MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika.Najzanimljiviju fotografiju objavit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA CRTICA - ZATVARANJE

DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA

N ajveći i najstariji domaći kazališni festival, Dubrovačke ljetne igre, danas, 25. kolovoza, spuštanjem barjaka Libertas i vraćanjem kl-juča od Grada, zaklopit će svoje umjeteonske

stranice do iduće festivalske sezone. Nakon 45 dana, na dvadesetak lokacija s više od dvije tisuće umjetni-ka iz cijeloga svijeta i izvedenih više od 70 dramskih, glazbenih, baletnih, folklornih i drugih programa 68. Igre završavaju. Sama ceremonija zatvaranja, obojat će se najboljim festivalskim dosezima prethodne fes-tivalske sezone.

GoranTomaši

slika tjedna

AGAVE U CVATU

Ne propustite

priliku osvojiti

na potrošačkim karticama

1x 3.000 kn1x 2.000 kn

5x 1.000 kn10x 500 kn

PRIMAmljivaSMS nagradna igra

Pravila nagradne igre pogledajte na www.prima-commerce.hr

Zdrav san za najljepše odrastanje! Svakom kupcu dječje sobe u minimalnom sastavu krevet i ormar, darujemo 50% uštede na sve Primine madrace iz Comfort line i Sky line programa!50%

UŠTEDA

www.prima-commerce.hr

Priuštite svom djetetunajbolje okruženje

za sretan i nesmetan rast i razvoj!

Ponuda vrijedi od 21.08.2017. do 16.09.2017. ili do isteka zaliha.

*Mogućnost plaćanja na 24 rate bez kamata American Express i Diners karticama te Mastercard i Visa karticama u izdanju Zagrebačke banke. Minimalni iznos kupovine je 8.000 kn.

24 RATEbez kamata*

FRONTE

KORPUSI

TEENSprogram soba za mlade

-40%

JUNIORprogram dječjih soba

-35%FRONTE

KORPUSI

U subotu, 26.8. u 21 h ispred crkve sv.Jeronima u Slanomeodržat će se tradicionalni, 14. susret klapa

''OPET ODI PJESMA ŽIVI''

Nastupaju:Muška klapa ''Staglin'' (Slano), Muška klapa ''ZLD'' (Čilipi),

Ženska klapa ''Amfora'' (Dubrovnik), Muška klapa ''Rikordo'' (Blato),Ženska klapa ''Nava'' (Orebić), Muška klapa ''Mindel'' (Ploče),

Muška klapa ''Zvizdan'' (Posušje), Muška klapa ''Pasika'' (Kostanje)

Pridružite nam se i uživajte u klapskim pjesmama! Ulaz je slobodan!

VEDRAN BENIĆ -SCENARIST I NARATOR

SERIJALA ‘STORIJE O NEPONOVLJIVIMA’

Za TV serijal o dubrovačkim oriđinalima i ostaloj galeri-ji zanimljivih ljudi - za "Stori-je o neponovljivima" svoje su

kreativne snage udružili otac i sin Benić, Vedran kao scenarist i narator, a Lukša kao redatelj. Kako je bilo na premijeri koja je održana u okviru Ljetnih igara, te kako je bilo snimati u Dubrovniku i s dubrovačkom ekipom i još mnogo toga doznali smo od scenarista i naratora seri-jala Vedrana Benića.

Održana je premijera Vaše dokumen-tarne serije naslovljene “Storije o nepon-ovljivima”, koja ima sedam polusatnih epizoda. Posvećena je dubrovačkim oriđinalima i drugim posebnim likovima. Kako ste došli na ideju ovjekovječiti baš ovu priču?

