikakvih prepreka da se ova znanja šire koriste.

U ovom kratkom članku željeli smo pokazati kako je moguće bitno poboljšati državni IT, bez onih uobi-čajenih naših kukanja tipa: “nema se”, “ne može se”, “nemamo ljudi” i koja se

već opravdanja znaju smišljati. Treba ra-čunati da ušteda od samo 10% na nečemu gdje se troši milijarda znači uštedu od 100 milijuna kuna! Dakle, bilo kakvi pomaci ov-dje su ogromni.

Ono što je još važnije jest učinkovitost ulaganja. Možemo je gledati dvojako: prvo je pitanje je li projekt ispunio svoju svrhu u smislu da je upravni proces brži, učinkovi-tiji, jednostavniji za krajnjeg korisnika - jer ako nije tako, nema svrhe provoditi sâm projekt (povijest uostalom poznaje čitav niz vrlo uspješnih država koje nisu imale nijed-no računalo). Drugo je pitanje je li ono što je napravljeno tehnološki smisleno. Ako se na serveru vrti samo nekoliko stotina upi-sa, ako je aplikacija za poslovno planiranje iskorištena 10%, ako sustav ne nudi intero-perabilnost (povezivanje s drugim bazama podataka) - nismo nešto pametno napravili.

Treba se nadalje početi brinuti i za troško-ve održavanja - ne samo onog softverskog ili zamjene hardvera već i ukupnih troškova tipa koliko 10 ili 100 servera godišnje po-troši sve skuplje struje - o čemu se dosad uglavnom nije vodilo računa.

Ukratko, uz nešto truda moguće je doći do jako dobrih rezultata. Samo je pitanje ho-će li trenutna vlast imati vremena i volje za ovakve korake.

Projektni ciklus kako ga postavlja europska PCM metodologija za EU projekte, uz male prilagodbe bio bi vrlo koristan i u domaćim projektima (napomena: faza “programiranje” u grafikonu znači određivanje razvojnih prioriteta)

Razvojnapolitika

EK

Nacionalnapolitika

PRSP

Izvješća oevaluaciji i reviziji

Izvješća onadzoru (kvartalna,

godišnja itd.)

Ažurirani podaci uCRIS provedbenom

izvješću

LegendaOdgovornost partnera (uz podršku EK)

Studijaizvedivosti

idejePrijedlog

�nanciranja

Strategija EKza zemljukorisnicu

Nacionalniindikativniprogram

Programskipristup

Pristupindividualnom

projektu

Predstudijaizvedivosti

Sažetakidenti�kacije

Sporazum o�nanciranju Sporazum o

�nanciranju

Daljnjeodređenjetehničkih i

administrativnihodredbi i

opisa projekatakako to

zahtijevasvaki projekt

Prijedlog�nanciranja

Akcijskiprogram sa

sažecimaprojekata

ili

ili

Odluka o�nanciranju

Odluka o�nanciranju

Odgovornost EK (uz dio koji se dijeli sazemljom partnerom)

Godišnji operativniplanovi uključujući

i raspored aktivnostii resursa te proračune

Evaluacija i revizijaIdenti�kacija

FormulacijaProvedba

Programiranje

Izvor: Europska komisija - Smjernice za upravljanje projektnim ciklusom

novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima kupujte pojedinačna izdanja pretplatite se na 1 / 3 / 6 / 12 mjeseci BESPLATNO za pretplatnike tiskanog izdanja

SOFTVER

ManageEngine

Saša IlIševIć

P aket alata pod zajedničkim imenom ManageEngine proizvod je indijske tvrtke Zoho i posebno se obraća

upravo manjim i tvrtkama srednje veličine koji traže način za objedinjeno upravlja-nje i nadzor mreže - ManageEngine je u naravni alat namijenjen enterpriseu koji si mogu priuštiti i SMB korisnici, što je pri-lično jedinstven slučaj. Cijela je filozofija ManageEnginea organizirana oko 90:10 - ponuditi 90% funkcionalnosti četiri naj-veća proizvođača rješenja za upravljanje i nadzor po 10% njihove cijene. Istodob-no ManageEngine zbog svog modularnog koncepta obećava i laku nadogradnju kada potrebe narastu odnosno ulaznicu u enter-prise svijet.

Jedan, dva, dvadesetakManageEngine je kolekcija od ukupno 26

alata koji mogu funkcionirati i samostalno te se dodavati po potrebi. Njih je ugrubo moguće funkcionalno podijeliti u alate za upravljanje i nadzor mrežnih performansi, servera i aplikacija, IT helpdeska, Active Directoryja, analize logova i sigurnosnih opcija, upravljanje desktopom (radnim sta-nicama), rješenjima za MSP (managed ser-

Cijena Viditablicu

Velikskupodukupno26alatakojipokrivajuzamalosvepotrebecentraliziranogupravljanja,velikafleksibilnostkorištenjailicenciranja(godišnjeitrajnolicenciranje),djelomičnopreklapanjealataidenarukuonimasograničenimbudžetom,DesktopCentral8kaosredišnjialatuvelikeolakšavamnogezadaćesistemašima,jednostavnosučelje

Ništaposebno

Odličanskupalatazacentraliziranoupravljanjepoumjerenojcijeni

ManageEngine

4sec, www.4sec.hr

++

+-

DojaM

UstUpio


Manje i tvrtke srednje veličine problem centraliziranog upravljanja mogu ignorirati i ostati na mješavini rješenja pojedinih vendora koja pokrivaju svako svoje područje, ili pak investirati u alate za upravljanje i nadzor mrežnih okruženja - takvim tvrtkama je najveći problem bila cijena, a tu na scenu stupa ManageEngine

Online demo verzije

dostupne su za većinu

ManageEngine alata na njihovim

stranicama, primjerice na http://demo.

desktopcentral.com za Desktop

Central 8

Jeftinije bez kompromisa

http://www.4sec.hr

http://demo


vice providere) te najzad rješenjima za unified IT management.

Upravo je činjenica da je mogu-će probrati između svih ovih alata i fleksibilno ih licencirati u kombinaciji s politikom cijena najveća prednost kolekcije ManageEngine. Primjerice, tipična hrvatska SMB tvrtka nema po-trebe za apsolutno svim alatima pa će se vjerojatno odlučiti za skup koji sa-drži Desktop Central (možda u kombi-naciji s OS Deployerom), OpManager, Password Manager Pro, ADManager Plus, EventLog Analyzer i Application Manager te eventualno Service Desk Plus i Asset Explorer ako joj trebaju i ove funkcionalnosti.

Za detaljan opis svih 26 alata ne-mamo prostora pa gornji popis ujed-no označava dijelove ManageEnginea kojima ćemo posvetiti najveću pa-žnju - na ostatak ćemo se osvrnuti u kraćim crtama te vas upućujemo na www.manageengine.com odnosno www.4sec.hr kao lokalnog zastupnika ManageEnginea.

Stolna središnjicaManageEngineov alat Desktop Cen-

tral u verziji 8 vjerojatno je - uz alate tvrtke namijenjene helpdesku - naj-prepoznatljiviji od svih nabrojenih alata te predstavlja kompletan su-stav za upravljanje klijentskim raču-nalima odnosno radnim stanicama omogućujući centralnu implementa-ciju softvera, upravljanje sistemskim i softverskim zakrpama, upravljanje konfiguracijom računala, imovinom, udaljeni pristup računalu te napredne mogućnosti izvještavanja. Već po-gađate, Desktop Central je zamje-na za uobičajeni set Microsoftovih alata kojima se vrše gore navedene zadaće, a k tome omogućava pojed-nostavljenje i unapređenje svih tih zadataka na nivou koji se ne može postići skupljanjem razjedinjenih Mi-crosoftovih ili rješenja drugih third party vendora. Potonje je posebno očito kada je riječ o standardizaciji konfiguraci-je operacijskog sustava i aplikacija unutar cijele mreže ili njenih dijelova, ali i kada je potrebno automatizirati neke redovne aktivnosti ili pak što brže reagirati na si-gurnosne prijetnje.

Jedan od najproblematičnijih zadataka koje se postavlja pred mrežne administrato-re i općenito sistemaše jest upravljanje kon-figuracijom klijentskih im računala. Desk-top Central tom problemu pristupa sa dvije strane - kroz computer i user configuration. Uz 25 predefiniranih predložaka te moguć-nosti slaganja logičkih kolekcija postavki moguće je služiti se i raznim include/exclu-de kriterijima kako bi se fino definirali ele-

menti konfiguracija koje će se primjenjivati pri pokretanju računala ili prijavi pojedinog korisnika na sustav.

U kategoriji desktop konfiguracije mogu-će je definirati pathove, environment vari-jable, svojstva ekrana, mapiranje mrežnih diskova, upravljati kraticama, konfiguri-rati IP odnosno dijeljene pisače, sistem-ske poruke te najzad automatski pokrenuti pojedine aplikacije. Na strani računalnih konfiguracija tu su upravljanje lokalnim korisnicima, grupama, Windows servisima, schedulingom, manipulacija kompletnim unosima unutar Windows Registryja, in-stalacija softvera, upravljanje power she-mama te izvršavanje vlastitih skripti. Osim toga, Desktop Central se može iskoristiti za

upravljanje aplikacijama kao što su MS Out-look i MS Office općenito, Internet Explo-rer i slične, ali i pojedinim sigurnosnim elementima Windowsa kao što su firewall i security policies.

Instaliranje i krpanje na velikoIsto tako, veliku prednost Desktop Cen-

trala u odnosu na Microsoftove i druge al-ternativne alate vidimo na polju instaliranja aplikacija po cijeloj mreži te upravljanja za-krpama - kako sistemskim tako i zakrpama koje se odnose na pojedine često korištene aplikacije.

Za početak, modul za instaliranje aplika-cija rješava naizgled trivijalne, ali u radnim satima vrlo skupe probleme s kojima se si-

UpRAvljAnjE MobilniM UREđAjiMAJedan od sve zanimljivijih dijelova Desktop Centrala 8 jesu njegove mogućnosti upravljanja mobilnim uređajima - smartfonima i tabletima koji se koriste unutar organizacije. Jasno, ovo je posljedica sve većeg trenda konzumerizacije odnosno BYOD (bring your own device) - smartfona i tableta u vlasništvu samih zaposlenika koji se koriste i u privatne i u poslovne svrhe.Desktop Central uvelike pojednostavljuje upravljanje takvim uređajima i zaštitu tvrtkinih podataka u slučaju krađe ili gubitka uređaja za iOS 4.0 i novije, odnosno Android 2.2 i novije uređaje. Same je uređaje moguće uvesti pod kontrolu OTA ili ručno uz pomoć CSV datoteke, autentificirati po podacima iz AD-a ili jednokratnom lozinkom - jedan korisnik može imati više uređaja, a moguće je i napraviti razliku između uređaja u vlasništvu tvrtke i samog zaposlenika.Za sve je uređaje moguće definirati razinu prava pristupa resursima tvrtke, onemogućiti dio funkcija (zabraniti korištenje kamere, YouTubea, pojedinog internetskog preglednika i slično).Uz remote wipe i remote lock tu su i druge sigurnosne opcije - kompleksnost lozinki, onemogućavanje usluga kao što su iCloud, Passbook ili iTunes. K tome, moguće je pratiti i dobiti izvještaje o

instaliranim aplikacijama i karakteristikama samih uređaja - osobito korisno ako želite odmah znati može li se neka mobilna aplikacija koju planirate uvesti u poslovanje

uopće izvršavati na vašim uređajima. K tome, Desktop Central nudi i vrlo široke mogućnosti upravljanja mobilnim aplikacijama.

Jeftinije bez kompromisa

http://www.manageengine.com

http://www.4sec.hr

SOFTVER

ManageEngine

Desktop Central omogu-ćava značajno pojedno-stavljenje ove radnje stva-ranjem repozitorija insta-lacijskih paketa iz kojih je moguće instalirati kako MSI tako i EXE aplikacije, bilo pod općenitim korisničkim računom ili kao specifični korisnik koristeći se Run As funkcijom. Instalacijske pa-kete moguće je prethodno kopirati na klijentska raču-nala kako bi se rasteretila mreža i ubrzao cijeli postu-pak. Sve je ovo moguće na-praviti od slučaja do sluča-ja, ali i stvoriti predloške za pojedinu aplikaciju koji se mogu iskoristiti u budućno-sti. Jasno, instalacije se mo-gu napraviti i po nekom ras-poredu - primjerice, usred noći. U te svrhe ManageEn-gine ima preko 300 predefi-niranih predložaka i za EXE datoteke za najpopularnije softvere. Isto tako, moguća je i deinstalacija MSI paketa instaliranih putem Desktop Centrala koji za njih auto-matski bilježi sve potrebne parametre.

Kada je riječ u upravlja-nju zakrpama, treba razliko-vati upravljanje sistemskim zakrpama, za koje većina SMB tvrtki koristi neki oblik

WSUS servera, od dodatne funkcionalnosti. Naime, Desktop Central umije upravljati zakrpama za 3rd party aplikacije kao što su PDF preglednici, razne verzije Flasha, arhivera i općenito velikog broja korisnič-kih aplikacija. U tu svrhu ManageEngine održava vlastitu bazu najnovijih nadograd-nji 3rd party aplikacija iz koje je moguće odabrati i instalirati svaku pojedinu zakrpu. Sadržaj baze iznimno je ažuran - nove verzije zakrpa dostupne su za instalaciju unutar dan-dva nakon što ih matična tvrt-ka objavi. Sadržaj baze možete provjeriti sami na http://www.manageengine.com/products/desktop-central/patch-manage-ment/latest-security-updates.html - osim podrške za Windowse 2000, XP, 2003, 2008, Vista, 7 i 8 (32-bitne i 64-bitne ver-zije), tu su i aplikacije namijenjene za Mac OS X 10.6 i 10.7. Isto tako, na raspolaganju vam je besplatna verzija Desktop Centrala

koja podržava do 25 korisnika, na kojoj je moguće provjeriti kako u praksi radi ova funkcionalnost.

Od nule do cjelineU popisu alata unutar ManageEnginea

koji bi mogli biti najzanimljivji hrvatskim SMB-ovima neposredno smo uz Desktop Central stavili i OS Deployer. On se logič-no nadovezuje te se može integrirati unutar samog Desktop Centrala kako bi na jed-nom mjestu pokrio i sâm proces početne instalacije sustava.

Pritom OS Deployer pruža mogućnost izrade imagea aktivnih ili isključenih ra-čunala u mreži koje može pohraniti na mrežnim diskovima ili vanjskom storageu (DVD/CD/USB flash drive) kako bi bili do-stupni za buduće akcije. Unutar ovog alata moguće je definirati predloške koji sadrže različite postavke, prilagoditi parametre pri samom deploymentu imagea na novo računalo te najzad izvršiti razne zadaće po dovršetku procesa. Tako je primjerice za sve podržane verzije Windowsa od 98/ME naovamo moguće postaviti ime računala i SID, lokalne korisnike, pripadnost domeni i sl. - zanimljivo, na računala je moguće odmah i prekopirati određene datoteke ko-je bi mogle zatrebati korisniku. Primjerice, moguće je prijenosnike za terenske radnike odmah natovariti najnovijim katalozima proizvoda iz nekog centralnog repozitorija gdje se nalaze uvijek aktualne datoteke.

Manje brljanja po AD-uU setu alata koji čine ManageEngine je-

dan od korištenijih sigurno će biti ADMa-nager Plus, web-bazirano rješenje koje pojednostavljuje upravljanje Active Direc-toryjem. Tako je unutar njega moguće lak-še upravljanje svim objektima, spriječiti po-greške kod unosa novih objekata, automati-zirati upravljanje i izvještavanje, omogućiti brzi pregled GPO upravljačkih politika. Uz to što možete stvoriti predloške za upravlja-nje različitim odjelima i resursima unutar organizacije, moguće je određene zadatke delegirati i ne-AD operaterima.

Primjerice, internom ili eksternom help-desku moguće je delegirati neke rutinske zadatke kao što je resetiranje lozinki, ili ljudskih resursima dati privilegije za otva-ranje novih korisničkih računa za novoza-poslene. Jasno, sve se njihove radnje prate pa je moguće vrlo jednostavno ispraviti nji-hove akcije. Naime, ADManager Plus nudi povijesno praćenje svih promjena unutar AD-a - što Microsoft po defaultu nema.

FiREwAll AnAlyzER 7Firewall Analyzer 7 koji je dio paketa ManageEngine spada u agentless analizatore logova i upravitelje konfiguracijama. Njime je moguće iz logova i u realnom vremenu putem sijaset predefiiniranih i vlastitih izvještaja ući vrlo duboko u stvarno stanje

mrežnog prometa, identificirati zauzeće bandwidtha pojedinih korisnika, planirati kapacitete.Specifičnost ovog alata jest podrška za zamalo sve open source i komercijalne mrežne firewall proizvode - Check Point, Cisco, Juniper, Fortinet, Snort, Squid

Project, SonicWALL, Palo Alto - te IDS/IPS, VPN, proxy i slične sigurnosne uređaje. Kompletan popis uređaja možete pronaći na http://www.manageengine.com/products/firewall/compatible-firewalls.html.


Masovne (de)instalacije bilo MSI bilo EXE paketa iz repozitorija koje sami kreirate unutar Desktop Centrala dobrodošla su pomoć sistemašima, a opcija je pritom napretek

stemaši susreću. Primjerice, ručna instalacija nove verzije nekog arhivera, PDF pregledni-ka ili sličnog utilityja na pet ili 10 računala na uobičajeni način, bez pomoći Manage-Enginea, oduzela bi sistemašima par sati čak i ako osoba koja je za to zadužena ne mora fizički sjesti za svako računalo. Jasno, takav luksuz ne postoji kada je riječ o nekoliko desetina ili stotinjak, a potpuno pada u vodu ako je riječ o stotinama računala na različi-tim lokacijama.

http://www.manageengine.com/




Inventura bez glavobolje - asset

tracking mogućnosti, bilo kao dio Desktop

Centrala bilo kao zaseban alat Asset

Management, uz klasične vas podatke

upozoravaju na računala kojima je isteklo jamstvo te

aplikacije koje nemaju dovoljno licenci ili im je

licenca istekla

Zakrpaj me nježno, tisućama puta - moguće

je upravljanje kako Microsoftovim tako

i zakrpama za ne-Microsoftov softver poput Adobe Flasha

i sličnih utilityja i preglednika

ADManager Plus dolazi s više od 150 predefiniranih izvještaja (dio njih usmjeren je na razne compliance standarde kao što su HIPAA i SOX), no vrlo je lako kreirati vlastite.

Već smo u prethodnom odlomku spome-nuli resetiranje lozinki kao jedan od naj-češćih “problema” u mrežnom okruženju - za samo upravljanje lozinkama Manage-Engine sadrži alat Password Manager Pro.

Kompletne mogućnosti ovog alata može-te isprobati na http://demo.passwordmana-gerpro.com pa ćemo se mi zadržati samo na glavnim naglascima. Ovaj alat nudi integraciju s Active Directoryjem i drugim LDAP servisima, upravljanje zajedničkim lozinkama, praćenje usklađenosti lozinski sa sistemskom politikom te razne izvješta-je.

Šef operacijaNajzad, OpManager je posljednji po re-

du alat unutar ManageEnginea, ali nipošto i najmanje značajan - naprotiv, posrijedi je alat koji omogućuje cjelovit nadzor mreže na jednoj ili više lokacija, praćenje isprav-nosti i performansi uređaja i mreže te oba-vještavanje o mogućim problemima. Isto tako, OpManager može provesti i korek-tivne akcije u slučaju prestanka rada nekog uređaja ili degradacije u performansama. Uz uobičajeni SNMP, Syslog i SNMP Trap tu je i podrška za Ciscove protokole kao što su NetFlow i IP SLA za WAN i VoIP.

