MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

  • Upload
    acezir

  • View
    254

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    1/92

    Univerzitet Singidunum

    Departman za postdiplomske studije

    Poslovna ekonomija

    Master studijski program

    Master rad

    Analiza finansijskih izvetaja i upravljanje

    zalihama u farmaciji

    Mentor: Kandidat:Prof. dr Milovan Stanii Nemanja Joti

    Broj indeksa:401215/2009Beograd, 2012.

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    2/92

    2

    Sadraj

    Uvod ................................................................................................................................. 5

    I Deo Analiza finansijskih izvetaja ................................................................................

    1. Naela bilansiranja ....................................................................................................... 7

    1.1 Naelo stalnosti ...................................................................................................... 7 1.2 Naelo zatite poverilaca ........................................................................................ 7 1.3 Naelo uzronosti ................................................................................................... 8 1.4 Naelo opreznosti ................................................................................................... 9

    1.4.1 Naelo realizacije ............................................................................................. 9

    1.4.2 Naelo impariteta ............................................................................................. 9

    1.4.3 Naelo najnie vrednosti ................................................................................ 10

    1.4.4 Naelo dnevne vrednosti ................................................................................ 10

    1.4.5 Naelo najvie vrednosti ................................................................................ 10

    1.5 Naelo finansijske panje ..................................................................................... 11 1.6 Naelo istinitosti .................................................................................................... 11 1.7 Naelo jasnosti ..................................................................................................... 12 1.8 Naelo povezanosti bilansa .................................................................................. 12

    1.8.1 Naelo identiteta bilansa ................................................................................ 13

    1.8.2 Naelo kontinuiteta bilansa ............................................................................ 13 1.8.3 Naelo podudarnosti bilansa .......................................................................... 14

    2. Finansijski izvetaji ..................................................................................................... 15

    2.1 Bilans stanja ......................................................................................................... 15 2.1.1 Sadraj bilansa stanja .................................................................................... 18

    2.2 Bilans uspeha ....................................................................................................... 23 2.2.1 Prihodi ............................................................................................................ 24

    2.2.2 Rashodi .......................................................................................................... 26

    2.3 Izvetaj o tokovima gotovine ................................................................................. 27 2.3.1 Direktan metod ............................................................................................... 29

    2.3.2 Indirektan metod............................................................................................. 30

    2.4 Ostali izvetaji ....................................................................................................... 31 3.Analiza izvetaja .......................................................................................................... 32

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    3/92

    3

    3.1 Horizontalna analiza ............................................................................................. 32 3.2 Vertikalna analiza ................................................................................................. 32 3.3 Racio analiza ........................................................................................................ 32

    3.3.1 Racija likvidnosti ............................................................................................. 34

    3.3.2 Racija aktivnosti ............................................................................................. 35 3.3.3 Racija finansijske strukture ............................................................................. 38

    3.3.4 Racija rentabilnosti ......................................................................................... 39

    3.3.5 Racija trine vrednosti .................................................................................. 41

    3.4 Analiza izvetaja o novanim tokovima................................................................. 43 3.5 Analiza leverida ................................................................................................... 44

    3.5.1 Poslovni leverid ............................................................................................ 45

    3.5.2 Finansijski leverid ......................................................................................... 45

    3.5.3 Kombinovani leverid ..................................................................................... 45

    Zakljuak ........................................................................................................................ 47

    II Deo Upravljanje zalihama......................................................................................... 48

    1.Zalihe .......................................................................................................................... 49

    1.1 Kategorije zaliha ................................................................................................ 51 2.Trokovi zaliha ............................................................................................................ 53

    3. Vrednovanje zaliha ..................................................................................................... 56

    3.1 Periodini sistem vrednovanja zaliha .................................................................... 57 3.1.1 Metod specifine identifikacije ........................................................................ 58

    3.1.2 Metoda prosene cene ................................................................................... 59

    3.1.3 Metoda prva ulazna-prva izlazna (FIFO) ........................................................ 59

    3.1.4 Metoda poslednja ulazna-prva izlazna (LIFO) ................................................ 60

    3.2 Kontinuirani sistem vrednovanja zaliha ................................................................. 62

    4. Osnovne odluke o zalihama ....................................................................................... 68 4.1 Optimalna veli ina porudbine .............................................................................. 69 4.2 Optimalni momenat plasiranja porudbine ............................................................ 70

    Zakljuak ........................................................................................................................ 73

    III Deo Primena u farmaciji .......................................................................................... 74

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    4/92

    4

    1. Budetiranje ............................................................................................................... 75

    1.1 Vrste budeta ........................................................................................................ 75 1.2 Planiranje budeta ................................................................................................ 76 1.3 Primena u farmaciji ............................................................................................... 77

    2. Analiza finansijskih izvetaja na primeru PHOENIX Pharma d.o.o. Beograd .............

    3. Upravljanje zalihama u farmaciji ................................................................................. 8

    3.1 Nabavka lekova .................................................................................................... 81 3.1.1 Proces nabavke lekova .................................................................................. 84

    3.2 Vrednovanje zaliha u farmaciji .............................................................................. 89 Zakljuna razmatranja .................................................................................................... 90

    Literatura ........................................................................................................................ 91

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    5/92

    5

    Uvod

    Osnovna uloga farmaceuta u drutvu je izdavanje lekova pacijentima propisane odstrane lekara, I snabdevanje graanstva proizvodima bitnim za ljudsko zdravlje. Danasfarmaceuti takoe savetuju pacijente o izboru lekova, dozama, interakcijama izmeulekova, kao i o neeljenim efektima njihove upotrebe. Farmaceuti doprinose smanjenjgreaka prilikom upotrebe lekova, poveanju saradnje pacijenata, boljoj kontrolihroninih bolesti, i smanjenju dugoronih trokova zdravstvenog osiguranja.

    Iako je vie teorijsko, ovo istraivanje ima za cilj upoznavanje sa analizomfinansijskih izvetaja i upravljanjem zaliha, i njihovim uticajem na poslovanje farmaceuNauni ciljevi rada su opis bilansa, njihovo sastavljanje i prikaz osnovnih metoda analizbilansa, kao i upoznavanje sa metodama upravljanja zalihama. Operativni ciljevpokuavaju da prikau njihovu primenu u farmaceutsloj praksi.

    Osnovna hipoteza istraivanja je: Primena metoda analize finansijskih izvetaja metoda upravljanja zalihama, omoguavaju farmaceutima da prue maksimalnu uslugupacijentima.

    Metodoloki pristup radu podrazumevao je upotrebu osnovnih analitikih metoda

    poput analize, apstrakcije, specijalizacije i dedukcije. Takoe u izradi su koriene iosnovne sintetike metode kao to su sinteza, konkretizacija i generalizacija. Od optihnaunih metoda koriene su analitiko deduktivne i hipotetiko deduktivne.

    Za potrebe istraivanja podaci su prikupljani iz vie izvora strune literature, naosnovu izvornih propisa i akata, kao i iz razgovora sa farmaceutima. Statistiki podaciprikazani u radu, su podaci prikupljani i objavljeni od strane organizacija i pojedinaca kse bave analizom finansijskih izvetaja.

    Rad je podeljen na tri vee celine. Prvi deo prikazuje finansijske izvetaje i metodenjihove analize. Drugi deo se bavi upravljanjem zaliha. Trei deo prikazuje praktinuprimenu prikupljenih podataka.

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    6/92

    6

    I Deo Analiza finansijskih izvetaja

    Analiza finansijskih izvetaja je skup aktivnosti koje slue za ispitivanje finansijskstanja preduzea u proteklom periodu i sadanjosti, u cilju ocenjivanja uspehaposlovanja kao i proceni budu ih potencijala i rizika. Pored menadmenta preduzeaanalizu finansijskih izvetaja koriste i: kreditori, investitori, poreske vlasti, regulatortela i ostali pojedinci i organizacije koje koriste podatke iz finansijskih izvetaja u cidonoenja ekonomskih odluka vezanih za preduzee.

    Osnovni izvor podataka za analizu su eksterni finansijski izvetaji preduzea, kao i

    dodatni izvetaji dostavljeni od strane menadmenta. Analizom se uoavaju vanepromene u poslovanju preduzea, dok su finansijski izvetaji samo skup finansijskihinformacija. Iako analizu finansijskih izvetaja koriste brojne,esto sa razliitim ciljevima,grupe, osnovne metode i sredstva finansijske analize su univerzalni i mogu biti korieniod strane svih interesnih grupa.

    Prvi deo se sastoji iz tri celine. U prvom delu prikazana su pravila koja se koristprilikom izrade bilansa. Drugi deo daje uvid u finansijske izvetaje, njihovu podelu

    strukturu. Tre i deo se bavi metodama analize i prikazuje njihovu podelu, upotrebu interpretaciju dobijenih rezultata.

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    7/92

    7

    1. Na ela bilansiranja

    Naela bilansiranja predstavljaju principijelna pravila prikazivanja bilansa i utvrivanjavrednosti (procenjivanja) bilansnih pozicija1. Naela bilansiranja su se definisala irazvijala tokom vremena zajedno sa napredovanjem raunovodstvene teorije i teorijebilansa, a pod uticajem pravila i zakona privrednog zakonodavstva. Iz tih razloga dolazdo suprotnosti pojedinih bilansnih naela. Konflikt izmeu naela reava seodre ivanjem cilja i svrhe bilansa, i tom prilikom se koriste ona naela koja se slau saciljem i svrhom bilansa.

    1.1 Na elo stalnostiNaelo stalnosti odnosi se na ivotni vek preduzea. Po ovom naelu preduzee

    nema ivotni vek, ve je osnovano sa ciljem venog postojanja. Tokom postojanjapreduzea potrebno je periodino bilansiranje (najmanje jednom godinje) u ciljuodre ivanja finansijskog poloaja i finansijskog rezultata kao osnove za upravljanjpreduzeem. Poto iz neogranienog ivotnog veka preduzea proizlaze periodinost iprivremenost bilansiranja, bilansne pozicije se procenjuju po nabavnim cenama.

    1.2 Na elo zatite poverilacaNaelo zatite poverilaca polazi od imovinskog shvatanja bilansa2. Kroz imovinski

    bilans preduzea otkriva se garantna supstanca preduzea u formi sopstvenog kapitala,rezervi, i nerasporeene dobiti. Do garantne supstance preduzea se dolazi razlikomaktive (imovine preduzea) i obaveza. to je ova razlika, garantna supstanca, vea,

    1 Jovan Rodi , Gordana Vukeli , Mirko Andri , Teorija politika i analiza bilansa, Poljoprivredni fakultet Univerziteta uBeogradu, Beograd, 2007. , str. 142 Stati ka teorija bilansa

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    8/92

    8

    vea je i zatita poverioca, poto se u sluaju gubitka prvo gubi sopstveni kapital pa tekonda pozajmljena sredstva.

    Da bi se zatitila garantna supstanca potrebno je oprezno bilansiranje finansijskog

    rezultata i time se spreava prelivanje supstance u finansijski rezultat a time i upotronju.

    1.3 Na elo uzro nostiPo naelu uzronosti (korelacije), pri obraunu periodinog rezlultata prihodima se

    dodaju svi prihodi nastali tokom obraunskog perioda, i da se rashodima dodaju svi

    rashodi nastali tokom istog perioda. Takoe na

    elo zahteva da ako se prihodiobraunavaju po sistemu fakturisane realizacije (raunaju se svi prihodi bez obzira na

    trenutak naplate) da se rashodi obraunavaju na bazi trokova sadranih u fakturisanojrealizaciji (bez obzira na trenutak isplate)3. A ako se prihodi obraunavaju po sistemunaplaene realizacije rashodi se moraju obraunavati na bazi trokova sadranih unaplaenoj realizaciji. Na ovaj nai se postie korelacija izmeu prihoda i rashoda.