intervjuTJEDNA

Nije to bila neka iznenadna ideja, nego me cijeli život progoni ta tema. Kad sam se vratio iz Zagreba 1974. godine i počeo pisati za list Laus, ustrašen kako ću prezimiti prvu zimu poslije toliko godina u Dubrovniku, među prvim tekstovima koje sam napisao bio je izbor iz serije od pet knjižica koje su u Du-brovniku objavljene 1924/25.godine, pod za-jedničkim naslovom “Galerija dubrovačkijeh oriđinala”. Za sebe uvijek volim reći da sam neostvareni oriđino, jer nisam imao hrabros-ti otisnuti se u njihov prostor nesputane slo-bode. Nisam uspio napraviti taj zadnji korak u njihov svijet. Mnogi ljudi s kojima sam vo-dio razgovore za seriju, rekli su mi isto – kako zavide na toj slobodi koju su ti svi neponovl-jivi ljudi osvojili. I iskreno su mi i oni priznali kako im je žao što nisu uspjeli taj zadnji korak napraviti.

Je li nam ukratko možete reći tko su oriđinali?Riječ oriđino govori sama za sebe. Korijen

je u riječi originalan, poseban, neponovljiv, onaj koji nema kopije, koji ne sliči bilo kome drugome. Mi smo u seriji taj krug ljudi malo proširili, pa tako u podnaslovu navodimo da je serija posvećena dubrovačkim oriđinalima, boemima, osobenjacima i drugim vlastitim unikatima. Uvrstili smo i ljude koji ne spada-ju u klasičnu skupinu oriđinala kakve mi u Dubrovniku znamo, a opet su na svoj način jedinstveni u neponovljivi. Ono što smo seri-jom željeli pokazati je isto tako da Dubrovnik ima jedan poseban odnos prema tim svo-jim posebnim sugrađanima. Primjera radi, u Splitu takve ljude zovu redikuli, često služe i za porugu, dok su u Dubrovniku oni uvijek bili neka vrsta uglednih građana. Volim reći da su oriđinali kao neka zrcalna slika Grada i tko us-pije to prepoznati, shvatit će i dušu oriđinala, ali i Dubrovnika. Recimo u vremenima kada

‘STORIJE O NEPONOVLJIVIMA’se zbog javnoga govora moglo i stradati, oni nisu imali dlaku na jeziku i zato su bili štovani na svoj način.

Koliko ćemo ljudi upoznati u ovoj seriji?Upoznati ćemo gotovo sve one oriđinale,

koje će vam svaki građanim Dubrovnika s dužim živtonim iskustvom onako na prvu nabrojiti, kao što su Meštar Maro, Frano Miš, Ivo Labaš, Tomo, Tonko s kojim sam imao priliku u mladosti često drugovati. Ali, uvrstili smo i neke za koje će se mnogi iznenaditi, to su ljudi iz kruga osobenjaka ili boema, kao što je recimo bio ulični svirač Bebo. Naravno, da je kao i uvijek izbor subjektivan, no ponekad je za odluku bilo presudno to što smo imali neki snimljen film ili zanimljivu fotografiju. Ipak, nije riječ o knjizi ili kronologiji, nego o tele-vizijskoj seriji, koja mora biti vizualno atrak-tivna. Dosta smo fotografija i video materijala uspjeli od naših sugrađana prikupiti, uz nara-vno, dragocjene arhivske materijale HRT-a.

Koliko ste dugo radili na ovomeprojektu?O tome da bi se tema mogla uobličiti u neku

dokumentarnu TV seriju razmišljao sam već nekih šest-sedam godina, a kad smo počeli s realizacijom, intenzivni rad trajao je više od dvije godine. Najteže je bilo naći ključ kako sve to vizualno i sadržajno uobličiti. Od poč-etka nam je bilo jasno da ne možemo ići kro-nološki, jer bi se našli u problemu. Na početku serije bi sve bili neki isječci iz starih novina, što je televizijski potpuno neatraktivno, a tek na kraju video material. Trebalo je osmisliti adek-vatan ključ da možemo preskakati vremena, skakati iz prošlosti u sadašnjost, a da sve to dobro i suvislo izgleda.