Osim performansi mreže, moguć je nad-zor i nad performansama servera - podr-žani su Windows, Linux, Solaris, HP UX te IBM AIX serveri. Tu je i nadzor nad stotinjak parametara vezanih za VMware i Hyper-V hipervizore, kao i podrška za nadgledanje aplikacija/servisa kao što su Ex-change, Active Directory i MS SQL.

Prava privlačnost OpManagera nije u olakšavanju pregleda raznih parametara i logova - iako mu i to vrlo dobro ide - već u proaktivnom djelovanju, Naime, na nje-govim se upravljačkim pločama pokazuju upozorenja o potencijalnim problemima koje se odmah može početi rješavati.

Općenito se možete reći da ManageEn-gine zaista predstavlja svojevrsni švicarski nožić za nadgledanje svih kritičnih kom-ponenti IT sustava. Osim što zaista, kao pravi švicarac, sadrži zamalo svaki alat koji bi sistemašu mogao zatrebati, ono što ga izdvaja od sličnih alata za centralizirani nadzor i upravljanje njegova je jednostav-nost u korištenju svih tih opcija.

Cijene dijela alata Manageengine

ime alata desktop Central Standard edition desktop Central Professional edition (For lan)

desktop Central Mobile device Management add-On

Windows Configurations, Desktop Sharing, Active Directory Reports, User Logon

Reports, System Tools and Mobile Device Management Add-on

Standard Edition + Patch Management + Software Installation + Service Pack Installation + Inventory Management

godišnja pretplata

295 USD (50 Computers and Single User License)


150 USD (10 Mobile Devices), 375 USD (25 Mobile Devices), 750 USD (50 Mobile Devices),

1.395 USD (100 Mobile Devices)495 USD

(100 Computers and Single User License)995 USD

(100 Computers and Single User License)

trajna licenca


1.363 USD (50 Computers and Single User License)

375 USD (10 Mobile Devices), 938 USD (25 Mobile Devices),

1.875 USD (50 Mobile Devices), 3.488 USD (100 Mobile Devices)



Ostale cijene potražite na http://store.manageengine.com

http://demo.passwordmana-gerpro.com



http://store.manageengine.com

Iako su prošle verzije ColdFusiona bile više usmjerene ka Java developerima, s novom verzijom to se mijenja na bolje jer sada nisu Java developeri sami u prvom redu inovacija. Adobe je sada htio približiti ColdFusion široj developerskoj publici; za-to će sada i obični developeri imati koristi i moći raditi aplikacije za računala, smartfo-ne i tablete.

Instalacijske novostiPokazat ćemo neke razlike i novosti, po-

čevši od same instalacije. Više nema od-vojene multiserverske instalacijske opcije. Umjesto toga, ColdFusion 10 server im-plementiran je s Enterprise ili Developer licencom. Opcija da napravimo EAR/WAR još se uvijek nudi tijekom instalacije. Da napomenemo: EAR je format datoteke ko-ji koristi Java EE za pakiranje jednog ili više modula u jednu arhivu (Enterprise Archive - EAR). WAR (Web application ARchive) je ustvari JAR datoteka koja distri-buira skup datoteka: JSP, Java Servlets, Java klase, XML, HTML i druge koje zajedno

SOFTVER

Adobe ColdFusion 10 Enterprise

Veliki broj 10 zaslužuje velike novosti i velika poboljšanja. Zato nam ništa manje od toga nisu dali iz Adobea u okrugloj obljetnici aplikacijskog web servera ColdFusion. Tomcat i brzina izvršavanja samo su par najvećih značajki ovog magnus CF servera

Bruno Podvezanec

A dobe je već neko vrijeme slušao upite, savjete i mišljenja developera širom svijeta o tome kada će Tom-

cat biti podržan na ColdFusionu. Napokon, u 10. obljetnici, evo nam najveće novosti: ColdFusion je zamijenio JRun Tomcatom. ColdFusion se nešto razlikuje na Tomcatu od CF-a na JRunu, dok se neke Tomcat stvari ne mogu primijeniti na CF Tomcatu. No o svemu tome malo kasnije u tekstu. ColdFusion 10 Enterprise donosi preko 200 novih mogućnosti, nekih većih a nekih manjih, a mi ćemo ovdje izdvojiti one naj-zanimljivije.

ProCEsori i jEzgrEObična Enterprise licenca - kako su procesori dobili više jezgara, neki u IT industriji godinama već naplaćuju softver po procesorskoj jezgri. Zato tu treba istaknuti da Adobe i dalje ostaje

pri svojoj dvoprocesorskoj licenci, što znači da iako imate četiri jezgre po procesoru, to nećete dodatno platiti. Adobe ne želi kažnjavati svoje korisnike zbog današnjeg standarda koji

ima CPU s četiri jezgre. Zato u Adobeu smatraju da su sada četiri jezgre procesor i stoga su prilagodili EULA shodno tim viđenjima, što je vrlo dobar potez.

Proizvođač AdobeSystemsIncorporatedTip WebaplikacijskiserverPlatforma Windows,MacOSX,Linux,Solaris,AIXMinimalna konfiguracija IntelPentium4/AMDAthlon,512MBRAM,500MBprostora,DVD-ROM;MicrosoftWindowsServer2003SP1;MacOSX10.6.x;RedHat

EnterpriseLinux5.6;SUSELinuxEnterpriseServer10.3;Ubuntu11.04;OracleEnterpriseLinux5.5

Prep. konfiguracija Višejezgreniprocesor,1GBRAM;MSWindowsServer2008R2;

MacOSX10.7;RedHatEnterpriseLinux6.1;SUSELinuxEnterpriseServer11;Ubuntu11.10

Cijena (u SAD-u) 8,499USD-Enterprise,nadogradnja4,249USD;1,499USD-Standard,

nadogradnja749USD

Velikbrojnovihmogućnosti,Tomcat,HTML5,Security,boljaintegracijasColdFusionBuilderomiFlexBuilderom

Cijena,nemavišestrukogAdminlogiranja

Zbogcijene,ovojeaplikacijskiwebserverzavećeprojekte

Adobe ColdFusion 10 Enterprise Edition

http://www.adobe.com/

++

+-

DojAM

URL

Aplikacijski web server nove generacije

74 srpanj 2013. MrEŽA

http://www.adobe.com/

tvore web aplikaciju. Dakle, tom opcijom pri instalaciji omogućujemo postavljanje na bilo koji od podržanih JEE servera i ser-vlet spremnika (kompajlirani program koji se izvršava, spaja na web server i pokreće servlete).

Tijekom instalacije pitat će vas želite li omogućiti RDS (Remote Development Ser-vices). To bi trebalo učiniti jer u suprotnom nećete dobiti mogućnost debugiranja koda na daljinu. RDS ćete tako moći koristiti ako razvijate aplikacije putem Dreamwe-avera, Flash Buildera ili Eclipsea. S po-moću aktiviranog RDS-a možete se spojiti na ColdFusion server putem HTTP-a. Ako slučajno niste omogućili RDS tijekom in-stalacijskog procesa, ne brinite se: možete to napraviti kasnije kroz administracijsko sučelje.

Možemo izabrati hoćemo li koristiti ugra-đeni web server (Tomcat) ili vanjski: IIS (podržane verzije 5 - 7) ili Apache (2.2.21). Za razliku od prošlih verzija, ugrađeni JRun web server nije odmah spreman za produkciju, no Tomcat jest. Taj odabir mo-žete promijeniti nakon instalacije izmjenji-vanjem datoteke server.xml.

Ako na svojem dediciranom serveru ima-te instaliranu prošlu verziju CF 9 i želite nadograditi na CF 10, to biste trebali učiniti bez problema. Koliko nam je poznato, nema problema s kompatibilnošću unatrag zbog Tom-cata. Također, kada bude trebalo na-dograditi Tomcat unutar CF-a kad iza-đe neki popravak (hotfix, critical fix), to će se moći napraviti bez problema jer su koristili istu infrastrukturu za nadogradnju. Dakle, ubrzo nakon što Tomcat izbaci neki popravak, to će uskoro napraviti i Adobe te ga po-nuditi i vama za nadogradnju. Insta-lacija je prilično jednostavna, jasna i brza, posebice ako imate SSD na serveru.

ColdFusion 10 na TomcatuIako se ističu razne druge prednosti u

novom ColdFusionu, pravi će developeri odmah zamijetiti da je jedna od najvećih novosti vrlo tražena zamjena temeljnog aplikacijskog servera JRun Tomcatom.

O čemu se ovdje zapravo radi? Ugrađeni server u ColdFusionu 10 prilagođena je verzija Tomcata. Prvotno nije bilo zami-šljeno da išta modificiraju, ali kako su stva-ri krenule, zaključili su da treba prilagoditi Tomcat da što je više moguće izgleda kao JRun, najviše radi samih developera: da ne bude prevelike razlike kod strukture direk-torija, web server konektora itd.

Tomcat također ne podržava SES (Search Engine Safe) URL samo tako, a kako je mnogo korisnika ColdFusiona naviknuto na ovakav URL u svojim aplikacijama, mo-rao se implementirati i u Tomcatu.

Tomcat dolazi s konektorima za web ser-vere kao što su Apache i IIS, no daleko je to od mogućnosti ako uspoređujemo JRunov konektor. Zato su morali prilagoditi višestru-ku webroot podršku i CGI skup varijabli. Sve te prilagodbe i promjene nisu dokinule mo-gućnost da instalirate ColdFusion na Tomcat kao bilo koji drugi JEE razvojni server.

Također treba spomenuti da su Adobeovi developeri sami napisali kompletnu im-plementaciju websocketa, dok je Tomcat u svoje izdanje dodao svoj websocket u travnju 2012.

Adobe čak razmatra da sve promjene ko-je su napravili na Tomcatu otvore javnosti, odnosno ponude ih kao open source. Iako sve te modifikacije korisniku mogu izgle-dati zbunjujuće, ustvari se na ColdFusionu ništa se nije promijenilo: vi i dalje radite svoje aplikacije kao i prije.

Moguće je instalirat ColdFusion WAR/EAR na nativni Tomcat, no u tom slučaju suočit ćete se s dosta problema. Možete iz-gubiti neke CGI varijable, višestruku webroot podršku, replikaciju CF sesija itd. Zato to, ako je moguće, radije izbjegnite. Ako to ipak nije moguće, ovisno o projektu morat ćete se uhvatiti ukoštac s raznim situacija-ma koje ćete morati rješavati u hodu.

HTML5 i CFMLHTML5 zvoni na sva zvona iako smo da-

leko od globalne podrške: krajnji će kori-snici još par godina prelaziti na nove verzi-je svojih web browsera, no to ne znači da ne treba početi raditi na aplikacijama koje prihvaćaju nove tehnologije. Zato nismo ni sumnjali da će u novoj verziji biti dodana podrška za HTML5. Ovakav spoj s ColdFu-sion 10 web serverom nudi mogućnosti ko-jima developeri mogu raditi aplikacije koje će se izvršavati na desktop računalima, tabletima i smartfonima. Radite na jednom kodu koji će vrijediti za više vrsta elektro-ničkih uređaja.

Što se tiče CFML markup jezika, dodana su tri nova CFML taga: cfexchangeconversation (bolja organizacija i vođenje kon-verzacija iz MS Exchange računa), cfexchangefolder (omogućuje izvođenje raznih akcija na mail mapi: informacije o mapi, pretraga mapa te izrada, kopiranje, izmje-ne, brisanje sadržaja mape itd.) te čak naj-zanimljiviji cfwebsocket (omogućuje izra-du WebSocket objekta u CFM predlošku).

S pomoću novog CFML taga cfwebsocket podaci se šalju s odzivom u realnom vremenu sa servera prema klijentu (ili više njih). To znači da korisnik više ne mora svaki put slati zahtjev za neki podatak, već će server slati podatke korisniku čim dobije promjenu. Dakle, tu dolazimo do velikog broja smanjivanja korisničkih zahtjeva na server i posljedičnog smanjivanja optereće-nosti samog servera.

Aplikacijski web server nove generacije

Cloud NEtworkEnterprise Cloud licenca - omogućava da pokrenete koliko god instanci treba, ali da ne prelaze ukupnu snagu svih instanci od 16 GHz. Pitate se zašto baš 16 GHz? Običnu Enterprise licencu smo objasnili: ima do osam jezgara iliti dva procesora, gdje svaka jezgra ima kapacitet procesiranja od 2 GHz. Dakle, da bi bili konzistentni tom

principu, odabrali su 16 GHz kao ekvivalent običnoj Enterprise licenci, što je i ukupna snaga koju ova licenca dopušta za Cloud.Možemo ovo usporediti s često korištenim Amazon Cloudom (da, ColdFusion je podržan na Amazonu) te vidjeti kako Amazon definira snagu male i velike instance. Mala instanca - procesorska je brzina 1 EC2

računalne jedinice ili 1 GHz. Velika instanca - procesorska je brzina 4 EC2 računalne jedinice ili 4 GHz. To u praksi znači da jedna Enterprise licenca podržava 16 malih instanci Amazonove usluge EC2. Nevezano za Amazon, ako slučajno imate Standard licencu ColdFusion 10 servera za Cloud, moći ćete koristiti samo jednu instancu koja ne prelazi 5 GHz.

RDS - Odaberite opciju RDS tijekom instalacije da biste si olakšali kasnije uvijek potrebno debugiranje

MrEŽA srpanj 2013. 75

HTML5 video player ima podršku u ColdFusionu s pomoću taga <cfmedia-player> unutar kojeg treba dodati atribut type=”html”, što će pokrenuti zadani od-nosno predloženi HTML5 player, no s po-moću ColdFusiona, možete napraviti slje-deće: ako korisnik ima stariji preglednik, automatski će prijeći na Flash verziju video playera. K tome je moguće dodavanje skinova i JavaScript API za bolju kontrolu nad videosadržajem.

U ColdFusion projektima dosta se rabe grafikoni za raznorazne analize i izvještaje, čemu su u Adobeu pridali posebnu pažnju. Zato ne samo da možete raditi s HTML5 grafikonima, koji u suradnji s ColdFusio-nom odnosno njegovim markup jezikom CFML-om daju posebnu dimenziju grafi-konima, već možete koristiti i one koji su izrađeni u Flashu.

Grafikoni mogu biti dinamični i interak-tivni, a ne više isključivo statični, što znači da krajnji korisnik može odabrati detaljnije funkcije unutar prikaza grafikona. Grafi-kone koristimo vrlo lako s pomoću taga <CFCHART>, a nudi nam se već dosta na-pravljenih grafova koje možete koristiti. U <CFCHART> tagu u ovoj verziji CF-a do-dano je čak 30-ak novih atributa s pomoću kojih možete ugađati grafikone. Primijetili smo da u Dreamweaveru CS6 nisu dodani novi ColdFusion atributi iako je već prije bilo poznato što će biti u CF10. Vjerojatno im je promaklo, pa se nadamo da će biti dostupno u budućoj nadogradnji. Dosta developera koristi Dreamweaver pa je šteta onda ne podržati sve do kraja. Dakako, ColdFusion Builder 2 (koji je nadograđen) podržava nove CF10 atribute.

Dobro je što nismo osuđeni na predlo-

SOFTVER

Adobe ColdFusion 10 Enterprise

žene stilove, već možemo stvarati svoje ako izmijenimo XML style datoteku. Iako je atribut style dodan još u MX7, mnogi ga nisu koristili do danas. Zato sada u CF10 s puno više atributa i mogućnosti iskoristite to sve da krajnji korisnik može vidjeti i koristiti zanimljive interaktivne grafikone - bili oni za stare izvještaje ili podatke koji dolaze u realnom vremenu kao što su bur-zovne cijene i analize dionica, nije bitno.

Mogućnosti su fenomenalne jer s pomoću JSON koda možemo dizajnirati i staviti do-datne funkcije koje korisnici mogu koristiti. Npr. funkcija zoom nije ograničena, već ju se može tako postaviti da korisnik može povećavati grafikon po X ili Y osi ili po obje simultano.

Općenito gledajući, s HTML5 podrškom možete raditi vrlo napredne mobilne i web aplikacije.

Ako vas zanima koji je editor za pi-sanje koda najbolji za ColdFusion, tu bi definitivno prvi izbor bio ColdFusi-on Builder, zatim Eclipse (CFEclipse), Adobe Flash Builder i Dreamweaver.

Novi sigurnosni alatiAdobe je u CF10 promijenio na-

čin osiguravanja CF projekata kroz tri glavna područja: poboljšanje pri-hvaćanja zakrpa, poboljšanje zadane konfiguracije i olakšavanje stvaranja sigurnih ColdFusion aplikacija.

Najčešći razlog napada na ColdFu-sion server jest da server nema pri-mijenjene sve sigurnosne zakrpe. No znamo iz prakse da se tu ne mogu kriviti administratori jer, budimo po-šteni, potrebno je proći niz koraka da bismo primijenili sigurnosne zakrpe. Također je lako ne primijetiti objavu sigurnosne zakrpe. Tu je Adobe do-skočio svojim novim opcijama: pod Server Update > Updates nalazi se jednostavan gumb Check for Updates, no bilo bi još bolje da nam to server samostalno, automatski javi. Odlič-na je vijest da su i to napravili! Zato sada možemo konfigurirati server da automatski provjerava nadogradnje i pošalje email administratoru. Sama nadogradnja sigurnosnih zakrpa sada je vrlo lagana, pa jedino što treba na-praviti jest kliknuti na gumb zakrpe da se radnja izvrši.

Da biste još bolje zaštitili svoje apli-kacije, možete koristiti integriranu po-dršku za Open Web Application Secu-rity Project (OWASP) i Enterprise Secu-rity API (ESAPI). OWASP je projektna sigurnosna aplikacija otvorenog koda, a ESAPI skup sigurnosnih metoda po-trebnih za stvaranje sigurnosnih web aplikacija, također besplatan. ESAPI se već počeo koristiti tijekom nadogradnji CF9, ali u biti je više koristio samom Adobeu nego korisnicima. A i rijetki su to primijetili jer je to bilo vidljivo kod jedne nadogradnje te je bila zamijeće-na biblioteka vezana za ESAPI.

Poboljšane su mogućnosti upravlja-nja sesijama iako u beta verziji to baš i nije radilo. Ako ćemo biti iskreni, nije

PriMjEr CFMl kodAOvaj primjer prikazuje 3D grafikon sa zoom opcijom koju upotrebljava krajnji korisnik:

<cfchart format="html" type="bar" showlegend="false" height="550" width="400" title="Kustomizirani Grafikon" show3d="true" preview=#{"visible":true}# style="moj_dizajn"> <cfchartseries > <cfchartdata item="2008" value=30> <cfchartdata item="2010" value=60> <cfchartdata item="2012" value=90> </cfchartseries></cfchart>

Te datoteka ‘moj_dizajn’ koja sadržava JSON kôd:{"show-progress":false,"graphset":[ { "tooltip":{ "visible":true, "font-size":11, "color":"#000000", "font-family":"Arial" }, "type":"area", "plot":{ "tooltip-text":"Izvještaj", "color":"#000000", "value-box":{ "text":"Box", "border-color":"#000000", "border-width":1 } }, "scale-x":{ "zooming":true }, "scale-y":{ "zooming":true }, "series":[ { "values":[27,8,23,10,20,9,49,38,20,13,36,27,42,28,38,22,3,48,5,11], "text":"Grafikon 1" } ] }

76 srpanj 2013. MrEŽA

MrEŽA srpanj 2013. 77

uopće radilo, posebice kada govorimo o re-plikaciji sesija. No za finalnu verziju riješili su probleme i sada sve radi.