    Naelo uzronosti se primenjuje i prilikom alociranja trokova na nosioce dodeljuj

    se onom nosiocu trokova koji je te trokove prouzrokovao. Ovim se dolazi do istinicene kotanja. Istinita cena kotanja se primenjuje prilikom procenjivanja zalihnedovrenih proizvoda, osnovnih sredstava, poluproizvoda i gotovih proizvoda.

    Prilikom utvr ivanja nabavne cene takoe se koristi naelo uzronosti. Svi trokovinastali prilikom nabavke sredstva, poput transporta i carine, dodeljuju se sredstvu koje i je prouzrokovalo. Na ovaj na in se dobija nabavna cena koja se koristi za vrednovanjeosnovnih sredstava, zaliha materijala i robe.

    3 J. Rodi , G. Vukeli , M. Andri , (2007), str. 15

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    9/92

    9

    1.4 Na elo opreznostiNaelo opreznosti zahteva da se prihodi odmeravaju na nie a rashodi na vie, bez

    samovolje i potcenjivanja finansijskog rezultata iz pekulatvinih razloga. Naeloopreznosti moe do i u sukob sa naelom kontinuiteta u sluajevima promene metodaprocenjivanja pojedinanih bilansnih pozicija. Takoe naelo opreznosti je u sukobu sanaelom istinitosti, koje zahteva da bilans ne sadri latentne rezerve i skrivene gubitkea primenom naela opreznosti dolazi do stvaranja latentnih rezervi.

    Naelo opreznosti se ostvaruje primenom podnaela: realizacije, impariteta, dnevnevrednosti, najvie i najnie vrednosti4.

    1.4.1 Na elo realizacijePo naelu realizacije, dobitak se ne moe iskazati ako nije trino potvren (prihodi

    moraju biti potvreni kroz akt realizacije proizvoda na tritu). Naelo realizacije se neprimenjuje u sluaju interne realizacije po osnovu stvaranja osnovnih sredstava zasopstvene potrebe preduzea poto taj prihod nije realizovan na tritu, a prilikom

    procene koristi se naelo najnie vrednosti.

    1.4.2 Na elo imparitetaUpotrebom naela impariteta gubitci se iskazuju iako nisu trino potvreni. Po

    naelu impariteta ako postoji verovatnoa da potraivanje nee biti naplaeno ono semora otpisati, nezavisno od pravnogina otpisa. Takoe obaveze moraju biti iskazane i

    onda kada one nisu stvarno nastale ali postoji velika verovatnoa da e nastati, poputzateznih kamata.

    4 J. Rodi , G. Vukeli , M. Andri , (2007), str. 15

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    10/92

    10

    1.4.3 Na elo najnie vrednostiOvim naelom se imovinski delovi bilansa procenjuju uz pomo nabavne cene ili

    cene kotanja, ali pod uslovom da ove cene nisu vie od trenutnih trinih cena. Naelonajnie vrednosti se ne odnosi na osnovna sredstva, poto bi njihovo stalno korigovanjsa trinom cenm znatno otealo bilansiranje, i zato to je taj deo imovine namenjensopstvenoj upotrebi preduzea. Osnovna sredstva se iz tog razloga bilansiraju ponabavnoj vrednosti, odnosno ceni kotanja, ali se mora izvriti njihovo otpisivanje kramortizaciju i dodeliti rashodima u bilansu uspeha tokom procenjenog veka trajanja.

    Jo jedna primena naela najnie vrednosti je odreivanje vrednosti zaliha i hartija

    od vrednosti. Prilikom odre ivanje vrednosti zaliha uporeuje se nabavna cena (cenakotanja) sa trenutnom trinom cenom i uzima se najnia. Za hartije od vrednosti seuporeuju nominalna i trina vrednost i opet se bira najnia.

    1.4.4 Na elo dnevne vrednostiNaelo dnevne vrednosti pripada imovinskom shvatanju bilansa poto bilansirana

    imovina odgovara vrednosti koja se moe dobiti njenom trenutnom prodajom. Ali poperiodini bilansi nisu imovinski bilansi, naelo se koristi u okviru naela najnievrednosti i prilikom gaenja preduzea kada je potrebno iskazati imovinu preduzea.

    1.4.5 Na elo najvie vrednostiZahtev naela najvie vrednosti je da se obaveze bilansiraju najmanje u visini

    nominalne vrednosti, i ostavlja se mogunost poveanja vrednosti obaveza u odreenimsluajevima. Na primer, ako postoji mogunost da e se obaveze poveati na osnovuzateznih kamata, vrednost zatezne kamate bie obraunata i stavljena na teret rashoda.Putem rezervisanja mogu se obezbediti pokria buduih trokova poput investicionog

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    11/92

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    12/92

    12

    1.7 Na elo jasnostiNaelom jasnosti se obezbeuje da su pozicije u bilansima tano i razumljivo

    nazvane. To se odnosi na ralanjivanje bilansnih pozicija u bilansu stanja i bilansu

    uspeha, i na zabranu prebijanja (kompenzacije) pojedinih pozicija aktive i pasiveodnosno prihoda i rashoda.

    Prilikom ra lanjavanja pozicija aktive, po naelu jasnosti, potrebno je jasno prikazatifunkciju koju odreena imovina ima u poslovanju preduzea (osnovna sredstva, obrtnaimovina, dugoroni finansijski plasmani). Prilikom ralanjavanja pozicija pasivepotrebno je podeliti kapital na osnovu vlasnitva, vremena raspoloivosti i po osnovnastajanja obaveza. Svako preterano ralanjavanje pozicija aktive i pasive smatra se u

    suprotnosti sa naelom jasnosti, poto oteava itanje bilansa i zakljuivanja na osnovufinansijskog i imovinskog stanja preduzea.

    U sluaju ralanjavanja prihoda i rashoda potrebno je jasno pokazati po komosnovu je prihod, odnosno rashod, nastao. Time se omoguuje uvid u izvorefinansijskog rezultata (podela ukupnog finansijskog rezultata po izvorima) to neophodno za ocenu uspenosti poslovanja preduzea.

    1.8 Na elo povezanosti bilansaPrilikom primene opreznosti u bilansiranju ne obezbeuje se istinitost bilansa u

    smislu tanog prikazivanja finansijskog rezultata i imovine preduzea. Iz ovih razloga jedinamika teorija bilansa postavila zahtev vremenske uporedivosti bilansa, i postavila gaiznad tradicionalnog zahteva zatite poverioca6. Razlog je taj to su u jednoj dinaminojprivredi za uspeh preduzea zainteresovani, pored vlasnika, i poverioci. Za poverioce,

    kao i za preduzee, je od velikog znaaja podatak da li se rezultat tekue godine (uodnosu na prethodnu) smanjuje ili poveava. U sluaju poveanja finansijskog rezultatapreduzee ostvaruje napredak u poslovanju, a pripisivanjem pozitivnog finansijskorezultata sopostvenom kapitalu dovodi do poveanja garantne supstance za poverioce.

    6 J. Rodi , G. Vukeli , M. Andri , (2007), str. 19

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    13/92

    13

    Prilikom pojave negativnog finansijskog rezultata dolazi i do smanjenja garantnsupstance to umanjuje stepen zatite poverioca. Iz ovoga se moe zaklju iti dapoveriocima nije vana samo trenutna visina garantne supstance, ve i njene promenekroz promene finansijskih rezultata.

    Ostvarivanje naela vremenske povezanosti bilansa ostvaruje se kroz sledeapodnaela: naelo indetiteta bilansa, kontinuiteta bilansa i podudarnosti bilansa.

    1.8.1 Na elo identiteta bilansaIdentitet bilansa je jednakost (istovetnost) bilansa otvaranja jednog obraunskog

    perioda sa zakljunim bilansom prethodnog obraunskog perioda. Potovanjem jednakosti bilansa onemoguava se tajna promena vrednosti bilansnih pozicija. Odpravila se moe odstupiti jedino u sluaju da je takav postupak naloen zakonskimpropisom.

    1.8.2 Na elo kontinuiteta bilansaPod kontinuitetom bilansa se podrazumeva vremenska povezanost vie uzastopnih

    zakljunih bilansa. Postoje formalni i materijalni kontinuitet zakljunih bilansa.

    Formalni kontinuitet zakljunih bilansa znai da se spoljna forma niza uzastopnihbilansa ne sme razlikovati. To znai da se u bilansima moraju nalaziti isti nazivi bilansnihpozicija, ista sadrina bilansnih pozicija i isti redosled upisivanja bilansnih pozicijabilans. Vremenskim uporeivanjem vie takvih uzastopnih bilansa dobija se informacijao razvoju preduzea.

    Materijalni kontinuitet zakljunih bilansa podrazumeva da se u nizu uzastopnihbilansa koriste isti naini procenjivanja bilansnih pozicija. Pored primene istih naelaprilikom procenjivanja bilansnih pozicija, pojedinano procenjivanje bilansnih pozicijamora biti izvreno na isti na in. Osnovni cilj materijalnog kontinuiteta bilansa jeobezbe ivanje vremenske uporedivosti vie uzastopnih rezultata, kako bi se otkriltendencije u poslovanju preduzea. U odreenim sluajevima je mogue da preduzee

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    14/92

    14

    promeni nain procenjivanja bilansnih pozicija (prelazak sa FIFO na LIFO metoprocene zaliha u sluaju rasta cena), ali u tom sluaju preduzee je duno da u aneksuuz zakljuni bilans obrazloi zato je dolo do promene kao i da kvantitativno izrazkoliko je ta promena delovala na iskazani finansijski rezultat.

    1.8.3 Na elo podudarnosti bilansaPodudarnost bilansa, ili podudarnost finansijskih rezultata, postoji ako je zbir sv

    periodinih rezultata tokom ivota preduzea jednak ukupnom finansijskom rezultatu kojise utvruje na kraju ivota preduzea kao razlika izmeu sopstvenog kapitala ulikvidacionom bilansu i spostvenog kapitala iskazanog prilikom osnivanja u osnivakom

    bilansu. Ova jednakost se obezbeuje ako je bilansiranje vreno bez latentnih rezervi iskrivenih gubitaka koje dolaze do izraaja najkasnije u likvidacionom bilansu. Iz ovrazloga podudarnost bilansa je u skladu sa naelima istinitosti i uzronosti, ali je usuprotnosti sa naelom opreznosti. Suprotnost sa naelom opreznosti traje sve dok selatentne rezerve ne objektiviziraju.

    Da bi se objasnila podudarnost totalnog finansijskog rezultata i zbira periodinihfinansijskih rezultata potrebno je bolje definisati finansijski rezultat. Klasina definicija

    pozitivnog finansijskog rezultata je bruto dobitak koji potie od razlike izmeu prihoda irashoda, i neto dobitak koji potie od razlike bruto dobitka i poreza na finansijskirezultat7. Ali sam neto dobitak se retko u celini akumulira za sopstveni kapital. Usopstveni kapital se akumulira samo deo neto dobitka kroz poveanje rezervnogkapitala, isplatu dividende u vidu akcija. Ostatak neto dobitka odlazi na isplatu platzaposlenima iz rezultata, isplatom dividende akcionarima u gotovom i uea u netodobitku drugim vlasnicima kapitala. Iz navedenog sledi da se podudarnost totalno

    finansijskog rezultata i zbir pojedinanih periodinih rezultata ostvaruje samo ako seperiodini finansijski rezultat definie kao deo neto dobitka akumuliranog za sopstvenkapital.