Jesu li nestali oriđinali u Dubrovniku?Na to pitanje pokušavamo odgovoriti u sed-

mom, zadnjem nastavku serijala. Neki su od naših sugovornika skeptični, neki nisu, mnogi su skloni tvrditi da uz nastup virtualnog doba polako nestaje duh Grada i taj duh oriđinala. Osobno mislim da su oni jedna žilava pojava i da se neće predati novim vremenima. Problem je nastupio već s kafićima kad su nestale stare betule, jer glazba koja je u kafićima prebučna, spriječava da se u njima odvija teatar, da se nekoga uhvati u džir, da se ljudi međusobno podbadaju, zafrkavaju. A oriđinala nema bez tog mediteranskog teatra, koji je u betulama, ali i na ulici, nekad bio redovan i svakodnevan. Takvih dubrovačkih okupljališta danas je sve

SERIJU SMO MALO PROŠIRILI JER JE U PODNASLOVU RIJEČ ODUBROVAČKIM ORIĐINALIMA, BOEMIMA, OSOBENJACIMA I

DRUGIM VLASTITIM UNIKATIMA - UVRSTILI SMO I LJUDE KOJINE SPADAJU U KLASIČNU KLASIFIKACIJU ORIĐINALA,

KAKVE MI U DUBROVNIKU ZNAMO.

Razgovarala: Katarina Milat Kralj Foto: Martin Šeperić

‘STORIJE O NEPONOVLJIVIMA’

manje. No, postoje još uvijek neke oaze, poput Lućijeve “Libertine”, Kluba invalida ili Kluba pomoraca i vjerojatno još nekih drugih, gdje taj teatar još uvijek postoji.

Većinu posla za seriju odradila jedubrovačka ekipa?Tako je, glavni dio posla odradila je dubrovač-

ka ekipa HTV studija Dubrovnik, a složeni poslovi postprodukcije u peglanju videa i tona, odradila je Lukšina ekipa u Zagrebu iznim-no dobro jer riječ je o profesionalcima, koji su za te poslove diplomirali na zagrebačkoj akademiji. Ukupni posao je bio golem, sni-mili smo dragocjena sjećanja više od 70 ljudi, pregledali sate i sate arhivske građe i na kraju dobili tri i pol sata izmontiranog materijala, praktično dužine dva igrana filma. Olakotna okolnost je bila što nismo bili opterećeni ter-minima. Da se sve to odrađivalo u Zagrebu bili bismo ograničeni terminima, satnicom i što si uspio napraviti za to vrijeme to bi bilo to. U Dubrovniku smo radili koliko je trebalo, jer su svi s mnogo entuzijazma i ljubavi pristu-pili seriji, radeći bez obzira na radno vrijeme i svakodnevne poslove koje su paralelno morali odrađivati. Recimo, montažer Dominik Miljak,

noćnim razgovorima “bistrili” seriju. Vjerujem da smo uspjeli i da ćemo široj hrvatskoj javno-sti predstaviti jedan drukčiji Dubrovnik, jednu do sada neviđenu mikropovijest Dubrovnika u televizijskom mediju. Usput smo se Lukša i ja upoznali na jedan potpuno drugačijii način. Odmah sam mu na početku rekao da se prili-kom rada na ovom projektu ne gledamo kao otac i sin, nego kao scenarist i redatelj.

Što se moglo vidjeti u ljetnom kinu Jadran? Ovaj Vaš serijal je ušao u program Dubrovačkih ljetnih igara.Dugo smo razmišljali što od sedam polusat-

nih epizoda premijerno prikazati. Na kraju smo se odlučili za prvu i zadnju epizodu, za uvod i zaključak. Reakcija gledatelja bila je odlična, interes izniman. Bilo je toliko ljudi u kinu “Jadran” da smo morali istu večer orga-nizirati još jednu dodatnu projekciju. Vjerujem da to pokazuje da smo na pravom putu, da smo uspjeli na televizijski način ispričati priču o tome što Dubrovnik jest, ili je nekad bio. I da će to naše nostalgično putovanje jednako dir-nuti i gledatelje diljem Hrvatske, koji će seriju na HTV1 moći vidjeti u tjednom ritmu od kraja listopada, do početka prosinca ove godine.

Lukša i ja našli bi se kad bi nam god odgova-ralo, popodne, navečer, noću.