Dodan je i API za generaciju jedinstvenih tokena za zahtjeve obrazaca, što će pomoći u borbi protiv krivotvorenja višestraničnih zahtjeva s aktivnim sesijama.

Zbog svih tih sigurnosnih mjera Admin lo-giranje će morati ispaštati. Naime, radi se o tome da u isto vrijeme ne može biti logira-no više admina. Tijekom testiranja to može dosta živcirati jer se morate stalno logirati/odlogiravati. I ne, ne radi se o IP restrikci-jama, što će mnogima prvo pasti na pamet, već jednostavno nisu željeli dopustiti pri-stup Admin sučelju s više ulaza odjednom.

No ako ovu situaciju gledamo s druge strane, ona je dobro zamišljena u svrhu sigurnosti. Na ovaj ćemo način po indivi-dualnim logovima moći točno vidjeti koji je admin što i kada promijenio u postavkama servera. Naravno, individualne ćete admine dodati kroz User Manager, gdje možete točno odrediti kome dodjeljujete pristup i kakav će pristup imati, odnosno kojim funkcijama servera. Ako već omogućavate individualno ulaz više admina, ne zabora-vite da i pod RDS postavkama treba omo-gućiti višestruki pristup za RDS.

Kao i kod mnogih drugih stvari, lokacije direktorija su se promijenile, pa tako i kod evidencijskih datoteka odnosno logova. Novi pristupni logovi automatski su omo-gućeni, kao i Solr pristupni logovi. Novo metričko logiranje (koje je slično JRun me-trici) može se omogućiti kroz administra-cijsko sučelje. Metričko logiranje zapisuje se u direktorij instance\logs\metrics.log, po zadanom se zapisuje svakih 60 sekundi, no frekvenciju zapisivanja ovisno o potrebi možete sami promijeniti. Log sadrži dosta informacija koje mogu poslužiti za neke detaljnije analize i/ili istraživanja.

InstanceDatoteke glavne instance cfusion nala-

ze se unutar direktorija cfusion, dok nove instance nisu više zakopane unutar direk-torija instance nego pod svojim nazivom. Nažalost, uz mnoge dobitke imamo i jedan

gubitak: više nije moguće postaviti svoju aplikaciju (WAR/EAR) na instan-cu kreiranu preko instance Managera. Problem leži u novoj strukturi direkto-rija, gdje pri samostalnoj ColdFusion instalaciji ne možemo postaviti bilo koju drugu aplikaciju (WAR/EAR). Da-kle, pri kreiranju instance u Manageru radimo replikaciju glavne (unaprijed zadane) instance samostalne instala-cije i zato ne možemo razviti nikakvu drugu aplikaciju (WAR/EAR) na bilo kakvu instancu. Za dobivanje naziva instance umjesto starog JRun API-a sada treba koristiti novu Admin API metodu.

Neke metode (kao ova) nisu ni do-kumentirane u službenoj CF10 doku-mentaciji, pa s vremenom jednostav-no otkrivate nove stvari sami. Ako ih otkrijete, podijelite s drugima; svi će vam biti zahvalni. Metoda getinstancename nalazi se u runtime.cfc.

Kod višestrukih instanci sada napo-kon svaka instanca ima svoj JVM.con-fig, a Java i JVM stranice sada su do-stupne unutar instance. CFSTAT se do sada nije mogao pokrenuti na instancu iako je i sada to još problematično jer ne vraća cfusion instancu. Ali možete pokušati; nalazi se u Admin > Debug Output Setting skroz dolje, a možete namjestiti i port.

ColdFusion i TomcatNećemo se praviti da su neke funkcije do-

prinijele kao najveće značajno poboljšanje u novom CF10 jer nema većeg napretka u ovom izdanju od ugradnje Tomcata u Cold-Fusion. Bolje su performanse očite i svi će biti zahvalni na tome jer ipak svi tražimo bolje izvršavanje koda i brzinu - ukratko, bolje ukupne performanse od prošlih ver-zija ColdFusiona. Zato je ColdFusion 10 uistinu moćan web aplikacijski server koji treba znati adekvatno i iskoristiti. Nemojte se libiti ovakvih rješenja jer se na ovakvim mogućnostima rade manja, ali i najveća prilagođena aplikacijska rješenja današnji-ce. ColdFusion upotrebljavaju softverske

osNovNi PojMoviOvdje možete naći neke od osnovnih pojmova s kojima ćete se susretati u radu s ColdFusionom 10:

AJP - Apache JServ Protocol, binarni protokol koji može opslužiti dolazne zahtjeve s web servera

Catalina - servlet spremnik

CFML - ColdFusion Markup Language

ColdFusion 9 Solr Service - preimenovan u ColdFusion 10 Jetty Service, nalazi se u direktoriju cfusion\jetty

Coyote - Tomcatov HTTP konektor (ugrađen je u web server)

CSRF - Cross-site Request Forgery

EAR - Enterprise ARchive

Jasper - JSP engine

JBoss - aplikacijski server baziran na Java EE koji sadrži Tomcat

JEE - Java Enterprise Edition

JSON - JavaScript Object Notation

JSP - Java Server Pages

ORM - Objektno-relacijsko mapiranje omogućava lakšu izradu i održavanje baze podataka, i to bez pisanja SQL-a. Ugrađeni Lucene search engine indeksira i radi kompletnu tekstualnu pretragu ORM subjekata

RDS - Remote Development Service

REST - REpresentational State Transfer

Servlet - klasa koja se koristi u programskom jeziku Java

SOAP - Simple Object Access Protocol

SOLR - Solr je server za tekstualnu pretragu, vrlo skalabilan, nastao iz projekta Apache Lucene. Solr koristi Lucene jezgru (odnosno Java biblioteku za pretragu) za svoje zahtjevne radnje koristeći još XML/HTTP i JSON, Python, Ruby API-e.

WAR - Web application ARchive

WSDL - Web Service Definition Language (podržana verzija 2.0)

XSS - Cross-site Scripting

tvrtke koje rade za svjetske banke, svjetske burze (Wall Street), a koristi se i u većim web projektima, prilagođenim ecommerce rješenjima, CMS-ovima (Content Manage-ment System), Payment Gatewayima itd.

Da se ne biste brinuli oko nadogradnji i sigurnosnih zakrpi CF-a, Adobe će kvar-talno izdavati nadogradnje za ColdFusion odnosno Tomcat, ali i prije ako je riječ o si-gurnosnim zakrpama. Također rade i na po-dršci za Javu 7 i kasnija izdanja Tomcata.

ColdFusion 10 Enterprise web server jest skup komad softvera, ali on i nije namije-njen izradi websitea od pet stranica, već se radi o kompleksnom skupu funkcija i mogućnosti koje mogu iskoristiti srednji do (naj)veći klijenti.

Chart - Osim predloženih grafikona, koristeći svoj JSON kôd možete promijeniti grafikone do detalja: tu su dinamične interaktivne funkcije, opcije skoro bez ograničenja. Za još više mogućnosti tu su i razni 3rd party dodaci i skalabilnost grafikona raste na novu razinuProcesori i jezgre

HARDVER

Nedavno smo se imali prilike pozabaviti najjeftinijom stolnom Dellovom radnom stanicom, Precisionom T1650. Sada je do nas stigao i njegov veliki brat, Precision T3600, koji se može pohvaliti znatno većim mogućnostima

Denis Arunović

V eć pri vađenju iz kutije ovo računalo ostavlja bolji dojam nego slabiji Pre-cision. Robusnije je izrađeno i samim

time nešto teže, a posebno nam se svidjelo što se na gornjem dijelu kućišta nalaze dvije masivne aluminijske ručke koje uvelike olak-šavaju manipuliranje kućištem. Zanimljivo je da nam isprva nije bilo posve jasno treba li T3600 na radnoj površini stajati uspravno ili položeno, no na kraju je ispalo da korisnik sâm može odabrati što mu više odgovara je se i na boku i na “podu” kućišta nalaze gu-meni odstojnici na koje može leći. Bočne su stranice usto dovoljno robusne da biste na ra-čunalu mogli držati monitor solidnih gabarita.

Prednjim dijelom radne stanice dominira rešetka s Dellovim logom, uvučena u od-nosu na puni dio maske na kojem se nalaze 5,25” utori, USB i audiokonektori te tipke za uključivanje i resetiranje računala. Iza rešetke su smještena čak tri ventilatora koja stva-

raju zračnu struju koja prolazi preko matične ploče. Osim prednjih ventilatora, tu su još ventila-tor na hladnjaku za procesor te dva malena ventilatora integrirana u napajanje. Upravo potonji ventilatori osiguravaju protok zraka preko kaveza za diskove koji je smješten na prednjem dijelu dna kućišta. Svi ovi ventila-tori automatski su regulirani i prilično tihi čak i kad je računalo pod velikim opterećenjem.

Bogata unutrašnjostU unutrašnjosti Precisiona T3600 nalazi-

mo Xeon E5-1620, 8 GB 1.600-megahercne memorije, AMD-ovu FirePro V2270 grafičku karticu te PERC H310 4-kanalni SAS/SATA RAID kontroler. Sve navedene komponente priključene su na matičnu ploču temeljenu na Intelovu čipsetu C600. Spomenuti Xeon nije temeljen na novijoj arhitekturi Ivy Bridge, već na starijoj Sandy Bridge-E. Riječ je o puno-krvnom serverskom procesoru s četiri jezgre, Hyper Threadingom, 10 MB cachea i četvero-kanalnim memorijskim kontrolerom.

Na ploču je putem četiri memorijska utora moguće ugraditi do 64 GB ECC memorije, no u testiranoj konfiguraciji ugrađeno je samo osam, i to bez podrške za ECC. Ipak, kada

Format MiniTower/DesktopProcesor IntelXeonE5-1620@3,6GHzMemorija 8GBDDR31.600MHznon-ECCGrafička kartica AMDFirePro2270512MBHard disk 2×[email protected] sustav Windows7ProfessionalCijena 12.863kn

Tihrad,dobreCPUperformanse,hardverskiRAIDkontroler,podrškazaRMT,odličandizajn,hot swapnapajanjevisokesnage,maledimenzije

Nemamjestazaugradnjudodatnihdiskova,slabagrafikautestiranojkonfiguraciji,problemispostizanjemodgovarajućerezolucije(opetvezanozagrafičkukarticu)

Impresivnodizajniranaiizrađenaradnastanicakojojjenajvećamanamalenkavezzadiskove

Dell Precision T3600

Kodeks,tel.:01/3688-666

++

+-

DOjaM

UsTUPiO

Radne stanice Dell Precision T6300


Impresivno


konektora. Oni su spojeni na 635-vatno hot swap napajanje. Upravo je napajanje jedna od bitnih značajki po kojima se T3600 razlikuje u odnosu na T1650 jer je slabiji Precision opremljen vrlo skromnim, fiks-nim, 275-vatnim napajanjem.

Moćan RAIDNaposljetku tu je i PERC-ov

RAID kontroler s podrškom za polja 0, 1, 5 i 10. Na njega su spojena dva SATA diska kapaciteta 1 TB i pločama br-zine 7.200 rpm. Konfigurirani su u RAID 0 polje, s tim da su diskovi potom virtualizirani tako da ih u Windowsima vidimo kao fizičke diskove. Valja napomenuti da spomenuti RA-ID kontroler (inače ugrađen u PCIe Gen3 x16 utor) podržava CacheCade sustav kojim je diskove moguće upariti sa SSD-om koji tada igra ulogu cachea. Nažalost, kako kavez za diskove ima mjesta samo za dva 3,5-inčna ili četiri 2,5-inčna diska, a drugih kaveza nema, podrška za CacheCade nije od neke koristi. Na prvi su disk inače instalirani Windowsi 7 SP1 Professional.

Matična ploča ovog računala, sukladno ve-likim gabaritima i korištenom čipsetu, nudi velik broj utora. Dva PCIe Gen3 utora pune veličine i propusnosti popunjena su grafič-kom karticom i RAID kontrolerom. Osim njih, tu su i dva utora fizičke veličine x16, no električki x4 Gen2 i x4 Gen3, jedan x1 Gen2 utor te jedan PCI utor. Ploča naravno ima i velik broj SATA utora koji su spojeni na kon-troler u čipsetu, no kako mjesta za ugradnju dodatnih diskova nema, konektore nije mo-guće iskoristiti.

Što se tiče ponude konektora, situacija je pristojna. Sprijeda imamo konektore za slu-šalice i mikrofon te četiri USB konektora, od kojih jedan USB 3.0. Straga pak imamo šest USB konektora od kojih je jedan USB 3.0, par PS/2 konektora, COM konektor, dva audioko-nektora i gigabitni LAN konektor.

Kao što možete vidjeti u tablici s rezultatima mjerenja, T3600 ne oduševljava performan-sama ako ga usporedimo s prije testiranim modelom T1650. No ove rezultate treba uzeti s rezervom jer ne ilustriraju prave mogućnosti skupljeg računala. Naime, rezultati SPECvi-ewperfa ponajviše ovise o snazi ugrađene grafičke kartice. FirePro V2270 rješenje je za rad u 2D aplikacijama, a ne ubrzavanje viewportova u Mayi ili Lightwaveu. Što se tiče rezultata Cinebencha, tu imamo situaciju da je jeftinije računalo temeljeno na modernijem procesoru praktički jednakog takta i posve jednakog broja jezgara. I da, u aplikacijama koje ne ovise o performansama memorije T1650 će zapravo biti brži od modela T3600. U suprotnom pak dolazi do izražaja dvo-struko bolja memorijska propusnost skuplje radne stanice.

T3600 općenito je zaokruženiji proizvod nego T1650. Premda se temelji na starijem procesoru, on je dalje u svim aplikacijama jednako brz, a u nekim specifičnim, koje do-sta ovise o memorijskoj propusnosti, i znatno brži. Izvedba kućišta, snažno hot swap napa-janje, odlično i tiho hlađenje - sve su to ele-menti zbog kojih ova radna stanica ostavlja jako dobar dojam.

T3600 napaja hot swap napajanje snage 635 W, što je više nego dovoljno za ugradnju snažnijih grafičkih kartica

Od 10 USB konektora, koliko ih T3600 nudi, četiri su smještena sprijeda, a šest straga. Po jedan na svakoj strani podržava treću generaciju USB specifikacije

Kavez za diskove smješten je ispred napajanja kako bi ventilatori iz napajanja mogli hladiti i diskove. Nažalost, kavez je vrlo malen

Rezultati testiRanja Precision t1650 Precision t6300Cinebench 11CPu rendering 7,28 7,22OpenGl 23,5 fps 9,72 fpsSpecviewperf 11catia 16,91 fps 6,63 fpsensight 10,45 fps 4,22 fpslightwave 35,95 fps 19,29 fpsmaya 23,54 fps 4,21 fpsproe 9,55 fps 3,58 fpssw 25,08 fps 13,69 fpstcvis 15,55 fps 13,69 fpssnx 12,76 fps 6,49 fps

*testirano na 1.920x1.080

spominjemo memoriju, treba spomenuti da ova radna stranica podržava mogućnost Reli-able Memory Technology. Riječ je o sustavu koji detektira neispravne bitove, označava ih i izolira od ostatka memorije pri sljedećem po-kretanju računala. Kada broj ovako izoliranih pogrešaka prijeđe određenu brojku, sustav o tome izvještava korisnika kako bi se na vrije-me mogla napraviti zamjena modula.

Kad je riječ o ugrađenoj grafici, nema se što reći. FirePro V2270 vrlo je jeftino rješe-nje sa svega 512 MB memorije i podrškom za do dva monitora putem DVI konektora. Na samoj kartici nalazi se samo proprietary konektor na koji je potrebno spojiti priloženi kabel sa dva DL-DVI konektora. Nije naod-met spomenuti da smo igrom slučaja karticu spajali na Dellov 27-inčni monitor s rezolu-cijom 2.560×1.440. Premda kartica podržava i nešto višu rezoluciju, iz nekog smo razloga bili ograničeni na 1.920×1.080 piksela.

Naravno, T3600 moguće je naručiti i sa znat-no snažnijom grafikom. U prilog tome go-vori činjenica da su unutar računala sa stra-ne podvezana i sklonjena dva 6-pinska PCIe

Ekran 10,1”(1.366× 768)Procesor IntelAtomZ27601,8GHzGrafička kartica IntelGMA(integrirana)Memorija/Disk 2GB/64GBSSDLAN/WiFi/Bluetooth/3G 8/4/4/8Konektori 1xUSB2.0,kombiniraniaudioulaziizlazDodaci Prednjaistražnjakamera,čitačSDkarticaMasa 644gOperacijski sustav Windows8Pro32-bitJamstvo 3godineCijena 7.988kn

Izvrstanekran,čvrstakonstrukcija,vrijemeautonomije,tihrad

NemaUSB3.0,testiranainačicaEssentialnesadržibrojneposlovnimkorisnicimazanimljivedodatke

Kvalitetanposlovnitablet-pogotovouopremljenijojizvedbisa3G-omisigurnosnimdodacima

Dell Latitude 10

Kodeks,tel.:01/3688-666

++

+-

DOJAM

UstUPiO

Dellov robusni 10-inčni tablet cilja na korisnike kojima su punokrvni Windowsi neophodni za rad, no istovremeno ih itekako privlači kompaktnost i općenita praktičnost uređaja ove kategorije

TABLETi Dell Latitude 10

Davor ŠuŠtić

P oslovni tableti s Windowsima 8 Pro trenutno su podijeljeni na modele ba-zirane na niskonaponskoj varijanti pro-

cesora Ivy Bridge (Core i3, Core i5 i Core i7) te one izgrađene oko procesora Atom. Prvi su snažniji, a potonji - među njih spada Dell Latitude 10 - tiši i baterijski izdržljiviji, pa ko-risnici u principu sami moraju odlučiti što im

Z2760 jasno pokazuje svoje adute: tablet se bez vanjskog napajanja može koristiti više od sedam sati. Takva je autonomija ultra-bookovima s niskonaponskim procesorima Core i3/i5/i7 još uvijek nedostižna.

Provjereni materijaliU aspektu dizajna i konstrukcije Latitude

10 se ne upušta u eskapade, ali nipošto ni ne razočarava. Čvrsti magnezijsko-aluminij-ski kostur sa stražnje strane i na bokovima zaštićen je gumom (zahvaljujući njoj tablet u rukama djeluje stabilnije), a čitava prednja strana prekrivena je Gorilla Glassom. Ovo ro-busno staklo ne funkcionira samo kao zaštita ekrana, već se brine za glatko klizanje prsta po njegovoj površini. Potpuni sklad prednjice remeti tek fizička tipka Windows, namije-njena trenutnom povratku u izbornik Start. Dotična je blago udubljena u odnosu na po-vršinu ekrana i na pritisak za nijansu tvrđa no što bismo voljeli.

Ugrađeni 10,1-inčni IPS ekran nativno prika-zuje rezoluciju od 1.366×768 točaka - sasvim uobičajenu za spomenutu dijagonalu - te nudi natprosječno svijetlu i u pogledu inter-pretacije boja vrlo dopadljivu sliku. Pohvaliti treba i preciznost detekcije dodira. Interakcija prstima odvija se trenutno i glatko, a ekran istovremeno prepoznaje svih 10 prstiju.