    7 J. Rodi , G. Vukeli , M. Andri , (2007), str. 21

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    15/92

    15

    2. Finansijski izvetaji

    Preduzea svoje poslovanje obavljaju preko transakcija. Transakcije su prikazekonomskih aktivnosti kroz novanu vrednost, evidentirane na dosledan i logian nain.Prema poreklu transakcije se mogu podeliti na eksterne, one koje nastaju usledposlovanja sa kupcima, dobavljaima i kreditorima (ine veliku veinu transakcija), iinterne one koje se deavaju iskljuivo unutar preduzea (poput isplate platazaposlenima).

    Kada se transakcije grupiu nastaju razni izvetaji koji pokazuju rezultate transakcij

    u odreenim oblastima poslovanja. Tako nastaju finansijski izvetaji i oni se koriste preduzeima za praenje rezultata i planiranje. Tri najvanija izvetaja su bilans stanja,bilans uspeha i izvetaj o novanim tokovima. Oni se pripremaju na kraju odreenogperioda i radi poreenja obino se prikazuju sa izvetajima iz prethodnih perioda.

    2.1 Bilans stanja

    Bilans stanja je trenutna slika finansijskog poloaja preduzea na odreeni dan.8

    Unjemu su svi resursi preduzea kategorizovani kao sredstva, svi dugovi preduzea sukategorizovani kao obaveze, a sve investicije vlasnika kao kapital.9 Preduzee koristisvoja sredstva, zajedno sa potraivanjima, za proizvodnju, kupovinu proizvoda zprodaju ili pruanje usluga. Svoja sredstva preduzee finansira iz obaveza (duga) ivlasnikim kapitalom (sopstveni kapital ili samo kapital).

    Osnovna struktura bilansa stanja se predstavlja sledeom jednainom:

    Sredstva (imovina) Obaveze = Sopstveni kapital

    8 Goranka Kneevi , Analiza finansijskih izvetaja, Univerzitet Singidunum, (2009), Beograd, str. 119 George E. Ruth,Analiziranje finansijskih izvjetaja, Daily Press d.o.o., (2006), Podgorica, str. 100

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    16/92

    16

    Ovom jednainom se lake razumeju promene u finansijskoj strukturi preduzea.Promenu na jednoj stavci mora da prati promena na drugoj da bi jednaina ostala uravnotei. Nova sredstva preduzee moe nabaviti prodajom ili naplatom drugihsredstava (potraivanja), stvaranjem (poveanjem) obaveza ili poveanjem kapitala.

    Na primer, kupovinom zaliha na odloeno stvara se dug (poveavaju se obaveze).Ako su zalihe kupljene novcem dobijenim od vlasnika ubrizgavanjem kapitala poveavase sopstveni kapital. Obaveze prema dobavlja ima mogu se platiti novcem dobijenim odprodaje zaliha (smanjuju se sredstva) ili zaduivanjem kod banaka (poveavaju seobaveze). Transakciju moe predstavljati svaka kombinacija poveanja i smanjenjasredstava, obaveza i kapitala sve dok je jedna ina u ravnotei.

    Prilikom procene finansijskog stanja preduzea raunovoa razmatra ta preduzeeposeduje sredstva, ta duguje obaveze i vlasniki kapital. Preduzea sredstvaobino evidentiraju po istorijskom troku (trinoj ceni u trenutku kupovineEvidentiranje po istorijskom troku u periodima inflacije moe prouzrokovati razlizmeu iznosa u knjigama i sadanje vrednosti, zato to nije prikazano poveanje ismanjenje vrednosti usled inflacije.

    U proces sastavljanja bilansa stanja ulazi i procena vrednosti i likvidnosti svak

    pozicije aktive. Likvidnost je sposobnost preduzea da sredstva pretvori u novac potrinoj, ili priblino trinoj, ceni u cilju blagovremene otplate dospelih obavezNelikvidnost je situacija u kojoj je stvarna vrednost sredstava, izraena u novanim jedinicama, manja od dospelih obaveza. Visoka likvidnost smanjuje rizik onemogunosti plaanja dospelih obaveza.

    Klasifikacija pozicija u bilansu stanja predstavlja razvrstavanje i grupisanje pozicija odreenom kriterijumu. Kriterijumi za razvrstavanje bilansnih pozicija mogu biti razli iti, a

    najei kriterijumi za aktivu su10:

    Funkcionalnost. Po kriterijumu funkcionalnost sredstva se grupiu po funkciji kojimaju u poslovanju preduzea: operativna sredstva (sredstva nuna za obavljanje

    10 J. Rodi , G. Vukeli , M. Andri , (2007), str. 231

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    17/92

    17

    delatnosti preduzea), investiciona sredstva (dugorona finansijska ulaganja),neposlovna sredstva (sredstva nepotrebna za obavljanje delatnosti preduzea).

    Rok vezanosti. Sredstva se dele na tri grupe: dugorono vezana sredstva,kratkorono vezana sredstva i likvidna sredstva (gotovina u blagajni ili nadepozitnom raunu u banci)

    Pojavni oblik sredstva. Realna sredstva (osnovna sredstva i zalihe), monetarnasredstva (potraivanja, hartije od vrednosti i gotovina) i izgubljena sredstv(gubitak iskazan u aktivi).

    Stepen likvidnosti. Sredstva se grupiu po rokovima transformacije u novanioblik. Na primer: gotovina i lako utrive hartije od vrednosti imaju prvi steplikvidnosti, potraivanja od kupaca imaju drugi stepen likvidnost jere se naplatiti

    u veoma kratkom roku, potraivanja po osnovi kratkoronih kredita imajulikvidnost treeg stepena, gotovi proizvodietvrtog, nezavrena proizvodnjapetog, zalihe materijala estog, a dugorona potraivanja i osnovna sredstvasedmog stepena likvidnosti.

    Pravno- ekonomski odnos sa dunikom. Ako je preduzee povezano sa drugimpreduzeem na dugi rok u cilju zajednike proizvodnje, prodaje ili finansiranja,sva potraivanja se grupiu i prikazuju na posebnoj poziciji (potraivanja o

    povezanih preduzea) u cilju sastavljanja konsolidovanog bilansa stanjapovezanih preduzea.

    Lokacija dunika. Deli se na dve grupe: potraivanja od domaih dunika ipotraivanje od inostranih dunika.

    Kriterijumi za klasifikaciju pozicija pasive su11:

    Vlasnitvo. Izvori finansija se dele u dve grupe: sopstveni izvori (osnovi kapitalnerasporeena dobit) i pozajmljeni izvori (sve obaveze preduzea)

    11 J. Rodi , G. Vukeli , M. Andri , (2007), str. 232

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    18/92

    18

    Ro nost. Po ronosti izvori finansija se dele u tri grupe. Trajni (osnovni kapitalrezerve), dugoroni (dugorona rezervisanja, dugorone obaveze po osnovuzajmova i emisije dugoronih obveznica), kratkoroni (kratkoroni zajmovi iobaveze iz poslovanja).

    Osnov nastanka izvora finansija. Sopstveni izvori finansiranja se dele na poetnikapital, kapital iz finansijskog rezultata i kapital po osnovu revalorizacijPozajmljeni izvori finansiranja se klasifikuju prema pravnom osnovu nastankobaveze: finansijski zajmovi, robni zajmovi, emisija obveznica, obaveze posnovu nabavke robe (dobavljai), obaveze po platama, obaveze po porezimaitd.

    Pravno- ekonomski odnos sa poveriocem. Ako je preduzee povezano sa drugim

    obaveze prema tim preduzeima se prikazuju na posebnoj poziciji obavezeprema povezanim preduzeima, u cilju izrade konsolidovanih bilansa.

    Lokacija poverioca. Obaveze se dele na dve grupe: domai poverioci i stranipoverioci.

    2.1.1 Sadraj bilansa stanja

    Stalna aktiva

    Stalnu aktivuine nelikvidna sredstva koja se nee pretvoriti u novac za 12 meseci12.Najvanija stavka stalne aktive su osnovna sredstva. U ostale stavke spadaju: novanavrednost ivotnog osiguranja, unapred plaeni trokovi, potraivanja od radnika i

    vlasnika, investicije u druga preduzea, odloeni trokovi i nematerijalna ulaganja.

    12 George E. Ruth, (2006), str. 110

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    19/92

    19

    Osnovna sredstva.

    Osnovna sredstva su sva ona sredstva koja ulaze u proces proizvodnje celokupnomsvojom vrednou ali se ne troe u celosti, ve se njihova vrednost postepeno smanjuje

    usled korienja priemu zadravaju svoj prvobitni oblik.13

    U osnovna sredstva spadajugraevinski objekti, vozila, maine i oprema. Zavisno od delatnosti preduzea vrednostosnovnih sredstava varira.

    U izradi bilansa stanja osnovna sredstva se prikazuju po knjigovodstvenoj vrednostKnjigovodstvena vrednost se dobija kada se nabavna vrednost osnovnog sredstvaumanji za akumuliranu amortizaciju do datuma bilansiranja. Za poverioce je od veevanosti likvidaciona vrednost koja jeesto dosta nia od knjigovodstvene zbog

    ogranienog roka za prodaju sredstva.

    Sva osnovna sredstva, osim zemljita, gube svoju ekonomsku vrednost tokomkorisnog veka trajanja.14 U trenutku kupovine osnovna sredstva se vrednuju ponabavnoj ceni i dalje se amortizuju tokom vremena. Prilikom obrauna amortizacijeosnovnih sredstava treba razmotriti:

    Nabavnu vrednost osnovnih sredstava u bilansu stanja Period amortizacije Rezidualnu vrednost osnovnog sredstva

    Prilikom knjienja u bilans stanja kao vrednost osnovnog sredstva ulaze svi trokovnastali u procesu dovoenja osnovnog sredstva u stanje funkcionalne ispravnosti. Tu suukljueni trokovi prevoza, trokovi instalacije, trokovi montae i porezi. Ovi trokomogu, ali ne moraju, da dodaju vrednost sredstvu.

    Nakon kupovine osnovno sredstvo se svake godine amortizuje deo nabavne

    vrednosti se prenosi kao troak na bilans uspeha dok u bilansu stanja ostajeknjigovodstvena vrednost umanjena za taj iznos. Na kraju ivotnog veka sredstvo nem

    13 Kata kari -Jovanovi , Finansijsko ra unovodstvo, Centar za izdava ku delatnost Ekonomskogfakulteta u Beogradu, Beograd, 2007,str. 11814 George E. Ruth, (2006), str. 112

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    20/92

    20

    nikakvu vrednost ili je dostiglo rezidualnu vrednost ispod koje ne moe opastAmortizacija se moe izraunavati vremenski ili funkcionalno. Vremenska amortizacija jzasnovana na ivotnom veku osnovnog sredstva tokom kojeg se smanjuje njegovavrednost. Funkcionalna amortizacija se izraunava na osnovu korienja osnovnogsredstva poput broja proizvedenih jedinica kod maina ili broj preenih kilometara kodvozila.

    Osnovno sredstvo koje se ne amortizuje je zemljite. Ako se koristi u redovnoposlovnoj aktivnosti vodi se kao osnovno sredstvo, a u suprotnom smatra seinvesticijom.