Na kojim ste lokacijama snimali?Za razgovore smo tražili neke zabite ulice

koje je teško danas naći, u kojima ne bi bilo prolaznika, ali smo nekako uspjeli, iako bi tur-isti povremeno s kuferima na rotama roncali uokolo. Sve su to bile lokacije unutar zidina. Za sugovornicima smo išli i u Zagreb, Split…Vidjet ćete!

Otac i sin zajedno u jednom pravomdubrovačkom projektu. Lukša jeradio režiju?Lukša je dogurao do zagrebačke Akademije

za filmsku režiju u pravo vrijeme, upravo u tra-nutku kada sam konačno progurao ideju na HRT-u da se o nekim dubrovačkim marginal-cima radi serija. Dobio sam zeleno svjetlo, ali su mi rekli da moram imati profesionalnog režisera jer je to ipak preveliki zalogaj. Dvojbe nije bilo, da sam dobio nekog zagrebačkog režisera, ubio bi se tumačeći mu karaktere, situacije, objašnavati mu tko su i što su za Du-brovnik oriđinali. Tako smo se Lukša i ja našli na zajedničkom projektu i u dugim obiteljskim

GlasGrada - 649 - petak 25.8.2017. 27

FOTO GALERIJAFoto: Martin Šeperić

GRUŠKANOĆ

28 GlasGrada - 649 - petak 25.8.2017.

GOST UREDNIK: NATAŠA BRAILO- TURISTIČKA VODIČKA> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

Moje ime je Nataša Brailo, mag-istra sam edukacije sociologije i portugalskog jezika i književ-nosti. Nakon završenog Filo-

zofskog fakulteta u Zagrebu, odlučila sam se vratiti doma, u grad koji, usprkos svojoj veličini, nudi bezbroj mogućnosti.

Trenutno radim kao turistički vodič i, uz brojne kontakte koje održavam go-dinama, prije tri godine odlučila sam pokrenuti nešto svoje i ponuditi turis-tima portugalskog govornog područja prvi izvor informacija, prije dolaska u samu destinaciju. Nešto što dotad na tom jeziku ovdje nije postojalo. Tako mi je u sata ujutro sinula ideja o „Dubrovnik em Português“, što znači „Dubrovnik na portugalskom“, gdje mogu naći puno korisnih savjeta kako maksimalno isko-ristiti vrijeme u Gradu i okolici, a da to ne budu one „klišejevske“, turističke posjete. Želim da dožive Grad, onako kako ga mi živimo 365 dana u godini. Tako ćete me rijetko vidjeti s njima preko Straduna, ali hoćete na Prijekom, zavlačim se i u one najuže uličice samo da osjete pravu ljepotu unutar mira. Samim time izbjega-vamo problematične gužve.

U sklopu bloga upoznavaju najbolje plaže, skrivene vale, gdje je najbolja kava, kako doći na Lokrum, savjete za preživl-javanje ovih pasjih vrućina, ali i osnove hrvatskog jezika. Iza svega toga stoje sati i sati uloženog truda jer sve pišem i slikam sama, a odnedavno i snimam pa me prate i na YouTube-u. Aktivnost na društvenim mrežama je poprilična, pa ako me nema par dana, odmah pitaju u porukama gdje sam.

Naravno sve ovo mogu zahvaliti svesrdnoj podršci svoje obitelji, u emocionalnom ali i onom tehničkom, babysitterskom smislu.:) Treba žonglirati između obveza

BRAZILCI OBOŽAVAJU GRAD, A JA NJIHOV JEZIKmajke, domaćice, vodičke i blogerice. 24 sata u danu mi je malo, ali guram zasad.

Pri samom obilasku Brazilcima (koji čine 80% mojih gostiju), najviše se dopadaju zidine, pogotovo kad ih odvedem pred kraj dana, bez puno ljudi i uz nezaboravan zalazak sunca iza Lovrjenca. Vole i staru ljekarnu, u kojoj redovito isprazne policu s kremama od ruže, pa me i tamo svi već dobro znaju. Užive se u priču o Republi-ci koja je za njih kao neki film budući da

je Brazil otkriven tek 1500-te godine, kad smo mi već imali i vodovod, i kanalizaci-ju, i Statut, i nahodište. Ali najviše pitaju za Bužu. Iako nemamo kilometre pijeska kao oni, mir koji nudi to posebno mjesto toliko je popularno da me odmah pitaju gdje je. Uvijek im ga ostavim kao iznenađenje… i pogodim.