U pogledu opreme i konektora testirani Latitude 10 nudi tipke za uključivanje i isklju-čivanje ekrana, namještanje glasnoće zvuka, zaključavanje automatske rotacije ekrana, či-tač SD kartica, jedan USB 2.0 port, kombini-rani audioulaz/izlaz te dvije kamere. Prednja ima rezoluciju od dva megapiksela (720p), a stražnja nudi 8 MP i solidnu, mada ne i spek-takularnu kvalitetu fotografija i videa - stan-dardna karakteristika tableta.

Sve spomenuto dio je Latitudea 10 u testira-noj varijanti Essential. Dell isti uređaj također prodaje u opremljenijoj varijanti koja nudi 3G modul, hardverski TPM, izmjenjivu bateriju te SmartCard čitač i čitač otisaka prstiju. Narav-no, tako konfiguriran Latitude 10 stoji osjetno više od testiranog, čija cijena iznosi nemalih 8.000 kuna. Ipak, poslovnim korisnicima koji su vrlo osjetljivi oko sigurnosti podataka do-datna će investicija zacijelo vrijediti uloženog novca.

HARDVER


Na gornjoj strani tableta (kad je tipka Start okrenuta prema dolje) nalaze se čitač SD kartica te tipka za uključivanje uređaja odnosno ekrana i tipka za zaključavanje automatske rotacije sučelja Windowsa

Nigdje bez Windowsa

je od toga važnije. Pritom je korisno imati na umu da kombinacija Windowsa 8 i procesora Atom u praksi funkcionira vrlo dobro jer ovaj Atom, izuzev naziva, nema mnogo dodirnih točaka s beskrajno sporim Atomima koji su se ugrađivali u sada već gotovo izumrle netbo-okove.

Dvojezgreni 1,8-gigahercni Atom Z2760 ugrađen u Latitude 10 u kombinaciji s inte-griranim grafičkim procesorom, 2 GB rad-ne memorije i 64 GB memorije za pohranu podataka gotovo trenutno otvara aplikacije, glatko animira sučelje Windowsa i generalno omogućuje ugodan rad u svim tipovima sva-kodnevnog rada (Internet, uredski dokumenti, HD video itd.). Hardverski intenzivne aktiv-nosti nešto su čega se treba kloniti, no ionako nije mnogo onih kojima će pasti na pamet da na 10-inčnom tabletu renderiraju video ili rade 3D modele.

Što se vremena autonomije tiče, Atom

Dell Latitude 10 Productivity Dock služi kao postolje za tablet, ali mu također puni bateriju i dodaje niz konektora (4×USB 2.0, LAN, HDMI i audioizlazi). Cijena mu je 1.363 kune

7:01

HARDVER

nih Nokijinih alata, ali i siromašan izbor nezavisnog softvera te sučelje koje je (na-kon kraćeg razdoblja navikavanja) jedno-stavno i ugodno za korištenje, ali također siromašno mogućnostima. (H. Š.)

po povoljnijoj cijeni - svjestan da se tek treba dokazati kao bolji - ali u skladu s novostečenim samopouzdanjem tržišnog lidera, Galaxy Note 8.0 nije jeftiniji od svog uzora, iPada mini, nego skuplji od njega.

Svejedno, izlazak Notea 8.0 vjerojat-no neće bitno promijeniti odnos snaga. Novost je samo da je iPad jeftiniji, ali on i dalje bolje izgleda, kvalitetom izrade ulijeva više sigurnosti (plastični Galaxy je krhkiji, ali i nezgrapniji i teži), a nudi i bolji nezavisni softver (na iPadu možete čitati Bug i Mrežu!) te se - mnogima će upravo to biti presudno - lakše koristi. S druge strane, zahtjevniji će korisnici Sam-sungov Android tablet moći u većoj mjeri prilagoditi svom ukusu, softver na samom tabletu je bogatiji (npr. tu je odličan alat za uređivanje Office dokumenata), a iPa-du mini je superioran i hardverom (ekran, kamera, baterija, zvučnici).

Jedina je zaista bitna razlika - S olovka. Samsung nudi sjajan softver za one koji olovkom žele crtati, pisati ili se igrati, ali i niz prilagodbi sučelja preko kojih olov-kom možete brže, lakše i preciznije ruko-vati tabletom: primjerice, otkrit ćete da je olovkom lakše skrolati web stranice nego prstom, touchpadom ili mišem.

Bogatstvo mogućnosti koje nudi ta pa-metna olovka opravdava cijenu višu od ionako skupog iPada mini, no teže je svariti da je Note 8.0 dvostruko skuplji od Nexusa 7 - u odnosu na koji doduše nudi 3G mo-dem i mogućnost telefoniranja. (H. Š.)

MOBITELI Nokia Lumia 520

TABLETI Samsung Galaxy Note 8.0

Ekran 4”IPSLCD,480× 800OS WindowsPhone8Memorija 8GB,microSDutorProcesor dual-core 1GHz,ExynosKamera 5MP,autofokus,720pvideo,nemabljeskalice

niprednjekamereDimenzije i masa 120× 64× 10mm,124gCijena 1.699kuna

Odnoscijeneimogućnosti,dizajn,ekran

Slabizbornezavisnogsoftvera

NajpovoljnijiWindowsPhone8uređaj

Nokia Lumia 520

Nokia,www.nokia.hr

++

+-

DOjaM

UStUPiO

Ekran 8”TFT,800× 1280OS Android4.1.2(JellyBean)Memorija 16GB,microSDutorProcesor quad-core A91,6GHz,ExynosKamera 5MP,touch fokus,720pvideo,prednjakamera

od1,3MPOstalo SolovkaDimenzije i masa 211× 136× 8mm,338gCijena 4.399kuna

Solovka,softver

Cijena,nemaLTE

TabletkojinećeugrozitiiPadmini,alidopastćesesvimasklonimakorištenjuolovkenaekranu

Samsung Galaxy Note 8.0 Gt-N5100

Samsung,www.samsung.com/hr

++

+-

DOjaM

UStUPiO


I rukavice ju vole

Olovka čini razliku

odnosu na vrhunske modele. Lumia 520 ih srećom nema mnogo i nijedan kompromis nije neprihvatljiv. Na prvi pogled, jedina je razlika u nešto manjem ekranu. No taj je ekran još uvijek bolji od goleme većine konkurenata u toj klasi, gdje je IPS matrica iznimno rijetka. K tome, površina zaslona zaštićena je od ogrebotina, a jedinstvena je osobina 520-ice touchscreen kojim možete upravljati i u rukavicama. Zvuči praktično? Itekako: u situaciji kad su vam ruke prlja-ve, masne ili mokre, normalan smartfon možete samo bespomoćno gledati, a sa 520-icom možete omotati prst bilo kakvom tkaninom i na brzinu odgovoriti na poziv ili poruku.

Slično tome, kvaliteta izrade također iska-če iz okvira klase, a dizajn i ergonomija tek su zericu ispod WP8 prvaka. Najjeftinija Lumia baš ni po čemu ne djeluje jeftino. Procesor je sasvim adekvatan i nema laga kao na jeftinim Androidima, a i kamera, premda joj zamjeramo što nema bljeskali-ce, nudi bogatije mogućnosti i natprosječ-ne snimke. Prosječna je tek baterija…

Konačna odluka o ovom mobitelu ipak ovisi o tome jeste li spremni prihvatiti Win-dows Phone 8 i njegove vrline i mane za-jedničke svim modelima, jeftinim i skupim: besplatnu navigaciju, Office i niz praktič-

Dosad smo isprobali nekoliko Windows Phone 8 uređaja, sve redom aristokrate

koji su na tržištu pozicionirani naspram iPho-nea, Galaxyja S i ostalih teškaša. Lumia 520 nije plave krvi: pripada srednjoj klasi smartfona, u kojoj cijene imaju četiri zna-menke, ali prva je jedinica. U tom rangu najviše se cijeni odnos cijene i mogućnosti, a najvažnije je pitanje koje je sve kompro-mise proizvođač morao implementirati u

Samsung je gotovo na svim mobilnim bojišta nadmašio Apple - ali ne i kad

je riječ o tabletima. Tu još uvijek gospo-dari iPad i Samsungu ne preostaje ništa drugo nego da reagira na poteze pred-vodnika, a to znači: kad Apple izda prvi 8” tablet, Samsung će biti sljedeći koji

će napraviti tablet istih dimenzija. Ipak, vremena su se promijenila. Samsung bi nekad svog izazivača skromno ponudio

http://www.nokia.hr

http://www.samsung.com/hr


Ekran 14”(1.366x768)Procesor IntelCorei5-3427U1,8GHzGrafička kartica IntelHD4000(integrirana)Memorija/Disk 4GB/180GBSSD(Intel520)LAN/WiFi/Bluetooth/3G 4/4/4/8Optički pogon NemaVideoizlazi DisplayPort,VGADodaci Webkamera,čitačotiskaprsta,SmartCard

čitač,konektorzadocking stationMasa 1,66kgOperacijski sustav Windows7ProfessionalJamstvo 3godineCijena 11.499kn

Izvanrednakonstrukcijaiodabranimaterijali,niskamasa,tanakdizajn,tipkovnicaipozadinskoosvjetljenje,konektorzadocking station

NemačitačSDkartica,niskarezolucijaekrana,maliEnter,neprestanočujniventilator

Možetelibezekranavisokerezolucije,ovojesjajanposlovniultrabook

HP EliteBook Folio 9470m H4P04EA

HP Brand Store,tel.:01/6523-177

++

+-

DOJAM

UStUPiO

sta ne predstavlja velik teret na leđima ili ramenu.

Osim opremom, EliteBook Folio 9470m impresionira kvalitetom konstrukcije. Ko-stur ovog ultrabooka sastavljen je od kom-binacije magnezija i aluminija, a posebno je zanimljivo i neuobičajeno da su poklo-pac i donja strana uređaja, dakle područja gdje ćemo ga prilikom prenošenja najviše dodirivati, presvučena sivom gumom. Zbog toga on u rukama djeluje iznimno uvjer-ljivo te je teško zamisliti scenarij u kojem nekome nehotično klizi i ispada iz ruku.

Baterija nije ugrađena u kućište uređa-ja, već se jednostavno vadi: dovoljno je pomaknuti klizač s njegove donje strane. Skidanjem baterije pristupamo vijcima koje je potrebno skinuti u slučaju nadogradnje RAM-a i promjene diska.

SvijetlibijeloKad se poklopac podigne u uspravan po-

ložaj - manevar koji je zbog izostanka me-hanizma za fiksiranje poklopca za tijelo izvediv jednom rukom - pažnju smjesta privlači prostrana tipkovnica. Dotična je vrlo čvrsta, dobro organizirana i ugodna za dugotrajnije tipkanje, mada treba reći da je raspored tipki američki. Drugim rije-čima, tipka Enter po visini zauzima samo jedan red, a tipka Ž nalazi se iznad nje. Još treba kazati da oznake hrvatskih dijakriti-ka nisu ugravirane u tipke, što će nekima biti sasvim sporedno, a drugima presudno. Čitava tipkovnica osvijetljena je bijelim osvjetljenjem koje se uključuje i isključuje

Š to karakterizira poslovni ultrabook? Osim niske mase i tankog profila - osnovnih osobina ove kategorije

uređaja - jedan takav uređaj morao bi nu-diti dodatke čiji izostanak za rad u uredu i na terenu nije prihvatljiv. Tu mislimo na LAN konektor potreban za sigurno spajanje na tvrtkinu mrežu, VGA videoizlaz nužan za povezivanje s projektorima i održavanje prezentacija, konektor za docking station radi jednostavnijeg spajanja uređaja na vanjske ekrane i periferije itd.

Inteligentnim inženjeringom HP je sve spomenuto (te SmartCard čitač i čitač oti-saka prstiju) uspio integrirati u bočne stra-nice 14-inčnog EliteBooka Folio 9470m, a da on u tom procesu nije postao debeo i nezgrapan. S masom od 1,66 kilograma i debljinom manjom od dva centimetra (sa spuštenim poklopcem) ovaj ultrabook doi-

u ovisnosti o količini ambijentalnog svjetla.U sredinu tipkovnice, tj. između tipki G,

H i B, ugrađen je precizni trackpoint s dvi-je pripadajuće tipke (ispod razmaknice), a ako netko pokazivačem preferira upravljati putem touchpada, na raspolaganju mu je glatka, precizna i prilično prostrana dodir-na površina.

Najslabija strana ovog EliteBooka Fo-lio 9470m nesumnjivo je njegov ekran. Premda ugrađena 14-inčna matrica nudi zadovoljavajuću svjetlinu i dopadljivu in-terpretaciju boja, nemoguće je sakriti da se radi o TN panelu s nevelikim kutovi-ma gledanja kao najistaknutijom manom. Problematična je i rezolucija. Raspolo-živih 1.366×768 točaka zahtjevnijim će poslovnim korisnicima biti premalo. Od prijenosnika s cijenom višom od 10.000 kuna danas se očekuje IPS ekran, a ako mu dijagonala broji 14 inča, rezolucija mu ne bi smjela biti manja od 1.600×900 točaka.

Što se performansi tiče, EliteBook Folio 9470m ne razočarava. Odabrana kombi-nacija dvojezgrenog niskonaponskog pro-cesora, integrirane grafičke kartice, 4 GB RAM-a i 180-gigabajtnog Intelovog SSD-a dobro se snalazi sa svakodnevnim aktiv-nostima, uredskim aplikacijama i alatima i svime ostalim za što bi netko ovaj uređaj mogao zatrebati. Toplinu koju ove kom-ponente proizvode iz kućišta izvlači ven-tilator koji nije bučan, ali se gotovo nikad ne isključuje, što će ljubiteljima bešumnih prijenosnika definitivno smetati.

Ugrađena baterija dostatna je za oko pet sati rada bez vanjskog napajanja, mada se smanjenjem svjetline ekrana iz nje dade izvući i koji sat više.

HARDVER

Premda je tržište ultrabookova uzelo maha do te mjere da si nijedan proizvođač prijenosnika više ne može dopustiti da ih nema u ponudi, modela koji svojim karakteristikama ciljaju na poslovne korisnike nema mnogo. EliteBook Folio 9470m ovdje je da popuni tu rupu

Folio 9470m može se spariti s HP-ovim UltraSlim Docking Stationom (4×USB 3.0, LAN, DisplayPort, VGA, linijski ulaz i izlaz)

Crni trackpoint posjeduje dvije vlastite tipke, smještene između razmaknice i touchpada

HP EliteBook Folio 9470m H4P04EA

Davor ŠuŠtić

5:37

Opremljen za posao

399 kn

199 kn

338 kn*

169 kn*

Pretplatite se i PROFItirajte!

PRETPLATEe-mail: [email protected]: +385 1 3821 555fax: +385 1 3821 669online: http://shop.bug.hr

DVOGODIŠNJA PRETPLATA

GODIŠNJA PRETPLATA

DVOGODIŠNJA PRETPLATA

GODIŠNJA PRETPLATA

Upute za pristup digitalnoj arhivi nalaze se na adresi: http://www.bug.hr/digi/upute/

Pristup iPad izdanju Mreže

Digitalizirana web arhiva

novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima sadržaj optimiziran za čitanje na tabletima uz

interaktivne linkove unutar tekstova pretplatu je moguće ostvariti i samo na iPad izdanje po

povoljnijoj cijeni i za kraći period

najjednostavniji put do željenih informacija kroz bilo koji internetski preglednik

sadržaj starih brojeva indeksiran je i lako pretraživ po brojnim kriterijima

brojevi se u digitalnoj arhivi pojavljuju s odmakom od najviše 60 dana u odnosu na izlazak tiskanog izdanja

* povlaštena za pretplatnike BUGa

* povlaštena za pretplatnike BUGa


http://shop.bug.hr

http://www.bug.hr/digi/upute/


AnAlize

Cloud computing

Putnik, Arhitekt, Star osjedilac ili Pokretač?Tvrtke smo svrstali u četiri uloge koje ovise o njihovoj zrelosti i potrebama. Te su uloge: Virtualni putnik, Arhitekt, Mrežni starosjedilac i Pokretač, a one definiraju poslovne modele za korištenje računarstva u oblaku


R ačunarstvo u oblaku (cloud computing) u kratko je vrijeme zaista preraslo u glavni trend u

IT svijetu te predstavlja značajni preo-kret u načinu na koji kompanije uprav-ljaju svojim IT sustavima. Osnovna prednost ovog računarskog resursa optimalno je zadovoljavanje ključnih zahtjeva današnjeg ubrzanog životnog stila - znatnih vremenskih ušteda prili-kom realizacije pojedinih aktivnosti te omogućavanja fleksibilnosti i ubrzava-nja poslovanja.

U izgradnji sposobnosti rada s ra-čunarstvom u oblaku postoje poslov-ni modeli računarstva u oblaku koje treba uzeti u obzir i koraci koje je potrebno poduzeti u njihovoj imple-metaciji, pri čemu svaki od mode-la nosi neke neposredne mogućnosti i dugoročne implikacije. Ono što je bitno jest pomaknuti računarstvo u oblaku na prve linije IT strateških pla-nova. Ovo nije područje u kome je lako nadoknaditi propušteno jer kad se jednom zaostane s računarstvom u oblaku, uvijek se zaostaje.

U radu s klijentima prepoznali smo da se tvrtke u praksi mogu svrstati u četiri uloge koje ovise o zrelosti i potrebama samih tvrtki. Te su uloge: Virtualni putnik, Arhitekt, Mrežni sta-rosjedilac i Pokretač, a one definiraju poslovne modele za korištenje raču-narstva u oblaku.

ModelikrojenipopotrebamaOvisno o djelatnosti, ambicijama i zrelosti

klijenata, predstavljamo im četiri modela računarstva u oblaku, od kojih svaki ima

svoje prednosti, implikacije i kompromi-se. Odabir najprikladnijeg modela ovisi o stupnju do kojeg klijent želi kapitalizirati svoje ulaganje u računarstvo u oblaku te o posljedicama proširenja, pa čak i detaljnog mijenjanja postojećeg poslovnog plana.

Poslovni model Vir tualni putnik poboljšava fleksibil-nost te kapitalizira skraćeno vrijeme izlaska na tržište i smanjenje troškova, a razlikuje pet plat-formi.

Infrastruktura kao usluga (Infrastructu-re as a Service, Ia-aS) orijentirana je na virtualne poslu-žitelje, unajmlje-ne mreže i udalje-na skladišta poda-taka. Iz perspektive klijenta to znači izo-stanak velikih inve-sticija u sklopovlje, održavanje te nado-gradnju infrastruk-ture.

Platforma kao usluga (Platform as a Service, PaaS) grupira baze podataka, web poslužitelje i razvojne alate te ih prodaje u paketu.

Programska podrška kao usluga (Software as a Service, SaaS) najzrelija je od svih platformi računarstva u oblaku, a sastoji se od paketa programske podrške koji se ko-risniku dostavljaju preko privatne ili javne mreže.

Poslovni proces kao usluga (Business Process as a Service, BPaaS), jednako kao i platforma IaaS, u svojoj ponudi ne uključu-je sklopovlje, nego samo usluge s kraja na kraj koje se koriste za uspostavu različitih poslovnih procesa.

Platforma iMobility predstavlja preokret u komunikaciji jer pametni telefoni, tableti i pokretna računala omogućavaju korisni-cima vezu s Internetom i dok su u pokretu. Platforma iMobility omogućena je postoja-njem davatelja usluge računarstva u oblaku koji posjeduju globalnu IT infrastrukturu, uključujući i podatkovne centre te bazne stanice. U poslovnom modelu Virtualni putnik platforme IaaS, PaaS, SaaS svrsta-vaju se u skupinu tehničkih usluga, dok se platforme BPaaS i iMobility svrstavaju u skupinu poslovnih i digitalnih usluga.