    Ostala stalna aktiva

    Aktiva za koju se ne oekuje da se pretvori u novac u roku od 12 meseci. Nalaze seu ovoj grupi zbog nedostatka likvidnosti mada se neke stavke mogu klasifikovati katekua imovina. U nju spadaju potraivanja za menice, potraivanja od zaposlenih vlasnika, potraivanja i ulaganja u povezana pravna lica, odloeni trokovi, odloenporezi i nematerijalna ulaganja.

    Teku a aktiva

    Za tekuu aktivu se oekuje da e biti pretvorena u novac u roku manjem od godinudana. Najznaajnije stavke tekue aktive su: novac, utrive hartije od vrednosti,potraivanja i zalihe.

    Nov ana sredstva su najlikvidniji oblik imovine. Zavisno od vrste delatnospreduzea mogu drati novana sredstva u razliitim oblicima. Na primer maloprodajnapreduzea moraju da imaju vie gotovog novca da bi mogla normalno da posluju

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    21/92

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    22/92

    22

    nenaplativo tereti se raun rezervisanja za sumnjiva i sporna potraivanja, umestotroka u bilansu uspeha. Na ovaj nai preduzee titi bilans uspeha od iznenadnihgubitaka uzrokovanih loom procenom politike prodaje na odloeno.

    Zalihe. Zalihe se sastoje iz tri komponente: zalihe sirovina, proizvodnje u toku gotovih proizvoda.

    Ako se preduzee bavi proizvodnjom ono mora da stvara zalihe sirovina koje sekoriste u procesu proizvodnje. U knjigovodstvu se vode kao materijal, i oznaavaju stvarikoje se troe u procesu proizvodnje.17 Likvidnost sirovina odreuje njihova krajnja svrha.Sirovine koje se mogu koristiti za razliite stvari iz razli itih delatnosti su likvidnije odsirovina koje se koriste u samo jednom proizvodnom procesu. Preduzea mogu pokuati

    da se zatite od gubitaka na cenama tako toe kupovati vee zalihe sirovina po niimcenama u nadi da e ih prodati po vioj ceni ili da nee morati da kupuju nove zalihe poviim cenama. Ali time rizikuju velike gubitke u sluaju neoekivanog pada cena. Takoedranje velikih koliina zaliha negativno utie na likvidnost preduzea.

    Jo jedna stavka koja se vezuje za proizvodna preduzea je proizvodnja u toku.Iznos proizvodnje u toku zavizi najvie od duine proizvodnog procesa. U sluajukratkog proizvodnog procesa vrednost proizvodnje u toku je mala u odnosu na zalih

    sirovina i gotovih proizvoda. U sluaju da je proces proizvodnje dug i kompleksan ve iiznos sredstava bie vezan u proizvodnji u toku.

    Gotovi proizvodi predstavljaju robu koja se moe prodati. Kod veleprodajnihmaloprodajnih preduzea gotovi proizvodi su nabavljeni za dalju prodaju i smatraju sezalihama. Proizvodna preduzea u zalihe gotovih proizvoda ukljuuju svaki gotovproizvod koji nije isporuen ili prodat.

    17 Kata kari -Jovanovi , (2007), str. 132

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    23/92

    23

    2.2 Bilans uspehaBilans uspeha, ili raun dobitka i gubitka, je pregled prihoda i rashoda jednog

    preduzea u odreenom vremenskom periodu. U pripremanju bilansa uspeha najee

    se koristi obraunska metoda, prihodi i rashodi se prikazuju u trenutku nastanka a ne utrenutku realizacije naplate18. Bilans uspeha se moe sainiti i gotovinskom metodom po

    kojoj su rashodi priznati kada su plaeni a prihodi kada su naplaeni.

    Bilans uspeha se sastoji od prihoda i rashoda. Kada prihodi premauju rashodepreduzee je profitabilno. Bilans uspeha pokazuje sposobnost preduzea da svojeresurse pretvori u novac, zbogega ga poverioci smatraju vanim instrumentom zaprocenu dugorone profitabilnosti preduzea. Poto je zarada osnovna komponenta

    novca raspoloivog za vraanje kredita, analiza bilansa uspeha je najvaniji faktor uodobravanju kredita.

    Bilans uspeha u svojoj uproenoj formi izgleda ovako:

    A. UKUPNI PRIHODI (I+II+III)I Poslovni prihodi

    II Finansijski prihodiIII Ostali prihodi

    B. UKUPNI RASHODI (I+II+III)I Poslovni rashodiII Rashodi finansiranjaIII Ostali rashodi

    C. DOBITAK (A B)D. GUBITAK (B A)

    18 George E. Ruth, (2006), str. 64

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    24/92

    24

    Bilans uspeha je veza izmeu bilansa stanja na poetku raunovodstvenog periodasa bilansom stanja na njegovom kraju. Kombinacijom jednaina bilansa stanja i bilansauspeha mogu se objasniti aktivnosti preduzea tokom tog vremenskog perioda.

    Imovina = Obaveze + Vlasniki kapital + Prihodi + RashodiKada poslovne aktivnosti ukljuuju promene na bilansima stanja i uspeha data

    jednaina mora da prati evidentirane promene. Na primer, prilikom prodaje robe nodloeno, onae se evidentirati na raunu prihoda od prodaje (bilans uspeha) i raunukupca (bilans stanja). Takoe, potrebno je evidentirati i pratee promene na raunuzaliha (bilans stanja) za prodatu robu i odgovarajue prihode od prodaje (bilansuspeha). Upotrebom navedene jednaine razlka na bilansu uspeha pokazae odmah

    dobitak, odnosno gubitak, od prodaje. Da je koriena samo jednaina bilansa stanjabilo bi potrebnoekati kraj obraunskog perioda, da se rauni zatvore, da bi posledicaaktivnosti bila vidljiva.

    Da bi jednaina bila potpunija, da prikazuje sve transakcije preduzea a ne samo onenastale od osnovnog poslovanja, potrebne su jo dve modifikacije. Prva je ubacivanjtransakcija koje prikazuju promene u vlasnitvu kompanije koje utiu na promene ubilansu stanja, poput emitovanja dodatnih akcija ili otkup sopstvenih akcija od stran

    preduzea. Druga modifikacija obuhvata isplatu profita vlasnicima u vidu dividendi. ove modifikacije dolazimo do konane jednaine.

    Imovina = Obaveze + Vlasniki kapital + Prihodi + Rashodi Dividende + Dodatnikapital od prodaje akcija

    2.2.1 Prihodi

    Za preduzee prihodi perdstavljaju ukupan novac primljen na osnovu prodaje robeondosno pruanja uslga, u odreenom vremenskom periodu. Takoe u prihode ulazinovac dobijen prodajom imovine i dobijene kamate na pozajmljena sredstva. Prihodi siskazuju na dva naina:

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    25/92

    25

    Gotovinskim obraunom prihodi su prepoznati u trenutku naplate robe ili usluge Obraunskom metodom prihodi su prepoznati u trenutku prodaje robe

    Kriterijumi prema kojima se vri klasifikacija prihoda jednog preduzea zavise od togakoje se informacije o prihodima smatraju zanaajnim. Uobiajena podela prihoda je na:

    Poslovni prihodi prihodi nastali po osnovu obavljanja osnovne delatnospreduzea

    Finansijski prihodi prihodi nastali kao posledica upravljanja novanim

    sredstvima preduzea Ostali prihodi prihodi koji se ne mogu svrstati u navedene dve grupe prihoda

    Poslovni, ili redovni prihodi, su karakteristini po predvidivosti iznosa i vremenskojdinamici, to je vana pretpostavka za finansijsko planiranje.19 Ovi prihodi nastaju izobavljanja osnovne delatnosti preduzea. Tako da su prihodi od prodaje gotovih

    proizvoda redovni prihodi proizvodnih preduzea, a prihodi od prodaje robe redovniprihodi trgovinskih preduzea. Kod uslunih preduzea redovne prihodeine prihodi od

    pruanja usluga. Poslovni prihodi su usko povezani sa poslovnim rashodima potonastanku svakog poslovnog prihoda prethodi nastanak redovnih poslovnih rashoda.

    Finansijski prihodi se takoe ubrajaju u redovne prihode. Oni nastaju prilikomplasiranja finansijskih sredstava preduzea. U finansijske prihode spadaju dividende,kamate na dugorone plasmane, pozitivne kursne razlike, iskorieni kasa skonto

    odobren od strane dobavljaa, zatezne kamate zaraunate dunicima i sl. Za razliku odposlovnih prihoda, ne postoji uzronost izmeu finansijskih prihoda i finansijskihrashoda.

    19 Kata kari -Jovanovi , (2007), str. 236

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    26/92

    26

    Ostali prihodi su prihodi koji se ostvaruju prilikom prodaje imovine preduzea, naplatiugroenih potraivanja i slino. To su vanredni prihodi nastali van osnovne poslovneaktivnosti preduzea. u ostale prihode spadaju20:

    Dobitak od prodaje osnovnih sredstava Dobitak od uea u kapitalu i dugoronih hartija od vrednosti Vikovi imovine utvreni popisom, osim vikova zaliha uinka Dobitak od prodaje materijala Naplaena otpisana potraivanja Prihodi po osnovu efekta ugovorene zatite od rizika Prihodi od smanjenja obaveza

    Prihodi od ukidanja dugoronih rezervisanja

    Prihodi od uskla ivanja vrednosti imovine sa trinom vrednou

    2.2.2 RashodiRashodi predstavljaju smanjenje aktive tokom obraunskog perioda u formi odliva, ili

    troenja sredstava, ili dogaaje na strani pasive koji utiu na smanjenje vlsnikogkapitala osim onih koji se odnose na raspodelu kapitala vlasnicima.21 Rashodi se delena poslovne rashode, finansijske rashode i ostale rashode.

    Poslovni rashodi su rashodi koji nastaju usled redovnog poslovanja preduzea. U njihspadaju trokovi koji nastaju prilikom nabavke robe i materijala, trokovi prodaje robpruanja usluga trokovi zarada zaposlenih, trokovi amortizacija i rezervisanja, trokozakupa.

    Finansijski rashodi nastaju prilikom plasiranja finansijskih sredstava preduzea. U

    finansijske rashode spadaju: zatezne kamate plaene dobavlja ima, negativne kursnerazlike i sl.

    20 J. Rodi , G. Vukeli , M. Andri , (2007), str. 174 21 International Accounting Standards Board, www.iasplus.com

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    27/92

    27

    Ostali rashodi obuhvataju22:

    Gubitke od rashodovanja, prodaje osnovnih sredstava Gubitak po osnovu prodaje uea u kapitalu i dugoronim hartijama od vrednosti Gubitke od prodaje materijala Manjkove imovine utvrene popisom, osim manjkova zaliha uinka Rashode po osnovu ugovorene zatite od rizika Rashode po osnovu otpisa potraivanja Rashode po osnovu otpisa zaliha materijala i robe Rashodi po osnovu uskla ivanja vrednosti imovine sa trinom vrednou

    2.3 Izvetaj o tokovima gotovineIzvetaj o novanim tokovima (cash flow) se definie kao finansijski izvetaj u kom

    su prikazani prilivi i odlivi gotovine i gotovinskih ekvivalenata po osnovu poslovinvesticione i finansijske aktivnosti preduzea u toku obraunskog perioda.23

    Gotovina predstavlja novac u blagajni, depozite po vienju i kratkorone depozite uposlovnim bankama, dok se u gotovinske ekvivalente ubrajaju kratkorona, visoko

    likvidna ulaganja koja se brzo pretvaraju u gotovinu bez znaajnog prisustva rizikakonverzije. U gotovinske ekvivalente se ubrajaju komercijalni zapisi, obveznice, menicekovi i trezorske hartije od vrednosti sa rokom dospee ispod tri meseca. Gotovinskiekvivalenti se smatraju sastavnim delom gotovine preduzea zbog niskog rizika, brzekonverzije, kao i niskih trokova konverzije. U zemljama sa razvijenim finansijsktritem ulaganja sredstava u gotovinske ekvivalente su vea od stanja gotovine naraunima i u blagajni. Razlog jeinjenica da ulaganja u gotovinske ekvivalente donose

    vee prinose od kamate na deponovana sredstva u bankama.