Poslovni model Arhitekt ide korak dalje u

Pritisak na IT odjele Kao i kod svakog prelaska na novi sustav, tehnologiju ili proces, ne treba zanemariti lekcije koje su iz iskustva naučili oni koji su već prošli taj prelazak. Računarstvo u oblaku unosi puno promjena u korporativni IT odjel, što znači da se politika i stil upravljanja njime trebaju promijeniti. Nove inicijative i tehnološke strategije treba pogledati iz perspektive računarstva u oblaku, koje postaje održiva opcija. Upravljanje okružjem računarstva u oblaku također zahtijeva različite sposobnosti zaposlenika kompanije. Procesi kojima se upravlja ručno bit će automatizirani, dok će profesionalcima u korporativnim IT odjelima biti potrebne dobre pregovaračke vještine kako bi nabavili sve potrebne komponente od različitih prodavača usluga računarstva u oblaku. Također će trebati razmisliti o tradicionalnim ugovorima o razini usluge (service-level agreements, SLA) jer se davatelje usluga računarstva u oblaku ne

može držati odgovornima za zadovoljstvo uslugom krajnjih korisnika. Zatim, korporativni IT odjel i poslovni odjeli kompanije moraju postati bliski partneri. Računarstvo u oblaku može transformirati način poslovanja, ali samo ako poslovni odjeli i korporativni IT odjel idu ukorak kako bi na vrijeme obuhvatili sve prednosti i sinergije koje donosi prelazak na računarstvo u oblaku. Ne treba se zavaravati; poslovni korisnici postat će sve važniji za korporativni IT odjel jer će se baviti direktno tehnološkim uslugama. Osim toga, troškovi će rasti ako IT odjel ne bude uključen u izbor, pripajanje i potporu uslugama računarstva u oblaku. Proliferaciju aplikacija treba svakako izbjegavati.IT odjel morat će ispuniti potrebe korisnika čak i kad su korisnici na više lokacija, traže sve više informacija te su uvijek spojeni na Internet svojim pametnim telefonima. Ako kompanijino rješenje ima bilo kakvih manjkavosti, korisnici će postati nezadovoljni, što će se negativno

odraziti na prodaju. Ključno je sistematično obrađivati podatke kojima se identificiraju novi uzorci ponašanja, poslovni modeli i nove prilike za generiranje prihoda. Vrhunske kompanije osiguravaju suradnju svojih poslovnih odjela i IT odjela kako bi identificirali i na vrijeme odgovorili na promjenjiva korisnička očekivanja.Kako se poslovni procesi budu prepuštali davateljima usluga računarstva u oblaku, IT odjel će trebati ostati u toku sa svim događanjima te moći izvesti sve poslovne procese i nakon što se oni promijene. Prepuštanje znanja i sposobnosti vanjskim partnerima može biti opasno jer nikad nije ugodno postati taocem trećerazrednog davatelja usluga računarstva u oblaku. Upravljanje je korisničkim podacima esencijalno. Iako je potrebno imati povjerenja u davatelje usluga računarstva u oblaku kada je riječ o podacima, stroga pravila o sigurnosti podataka moraju se postaviti kako bi se osigurale prihvatljive razine rizika.

Putnik, Arhitekt, Star osjedilac ili Pokretač?A. T. KeArney

Vrijednosne propozicije poslovnih modela računalstva u oblaku


Modeli računarstva u oblaku

Mrežni starosjedilac mogu biti i pokretni i statički.

Malim kompanijama računarstvo u obla-ku može pomoći u uklanjaju ulaznih ba-rijera i u tržišnom natjecanju jer im omo-gućava unajmljivanje potrebnih resursa korištenjem računarstva u oblaku, a samim time i izbjegavanje velikih kapitalnih ulaga-nja koja mogu odgoditi izlazak na tržište. Kako se značajno povećava broj ljudi ko-je možemo okarakterizirati kao digitalne korisnike, mijenja se način na koji im se proizvodi i usluge dostavljaju, kao i način na koji ih oni konzumiraju. Sukladno s time mijenja se i način na koji kompanije ustro-javaju svoje poslovne modele i opskrbne lance. Način na koji kompanije stvaraju no-ve vrijednosti i stječu nove korisnike često je povezan s pravovremenim ažuriranjem raznih podataka, što ima značajan učinak na korisnička očekivanja i kompanijin vrije-dnosni lanac.

UpočetkupolakoipostupnoU radu s klijentima proces usvajanja raču-

nalstva u oblaku provodimo u tri faze.Prva je faza usklađivanje strategije raču-

nalstva u oblaku s klijentovom poslovnom strategijom jer dobra strategija računarstva u oblaku ne ignorira klijentovu poslov-nu strategiju, nego je objeručke prihvaća.

Jedan je od razloga za prelazak na raču-narstvo u oblaku značajna financijska

prednost koja proizlazi iz unajmljiva-nja potrebnih kapaciteta i pohrane

podataka iz zajedničkog okružja.Zatim slijedi identificiranje naj-boljeg modela računarstva u

oblaku za pojedinog klijenta, pri čemu se za klijente koji se

prvi put susreću s računar-stvom u oblaku preporu-

čena strategija odnosi na projekte koji u kratkom

vremenu postižu pozi-tivne rezultate.

Dobra je početna točka uvođenje plat-forme IaaS kao zamjene za poslužitelje s niskim stupnjem iskorištenosti ili pred istekom vijeka trajanja. Migracija razvoja programske podrške ili testiranja u oblak također je dobra početna strategija. Ta se područja često međusobno nadograđuju, što znači da imaju tri prednosti: fleksibil-nost za korištenje resursa na zahtjev, auto-matizirani proces kojim se skraćuje vrijeme uspostave te smanjenje troškova. Naime, nema potrebe za kupnjom novih posluži-telja jer oni neće biti potrebni nakon zavr-šetka faze razvoja i testiranja programske podrške.

Srednjoročni projekti smješteni u raču-narstvo u oblaku zahtijevaju više uloženog vremena i truda. Aplikacije koje se već izvode na virtualnim poslužiteljima dobri su kandidati za prelazak na računarstvo u oblaku jer su krajnji korisnici i admini-stratori sustava već upoznati s konceptom virtualizacije, a sustav već koristi standardi-zirane protokole. Dugoročni projekti smje-šteni u računarstvo u oblaku zahtijevaju značajnija ulaganja, ali isto tako rezultiraju značajnijim povratom ulaganja. Radi se o uslugama zasnovanima na računarstvu u oblaku koje su dostupne 24/7 na svim lo-kacijama. One obično zahtijevaju globalnu infrastrukturu i napredno poznavanje teh-nologija računarstva u oblaku.

Treća je faza u implementaciji odabir najboljeg modela računarstva u oblaku za određenu kompaniju, njene korisnike i IT odjel. U idealnom slučaju, IT odjel u kompaniji vodit će dizajn, implementaciju, operacije i upravljanje procesima veza-nim uz usluge zasnovane na računarstvu u oblaku. Tako je moguće konsolidirati veličinu, kupovnu moć, vještine i interno iskustvo u kompaniji kako bi se internim korisnicima, tj. poslovnim odjelima, pru-žila najbolja moguća usluga. Kako bi se povećala vjerojatnost da će poslovni odjeli uspjeti iskoristiti računarstvo u oblaku na najbolji mogući način, na projektima treba-ju raditi IT poslovni analitičari koji razumiju poslovne potrebe kompanije te pokretače dizajna usluga računarstva u oblaku, uklju-čujući arhitekturu, sigurnost i usklađenost sa zahtjevima pojedinih odjela.

AnAlize

Cloud computing

Prednosti koje kompanijama donosi računarstvo u oblaku

virtualizaciji odabranih poslovnih kompo-nenata računarstva u oblaku. Njime se za-obilazi određena tehnologija kako bi se ko-risniku ponudila vanjska mrežna platforma kojom se automatiziraju procesi i upravlja poslovnim procesima. Ako su model po-dataka i aplikacija za upravljanje radnim tokom (work-flow) zasnovani na računar-stvu u oblaku, zaposlenici se mogu spojiti na njih i konzistentno raditi na različitim aspektima projekta. Virtualizacija unosi no-vi sloj apstrakcije u računalstvo u oblaku te ga može učiniti još pokretnijim i prilagod-ljivijim. Ranije se određeni zadatak obav-ljao na procesoru nekog računala i rezul-tati su se pohranjivali na njegov čvrsti disk. Pojavom virtualizacije izvođenje zadatka i pohrana rezultata odvijaju se neovisno o točno određenom sklopovlju, a oboje se može dodijeliti nekim drugim sklopovskim jedinicama ako postoji problem s pohra-nom rezultata ili ako dođe do pogreške na sklopovlju na kojemu se zadatak trenutno izvodi. Krajnji se korisnici ne trebaju više brinuti gdje se pohranjuju njihovi podaci i tko ih procesira, ali ono u što svakako žele biti sigurni jest da će im njihovi sustavi biti na raspolaganju te da će im pričuvna po-hrana podatka i potrebna redundancija biti osigurani. Usluga u platformi Arhitekt može se relativno brzo ostvariti jer počiva izvan postojećeg kompanijina IT okružja.

Poslovni model Mrežni starosjedilac za-snovan je na računarstvu u oblaku, a ima jako malo procesa koji se odvijaju izvan ra-čunarstva u oblaku. Fokusiran je na jedan-na-jedan interakcije sa svojim korisnicima te na pravovremenu integraciju informacija. Kod korištenja poslovnog modela Mrežni starosjedilac računarstvo u oblaku znači izvođenje procesa eksterno, s potencijalom otvaranja novih poslovnih mogućnosti.

Pokretač je modifikacija poslovnog mo-dela Mrežni starosjedilac, a koristi pokret-ljivost kao osnovu za stvaranje novog poslovnog modela. Glavna je razlika u tome što su korisnici poslovnog mo-dela Pokretač pokretni, dok korisnici platforme


Tehnologije

D osadašnji trendovi u segmentu ser-verskih komponenata nemilosrdno iz godine u godinu probijaju nove

rekorde u brzinama pojedinih kompo-nenata, (CPU, memorija, sabirnice), ali mehanički se diskovi relativno dugo drže na razinama koje su po svemu sudeći došle do svojih limita. Tu smo jednostav-no došli do ograničenja koja nam je na-metnula sama fizika. Prema sadašnjem stanju tehnologije, još ćemo se načekati

da diskovi većih brzina od 20.000 rpm postanu tržišno standardne komponente. Puno se vjerojatnijim scenarijem od toga čini onaj da će u međuvremenu primat na tržištu diskova preuzeti flash tehnologija. Tehnologija kao takva i nije novost. Nje-ne začetke možemo prepoznati nekoliko desetljeća unazad, a promatrač koji se se sustavno bavi ovim tehnologijama širu primjenu zamjećuje već posljednjih ne-koliko godina.

U suvremenim informacijskim sustavi-ma upravo su storage komponente one koje hvataju priključak. Disproporciju u

brzinama pojedinih komponenata (CPU i memorija u odnosu na disk) moramo čim prije nadomjestiti. Nove se generacije računalnih sustava temelje na pristupu jeftinim klasterima brojnih računala ili pak na sofisticiranim mikroprocesorima kod kojih će se veličina tranzistora mje-riti ne više u mikronima nego u malom broju atoma u međusobnoj interakciji. U takvom okruženju naša će računala imati obilje vremena za odmor čekajući na svo-ju najsporiju kariku - mehanički disk.

OdzivdiskaPrema specifikacijama proizvođača,

kašnjenje odziva (latency) pojedinog dis-ka kreće se oko 2 ms, dok se propusnost prema specifikacijama kreće oko 400 MB/s. Ovdje se radi o teoretskim vrijed-nostima. U praksi je postizanje čak i 150 MB/s iz jednog diska gotovo nezamisli-vo. Teoretski, po disku možemo dobiti najviše 200 operacija u jedinici vremena (IOPS), dok ćemo u praksi ipak uzeti rea-lističnijih 150 IOPS.

Da bismo došli do količine diskova koja će nam biti potrebna da zadovoljimo po-trebe koje se stavljaju pred naš IT sustav, moramo uzeti u obzir i druge parametre koji su ključni kod projektiranja diskov-nih sustava poput veličine bloka (block size), tipa IO patterna (random ili sequ-ential), omjera tih patterna, omjera read i write operacija. Da ne spominjemo bu-dući prirast kapaciteta te testna i razvojna okruženja koje također zahtije vaju odre-đenu razinu kvalitete usluge, pa prema

Pohrana u trenuDesetljećima podatkovnim centrima dominiraju diskovni sustavi koji se tradicionalno temelje na pokretnim mehaničkim komponentama. Je li došlo vrijeme kada polako ali sigurno dominaciju preuzimaju diskovne komponente bazirane na flash čipovima? Vrijeme će zacijelo pokazati svoje, no trendovi ukazuju da je ovaj proces nezaustavljiv. Mehanički se diskovni sustavi sve manje vrte u našim datacentrima. Što je to što potajice počinje biti dijelom naše svakodnevice?

Mladen Portak

Texas Memory System - Model 820

Potpuna redundantnost svih komponenata kod svih modela RamSana

Logička slika koja prikazuje jednostavnost u samom dizajnu, koji je baziran na komponentama koje osiguravaju visoku propusnost

SAN Flash storage


Tehnologije

tome i planiranja. Unatoč kompleksnosti, računica je prilično jednostavna i kaže: što više diskova, tim više IOPS-a.

Svaki će se arhitekt sustava za pohranu podataka kod dizajna naći u već pozna-toj dilemi: kako jednim potezom zado-voljiti kapacitet i performanse sustava, a da pritom ne naruši zadanu cijenu? Ovo prvo danas i nije nekakav problem zbog sve nižih cijena po terabajtu po-hrane. No u kontekstu ispravnog diza-jna, performanse su ono što nam mo-že zadavati glavobolje. Bez obzira na cache memoriju, napredne algoritme i posebne funkcionalnosti diskovnih sustava, koji zacijelo doprinose per-formansama, dovoljan broj fizičkih diskova u pozadini jedino je na što se dosita možemo osloniti. Pritom se služimo jednostavnom jednadž-bom, krajnje pojednostavljenom: Ukupno (IOPS sustava) = 150 (max IOPS po disku) × broj diskova

Iako jednostavna, ova jednadžba i nije tako banalna jer velik broj dis-kova u pozadini donosi nove izazo-ve poput potrošnje, većeg udjela u RAID grupama, produljenje vremena oporavka u slučaju ispada pojedinog diska i sl.

Virtualizacijakaonadomjestak

Virtualizacija u segmentu diskov-nih sustava već je čitavo desetljeće prisutna i kao poluga koja pomaže u kompenzaciji funkcionalnosti veza-nih za performanse samog diskovnog sustava. Jedno od prvih rješenja ek-sterne virtualizacije široke primjene IBM je predstavio već davne 2003. godine (SAN Volume Controller). Rješenje je i danas zastupljeno u mnogim podatkovnim centrima koji zahtjevaju enterprise funkcinalnost u segmentu storage virtualizacije. Osnovna tehnologija koju virtualiza-cija donosi jest striping preko velikog broja RAID polja, čime izbjegavamo dodjelu određenih polja samo jednoj namjeni.

Virtualizacijske tehnologije mogu uvelike pomoći u poboljšanju loših performansi pozadinskih diskovnih sustava, ponajviše poboljšanjem iskoristivosti, kako kapacitivne (flek-sibilnim zauzećem pojedinih LUN-ova) tako i performansne (raspore-đivanjem opterećenja na veći broj diskova odn. spindleova). No ne za-boravite da se i kod virtualizacijskih tehnologija i dalje sve oslanja na tradicionalnu matematiku diskovnih podusustava - naš je čvrsti disk glav-na karika cijele priče.

Uvođenjem dodatnog virtualizacij-skog sloja s funkcionalnostima po-put stripinga, easy tieringa, live data migrationa, smart cahe algoritama te LUN mirroringa postojeće se dis-kovno okruženje izdiže na višu ra-zinu uz trenutni značajan doprinos učinkovitosti. Kod planiranja takvih

rješenja na prvom mjestu treba posvetiti iznimnu pažnju razumijevanju postojećeg okruženja i njegovih IO obrazaca. Neod-govarajući pristup planiranju siguran je put k rješenjima koja nas neće zadovoljiti.

TrendoviOvaj sam članak započeo predviđanjem

velike budućnosti za flash diskove. Mnogi će se od vas zapitati što je s tehnologijom SSD (Solid State Drive), koja je znantno prisutnija na tržištu od flasha. Pa idemo prvo ustanoviti razlike između SSD-ova i SAN Flash diskovnih sustava. Obje su

tehnologije bazirane na NAND čipovima (SLC, MLC, eMLC). Razlika je u tome što su SSD-ovi, koje danas nalazimo u tradi-cionalnim kontrolerima, u kombinaciji s tradicionalnim diskovima na zajedničkoj komunikacijskoj sabirnici te koriste po-stojeća zajednička kućišta i arhitekturu za komunikaciju i spajanje na servere.

SAN Flash diskovni sustavi prvenstveno su dizajnirani za postizanje visokih per-formansi i što nižeg odziva. Isključivo su bazirani na flash komponentama i obično se nalaze kao zasebne komponente sa zasebnom arhitekturom radi postizanja

TMS iSpod hAubEA sad malo zavirimo ispod haube jednog od vodećih igrača na području flasha. Ključni proizvodi Texas Memory Systema objedinjeni su u paleti pod nazivom RamSan. TMS RamSan rješenja koriste tehnologiju SLC odnosno eMLC NVM (nonvolatile memory). Temeljna je smjernica njihova dizajna prije svega ciljano iznimno nisko odzivno vrijeme dostupa, koje se mjeri u mikrosekundama, te izuzetno visok broj operacija u sekundi (IOPS) koje sustav podržava.Kod svih je novih tehnologija prvo pitanje koje ćete si postaviti koliko je to pouzdano; što se događa kod nestanka električne energije, ispada pojedinih memorijskih modula ili čitavih nodova. I tu RamSan ima odgovor. Svi su uređaji opremljeni dvostrukim napajanjem, redundantnim baterijama koje osiguravaju sigurnost podataka u slučaju nestanka električne energije te redundantnim RAID

kontrolerima. Na području redundantnosti modula za pohranu, kod modela RamSan 720/820 i na tom je polju učinjena hardverska zaštita na nivou samih memorijskih modula, tako da je svaki modul dodatno zaštićen spremanjem podataka na zrcalni modul. Sama arhitektura osigurava da nema jedincatog mjesta greške (no SPOF), ne postoji pojedina točka koja u slučaju kvara može izazvati ispad sustava. Svi su memorijski moduli zamjenjivi u radu u slučaju da postoji potreba (hot-swappable). Višestruki ventilatori osiguravanju hlađenje svih komponenata sustava. Sustav također raspolaže redundantnim RAID kontrolerima s vlastitim dodijeljenim procesorima koji osiguravaju hardversku RAID kalkulaciju te potpuno redundantnim komponentama za upravljanje sustavom i njegovo spajanje na SAN mrežu.Na memorijskim se modulima, na fizičkom nivou, radi zaštita

putem RAID 5 polja te dodatno na nivou svakog memorijskog modula kreirano je VSR (Variable Stripe RAID) polje radi zaštite od ispada čipova unutar memorijskih modula. VSR je patentirano rješenje koje omogućava varijabilni stripe size na nivou RAID grupe i prvenstveno doprinosi skalabilnosti u slučaju kvara čipa unutar memorijskog modula.Kapaciteti, ovisno o modelu, počinju već od 1 TB pa sve do 20 TB korisnog prostora raspoloživog nakon RAID kalkulacije te se kao takvi odlično uklapaju u scenarije manjih i srednjih stand alone storage sustava, odnosno kao perfomansne nadogradnje na velike enterprise instalacije.Što se tiče konekcija s vanjskim svijetom, postoje dvije opcije: standardna 4×8 Gbps Fibre Channel konekcija ili 4×40 Gbps Infinband konekcija. Očekujemo implementaciju 16 Gbps FC konekcije.

Redundantni eMLC Flash modul koji nalazimo u modelima 720/820

SAN Flash storage

visokih performansi i niskih odzivnih vre-mena.

Tvrtka Texas Memory System lider je u ovom segmentu s preko 30 godina prisut-nosti na tržištu flash diskovnih rješenja. Nedavna IBM-ova akvizicija TMS-a dobar je pokazatelj trendova na ovom području. IBM nije jedina kompanija koja ulaže značajne napore kako bi se flash diskov-ni sustavi približili korisnicima te tako doprinijeli rješavanju uskih grla koja se u suvremenim visokoperformansnim susta-vima pojavljuju na području odziva tradi-cionalnih diskovnih sustava. TMS sa svo-jom paletom produkata već danas pokriva gotovo sve segmente tradicionalnih rje-šenja za pohranu, a kroz već spomenutu virtualizacijsku tehnologiju omogućavaju implementaciju sinergijskih rješenja koja kombiniraju flash module i tradicionalne diskove, uz bitno bolja vremena odziva i performanse.

Na tržištu je pri-sutan velik broj rješenja u segmen-tu flash storagea koja svojom funk-cionalnošću odgo-varaju izazovima suvremenih infor-macijskih sustava, koje obilježavaju sve veće količine podataka, i sve ra-

znolikijih radnih opterećenja uz korisnike koji i dalje zahtjevaju razumna vremena odziva. Flash diskovni sustavi postaju sve atraktivniji i zbog pada cijena ključnih flash komponenata.

Zaštojeflashbitan?Što nam flash storage donosi? Tehnološ-

ka poboljšanja u svim IT segmentima, pa tako i u storage svijetu, idu u smjeru opti-mizacije sustava, bolje iskoristivosti, reza-nja troškova održavanja i povećanja per-formansi, uz izbjegavanje monolitnih su-stava koji po svojim gabaritima i potrošnji električne energije odudaraju od prioriteta suvremene IT organizacije. Kada govori-mo o flash diskovnim sustavima, gotovo da se uklapaju u svaki pojam suvremenog IT okruženja, sa sigurnošću donose odgo-vore na mnoge izazove i u samom startu pokazuju svoju vrijednost i isplativost.

Projekcije IDC-a govore da će tržište

flash diskovnih sustava isporučenih u pe-riodu od 2011. do 2016. godine porasti sa 1,7 na 5,6 milijardi USD, odnosno za čitavih CAGR 26,8%. Zacijelo zanimljivih pet godina za flash tehnologiju, pogotovo ako pretpostavimo da će njena cijena pa-dati u skladu s Mooreovim zakonom (ili njegovim sve češćim revizijama kod kojih je pad cijene u odnosu na performanse još značajniji), što ukazuje na znatno veći tr-žišni rast u smislu kapaciteta odn. proda-nih jedinica.

Nakon svega napisanog, nevjerni će To-me i dalje s rezervom promatrati flash su-stave u kontekstu preuzimanja dominacije u svijetu diskovnih sustava. No jedno je sigurno: flash tehnologije danas zauzimaju sve više prostora u našim podatkovnim centrima. Naš dobri stari hard disk još uvi-jek je tu i sigurno je da će još neko vrijeme ostati. Kod projektiranja diskovnih sustava on još uvijek može odgovoriti na veći-nu zahtjeva koji se pred njega stavljaju, pri čemu mu SSD-ovi, napredni softverski algoritmi, ali i virtualizacija diskovnih su-stava znatno pomažu da odoli zubu vre-mena. Ovim tehnologijama u pomoć pri potpori njegovu veličanstvu brzovrtećem čvrstom disku priskače i flash tehnologija koja s vrlo malim udjelom u cjelokupnom rješenju može donijeti znatna poboljšanja u zadovoljavanju različitih poslovnih za-htjeva. Danas kao pomoć i komplementar-na tehnologija, a već sutra… tko zna.

Tehničke karakteristike IBM/TMS Flash produkata

U PRODAJIwww.bug.hr/webshop

Sabrana djela Bugovih legendarnih kolumnista, Olega Maštruka i Ive Špigela:

točka

čovjek

BUG

BIBLIOTEKA IT.KOLUMNE o l e G m a Š t r u k o

U PRODAJIwww.bug.hr/webshoptočka

čovjekIvo ŠpIGel

Kudto ide?BIBLIOTEKA IT.KOLUMNE

I v o Š p I G e l

BUG


http://www.bug.hr/webshop

0


SigurnoSt

Manualno uklanjanje malicioznih aplikacija

V rijeme kada su maliciozne aplikacije na sva zvona oglašavale svoju prisut-nost na računalu odavno je iza nas, a

suvremeni će maliciozni kôd nastojati što du-lje ostati neprimijećen jer ono što ne vidite, ne možete ni ukloniti.

Što je zapravo malware? Ukratko, malware ili maliciozni kôd svaka je ona aplikacija ko-ja se na naš sistem instalira bez našeg znanja i volje, koja nam ne nudi jednostavan način deinstalacije, a čije je izvršavanje (uvijek malicioznog) payloada skriveno od korisnika. Antivirusni alati ovakve aplikacije u pravilu detektiraju s pomoću potpisa (signature) od-nosno definicije koja jednoznačno identifici-ra određeni tip malicioznog koda. Potpis ili definicija (ovi su termini u ovom kontekstu sinonimi) nije ništa drugo nego hash vrijed-nost dobivena nakon provlačenja koda kroz određeni hash algoritam (npr. MD5 ili SHA). Zbog navedenog nam antivirusni alat koji ni-je ažuriran najnovijom bazom definicija neće

biti od velike pomoći. Antivirusni alati nude i mogućnost heuristike kojom se maliciozni kôd detektira na temelju njegova ponašanja, ali ovo u pravilu nije naročito precizno (una-toč tvrdnjama proizvođača AV softvera) i vrlo često ima mnogo false positive detekcija.

…ačemuslužiovajproces?Alati koje ćemo spominjati kroz ovaj tekst

dio su paketa Sysinternals. Riječ je o besplat-nom paketu izvrsnih alata za nadzor i konfi-guraciju operacijskog sustava, a svaki je alat moguće preuzeti i zasebno.

Cijeli proces malware troubleshootinga mo-žemo podijeliti u tri faze: detekciju, neutra-lizaciju i čišćenje. Process Explorer alat je koji će nam pomoći u prve dvije faze, i to tako što će prikazati detalje objekata koji čine okosnicu svakog operacijskog sustava - procese. Uz navedeno, Process Explorer može prikazati i DLL (Dynamic Link Library) datoteke mapirane unutar virtualnog adre-

snog prostora pojedi-nog procesa. Ovo je vrlo bitno za detek-ciju malwarea jer se maliciozni kod često infiltrira kao (nepot-pisani ili neovjereni) DLL unutar adresnog prostora legitimnog procesa. Kako ovim alatom prepoznati maliciozan proces? Ova zadaća zahtijeva određeno iskustvo, ali postoje i neki očiti znakovi koji nam ot-krivaju da bi proces mogao biti malicio-zan. Prvo što bismo trebali napraviti unu-

tar sučelja Process Explorera jest dodati stup-ce Company Name i Verified Signer.

Ovi nam stupci pokazuju tko potpisuje određeni proces i je li taj potpis verificiran. Ako proces nije potpisan ili ga je potpisala neka (respektabilna) tvrtka, ali potpis nije ovjeren - to je sasvim sigurno znak za uzbu-nu. Procesi unutar Process Explorera prikaza-ni su različitim bojama, a boja na koju mo-ramo obratiti pažnju prilikom malware trou-bleshootinga jest ljubičasta. Ta boja prikazuje zapakirane procese, što zapravo znači da su procesi šifrirani ili komprimirani. Ovu tehni-ku koriste i legitimne aplikacije (npr. Skype), ali će je vrlo često koristiti upravo one ma-liciozne jer tako izbjegavaju detekciju na temelju potpisa (pakiranjem se mijenja hash vrijednost koda pa antivirus ne detektira ništa sumnjivo). Još neki znakovi koji indiciraju da je riječ o malicioznom kodu jesu sumnjive TCP/IP konekcije koje proces uspostavlja te sumnjivi stringovi unutar koda samog proce-sa. String je čitljivi fragment koda, koji nam često može mnogo reći o njegovoj naravi tj. payloadu konkretnog malwarea. Aktivne TCP/IP konekcije i stringove pojedinog pro-cesa možemo vidjeti kroz Process Explorer.

UbijmenježnoKada detektiramo maliciozni proces (ili više

njih), prelazimo na drugu fazu - neutrali-zaciju. Cilj je ove faze ubiti sve malicio-zne procese jer ovakvi aktivni procesi imaju otvoren handle prema malicioznoj datoteci na disku pa takvu datoteku nećemo moći ukloniti dokle god su oni aktivni. U najjedno-stavnijem ćemo scenariju imati jednu malici-oznu instancu koju ćemo Process Explorerom jednostavno ubiti. U slučaju malwarea koji kreira dvije instance u svojevrsnom watchdog sistemu, gdje jedna instanca oživljava drugu ako joj se nešto desi, možemo prvo pokušati

Možemo li i bez antivir usa?Uvjeren sam da je svaki čitatelj ovog časopisa svjestan važnosti antivirusnog alata i da ga ima instaliranog na svom operacijskom sustavu. No ako bih vas upitao koliko ste novca spremni staviti na okladu da na vašoj radnoj stanici ipak postoji komadić malicioznog koda koji se provukao ispod radara antivirusnog alata, koliki bi taj iznos bio?

Mate Strgačić

Autor je svoj maliciozni kod potpisao kao Twain Working Group, ali nam Autoruns govori da nešto nije u redu s potpisom. Pseudoslučajni naziv izvršne datoteke potvrda je njene malicioznosti

0


suspendirati obje instance pa ih zatim eliminirati. Ako se maliciozni proces ponovno pojavljuje nakon što smo ga ubili, a nismo sigurni što ga pokreće ili ga pokreće neki vitalni proces koji ne smijemo eliminirati, na scenu stupa Process Monitor. Ovim alatom možemo dobiti uvid u sve akcije koje pojedini procesi izvode unutar datotečnog su-stava, registra ili mrežnog podsustava, pa će nam tako pokazati i što započinje pojedini proces ili koji proces ima otvo-ren handle prema nekoj datoteci na dis-ku koju želimo, a ne možemo izbrisati.

Ovaj će alat generirati golem broj za-pisa, tako da su za ispravnu interpreta-ciju njegovih rezultata ključni ispravno postavljeni filtri. Ako bilo iz kog razloga ne uspijevamo eliminirati maliciozni proces, možemo pokušati s bootom u Safe Mode (With Networking) pa ako malware nije aktivan u tom načinu ra-da, čišćenje možemo odraditi iz tog okruženja. Ako je malware aktivan i u Safe Modeu, jedino je rješenje startanje računala s alternativnog medija i offline pristup kompromitiranom operacijskom sustavu. Ako se pitate zašto biste uz Safe Mode odabrali i mrežnu podršku, odgovor je jednostavan. Spomenuli smo da je neovjeren potpis koda očit znak za uzbunu. Za ovjeru koda koriste se cer-tifikati, tj. PKI infrastruktura. Procedura potpisa teče na način da autor hashira kôd, hash šifrira svojim privatnim ključem, a dobivenu vrijednost umeće u jedan od headera unutar samoga koda. Alati koji veri-ficiraju validnost potpisa hashiraju kôd istim algoritmom te javnim ključem autora deši-friraju onu vrijednost koju je autor umetnuo prilikom ovjere.

Ako se hashovi podudaraju, kôd je validan. Ako se bilo iz kog razloga ne podudara-ju, alat javlja da ne može verificirati potpis

(Unable to Verify). Tijekom ovakva procesa verifikacije alat mora provjeriti i CRL (Certifi-cate Revocation List). CRL je lista povučenih certifikata pojedinog Certificate Authority entiteta, a nalazi se na Internetu. Iz ovog je razloga neophodno da i alat koji verificira potpis ima pristup Internetu. Ako smo sigurni da je naše računalo zaraženo, prva stvar koju moramo napraviti jest ukloniti ga s mreže jer će maliciozna aplikacija najčešće željeti

preuzeti još malicioznog softvera s weba ili će se (ako je riječ o virulen-tnom crvu) infekcija ra-pidno proširiti i na dru-ga računala u internoj mreži. Zbog navedenog treba odvagnuti koji je postupak u konkretnom slučaju smisleniji, od-nosno treba li računalo ostaviti online ili ga valja ukloniti s mreže.

Nasapunaj,isperipaponovi

Nakon neutralizacije svih malicioznih proce-sa prelazimo na treću i finalnu etapu - čišćenje. Alat koji će nam pomo-ći tijekom ove faze jest Autoruns. Autoruns je

klasični ASEP (Autostart Extensibility Point) monitor koji će nam prikazati koje se aplika-cije podižu zajedno s operacijskim sustavom. Maliciozni kôd koji se ne bi startao zajedno s operacijskim sustavom ne bi bio naročito uspješan. Bilo je i ovakvih primjera kroz povijest (npr. crv Code Red), ali ovakvo je ponašanje iznimno rijetko i izuzetak od pra-vila. Nakon što kroz ovaj alat detektiramo sve maliciozne ASEP zapise unutar registra i vidi-mo gdje se unutar datotečnog sustava nalaze maliciozne datoteke vezane za te zapise, jednostavno ćemo sve ove objekte ukloniti. Ovaj alat ima i mogućnost skeniranja offline operacijskog sustava, tako da ćemo upravo njega koristiti u prije opisanom scenariju alternativnog boota kojemu moramo pribjeći kod malwarea čiji proces ne uspijevamo ne-utralizirati. Nakon ove faze ponovno pokre-ćemo računalo te provjeravamo sve aktivne procese i ASEP zapise. Ako više nemamo ma-licioznih procesa i/ili zapisa - posao je obav-ljen. Ako se maliciozni procesi ili ASEP zapisi ponovno pojavljuju, moramo ponoviti sve tri faze jer nam je nešto zasigurno promaklo.

Povremena skeniranja sustava alatima Process Explorer i Autoruns definitivno su poželjna i sigurno će povećati onaj iznos oklade sa početka ove priče. Uredno ažuri-rani antivirusni alat i dalje ostaje okosnica sigurnosti osobnog računala, a ova procedura ni u kom slučaju ne bi trebala biti njegova alternativa, već samo nadopuna.

DA bisMo znAli o čEMu govoRiMo Kada se govori o ovoj temi, često se spominju pojmovi koji tipičnom računalnom korisniku ne moraju biti poznati. Radi potpunosti izlaganja, ovdje ćemo nabrojiti samo one najčešće.

Virusi su vjerojatno najpoznatiji soj malware aplikacija. Njihova je osnovna karakteristika da za svoje funkcioniranje trebaju neki izvršni program čiji kôd inficiraju te se zajedno s njim pokreću. Za propagaciju koriste ljudski faktor, odnosno različite vidove socijalnog inženjeringa.

Crvi (worms), za razliku od virusa, samostalne su (stand-alone) aplikacije pa za svoje pokretanje ne trebaju izvršni (host) program. Za propagaciju koriste različite propuste unutar operacijskog sustava ili aplikacija te ne zahtijevaju ljudsku interakciju, što ih čini opasnijima od virusa.

Trojanci se korisniku najčešće prezentiraju kao bezopasni alati, a zapravo je riječ o aplikacijama koje malicioznom korisniku (između ostaloga) mogu omogućiti udaljeni pristup računalu, što mu u konačnici pruža priliku za cijeli niz malicioznih radnji. Ne repliciraju se sami, već se kao i virusi oslanjaju na korisnika, ali su za razliku od virusa ovo samostalne aplikacije.

Botovi (bots) aplikacije su koje će, kada se jednom instaliraju na žrtvino računalo, uspostaviti vezu sa C&C (Command and Control) poslužiteljem i čekati na naredbe od tog entiteta. Skupine ovako zaraženih računala sačinjavaju botnet mreže, a najčešće se koriste za DDoS napade, slanje ogromne količine spama ili click-fraud prevare.

Rootkit je alat koji sâm po sebi nije maliciozan, ali se koristi za skrivanje malicioznih procesa i datoteka tako da je njegova prisutnost na sustavu definitivno indikativna i nepoželjna. Uz ove, najčešće tipove malwarea valja spomenuti i adware, koji će nas zasuti neželjenim reklamama, te spyware, čija aktivnost može uvelike varirati, ali najčešće za cilj ima sakupljanje osobnih informacija korisnika računala.

Payload je pojam koji označava dio izvršnog koda malwarea koji radi konkretnu štetu, ali u ovisnosti o kontekstu može označavati i vrstu štete koju malware uzrokuje.

Vektor infekcije označava putanju kroz koju je malware ušao u naš operacijski sustav ili internu mrežu. Najčešće su to propusti unutar klijentskih ili poslužiteljskih aplikacija, USB mediji ili socijalni inženjering.

Za malware koji se nalazi u okruženju unutar kojega se može propagirati i inficirati računala kažemo da je in the wild. Za razliku od ovakvog malwarea, non-wild ili Zoo malware jest onaj koji se razvija u laboratoriju, a najčešće radi testiranja ili kao proof of concept. Vrlo često kôd naročito uspješnog malwarea bude suptilno modificiran iz raznih razloga (npr. kreiranje agresivnijeg payloada) i tada govorimo o novoj varijanti već postojećeg malwarea.

Možemo li i bez antivir usa?

Na slici vidimo način djelovanja jednog User mode rootkita. Proces Explorer kroz modul Ntdll.dll želi saznati koji su procesi aktivni na sustavu. Rootkit presreće odgovor i od navedenog modula skriva maliciozni proces tako da ga u konačnici ni mi ne vidimo iako je itekako aktivan na sustavu

DIGITALNA RADIONICA

i poslije DES-a kako bi se šifrirala poruka m, na način: DES-X(m) = k2 XOR DESk(m XOR k1). Efektivna duljina ključa povećala se za 119 - log2(M) bitova, gdje je M broj cri-bova. Izbjeljivanje ključa poveća-va otpornost na diferencijalnu i li-nearnu kriptoanalizu, no efektivna duljina ključa DES-X-a danas više nije dovoljna.

DES je još i danas u uporabi u inačici “trostrukog DES-a” (3DES, TripleDES), koji je kompatibilan s klasičnim DES-om, s razlikom što se uzastopno aplicira postupak šifriranje-dešifriranje-šifriranje,

svaki put drugim ključem k1, k2 i k3, na način: c = DESk3(DES-1

k2(DESk3(m))), gdje je m otvoreni tekst, a c šifrat; postupak je reverzibilan. Efektivna duljina klju-ča ipak nije trostruka, već u najboljem slučaju dvaput dulja od klasičnog DES-a. Nacionalni institut za stan-darde SAD-a (NIST) pretpostavlja da će 3DES pružati dostatnu sigurnost sve do 2030. godine, pa ga i danas možemo naći u primjeni u novčanim transakcijama i jednostavnijim uredskim aplikacijama, no njegova ga sporost jako ograničava u primjeni na mnogim dru-gim područjima.