    22 J. Rodi , G. Vukeli , M. Andri , (2007), str. 174 23 Goranka Kneevi , 2009, str.127

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    28/92

    28

    Izvetaj o novanim tokovima sadri tri dela24:

    Tokovi gotovine iz poslovne aktivnosti Tokovi gotovine iz investicionih aktivnosti Tokovi gotovine iz finansijske aktivnosti

    Poslovne aktivnosti preduzea ine glavne transakcije iz kojih proizlaze poslovniprihodi i rashodi. U poslovne aktivnosti spadaju: prodaja gotovih proizvoda, robe i usluna eksternom tritu, plaanje obaveza prema dobavlja ima, plaanje trokovaposlovanja i plaanje drugih obaveza (porezi i doprinosi i sl.). Pored pomenutih uposlovnu aktivnost preduzea spadaju i: isplate kamate na pozajmljene izvorefinansiranja, naplata kamate na plasirana novana sredstva, i kamate na obveznicedrugih preduzea. Pozitivni novani tokovi, nastali iz pomenutih transakcija, nazivaju seprimanja (prilivi) gotovine, dok se negativni tokovi nazivaju izdavanja (odlivi) gotovRazlika izmeu priliva i odliva gotovine predstavlja neto novane tokove iz poslovneaktivnosti.

    Investiciona aktivnost preduzea obuhvata vrednovanje i izbor ulaganja,iji se efektioekuju u dugoronom vremenskom periodu (period preko godinu dana). U investicionaktivnosti preduzea spadaju: nabavka i prodaja nekretnina, postrojenja i opreme, inematerijalnih sredstava. Pored pomenutih, investicione aktivnosti obuhvataju ulaganjaprodaju dugoronih finansijskih instrumenata, poput akcija i obveznica. Razlika izmeuprimanja i izdavanja gotovine prilikom investicionih aktivnosti naziva se: neto novani tokiz investicione aktivnosti.

    Finansijska aktivnost obuhvata transakcije koje odreuju odnos preduzea i njegovih

    partnera koji obezbeuju izvore finansiranja (akcionari i kreditori). Posledica finansijskaktivnosti je promena veliine i strukture izvora finansiranja. Prilive iz finansijski

    aktivnostiine: uzimanje kredita, emisije akcija i obveznica. Rashode iz finansijskiaktivnostiine: isplata dividendi, vraanje glavnice kredita i vraanje nominalnog duga

    24 Goranka Kneevi , 2009, str.128

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    29/92

    29

    po osnovu obveznica. Kao i u prethodnim sluajevima, prilivi i odlivi gotovine izfinansijskih aktivnostiine neto novani tok iz finansijske aktivnosti.

    Prema MRS 7 Izvetaj o nov anim tokovima , novani tokovi iz poslovne aktivnosti

    se mogu prikazivati koristei dve osnovne metode: direktan metod i indirektan metod.

    2.3.1 Direktan metodPrilikom primene direktnog metoda moraju se prikazati glavne vrste bruto gotovinsk

    priliva i odliva25. Za sastavljanje izvetaja o novanim tokovima direktnom metodompotrebno je raspolagati sa sledeim podacima: dva bilansa stanja sa poetka i krajaposmatranog perioda, i bilans uspeha za taj period.

    Sastavljanje izvetaja o novanim tokovima polazi od utvrivanja razlika u pozicijamabilansa stanja. Razlike u pozicijama nastaju kao rezultat promena pozicija aktive i pasivtokom obraunskog perioda. Na ovaj nain se sagledavaju nihovi uticaji na naovanetokove.

    Promene u pozicijama aktive mogu se prevesti na novane tokove na sledei na in:

    Poveanja pozicija aktive izaziva odliv gotovine.

    Smanjenje pozicija aktive izaziva priliv gotovine.

    Promene u pozicijama pasive mogu se prevesti na novane tokove na sledei nain:

    Poveanje pozicija pasive izaziva priliv gotovine u preduzee. Smanjenje pozicija pasive izaziva odliv gotovine.

    Nakon utvrivanja razlika u bilansnim pozicijama i njihovim uticajem na novane

    tokove potrebno je klasifikovati pozicije u jednu od tri osnovne aktivnosti.Sledei korak, prema direktnoj metodi, je povezivanje pozicija bilansa stanja s

    odgovarajuim pozicijama u bilansu uspeha.

    25 Goranka Kneevi , 2009, str. 131

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    30/92

    30

    Prihodi od prodaje se korikuju sa odgovarajuom pozicijom aktive, odnosno kupcima.Prihodi se koriguju nanie na ime poveanja kupaca, ili navie ako je dolo dosmanjenja kupaca. Trokovi prodatih gotovih proizvoda se koriguju navie na impoveanja zaliha i smanjenja obaveza prema dobavlja ima, i na nanie kada sesmanjuju zalihe gotovih proizvoda i kada se poveavaju obaveze prema dobavljaima.U novane tokove iz poslovanjaine i plaanja ostalih trokova poslovanja (trokoviprodaje, kamata i poreza) koji se koriguju sa povezanim pozicijama bilansa stanja (AVRPVR, obaveze po osnovu kamata, obaveze po osnvu poreza i sl.). U sluaju da jedantroak iz bilansa uspeha nema svoj odgovarajui raun u bilansu stanja, on se unosi usvom orginalnom iznosu.

    2.3.2 Indirektan metodIndirektan metod sastavljanja izvetaja o novanim tokovima daje iste konane

    rezultate u svim aktivnostima, ali je nain prikazivanja pozicija priliva i odliva gotovine poslovnoj aktivnosti razli it.26 Indirektnom metodom se utvruje razlika izmeu bilansnihpozicija dva uzastopna bilansa stanja. Takoe, potrebno je obezbediti: informacije oostvarenom neto dobitku, trokovima amortizacije, i informacije o isplaenim i

    deklarisanim dividendama.Izrada izvetaja polazi od indirektnog naina utvrivanja tokova gotovine iz poslovne

    aktivnosti na nain da se neto dobitak i drugi nenovani trokovi saberu i koriguju zaostale prilive i odlive gotovine iz poslovne aktivnosti.

    Poveanje sredstava deluje negativno na ostale novane tokove i koriguje ostvarenidobitak i amortizaciju na nie, dok smanjenje sredstava i potraivanja koriguje dobitanavie. Svako poveanje obaveza koriguje neto dobitak navie, dok smanjenje obavezakoriguje neto dobitak na nie.

    Indirektan metod daje iste rezultate po osnovu sve tri aktivnosti, kao i direktan metodRazlika izmeu metoda je struktura pozicija poslovne aktivnosti.

    26 Goranka Kneevi , 2009, str.135

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    31/92

    31

    2.4 Ostali izvetajiIzvetaj o promenama na kapitalu je sastavni deo finansijskih izvetaja satavljenih u

    skladu sa MRS 1, i namenjen je vlasnicima kapitala. Izvetaj se sastavlja kao poseban i

    u njemu se kao minimum iskazuju sledee pozicije: neto dobitak (gubitak) obra

    unskogperioda, stavke prihoda i rashoda koje ne ulaze u bilan uspeha ve se priznaju u korist,

    ili na teret, kapitala, i zbirni efekti promena u raunovodstvenoj politici. Takoe, izvetajsadri i informacije o kapitalnim transakcijama, saldo akumuliranog dobitka na poetku ikraju perioda, kao i kretanje za period i promene na svakoj klasi akcijskog kapitalaemisione premije i rezervi na poetku i kraju perioda.

    Napomene su prilozi koji idu uz finansijske izvetaje. Napomene su neophodan

    pratei element finansijskih izvetaja. One sadre kvalitativne i kvantitativne informacvezane za osnove na kojima su finansijski izvetaji sastavljeni, odnosnoraunovodstvene politike koje su primenjene za evidentiranje znaajnih dogaaja. Ciljnapomena je da prue korisnicima neophodne informacije za tumaenje finansijskihizvetaja. U napomenama se daju skraeni opisi ili detaljnije analize pozicija ubilansima.

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    32/92

    32

    3.Analiza izvetaja

    Analiza finansijskih izvetaja bavi se kvanticifiranjem i istraivanjem odnosa i vekoji postoje izmeu pozicija u bilansima, na nain da se omogui ispravna ocenafinansijskog poloaja uspenosti i likvidnosti poslovanja.27 U analizi finansijskih izvetajakoriste se slede i instrumenti: horizontalna analiza, vertikalna analiza, racio analizaanaliza pomou neto obrtnog fonda, i analiza leverida.

    3.1 Horizontalna analizaHorizontalna analiza je komparativna analiza pozicija u bilansu stanja, ili uspeha

    izmeu tekue i prethodne godine. Prvi korak u analizi je izraunati razliku izmeubilansnih pozicija tekue i prethodne godine. Zatim se dobijena razlika deli sa iznosomprethodne godine, pa se taj kolinik mnoi sa 100, da bi se dobila procentualna razlika.

    3.2 Vertikalna analizaVertikalna analiza je analiza u kojoj se odreene bilansne pozicije prikazuju kao

    100%, pa se onda ostale pozicije iskazuju kao procenat od te osnovne pozicije.Vertikalna analiza je strukturna analiza finansijskih izvetaja, odnosno sagledavanjodnosa vie pozicija u odnosu na jednu koja se tretira kao 100%.

    3.3 Racio analizaRacio analiza predstavlja proizvod razliitih finansijskih izvetaja, a njen zanaj se

    ogleda prvenstveno u tome to sumira kljune odnose i rezultate koji ukazuju na

    27 Goranka Kneevi , 2009, str.105

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    33/92

    33

    finansijske performanse preduzea.28 Finansijski racio (koeficijent, indikator, pokazatelj je indeks koji povezuje dva raunovodstvena broja, a dobija se deljenjem jednog brojadrugim.29

    Analiza finansijskih racia obuhvata dve vrste poreenja. Na prvom mestu jeunutranje poreenje. Prilikom unutranjeg poreenja analitiar moe da uporedisadanje indekse sa indeksima iz prethodnih perioda i na taj nain otkrije da li postojepromene u poslovanju preduzea tokom vremena. Takoe moe uporediti racio saplaniranim buduim vrednostima i utvrdi da li se ostvaruju planovi poslovanja.

    Druga vrsta poreenja je spoljno poreenje. Spoljnim poreenjem se uporeujufinansijski raciji jednog preduzea sa pokazateljima drugih preduzea iz iste delatnosti,

    ili sa industrijskim prosekom u odreenom vremenskom trenutku. Ovo poreenje dajebolji uvid u relativno finansijsko stanje i uspenost preduzea. Takoe, spoljnaporeenja pomau u otkrivanju znaajnih odstupanja od industrijskog proseka (ilistandarda). Potrebno je napomenuti da se raciji industrijskog proseka trebaju koristisamo kao vodilja, a ne kao cilj.

    Na osnovu izvora informacija finansijske indekse delimo na:

    Racija bilansa stanja Racija bilansa uspeha Racija bilansa uspeha/bilansa stanja

    U zavisnosti od podataka koje nam pruaju, finansijske pokazatelje moemo podeli

    u sledee grupe:

    Racija likvidnosti

    28 Marko Ivani, Sandra Nei , Poslovne finansije, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011, str. 20029 James C. Van Horne, John M. Wachowicz, JR.,Osnovi finansijskog menadmenta, Data Status,Beograd, 2007, str.132

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    34/92

    34

    Racija aktivnosti Racija finansijske strukture Racija rentabilnosti Racija trine vrednosti

    3.3.1 Racija likvidnostiRacija likvidnosti se koriste za merenje sposobnosti preduzea da podmiri

    kratkorone obaveze. Oni uporeuju kratkorone obaveze sa kratkoronim (ili tekuim)izvorima koji su dostupni za njihovo podmirivanje. Korienjem racija likvidnosti stie seuvid u tekuu solventnost preduzea i njegovu sposobnost da ostane solventno unepovoljnim uslovima.

    Teku i racio. Podrazumeva da se osnovna sredstva finansiraju sopstvenimkapitalom, a obrtna sredstva iz kratkoronih izvora finansiranja.30 Njime se pokazujekoliko su zatieni interesi kratkoronih poverilaca.

    Ako je rezultat manji od jedan preduzee je nedovoljno likvidno, ako je jednak broju

    jedan preduzee posluje na donjoj granici likvidnosti.

    Racio redukovane likvidnosti ili ubrzani racio. Pokazuje sposobnost preduzeada podmiri svoje tekue obaveze svojom najlikvidnijom imovinom.

    30 Marko Ivani, Sandra Nei , (2011), str. 20431 Brojevi u zagradama su AOP pozicije u bilansima

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    35/92

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    36/92

    36

    Poto su prilikom raunanja racija obrta zaliha uzete vrednosti svih zaliha, u praksi se

    esto racio ra lanjava na racije obrta pojedinanih vrsta zaliha kao to su materijal,nedovrena proizvodnja i gotovi proizvodi.33

    Racio obrta potraivanja. Prua bolje razumevanje kvaliteta potraivanjapreduzea, i koliko je preduzee uspeno u svakoj naplati. Racio pokazuje koliko suputa tokom godine potraivanja od kupaca bila obrnuta (pretvorena u novac).34 to jeobrt vei, to je krae vreme izmeu prodaje i naplate.

    Obrt potraivanja u danima izraunava se kao:

    Racio obrta ukupnih obrtnih sredstava. Pokazuje uspenost upravljanja obrtnim

    sredstvima, tako to pokazuje koliko su proseno puta u toku godine obrtna sredstvakoriena za plaanje trokova i rashoda.

    33 Marko Ivani, Sandra Nei , (2011), str. 20834 James C. Van Horne, John M. Wachowicz, JR., (2007), str. 139

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    37/92

    37

    Racio obrta neto obrtnih sredstava. Pokazuje odnos izmeu neto prihoda odprodaje i dugorono finansiranih obrtnih sredstava. Za razliku od ostalih racija, visorezultat predstavlja nepovoljniji poloaj preduzea.

    Racio obrta fiksnih sredstava. Meri efikasnost upotrebe fiksnih sredstava.

    Razlog iz koga se koristi nabavna, umesto sadanja, vrednost fiksne imovine je tato bi upotrebom sadanje vrednosti odstupanje u rezultatima izmeu preduzea iz istegrane pre bila rezultat politike otpisivanja i odravanja fiksnih sredstava nego rezultefikasnog korienja imovine.

    Racio obrta sopstvenih sredstava. Pokazuje efikasnost upravljanja poslovneimovine preduzea koja je finansirana iz sopstvenih izvora finansiranja.

    Vano je imati na umu da sve dok preduzee ima stabilan obim prodaje i ostvaruje

    relativno zadovoljavajue finansijske rezultate, poslovanje sa malim ueem sopstvenihsredstava u ukupnim poslovnim sredstvima je atraktivno ali i riskantno.35 Problemnastaje kada doe do osetnog pada poslovanja i kada malo uee sopstvenihsredstava postanu nedovoljna za apsorbovanje nastalih poslovnih gubitaka.

    35 Marko Ivani, Sandra Nei , (2011), str. 211

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    38/92

    38

    Racio obrta ukupnih poslovnih sredstava. Meri efikasnost upravljanja ukupnimsredstvima preduzea.

    Prilikom analize treba znati da ne postoji standardni odnos neto prihoda od prodaje poslovnih sredstava. Da bi se dolo do optimalnog rezultata potrebno je pratiti trenkretanja ovog racija, kao i upore ivati ga sa rezultatima ostalih preduzea.

    3.3.3 Racija finansijske struktureSvoju imovinu preduzea mogu da finansiraju iz dva izvora: spostvene i pozajmljene

    (spoljne). Finansijska struktura preduzea je odnos imovine finansirane iz sopstvenihizvora i imovine finansirane iz spoljanjih izvora.

    Racio sigurnosti. Racio sigurnosti predstavlja mogunost preduzea da prevladatekoe u poslovanju i da tom prilikom ne ugrozi sigurnost poverilaca.

    Ako je rezultat manji od jedan preduzee je pokazuje nedovoljnu sigurnosti i ono jeinsolventno. U sluaju da je rezultat vei od jedan preduzee pokazuje sigurnost iznadnormale.

    Racio zaduenosti. Pokazuje odnos spoljnih (pozajmljenih) izvora finansiranja ukupnog kapitala. Racio zaduenosti pokazuje stepen zaduenosti preduzea i esto seizraava u procentima.

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    39/92

    39

    Racio pokri a kamata . Kada se preduzee finansira iz spoljnih izvora javljaju sefiksni trokovi u vidu kamata. Njihova visina moe da prouzrokuje veliko finansijoptereenje. Racio pokria kamata pokazuje do koje mere moe da se smanji poslovnidobitak a da sposobnost preduzea da pokrije kamate ne bude ugroena.

    Racio sigurnosti dugoro nih poverioca. Racio se zasniva na potrebi poverioca dasmanje rizik ulaganja tako to zahtevaju znaajno prisustvo vlasnikog kapitala ustrukturi imovine preduzea.

    Racio pokazuje koliko dugorona rezervisanja i obaveze optereuju sopstveni kapitalpreduzea. to je rezultat manji, to je sigurnost dugoronih poverilaca vea.

    3.3.4 Racija rentabilnostiRentabilnost je ekonomsko naelo poslovanja ijom se primenom postie takvo

    poslovanje u kojem se sa to manjim sredstvima u reprodukciji ostvaruje to veadobit.36 Takoe rentabilnost je i mera efikasnosti preduzea kojom se pokazujeefikasnost u angaovanju sredstava prilikom stvaranja dobiti. Racija rentabilnosti skoriste u analizi preduzea poto daju preciznije informacije od apsolutnih iznosa

    ostvarenih rezultata.

    36 Marko Ivani, Sandra Nei , (2011), str. 216

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    40/92

    40

    Stopa poslovnog dobitka. Dobija se na osnovu informacija iz bilansa uspeha ipokazuje uee poslovnog dobitka u poslovnim prihodima.

    Stopa neto dobitka. Pokazuje uee neto dobitka u poslovnim prihodima. Svapreduzea tee ostvarivanju to vee stope neto dobitka poto vea stopa pokazujeveu sposobnost preduzea da ostvaruje zaradu.

    Stopa prinosa na ukupna poslovna sredstva. Ili racio rentabilnosti ukupnogkapitala. Dobija se na osnovu podataka iz bilansa stanja i bilansa uspeha. Potrebno je

    rei da poslovni dibitak predstavlja prinos na ulaganja u ukupna poslovna sredstva kojsu koriena za obavljanje poslovne aktivnosti tokom odreenog perioda.

    Stopa prinosa na sopstvena sredstva. Ili racio rentabilnosti sopstvenog kapitala.Neto dobitak se dobija kada se poslovnom dobitku dodaju ostali prihodi koje jpreduzee ostvarilo i umanjuje za ostale nastale rashode. Neto dobitak je prinos nasopstvena sredstva, odnosno tekui ostvareni prirast onog dela poslovnih sredstavafinansiranih iz sopstvenih izvora.

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    41/92

    41

    3.3.5 Racija trine vrednostiRacija trine vrednosti se koriste u akcionarskim drutvima. Akcionari i potencija

    investitori uvek trae nain da odgovore na pitanja: koje akcije kupiti a koje prodati, koja je optimalna struktura njihovog portfolija. Na donoenje odluke utiu oekivani

    prinosi na akcije. U oekivane prinose spadaju dividende kao i razlika izmeu trine inominalne vrednosti akcija.

    Neto dobitak po akciji. Pokazuje iznos neto dobitka po obinoj akciji. Izraunava sekao odnos neto dobitka ostvarenog tokom godine i ukupnog broja emitovanih obinihakcija. to je rezultat vei to se preduzee smatra perspektivnijim.

    Racio cene i neto dobitka po akciji. Nastaje iz odnosa trine cene akcije i netodobitka po akciji.

    Racio pla anja dividende. Pokazuje procentualno uee dividendi po osnovuobinih akcija u dobitku koji moe biti pripisan vlasnicima obinih akcija.37

    37 Marko Ivani, Sandra Nei , (2011), str. 221

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    42/92

    42

    Racio pokazuje u kom se procentu neto dobitak koristi za isplatu zarade vlasnicima

    Ako je racio manji od 100% to zani da se deo zarade ostaje u preduzeu kaoakumulirana dobit. Ona slui za finansiranje razvoja preduzea, popravljanje finansijskestrukture ili investiranje u budue projekte.

    Dividendna stopa. Pokazuje tekui prinos koji vlasnik akcija ostvaruju u odnosu natrinu vrednost akcija. Analizom stope kroz vreme, kao i upore ivanjem sakonkurentima moe se utvrditi trend razvoja preduzea.

    Knjigovodstvena vrednost po akciji. U sluaju da doe do likvidacije preduzea inakon podmirivanja poverioca, obinim akcionarima bi ostale akcije u ovoj vrednosti.

    Racio trine i knjigovodstvane vrednosti akcija. Povezuje ukupnu kapitalizacijupreduzea sa ukupnim sredstvima akcionara.

    U sluaju da je rezultat manji od jedan preduzee nije uspeno u stvaranju vrednosti

    za akcionare. Minimum vrednosti koji se oekuje od menadmenta da obezbedi je jedan.

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    43/92

    43

    3.4 Analiza izvetaja o nov anim tokovimaIzvetaj o novanim tokovima je pregled priliva i odliva gotovine u obraunskom

    periodu razvrstanih prema kljunim aktivnostima.38 Analiza novanih tokova se jo

    naziva i procenom solventnosti. Solventnost je sposobnost preduzea da dugoro

    nopokriva dospele obaveze u roku. Procena solventnosti preduzea pokazuje usklaenost

    priliva i odliva gotovine iz aktivnosti preduzea. Procena solventnosti obuhvata tripodru ja:

    1. Operativne performanse preduzea pokazuju sposobnost rasta i razvoja krozposlovne aktivnosti. Preduzee ima dobre operativne performanse ako najveeprilive ostvaruje od poslovnih aktivnosti, a odlive od plaanja trokova vezanih za

    nabavku (ili proizvodnju) i prodaju robe, trokova marketinga, trokovistraivanja, i trokova upravljanja. Jo jedan uslov za dobre operativneperformanse su pozitivni tokovi iz poslovanja.

    2. Finansijska fleksibilnost je procena sposobnosti generisanja novanih tokova izizvora van poslovne aktivnosti preduzea. Drugim reima, pokazuje sposobnostpreduzea da se kreditno zaduuje, emituje obveznice, da emituje akcije, ili daprodaje sredstva kojima raspolae. Preduzee se smatra finansijski fleksibilnimako moe da odgovori potrebama za gotovinom kroz ove aktivnosti.