Nove idejePored napora za poboljšanje standarda, pojavile su

se i brojne nove blokovske šifre. Jedna od njih bila je SAFER (Secure And Fast Encryption Routine), šifra s blokovima duljine 64 bita, ključevima duljine 40, 64 ili 128 bitova (u to su doba američki izvozni zakoni dozvoljavali algoritme s duljinom ključa od samo 40 bitova) i četiri kola. Na SAFER se namjerio danski ma-tematičar Lars Knudsen, koji je brzo pronašao manje nedostatke u algoritmu. James Massey, autor Safera, odgovorio je poboljšanim inačicama SK-40, SK-64 i SK-128 - službeno je “SK” značilo Strengthened Key

anas su mišljenja o DES-u podije-ljena, no ništa ne može umanjiti njegov značaj u popularizaciji krip-tografije. Objektivno možemo reći da DES nema stražnjih vrata iako je NSA dizajnirala supstitucijske mo-dule i evidentno je da u 5. S-ku-tiji egzistira vrlo slaba linearnost. Ta linearnost omogućava linearnu kriptoanalizu i pronalaženje klju-ča za 243 cribova (poznatih parova otvoreni tekst - šifrat). Martin Hell-man i Whitfield Diffie sa Stanfor-da procijenili su još u drugoj polo-vici sedamdesetih da je s postoje-ćom tehnologijom sasvim ostvariva konstrukcija superračunala koje može izvesti napad iscrpljujućim pretraživanjem ključeva. Njihova pred-viđanja potvrđena su 1998. godine, kada je paralel-no računalo sa 1.856 procesora, nazvano DES Crac-ker ili Deep Crack, otvaralo DES za 56 sati; uz po-boljšanja postupak je kasnije ubrzan na manje od 24 sata. Nakon nekoliko godina projekt COPACABA-NA postigao je sličan uspjeh uz još niže troškove. Očito, klasični DES morao se poboljšati ili zamijeni-ti sasvim novim standardom. U prilog poboljšanju iš-la je već razvijena hardverska i softverska aplikaci-ja standarda.

ZakrpePrvo je 1981. godine Ingrid Schaumüller-Bichl pred-

ložila generaliziranu DES shemu (GDES). Izvela je ne-koliko inačica, ali su Adi Shamir i Eli Biham pokazali da je GDES osjetljiv na diferencijalnu kriptoanalizu, a brze su inačice čak i nešto manje sigurne od izvor-nog DES-a. Ron Rivest je tri godine kasnije predlo-žio jednostavno rješenje uz minimalnu nadogradnju standarda, nazvanu “izbjeljivanje ključa” (key white-ning). Na osnovni 56-bitni ključ k dodavala su se još dva 64-bitna ključa k1 i k2 koja su se aplicirala prije

kriptografija Mladen Viher, [email protected]

DES ii

Standardizacija i komercijalizacija

kriptografije, koja je sedamdesetih

godina počela s DES-om, bila

je zaslužna što su se ovim

područjem počele intenzivno baviti

privatne tvrtke i sveučilišta.

Krug stručnjaka kompetentnih

za kriptografiju ubrzo se

proširio i oni su stvorili osnovu za suvremenu

kriptografiju koja je našla primjenu

na raznim područjima

92 srpanj 2013. MrEŽa

DES Cracker ili popularnije Deep Crack paralelno je računalo koje je moglo otvoriti DES za manje od jednog dana. Njegova je cijena 1998. godine iznosila 250.000 USD

Doba akademičara

gruba SilaNapad iscrpljujućim pretraživanjem ključeva (brute-force attack ili exhaustive key search) izvodi se sustavnim ispitivanjem svih mogućih ključeva nad nekoliko poznatih parova otvorenog teksta i kriptograma. U najgorem slučaju morat ćemo pretražiti cijeli prostor ključeva, no postoji isto takva malena vjerojatnost da ćemo ključ pogoditi i iz prvog pokušaja. Koliko ćemo stvarno pokušaja trebati da

bismo s određenom vjerojatnošću pogodili ključ, možemo izračunati (v. okvir “Rođendanski napad”). Napad iscrpljujućim pretraživanjem ključeva univerzalni je kriptoanalitički napad, ograničen jedino tehničkim značajkama računala napadača. Grubo rečeno, ako algoritam nema drugih nedostataka, njegova otpornost na ovaj napad eksponencijalno raste s povećanjem dužine ključa.

Napad na strojne šifre, poput njemačke Enigme na slici, također je u suštini bio napad iscrpljujućim pretraživanjem ključeva

Blowfish je Feistelova šifra nalik na CAST-128, autora Brucea Schneidera, još jedna blokovska šifra u javnoj domeni. Koristi 64-bitne blokove podataka, ključ du-ljine 32 do 448 bita i 16 kola. Njene S-kutije ovise o ključu, tako da je osjetljiva na slabe ključeve s puno nula, ali se i danas smatra jakim algoritmom. Među najpoznatijim blokovskim šiframa na prijelazu tisućlje-ća bila je i ruska GOST28147-89 (Gosudarstvenij stan-dard, državni standard broj 28147 iz 1989. godine), koja je poboljšana inačica američkog DES-a. Također koristi 64-bitne blokove podataka, duži ključ od 256 bita i 32 kola, ali je funkcija kola puno jednostavnija. Smatra se jakom šifrom sa životom ključa od barem 232 blokova. Vrlo je dobro istražena, a najuspješniji napad izveo je grčki matematičar Nicolas Courtois ko-

ji ju je otvarao 2010. godine iz 2100 po-kušaja, ali uz velike hardverske zahtjeve i obilje kriptograf-skog materijala.

Akademska zajedni-ca značajno je una-prijedila kriptografiju i posvetila joj je veliku pažnju. Nakon rigoro-zne matematičke re-cenzije kriptografskih primitiva preostali su samo sigurni i učinko-viti algoritmi i sve je bilo spremno za slje-deću veliku standar-dizaciju o kojoj ćemo pisati u nastavku.

Serija napisa Digitalna

radionica - kriptografija

pružit će pregled suvremene kriptografije

kroz niz dobrih i loših primjera

iz prakse. Balansirajući

između strogog matematičkog

formalizma i kvalitativnog opisa Mrežin će suradnik

nastojati pružiti čitko ali i dalje

korektno štivo o kriptografiji kao nezaobilaznoj disciplini za svakog IT

stručnjaka.

kriptografija Mladen Viher, [email protected]

(ojačani ključ), ali se u kriptografskim krugovima go-vorkalo da zapravo znači “Stop Knudsen”. Šifra ko-risti dvije S-kutije generirane diskretnim eksponen-ciranjem 45x, logaritmiranjem log45x i tzv. difuznim slojem s pseudo-Hadamardovom transformacijom. Najnovije su inačice SAFER+ i SAFER++; Bluetooth standard koristio je inačicu SAFER+ algoritma. Mnogo je gore prošao FEAL (Fast data Encipherment ALgo-rithm) autora Akihira Shimizua i Shojija Miyaguchi-ja iz 1987. godine. Osjetljivost ove Feistelove šifre s blokovima duljine 64 bita, ključem duljine 40 bitova i četiri kola na diferencijalnu kriptoanalizu otkrili su Bert den Boer i Sean Murphy. Japanski dvojac odgo-vorio je poboljšanim algoritmom s osam kola, ali su se tada na nju okomili Eli Biham i Adi Shamir, ponovo ostvarivši proboj puno prije iscrpljujućeg pretraživa-nja ključeva. Na daljnje poboljšavanje povećavanjem broja kola Biham i Shamir uspjeli su postići proboj ako je broj kola manji od 32.

Massey je imao više uspjeha s algoritmom IDEA (International Data Encryption Algorithm), koji je 1990. godine razvio u suradnji s Xuejiaom Laijem. Šifra koristi brze operacije XOR, zbrajanje i množe-nje modulo 16 i ima blokove duljine 64 bita, ključ duljine 128 bitova i osam kola uz još jedno završno transformiranje. Patent na IDEA-u istekao je prošle godine i sad se može slobodno koristiti, a IDEA slo-vi za jaku šifru. Kanadska šifra CAST5, čiji su autori Carlisle Adams i Stafford Tavares, Feistelova je šifra s blokovima duljine 64 bita, ključem duljine 40 do 128 bitova i 16 kola. Funkcija kola koristi XOR operacije, zbrajanje i množenje modulo 16 te rotiranje bitova u bloku. Algoritam je djelomično zaštićen, odnosno može se koristiti u nekomercijalne svrhe, a kanadska kriptografska agencija odobrava ga za službenu upo-rabu u inačici CAST-128. Ronald Rivest 1994. godine objavio je šifru pod nazivom RC5 (kratica od Rivest Cipher 5). To je Feistelova šifra u kojoj se u istom kolu šifriraju obje polovice bloka, koji može biti dužine 16, 32 ili 64 bitova. Duljina ključa vrlo je fleksibilna i može iznositi do 2.040 bitova, a broj kola može biti do 255. Najčešće se koristi u inačici sa 64-bitnim blo-kom podataka, 128-bitnim ključem i 12 kola. Funkcija kola koristi brze operacije s bitovima: XOR, zbrajanje i oduzimanje modulo 2 te cikličke rotacije. Nedavno je Distributed.net demonstrirao otvaranje 56-bitnog i 64-bitnog RC5.

MrEŽa srpanj 2013. 93

rođEnDanSki napaD

Neobičan naziv ovog napada potječe iz tzv. rođendanskog paradoksa: “Kolika je vjerojatnost da u razredu od 24 učenika dvoje njih ima rođendan na isti dan?” Uz neznatno pojednostavljenje problema da godina traje točno 365 dana, dobivamo neočekivani rezultat da vjerojatnost iznosi - v. (1) - tek nešto malo manje od 54%. Posljedica je rođendanskog paradoksa ta da možemo očekivati kako ćemo iscrpljujućim pretraživanjem svih mogućih ključeva do otvaranja kriptograma doći puno prije nego što ih stvarno sve isprobamo. Konkretno, da bismo s vjerojatnosti p pogodili ključ od H kombinacija, očekujemo da nam je potrebno “samo” n pokušaja, v. (2). Stavimo li p = 0,5 i broj kombinacija DES-a H = 256, dobivamo 3,16×108 pokušaja, što nije mnogo (316 milijuna).

3DES je inačica DES-a koja efektivno produžuje ključ na 80 do 112 bitova, a ima prednost što može koristiti postojeća hardverska i softverska rješenja

S povećanjem duljine ključa broj pokušaja eksponencijalno raste. Danas se smatra da tek ključevi sa 128 i 256 bitova dužine jamče sigurnost blokovske šifre protiv rođendanskog napada



DIGITALNA RADIONICA

Tkoskimrazgovara?Zadatak Netflowa vrlo je jednostavan - otkriti nam tko

s kim razgovara na našoj računalnoj mreži, preko koje mrežne opreme, kojim protokolom i na kojim mrežnim portovima. Iako ovo možda zvuči kao jednostavna infor-macija, kada malo razmislimo o detaljima mrežnih proto-kola, vidjet ćemo da cijela stvar u biti i nije jednostavna. Uzmimo za primjer npr. TCP mrežni promet, koji danas ionako čini veliku većinu mrežnog prometa na lokalnim računalnim mrežama, ali i na Internetu.

Kod TCP mrežnog prometa uspostavlja se sjednica izme-đu klijentskog računala i poslužitelja, recimo na ciljnom mrežnom portu 80, što je ekvivalentno HTTP-u. I recimo da sada jedan korisnik skida veliku količinu podataka (npr. DVD od 4 GB). Ako je veza između poslovnice 10 Mbps, jasno je da će ovo skidanje itekako potrajati - u idealnim uvjetima možemo reći da će trajati barem jedan sat,

SIGURNOST Piše:Bojan Ždrnja, [email protected]

Netflow

Vječno pitanje koje

muči mrežne administratore

jest: tko je pojeo link? Rješenje na ovo pitanje

zapravo je vrlo jednostavno -

Netflow će vam pružiti uvid u sve ove podatke i još

puno, puno više

jerujemo da možemo sa sigur-nošću reći da danas svaka firma kojoj je stalo do svog poslova-nja ima implementiran neki na-čin nadzora rada svoje računalne mreže. Takav se nadzor uglav-nom sastoji od aktivnih provje-ra stanja i rada mrežnih uređaja poput usmjerivača i preklopnika. Aktivne probe tako svakih neko-liko minuta provjeravaju različite parametre rada poput zauzeća memorije i procesora, ali i zauze-ća linka po pojedinim sučeljima uređaja.

Tako se mrežnom administra-toru omogućava pravovremeno upozoravanje prilikom uočenih problema - npr. ako je link zauzet 80% ili više, mrežnog je admini-stratora moguće upozoriti na potencijalni problem u radu mreže. Ovi se problemi najčešće manife-stiraju kada je riječ o udaljenim lokacijama poput poslovnica, kojima je potrebna stabilna veza prema središnjoj lokaciji. Naravno, nakon što smo otkrili da je link zauzet, logično pitanje koje se postavlja jest: zbog čega? Ovisno o pojedinom slučaju, administra-tor može dalje ručno pregledavati stanje pojedinih sučelja uređaja, pa hijerarhijski analizirati što se de-šava ne bi li otkrio krivca. Jasno je da je ovakav na-čin rada vrlo nepraktičan i k tome zahtijeva izravnu aktivnost mrežnog administratora.

Zbog toga zapravo čudi što se danas broj tvrtki ko-je koriste Netflow za nadzor mrežnog prometa na-žalost još uvijek može nabrojiti na prste. A Netflow je tako jednostavan odgovor na pitanje iz podnaslo-va - pa da vidimo kako.

Jedemo linkove

Potrošnju mrežnog prometa po sučelju preklopnika sada je vrlo jednostavno vizualizirati

NETflOw, jflOw, SflOw, cflOwKao što smo već u glavnom tekstu spomenuli, Netflow je razvio Cisco kako bi omogućio prikupljanje informacija o IP mrežnom prometu. Netflow flow je tako zamišljen kao skup od sedam podataka koji omogućavaju jednoznačno definiranje jedne podatkovne sjednice. Podaci koji čine jedan flow jesu ulazno sučelje na uređaju, izvorna i ciljna IP adresa, IP protokol, izvorni i ciljni mrežni port te IP tip servisa (Type of Service). Ova grupa od sedam podataka, dakle, čini jedan flow te je kao takva temelj Netflow protokola inačice 5, koja je i danas najčešće korištena inačica protokola.Kako je popularnost Netflow protokola s vremenom rasla, što zapravo uopće nije začuđujuće jer, vjerujemo, svi možete primijetiti da je riječ o izuzetno korisnim

podacima koji napokon mrežnom administratoru omogućavaju dolazak do informacija do kojih je inače vrlo teško doći, u Ciscu su također postali svjesni da inačica 5 nije dovoljno fleksibilna za sve potrebe ovog korisnog protokola.Cisco je tako izbacio još nekoliko inačica protokola, od kojih je najprihvaćenija postala inačica 9. U njoj je omogućeno definiranje predložaka, što je bio glavni preduvjet za stvaranje flowova koji nose informacije o IPv6 protokolu, MPLS-u i nekim drugima.Naravno, kao što možete vidjeti, dosad smo spominjali samo Cisco. Iako su i drugi proizvođači mrežne opreme prepoznali korist Netflowa, čisti strah od imena ovog mrežnog diva (i vjerojatno njihove vojske odvjetnika) natjerao je

druge proizvođače mrežne opreme da svoje implementacije Netflow protokola drukčije nazovu, makar Cisco zapravo nikad nije proglasio vlasništvo nad Netflow protokolom.Zbog toga se danas možemo susresti s čitavim nizom Netflow protokola - Juniper Networks tako Netflow naziva Jflow ili Cflow, HP svoj naziva NetStream, Citrix AppFlow itd. I u cijeloj priči tu je još i sFlow. No ne zamarajte se s ovom čitavom silom inačica - većina aplikacija za analizu Netflow protokola podržava sve navedene tako da ćete bez obzira na proizvođača svoje mrežne opreme ipak moći uživati u bogatstvu informacija koje vam nudi Netflow i brzo (ili barem brže) otkrivati što se dešava na vašim mrežama.


omogućava identifikaciju malicioznog mrežnog pro-meta i korisnika koji narušavaju našu sigurnosnu poli-tiku. Kao što ćete vidjeti u nastavku, Netflow je izrazito moćan kod detekcije ovakvih prijestupa, tako da nas zapravo čudi da se u tu svrhu ne koristi više.

Budući da Netflow zapisuje sve podatke o sjednicama, jasno je da nam omogućava vrlo jednostavnu detekciju anomalija. Npr. ako neki korisnik pokrene BitTorrent klijent, njegovo ponašanje na računalnoj mreži vrlo je uočljivo - klijent će automatski generirati veći broj sjed-nica u kratkom vremenskom razdoblju prema različitim IP adresama na Internetu. Aktivnom analizom Netflow zapisa ovakve ćemo klijente vrlo jednostavno moći de-tektirati, pogotovo kada još prikupljene podatke uparimo s količinom primljenog i poslanog mrežnog prometa.

Kada već analiziramo podatke o tome tko je s kim razgovarao, ne trebamo se zadržati na navedenom. Netflow nam tako omogućava vrlo precizno identi-ficiranje inficiranih računala na internim računalnim mrežama analizom njihovog mrežnog prometa. Naime, većina se danas poznatih malicioznih programa nakon inicijalne infekcije spaja na neki od Command & Con-trol (C&C) poslužitelja koji napadaču omogućavaju upravljanje inficiranim računalom. Kako su određeni C&C poslužitelji poznati, odnosno njihove su IP adrese javno dostupne na besplatnim web stranicama kao što su crne liste ZeuS, SpyEye ili Palevo (više informacija na https://www.abuse.ch/), moguće je Netflow podat-ke korelirati s IP adresama C&C poslužitelja i odmah detektirati inficirana računala, bez obzira na stanje anti-virusnog programa na njima! Naime, kako su navedene crne liste vrlo precizne, bilo koji mrežni paket poslan prema njima automatski ukazuje na inficirano računalo (ili nestašnog korisnika na našoj mreži, o kojem opet želimo biti informirani).

Isto vrijedi i za sve druge mrežne napade - već ste, vjerujemo, i sami zaključili da je Netflow vrlo koristan kod npr. SYN flood DoS napada, gdje će takvi napadi kroz Netflow biti detektirani istog trena (ogroman broj novih sjednica s puno izvora na jednu ciljnu adresu i jedan ciljni port).

Kao što smo već napisali - mogućnosti su praktički neograničene. Zbog toga iskoristite sve što vaša mrežna oprema nudi jer će ovakvi mali koraci značajno pobolj-šati sigurnost vaših sustava, a da ne govorimo o smanje-nju vremena potrebnog za otkrivanje mrežnih problema, što će vas u kritičnim trenucima pretvoriti u heroja.

U seriji napisa pod nazivom

Digitalna radionica - Sigurnost,

Mrežin stručnjak za sigurnost računalnih

sustava i mreža razglabat će o najnovijim sigurnosnim

problemima te davati upute

za izbjegavanje sigurnosnih nevolja. Ako

biste i sami željeli vidjeti rješenje problema koji

vas muči u ovoj rubrici - pišite na

adresu autora ili uredništva

Mreže: [email protected]

SIGURNOST Piše:Bojan Ždrnja, [email protected]

tijekom kojeg će veza između poslovnice i središnje lokacije biti u potpunosti iskorištena.