    3. Likvidnost je sposobnost pretvaranja aktive u gotovinu. Preduzee u komedominira tekua imovina u odnosu na dugorona sredstva, moe se u naelusmatrati likvidnim.

    Nakon izvrene analize o novanim tokovima moe se odrediti profil novanih tokovapreduzea. Na osnovu ostvarenih rezultata preduzea moemo podeliti na osam profila.

    38 Goranka Kneevi , 2009, str. 131

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    44/92

    44

    Prvi profil ostvaruje prilivie iz svih aktivnosti, najverovatnije kao rezultat veihulaganja u dugorona sredstva.Drugi profil preduzea finansira rast poslovne aktivnostikroz emisije akcija, obveznica i uzimanjem kredita. Tre i profil koristi pozitivne poslovne iinvesticione tokove za pokrie glavnica dugoronih obaveza.etvrti profil finansira rast iotplatu glavnice dugova iz poslovne aktivnosti. Peti profil ima, najverovatnije, problemprodajnim ciklusom. Negativne tokove iz poslovanja nadoknauje investicionim (prodajadugoronih sredstava) i finansijskim (uzimanjem kredita) aktivnosti. esti profil ulaerast i razvoj zaduivanjem. Sedmi profil prodaje dugorona sredstva i tako finansiraotplatu kredita i poslovnu aktivnost. Osmi profil pokazuje preduzee pred bankrotom,poto pokazuje neusklaenost priliva i odliva u svim aktivnostima.

    3.5 Analiza leveridaRizik predstavlja nepredvieni dogaaj od kojeg preduzee eli da se zatiti, tako to

    e spre iti njegov nastanak. Da bi rizik mogao da se spre i, potrebno je da se on izmeri ikvantifikuje.39 Analiza leverida pomae da se rizik kvantifikuje.

    39 Goranka Kneevi , 2009, str. 151

    Profil Neto nov ani tok od poslovneaktivnosti

    Neto nov ani tok investicioneaktivnosti

    Neto nov ani tokfinansijske aktivnosti

    1 + + +2 + - +

    3 + + -4 + - -5 - + +6 - - +7 - + -8 - - -

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    45/92

    45

    3.5.1 Poslovni leveridDejstvo poslovnog leverida se najbolje predstavlja kroz analizu prelomne take

    rentabiliteta. Da bi se odredila prelomna taka potrebno je podeliti trokove na fiksne (nemenjaju se sa promenom obima aktivnosti) i varijabilne (menjaju se sa promenom obimaktivnosti).

    Prelomna taka je onaj obim prodaje na kojem je ukupan troak jednak ukupnomprihodu.

    Ovaj faktor je ve i kod rizinjjih firmi koje imaju vee fiksne trokove u strukturi

    ukupnih trokova. Manji faktor poslovnog leverida pokazuje manje rizino preduzee.

    3.5.2 Finansijski leveridFinansijski leverid obuhvata upotrebu fiksnih trokova poslovanja. U fiksne rashod

    spadaju rashodi na ime kamate na uzete kredite ili emitovane obveznice.

    Faktor finansijskog leverida pokazuje za kolikoe se procenta poveati dobitak pre

    poreza ako se poslovni dobitak povea za 1%.

    3.5.3 Kombinovani leveridPoslovni i finansijski leverid deluju u istom pravcu. Poslovni leverid odreuje

    procentualno poveanje dobitka prema procentualnom poveanju obima prodaje, dok

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    46/92

    46

    finansijski leverid pokazuje procentualno poveanje neto dobitka prema procentualnompoveanju poslovnog dobitka. Kombinovani leverid je dejstvo oba rizika u istom smerpokazuje izloenost kompanije ukupnom riziku.

    Prilikom ispitivanja kombinovanog leverida potrebno je pomenuti Z-score modEdvarda I. Altmana. Model koristi podatke iz bilansa da bi ocenio finansijsko zdravpreduzea. rauna se po sledeoj formuli:

    Gde je:

    T1 neto obrtna sredstva/ukupna aktiva

    T2 zadrani dobitak/ukupna aktiva

    T3 dobitak pre kamate i poreza/Ukupna aktiva

    T4 sopstveni kapital/ukupne obaveze

    T5 prihodi od prodaje/ ukupna aktiva

    Ako je:

    Z > 2.9 sigurna zona

    1.23 < Z < 2.9 siva zona (mogunost za bankrot 50%)

    Z < 1.23 crna zona

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    47/92

    47

    Zaklju ak

    Naela bilansiranja predstavljaju pravila u izradi bilansa koja su rezultadugogodinjeg razvoja raunovodstvene i bilansne teorije, pod uticajem zakonodavstva ipotrebe za objektivnim i istinitim izvetavanjem.

    Finansijski izvetaji su evidencija aktivnosti koje preduzee obavlja prilikom svogposlovanja. Postoje brojni finansijski izvetaji, i svaki od njih prikazuje razliite aspekteposlovanja preduzea. Bilans stanja preduzea prikazuje imovinu, obaveze i vlasnikustrukturu preduzea na odreeni dan. Bilans uspeha obuhvata prihode i rashodepreduzea tokom obraunskog perioda. Izvetaj o novanim tokovima prikazuje prilive iodlive gotovine i gotovinskih ekvivalenata u obraunskom periodu.

    Analiziranjem izvetaja pomou razli itih metoda, poput horizontalne i vertikalneanalize, racio analize, analize novanih tokova i analize leverida, dobija se dublji uvid uposlovanje preduzea.

    Izrada i analiza finansijskih izvetaja predstavlja vaan deo poslovanja preduzea.Analiza pomae menadmentu da donese ispravne odluke vezane za poslovanjepreduzea. Takoe analizu finansijskih izvetaja koriste i investitori da bi odredili visin

    uslove svojih ulaganja u preduzea.

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    48/92

    48

    II Deo Upravljanje zalihama

    Zalihe su materijalna sredstva koje preduzee koristi u svom poslovanju. Upreduzeima koja se bave trgovinom i proizvodnjom zalihe ine najvei deo obrtnihsredstava. Osnovni problemi u upravljanju zalihama je koliko naru iti i kolikoesto to initi.

    Ovaj segment rada se sastoji izetiri dela. U prvom delu objanjene su osnovnepodele zaliha. Drugi deo daje prikaz podele trokova vezanih za zalihe. Trei deo sebavi metodama vrednovanja zaliha.etvrti deo sadri osnovne odulke za upravljanjezalihama.

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    49/92

    49

    1.Zalihe

    Zalihe jednog preduzea mogu se podeliti na tri vrste: zalihe sirovina i materijala(roba koja se naliazi u skladitu i jo nije ula u proces proizvodnje), nedovrenproizvodnja (sredstva koja se nalaze u proizvodnom procesu na putu stvaranja gotovogproizvoda), i gotovi proizvodi (finalizirani proizvodi spremni za prodaju kupcima).40

    Ako se posmatraju sa strane cirkulacije novanih sredstava (ili gotovine) uproizvodnom preduzeu po formuli N R P R1 N1, zalihe predstavljaju ulaganje ufaze R P R1. Faza R predstavlja ulaganje u sirovine i materijal, faza P je ulaganje unezavrenu proizvodnju (proizvodnju u toku), a faza R1 oznaava sredstva vezana ugotovim proizvodima koji su namenjeni prodaji.41

    Zalihe sirovina i materijala. Obuhvataju razne vrste realne aktive obrtnih sredstavapreduzea. U njih spadaju sve vrste sirovina koje preduzee koristi u proizvodnji, raznevrste materijala, sitni invertar, ambalaa i drugo. Koliinu sirovina kojee jednopreduzee drati na zalihama zavisi od vie faktora:

    1. Delatnost i veliina preduzea2. Uslovi nabavke. Uslovi mogu biti razliiti i mogu imati razne uticaje na veli inu i

    izbor zaliha. Na primer u uslovima kada postoje stabilni izvori snabdevanjpreduzee moe da radi sa manjim zalihama. U obrnutoj situaciji, prilikomneredovnog snabdevanja, preduzee bi moralo da stvara vee zalihe da biizbeglo zastoje u proizvodnji.

    3. Veliina porudbine. Dobavljai mogu odobiriti popust na veu naruenukoliinu.

    4. Vreme dostave.5. Raspoloivost novanih sredstava.

    40 Marko Ivani, Sandra Nei , (2011), str. 31341 Marko Ivani, (2008), str. 330

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    50/92

    50

    Zalihe nedovrene proizvodnje. Obuhvataju razne vrste realne aktive nad kojimase jo obavlja proizvodnja u toku. Drugim reima, to su delimino zavreni proizvodi kojise nalaze u nekom intermedijalnom stanju proizvodnje.42 Visina zaliha u ovom oblikuzavisi od slede ih faktora:

    1. Tehnoloki proces, odnosno nain i vreme obrade materjala su najvaniji faktorikoji utuu na visinu zaliha nedovrene proizvodnje. Najvei problem pri voenjuzaliha nedovrene proizvodnje je postii odgovarajuu kombinaciju tehnolokihzananja i finansijske efikasnosti u cilju skraivanja procesa proizvodnje i timesmanjenje ulaganja u zalihe.

    2. Organizacija rada. Takoe utie na skraivanje proizvodnog procesa.

    Zalihe gotovih proizvoda. Ove zalihe ini deo realne aktive nad kojom je procesproizvodnje zavren. Zalihe gotovih proizvoda nastaju u momentu zavretkproizvodnog procesa, odnosno preuzimanja zaliha iz proizvodnje i njihovog skladitenza dalju prodaju. Veliina zaliha gotovih proizvoda zavisi od sledeih faktora:

    1. Poslovna orjentacija preduzea. Preduzee moe proizvoditi po narudbini ili zanepoznatog kupca. Orjentacija proizvodnje najvie zavisi od vrste proizvodaProizvodi vee vrednosti namenjeni daljoj proizvodnji najee se proizvode ponarudbini (male zalihe). Ako se radi o robi iroke potronje najee se proizvodiza nepoznatog kupca (vee zalihe).

    2. Priroda proizvodnog procesa.3. Stabilnost tranje. U uslovima stabilne, a time predvidljive tranje, mogue je

    drati zalihe na relativno niskom nivou. Ali u sluajevima nestabilne tranje inepredvidivih oscilacija porudbina, potrebno je drati vee koliine zaliha.

    42 Marko Ivani, Sandra Nei , (2011) str. 314

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    51/92

    51

    1.1 Kategorije zalihaZalihe je mogue razvrstati po vie razli itih kriterijuma. Sve navedene klasifikacije

    moraju se uslovno prihvatiti, jer u praksiesto postoje zalihe koje vremenom prelaze iz

    jedne vrste u drugu.43

    Zalihe moemo razvrstati po sledei kriterijumima.

    Podela zaliha prema mestu i ulozi. U njih spadaju:

    1. Kalkulativne zalihe, stvaraju se zbog prednosti koje prua proizvodnja, odnosnnabavka, u veim koliinama.

    2. Zatitne zalihe, nastaju prilikom nesigurne proizvodnje (ili prodaje) u cilobezbeivanja kontinuiteta proizvodnje.

    3. Anticipativne zalihe, formiraju se zbog poznatih promenljivih faktora koji utiu napromene u ponudi ili potranji (sezonska kolebanja).

    4. peklativne zalihe, nastaju u cilju ostvarivanja dodatne dobiti na osnovuoekivanih promena na tritu.

    Podela zaliha prema planu i ostvarenju plana:

    1. Stvarne zalihe je koli ina odreene robe na odreeni dan ili aritmetika sredinastanja zaliha u posmatranom periodu.

    2. Planirane zalihe su normativi na razliitim nivoima poput minimalnih, maksimalnihili optimalnih zaliha.

    Podela zaliha prema reimu:

    1. Minimalne zalihe. Predstavljaju minimalnu koliinu robe do koje se zalihe uskladitu mogu spustiti a da se ne ugrozi snabdevanje kupaca. Poto minimalnezalihe mogu da veu veliku koli inu finansijskih sredstava preduzea, menaderinastoje da ih utvrde na to niem nivou a da ne ugroze kontinuitet prodaje. Da b

    43 Duan Regodi , Logistika , Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011, str. 231

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    52/92

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    53/92

    53

    2.Trokovi zaliha

    Zalihe obuhvataja znatan deo ukupnih ulaganja preduzea, i iz tog razloga potrebno je imati u vidu trokove koji zbog toga nastaju. Svako preduzee eli da kroz upravljanjezaliha postigne dva cilja: da obezbedi zalihe za normalno poslovanje i da taj cilj ostvauz minimalna ulaganja.45 Da bi upravljanje zalihama dalo dobre rezultate potrebno jenai ravnoteu izmeu trokova i rizika dranja zaliha sa jedne, i koristi koje potiu oddranja odreene koliine zaliha sa druge strane. To znai da je optimalni nivovolumena zaliha onaj koji prouzrokuje najnie ukupne trokove njihovog posedovanja. tog razloga potrebno je detaljnije analizirati strukturu trokova zaliha. Trokovi zaliha dele na tri grupe: trokove pribavljanja zaliha, trokove dranja zaliha, trokov

    nedostatka zaliha.

    Trokovi pribavljanja zaliha (trokovi porudbine) . Trokovi porudbine su trokovinabavke zaliha sirovina i materijala kod proizvodnih preduzea, odnosno trokovenabavke zaliha robe kod trgovinskih preduzea. U ove trokove spadaju i trokovipripreme proizvodnje, naroito ako se proizvodnja obavlja u proizvodnim serijama.Trokovi porudbine prvo obuhvataju administrativne trokove koji nastaju prilikom saporudbine, a zatim trokove vezane za isporuku naruenih zaliha. Prilikom donoenja

    odluka o zalihama ovi trokovi se raunaju kao fiksni po jednoj porudbini, bez obzira naveliinu porudbine. Trokovi pripreme jedne proizvodne serije se takoe uzimaju kaofiksni po jednoj seriji, i obuhvataju trokove ispostavljanja radnog naloga , pripremmaina za proizvodnju i trokove manipulacije sirovinama i materijalom.

    Trokovi dranja zaliha. Odnose se na sve trokove koji nastaju postojanjem idranja zaliha u preduzeu. Neki od trokova se ponaaju kao fiksni u odnosu napromene u koliini zaliha, dok drugi variraju u skladu sa poveanjem ili smanjenjem

    zaliha. Iz ugla upravljanja zalihama vani su samo varijabilni trokovi koji se vezuju dranjem zaliha. U trokove dranja zaliha se ubrajaju: trokovi skladitenja, trokoosiguranja, trokovi kvara i zastarelosti, i trokovi sredstava vezanih u zalihama.

    45 Marko Ivani, (2008), str. 333

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    54/92

    54

    Preduzee mora da obezbedi odgovarajui prostor za skladitenje zaliha. Tajprostom moe biti sopstven ili iznajmljen. Nakon oezbe ivanja prostora potrebno jezaposliti radnike koje raditi na evidentiranju i obraunavanju zaliha, odravanju imanipulaciju zalihama, i odravanju skladinog prostora. Trokovi koji nastaju prilikoovih aktivnosti nazivaju se trokovi skladitenja. Visina trokova skladitenja vie zavod veliine nego od vrednosti zaiha. Ali vrednije zalihe mogu zahtevati dodatne trokovu vidu dodatnog obezbeenja.

    Kod mnogih preduzea trokovi rizika zaliha su znaajna stavka ukupnih trokovadranja zaliha.46 Da bi se preduzee zatitilo od velikih gubitaka usled realizacije rizikaono osigurava zalihe. U sluaju zaliha velike vrednosti trokovi osiguranja (premijeosiguranja), mogu biti zanaajan troak u strukturi ukupnih trokova zaliha.

    Usled promena preferencija potroaa odreeni gotovi proizvodi ili roba moraju seprodavati po znatno niim cenama, a veomaesto mogu ostati neprodati, to moeizazvati znaajne trokove zastarelosti zaliha. Pored zastarelosti, kod zaliha u skladitumoe doi i do loma ili kvara, pa je potrebno uzeti u obzir i ove trokove prilikoodlu ivanja o zalihama.

    Jedan od najvanijih trokova dranja zaliha je troak angaovanja sredstava u

    zalihama. Ako preduzee finansira ulaganja u zalihe iz pozajmljenih izvora na koje plaakamatu po ugovorenoj kamatnoj stopi, onda se i ta kamata uzima u obzir prilikomraunanja troka tih sredstava. Finansiranje zaliha iz sopstvenih izvora takoe se raunasa trokovima angaovanih sredstava, priemu se u ovom sluaju radi o oportunentnimtrokovima, odnosno proputenim prinosima koji bi mogli biti ostavreni alternativnulaganjima tih sredstava. Trokovi dranja zaliha najee se utvruju kao procenat odnabavne vrednosti zaliha ili u novanom iznosu po jedinici zaliha za odreeni vremenski

    period. Po pravilu, trokovi dranja zaliha treba da budu izmeu 20% i 30% njihove cenekotanja.47

    46 Marko Ivani, Sandra Nei , str. 31747 Marko Ivani, (2008), (2011), str. 335

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    55/92

    55

    Trokovi nedostataka zaliha. Nastaju zbog nedostatka sirovina i matrijala, to moedovesti do prekida proizvodnje i poveanja ukupnih trokova proizvodnje. Trokovinedostataka zaliha javljaju se i u sluaju nedostatka zaliha gotovih proizvoda i robe. Utom sluaju preduzee ne moe da prihvati porudbine, pa izostaje prodaja koja bidovela do poveanja finansijskog rezultata preduzea. Proputeni prinosi, koji bi biliostvareni prihvatanjem i izvravanjem porudbina je oportunitetni troak nedostatkzaliha.

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    56/92

    56

    3. Vrednovanje zaliha

    Prma Meunarodnim raunovodstvenim standardima nabavna vrednost zaliha trebada obuhvati sve trokove nabavke, trokove konverzije i ostale trokove dovoenjazaliha na trenutnu lokaciju i stanje.48 Po ovoj definiciji nabavna vrednost zaliha obuhvatasledee trokove: cena u fakturi umanjena za diskonte, transportne trokove, vaeeporeze i takse, trokove naru ivanja, primanja i skladitenja robe. U praksi je ponekadizuzetno teko alocirati sve trokove na specifine stavke zaliha, pa se takvi trokovismatraju rashodima obraunskog perioda a ne trokovima zaliha.

    U zalihe robe se ukljuuju sve stavke namenjene prodaji u vlasnitvu preduzea.Roba na putu, bez obzira da li je kupljena ili prodata od strane preduzea, mora bitiispitana da bi se utvrdilo da li pripada zalihama. Vlasnitvo nad robom u putu odreujese prema uslovima u transportnom ugovoru. Klauzulomfranko polazite vlasnitvo seprebacuje na kupca robe na polazitu (roba u tranzitu je vlasnitvo kupca). U sluajufranko odredite klauzule, roba prelazi u vlasnitvo kupca kada stigne na odredite (robau tranzitu je vlasnitvo prodavca).

    Prilikom popisa zaliha, preduzee u svom skladitu moe imati robu koja nije uvalsnitvu preduzea. Prodata roba kojaeka na isporuku spada u tu kategoriju. Drugamogunost je roba na konsignaciji. Roba na konsignaciji je roba smetena u skladitupreduzea (konsignanta) koja je u vlasnitvu drugaog lica (konsignatora), sasporazumom da se isplata oekuje samo kad se roba proda i da se neprodate zalihemogu vratiti konsignatoru. Poto pravo vlasnitva nad robom ima konsignator, ona nulazi u zalihe konsignanta.

    48 Sidney J. Gray, Belverd E. Needles JR. ,Finansijsko ra unovodstvo Opti princip, Savez ra unovo ai revizora Republike Srpske, Banja Luka, 2002. , str. 269

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    57/92

    57

    3.1 Periodi ni sistem vrednovanja zalihaCene robe variraju tokom vremena. Identina roba moe biti kupljena po razliitim

    cenama. Takoe prilikom kupovine i prodaje identine robe, esto je nemogue odrediti

    koja stavka je prodata, a koja je jo na zalihama. Zato je potrebno prihvatiti pretpostavko redosledu prodaje stavki.49 Poto pretpostavljeni redosled prodaje moe, ali ne mora,biti identian stvarnom redosledu prodaje, pretpostavka se vie odnosi na tok nabavnevrdnosti robe nego na fiziki tok zaliha.

    Tok robe se odnosi na stvarno fiziko kretanje robe prilikom poslovanja preduzea,dok se tok nabavne vrednosti odnosi na povezivanje nabavne vrednosti sapretpostavljenim tokom u poslovanju preduzea. Sam pretpostavljni tok moe, ali ne

    mora, biti isti kao i stvarni tok robe. Upotrebom pretpostavljenog toka nabavne vrednoprua bolju procenu dobiti, to je osnovni cilj vrednovanja zaliha.

    Zavisno od pretpostavke toka nabavne vrednosti, za vrednovanje zaliha mogu sekoristiti sledee metode:

    Metoda specifine identifikacije Metoda prosene cene Prva ulazna prva izlazna (FIFO) metoda Poslednja ulazna prva izlazna (LIFO) metoda

    Preduzee bira metodu na osnovu prirode poslovanja, finansijskih efekta metoda trokova njihove upotrebe.

    Prema periodinom sistemu vrednovanja zaliha samo se krajnje zalihe obraunavajui vrednuju. Nabavna vrednost prodate robe se odreuje oduzimanjem nabavne vrednostikrajnjih zaliha od nabavne vrednosti robe raspoloive za prodaju.

    Za ilustrovanje metoda vrednovanja zaliha koristimo sledee podatke:

    49 Sidney J. Gray, Belverd E. Needles JR., (2002), str. 270

  • 8/13/2019 MR - Analiza Finansijskih Izvestaja i Upravljanje Zalihama u Farmaciji

    58/92

    58

    Podaci o zalihama za 30. april1.april Zalihe 50 jedinica po 100 50006.april Nabavka 50 jedinica po 110 5500

    13.april Nabavka 150 jedinica po 120 1800020.april Nabavka 100 jedinica po 130 1300025.april nabavka 150 jedinica po 140 21000

    Roba raspokoiva za prodaju 500 jedinica 62500Prodaja 280 jedinicaRaspoloivo 30. aprila 220 jedinica

    Problem vrednovanja zaliha u konkrentnom primeru je kako podeliti 62500 izmeu280 prodatih jedinica i 220 jedinica u skladitu.

    3.1.1 Metod specifi ne identifikacijeAko je za jedinice krajnjih zaliha mogue utvrditi da se javljaju iz specifinih nabavki,

    za vrednovanje zaliha moe se koristiti metod specifine identifikacije. Akopretpostavimo, koristei podatke iz pre