Jasno je da mrežni administrator želi rani-je saznati o ovakvom slučaju kako bi mogao identificirati krivca i što taj nestašni korisnik ra-di. Ključno pitanje koje se postavlja jest kako će to Netflow javiti ad-ministratoru. Ako čeka-mo da sama sjednica završi, administrator će biti obaviješten tek na-kon sat vremena, što je, naravno, prekasno.

Cisco je u Netflow zbog toga dodao mo-gućnost periodičkog slanja podataka o sjednicama. Naime, prilikom uspostave nove sjednice usmjerivač ili preklopnik na kojem je pokrenut Netflow automatski u memoriji generira zapis s podacima te sjednice. Zapis je živ koliko i sjednica - u slučaju npr. UDP sjednice, za koju se ne može znati kada je završila, uređaj će držati zapis u memoriji još određeno vrijeme nakon što je vi-dio zadnji paket koji je pripadao navedenoj sjednici.

Za sjednice koje dugo traju uređaji automatski perio-dički šalju zapis o aktivnoj sjednici. Ako je npr. taj peri-od postavljen na pet minuta, što je obično slučaj kod ve-ćine uređaja, u prethodnom bi primjeru to značilo da će administrator za korisnika koji skida DVD saznati u roku od pet minuta, što mu je itekako korisna informacija.

Iako je možda administrator mogao ispitivati koje suče-lje dalje na preklopniku troši vezu između poslovnica te tako potencijalno naći krivca, jasno je da će mu Netflow pružiti ne samo te informacije već i dodatne - odmah će se vidjeti ne samo tko je potrošio vezu već i da je riječ o skidanju nečega s weba jer će se u Netflow zapisu vidje-ti da mrežni promet ide s porta 80 (HTTP).

BogatstvopodatakaOsim primjera za koji ćete se, vjerujemo, složiti da već

sada opravdava korištenje Netflowa, postoji još čitav niz scenarija korištenja ovog iznimno korisnog protokola. Odmah je jasno da pohranjivanje Netflow zapisa omo-gućava kasnije pretraživanje u slučaju incidenta kada je potrebno otkriti s kim je koja IP adresa razmjenjivala podatke. Npr. u slučaju da sumnjate na kompromitiranje pojedinog računala jednostavno je moguće vidjeti je li se ta IP adresa spajala na druge IP adrese na Internetu, na koje portove, koliko je mrežnog prometa razmije-njeno… mogućnosti su praktički neograničene sve dok tražene podatke imamo u Netflow zapisima.

Vrlo je zgodna i mogućnost detekcije aplikacija koje se koriste. Iako je tu administrator ograničen na pozna-vanje mrežnih portova, za većinu aplikacija koje koriste statičke poslužiteljske mrežne portove jednostavno je vidjeti koliko se bandwidtha koristi na njih. Npr. sada je moguće vrlo jednostavno vidjeti koliko mrežnog prome-ta otpada na surfanje korisnika ako samo gledamo sve Netflow zapise na internetskom usmjerivaču koji uklju-čuju portove 80 i 443 (HTTP i HTTPS).

NadzorsigurnostiOsim klasičnog, operativnog nadzora, Netflow nam

Uz malo truda možemo i geografski locirati IP adrese te vidjeti npr. otkuda dolaze posjete na naš web ili s kim naši korisnici razgovaraju. Sjednica s poslužiteljem u Kini možda će odmah ukazati na sigurnosne probleme


https://www.abuse.ch/


MREŽA download mjesecaDebian GNU/Linux 7.0


Debian kao distribucija ima vrlo važno mjesto u svijetu GNU/Linuxa, a tijekom

vremena pozicionirao se kao projekt koji je udomio stotine dobrovoljaca koji održavaju više od 35 tisuća softverskih paketa. No to je tek manji dio onoga što Debian doista jest. Naime, budući da pokušava biti univerzal-nim operacijskim sustavom koji se fokusira na fleksibilnost i raznolikost, nudeći pritom podršku za brojne arhitekture, postao je temeljem za broj-ne druge poznate distribucije u koje se uključuju i Ubuntu, Linux Mint i drugi.

Upravo je stoga razvoj Debiana pri-lično konzervativan, pa se iz inačice u inačicu ne mogu očekivati dramatične promjene, a to je slučaj i s ovom sedmom inkarnacijom. Možda je najvažnija novost činjenica da Debian nudi istinsku podršku za više arhitektura. S novim izdanjem usvaja GNOME 3 kao podrazu-mijevano desktop okruženje (dostupna su, naravno, i druga sučelja), a dodana je i ek-sperimentalna podrška za novi systemd init proces. Tu je i šačica dodatnih sigurnosnih mogućnosti te druge sitnice. No kako je riječ

Jedna od najstarijih i najpoznatijih distribucija GNU/Linuxa ove će godine proslaviti svojih 20 godina postojanja, a nedavno je doživjela svoju punu sedmu inkarnaciju. Novosti tradicionalno nema mnogo, no ovo i dalje ostaje vrlo važnom distribucijom koja znalcima može ponuditi doista mnogo

IZDVOJENO

Najnovije izdanje najpoznatijeg rješenja za rad s PDF dokumentima u novoj inačici uvodi nekoliko ključnih novosti

Opis Uređivanje PDF-aLicenca Standard (2.394,00 kn), Pro (3.591,00 kn)URL www.adobe.com

Adobe Acrobat XI Pro

Opis IDELicenca BesplatanURL www.aptana.com

Aptana Studio 3.4.0

Sasvim pristojno osmišljen alat za izradu ili uređivanje već postojećih CHM sustava pomoći

Opis CHM editorLicenca 410,88 knURL www.chmeditor.com

CHM Editor 1.4

curl 7.30.0Stvarno moćna i korisna stvar – maleni komandnolinijski alat za prijenos podataka putem hrpe raznih protokola

Opis Dijagnostički alatLicenca BesplatanURL http://curl.haxx.se/

curl 7.30.0

CHM Editor 1.4

Aptana Studio 3.4.0

o prilično fleksibilnom okuženju, od Debia-na se može napraviti ono što se i želi.

Tim više što će oni koji se tek upoznaju s ovom iznimno važnom distribucijom imati problema oko odabira ISO slika jer Debian podržava čak devet arhitektura, s time da je za neke dostupno više od deset ISO slika. No u većini je slučajeva, uz prikladnu vezu s Internetom, poželjno izabrati mrežnu in-

stalaciju pa odlučiti što će se instalirati tijekom samoga pro-cesa.

Konačno, Debian možda i nije najbolji izbor kao klasična desktop distribucija Linuxa osim ako ste voljni uložiti dodat-no vrijeme kako bi-ste inače vrlo brzu i

stabilnu distribucije oblikovali u potpuno-sti prema vlastitom ukusu. Prije će Debian poslužiti kao poslužiteljska varijanta ili kao temelj (zato i jest toliko važan) za druge dis-tribucije. Tome u prilog idu i nešto starije inačice aplikacija, ali i stariji web preglednik (Iceweasel 10) koji neće svima odgovarati. Svejedno, ovo je distribucija koja se može uvući pod kožu i pritom ponuditi doista mnogo. (M. G.)

Aplikacije koje dolaze s novom inačicom Debiana nešto su starijih inačica, a to se pogotovo odnosi na podrazumijevani web preglednik Iceweasel 10

Kratki opis GNU/LinuxCijena Opensource

Brzina,stabilnost,fleksibilnost

Starijeaplikacije,početnicimasložen

Debian GNU/Linux 7.0

www.debian.org

++

+-

URL

Legendarni Linux

Adobe Acrobat XI Pro

Novo izdanje popularnog integriranog razvojnog sučelja za izradu web aplikacija koje se temelji na poznatom Eclipseu

Iako može poslužiti kao tipičan desktop OS, prije će ga se koristiti kao poslužitelj ili kao temelj za razvoj drugih distribucija

Sedma inkarnacija legendarne distribucije tradicionalno ne donosi mnogo novosti, zadržavajući prilično konzervativan pristup vlastitom razvoju

http://www.debian.org

http://www.adobe.com

http://www.aptana.com

http://www.chmeditor.com

http://curl.haxx.se/

Pripremio: Matija Gračanin

MREŽA download mjesecaEverything 1.3.2.649b Beta

Everything nije nepoznat alternativni alat za munjevito pretraživanje diskova koji se

tijekom vremena uspio nametnuti kao najpo-pularnije rješenje koje može u tren oka locirati neku datoteku. Kao i kod brojnih drugih slič-nih alata, i Everything se oslanja na indeksira-nje diskova formirajući bazu koju će zapravo pretraživati umjesto da pregledava izravno diskove. Upravo to jamči njegovu veliku br-zinu.

Indeksiranje je također brzo, a u bazu umije utrpati oko milijun datoteka za svega minutu, što je svakako impresivno. Sama logika rada vrlo je jasna: prika-zat će sve mape i da-toteke koje je indek-sirao i zatim će, kako se upisuje neki po-jam, s liste uklanjati sve što ne odgovara unesenom izrazu. Čak nije potrebno ni pritisnuti tipku za aktivaciju pretraži-vanja jer su rezultati praktički trenutni. Međutim, brzina rada nije jedina specifičnost zbog koje je Everything toliko zanimljiv. Tu su i druge korisne značaj-ke, kao što je ugrađeni web poslužitelj kojim je omogućeno pretraživanje računala putem web preglednika.

Iako je alat za pretraživanje ugrađen u razne inačice Windowsa većinom i više nego adekvatan za pronalazak datoteka na diskovima, postoje i alternative koje taj posao obavljaju principijelno ponešto drukčije, ali nerijetko značajno brže i uspješnije


IZDVOJENO

Opis Crtanje dijagramaLicenca 99,95 USDURL www.edrawsoft.com

Edraw Max 7.0

Svrsishodan i, što je najvažnije, u praksi dobro potvrđen alat za relativno laku izradu instalacijskih procedura

Opis Izrada instalacijaLicenca BesplatanURL www.jrsoftware.org

Inno Setup Compiler 5.5.3

Relativno poznato programersko rješenje specijalizirano za izradu aplikacija u Basicu, ističe se portabilnošću

Opis IDELicenca 79 EURURL www.purebasic.com

PureBasic 5.11

SpiderOak 5.0.1Najnovije izdanje klijenta poznatog skladišta u oblaku i servisa za sinkronizaciju koje se fokusira na sigurnost i privatnost

Opis Oblačni diskLicenca BesplatanURL www.spideroak.com

SpiderOak 5.0.1

Inno Setup Compiler 5.5.3

Poslužitelj je potrebno aktivirati u postav-kama programa, odrediti korisnika koji ima privilegiju pristupa sučelju i stvar će početi raditi. No kako Everything ne može indeksi-rati mrežne diskove, nego isključivo lokalne, kako bi se mogla pretraživati i druga raču-nala u lokalnoj mreži, na svima je potrebno pokrenuti Everything. Nakon toga ostaje ak-tivirati ugrađeni ETP poslužitelj i s drugog se klijenta spojiti na njega te pretraživati kao da se sjedi za tim računalom.

Samo pretraživanje dovoljno je fleksibilno. Moguće je upisivati pojedine riječi ili čak i

rečenice koje valja okružiti navodnicima, a na raspolaganju je i nekoliko operatora kojima je moguće izuzeti pojmove. Uz to, moguće je pre-traživati za dva ili više različita naziva istodobno, samo ih je potrebno odvojiti okomitom crtom: |.

Recimo, želi li se pronaći sve slike formata png ili jpg, treba utipkati: *.png | *.jpg. Ako se želi pronaći sve datoteke s ekstenzijom dugačkom dva znaka, treba unijeti sljedeći izraz: *.??. Jednostavno, zgodno i prilično učinkovito. (M. G.)

Moguće je pretraživanje i drugih računala, a kako bi to postalo moguće, potrebno je u konfiguraciji aktivirati ETP poslužitelj

Ugrađeni web poslužitelj dobrodošao je bonus koji omogućuje lako pretraživanje računala putem web preglednika

Kratki opis PretraživanjediskovaCijena Besplatan

Velikabrzinarada,imawebposlužitelj

Manjenelogičnosti,podržavasamoNTFS

Everything 1.3.2.649b Beta

www.voidtools.com

++

+-

URL

PureBasic 5.11

Everything nudi vrlo kompaktno sučelje, iznimno brzo pretraživanje, ali i munjevito indeksiranje lokalnih NTFS diskova

Brzinsko pretraživanje

Praktički sve što je potrebno za crtanje poslovnih dijagrama, mentalnih i drugih mapa, raznih planova i slično

Edraw Max 7.0

http://www.voidtools.com

http://www.edrawsoft.com

http://www.jrsoftware.org

http://www.purebasic.com

http://www.spideroak.com


KOLUMNA

Z a Bug sam počeo pisati pred 19 godina; rat je još trajao, Hrvatska je bila djelomično okupi-rana, Mreža još nije bila pokrenuta. Pisao sam

tekstove kao vanjski suradnik bez posebnih ambicija da od toga živim, za prve materijale čak nisam ni pi-tao koliki honorar mogu očekivati. Kad je lova poče-la sjedati - ugodno sam se iznenadio: od pet-šest tek-stova, posebno ako su jedan ili dva bila malo veća, moglo se zaraditi znatno više od tadašnje prosječne hrvatske plaće. Svaki takav tekst koštao me otprilike jednog popodneva ili večeri truda i koncentracije, pa računajte.

I godinama kasnije, kao urednik Mreže, u posao stalne ili povremene suradnje, pisanja i novinarstva

uvodio sam - a uvodim i danas - na desetke mlađih i starijih autora. Za Mrežu su tih prvih godina pisali i mno-gi studenti, koji su, dok još nisu imali diplomu, samim pisanjem za nas - ako su bili marljivi i držali se rokova - zarađivali više nego njihovi zaposleni kolege. Od te pre-zrene, stare ekonomije svi skupa živjeli smo kao carevi. Nismo mi bili neka posebna iznimka - čitavi sustavi, in-dustrije i skupine djelatnosti

bili su posloženi na sličan način. Programiranje, prije lom (DTP), održavanje mreža i IT sustava… u svim se tim aktivnostima mogla zaraditi solidna lo-va čak i honorarčenjem, a da ne govorim o nečem ambicioznijem.

Danas? Danas je sve mnogo siromašnije, ali s vi-še falšeg glamura i lutrijskog kubanja lažne nade. U redakciji smo apsolutno preplavljeni bezbrojnim događajima (sada se to zove event) posvećenim startupima - startup kamp ovdje, startup inkubator ondje, regionalna startup konferencija, predavanja, analize, skupovi investitora… tjedno dobijem tri-če-tiri takve obavijesti, poziva ili raporta. Sunce! More! Zezancija! A pobjednik možda dobije i džeparac i mogućnost da nekom “anđelu” besplatno prezentira svoj rad. Ti startupi uglavnom žive jadno i nadaju se proboju onako kako se siromašno dijete iz neke favele São Paula nada da će - uz mnogo sreće, nekog Mamića i božju pomoć - jednog dana igrati u Barce-loni ili barem Corinthiansu.

Nekima se i zalomi da očaraju stranog investitora i dobiju neke novce. Uglavnom uvjetno i sitne novce; GOAP, oko kojeg su se potrošile tone tinte, rezultirao je sa 25.000 dolara za pobjednike, i to uz obavezu, što je lova koju malo jači gazda kafića uloži u pre-uređenje svog lokala a da se od toga u nacionalnim medijima ne radi mirakul. Takvi se timovi u svjetlu opće situacije mogu smatrati superuspješnima, a ve-ćina projekata propadne i nikada ne dođe do druge runde investiranja. Timovi se često raspadaju nakon par tjedana, mjeseci ili godina… iako kopci - koji se nazivaju anđelima, a sve su samo ne to - vole pro-davati mantre kako je čak i takvo neko neuspješno iskustvo korisno, pitanje je tko u to zaista vjeruje.

I to su oni najuspješniji - mladima koji, eto, nisu

smislili “revolucionarnu” ideju o webu za organiza-ciju evenata, ili igru u Flashu, ili stotu varijaciju neke “digitalne” ideje koju je već sto timova diljem svijeta plasiralo u svojim zemljama - njima se poručuje da su lijeni, propalice, neuspješni samim tim što nisu članovi nekog startupa. Startupi su postali kao bande iz Pavlove ulice - ili si član dječjeg ganga ili si nula, luzer, zaslužuješ biti nezaposlen cijeli život. Dodu-še, i ako si član ganga, to nije garancija ničeg osim da ćeš čitati slatkorječive pozive u razne kampove i inkubatore.

Da se razumijemo - načelno nemam ništa protiv cijele te muvane. Toliko sam puta bio krivo protu-mačen da osjećam da to moram napominjati una-prijed. Međutim, to nije temelj ozbiljne ekonomije ili nekog sektora, IT-a u ovom slučaju. Imam i osob-nog iskustva sa startuparenjem; bio sam mentor timu dvije godine zaredom za Imagine Cup, koji, premda je nastao davno prije cijele te startup manije, i dalje predstavlja, po mom mišljenju, najsuvislije organizi-rano globalno natjecanje startupa, iako se timovi u njemu i ne zovu startupima.

U poređenju sa životima i iskustvima te prihodima čak i najuspješnijih među tim mladim ljudima koji čine startup scenu - moja generacija, pa i znatan broj onih nakon nje, bili smo teški kraljevi. Više si pred 15-ak godina mogao zaraditi pisanjem četiri-pet tema mjesečno za Bug, fušarenjem za neki DTP studio ili povremenim održavanjem mreže manjoj privatnoj firmi nego što zaradi golema većina pripadnika startup scene u Hrvatskoj u godinu dana. Ovo je jedno-stavno nešto što treba imati na umu kada se o svemu tome govori, a posebice kada se bez kriterija i povije-sne perspektive pljuje po “staroj ekonomiji”.

Stara je ekonomija hranila milijune i uredno plaća-la čak i najmlađe i najneiskusnije članove, uvodeći ih u posao. Nova ekonomija od svakog kreativca očekuje da - barem za prvo vrijeme, a možda i za-uvijek - radi besplatno, beskonačno se dokazuje po nekakvim startup kampovima ili online, i stalno se nada nečemu što će možda doći, a negativna isku-stva bilježi kao korisnu školu.

Ovo se ne odnosi samo na startupaše, dakle stu-dente, učenike i mlađe ljude s interesom za nove tehnologije, već i na mnoge druge kreativne sku-pine. Fotografi? Radi besplatno, stavljaj na Internet i gledaj kako ti kradu slike, u nadi da ćeš jednog dana negdje, nekako, ostvariti komercijalni proboj. Pisci? Ista stvar. Novinari? Piši za neki web portal i budi sretan ako ti plate 100 kuna, jer u vrijeme opće besplatnosti koju je uveo Internet - kome se uopće isplati plaćati išta?

O ovom fenomenu pisao sam, iz drugog kuta, i u zadnjoj kolumni za Bug, prateći zadnje istupe Jaro-na Laniera, čovjeka koji sve to formulira iz američke perspektive, gdje su tektonski poremećaji - pazite sad - čak i veći nego kod nas. Nema sumnje da će Jaron, kao i Nicholas Carr prije njega, sa svojim teo-rijama o utility computingu i zaglupljujućem utje-caju Googlea, najbolje formuliranom u i kod nas prevedenoj knjizi Plitko, postati moj novi omiljeni teoretičar Interneta.

Iz favele u zvijezdePiše: Oleg Maštruko

Ekonomske perspektive za mlade nekad i sad. Predano

radim na razbijanju mita da je digitalna

ekonomija dobra

Documents

Mreza 07 2013