I kad ne radim, ja sam u Gradu. Volim kako ga još uvijek mogu gledati kao da ga prvi put vidim. Nikako da mi dosadi.

Zgodna Dubrovkinja ljubimladog nogometašaŠibenčanin Duje Ćaleta Car, mladi nogometaš austrijskog kluba Red Bull Salzburg na svojem se Instagram profilu pohvalio atraktivnom dje-vojkom. Naime, 20-godišnji branič poznatog kluba zaljubio se u pet go-dina stariju dubrovkinju Adrianu Đurđević. Da mu na terenu ide dobro kao i u ljubavi, dokazuje činjenica da uz sebe ima ljepoticu koju mnogi nazivaju jednom od naših najljepših žena.

"Khaled & Reem" u DubrovnikuBoeing 747-400 JumboJet reg. HZ-WBT7 tvrtke Kingdom Holding iz Saudijske Arabije sletio na Dubrovnik Airport. Praktički jedini korisnik tog zrakoplova je Al-Waleed bin Talal, član saudijske kraljevske obitelji i basnoslovno bogat poslovni čovjek čija imovina se procjenjuje na 17,1 milijardu dolara. JumboJet će u Dubrovniku boraviti do 28. kolovoza. Nije poznato je li bin Talal došao u poslovni ili turistički posjet, ali sve op-cije su potpuno otvorene zato što je on vlasnik brojnih luksuznih hotela diljem svijeta, a ovo mu nije prvi posjet Hrvatskoj.

Gitarist Iron Maidena sa suprugom i sinom razgledavao DubrovnikLegendarni gitarist heavy metal grupe Iron Maiden Janick Robert Gers, boravio jeu Dubrovniku i okolici. Prošetao je Cavtatom, te iako je na od-moru, vrlo rado slikavao se sa svojim obožavateljima, dijelio autograme, te uživao u svim ljepotama koje nudi cavtatska riva. Također, prošetao je i neizostavnim Stradunom. Godišnji odmor provodi sa suprugom i sinom.

Lucija Lugomer, prva hrvatska plus size manekenka zaručila se na Stradunu 'Sretna sam što s velikim ponosom mogu reći da mi se jučer kasno navečer desilo ono što je tiha želja svake djevojke. Sretna sam što mogu reći da ću svoju budućnost provesti s najdivnijim čovjekom koji je moje srce uzeo već davno prije. Sretna sam svemu što nam dolazi! Hvala našim roditeljima koji nas podržavaju u svemu te nas uče da sva-kim danom budemo bolji i pametniji ljudi...“, napisala je između osta-log pored fotografije na kojoj pozira pokazujući zaručnički prsten.

Nadam se da si sretan, Zorane!' Društvenim mrežama u posljednje vrijeme se proširila fotografija raz-glednice poslane poznatom HRT-ovom meteorologu Zoranu Vakuli.'Zorane, onu večer kad si rekao da će biti pretežno vedro, odveo sam jednu Njemicu na na plažu. Pala je kiša. Ništa od seksa, Zorane. Odsad ću slušati Nikolu Vikića Topića. Nadam se da si sretan Zorane', napisao je razočarani pošiljatelj poznatom meteorologu.

Buco Pende koncertom u Solituduproslavio 50 godina karijereLjubomir Buco Pende obilježio je 50 godina karijere koncertom u kam-pu Solitudo. Na slavljeničkom koncertu pod nazivom "50 godina glaz-be" pridružili su mu se brojni prijatelji i gosti: Srđan, Frano, Đosi, Đivo, Sigma, Lapadske Tratinčice, klapa Skontradura, VIG Sablasti i VIG Lib-ertas.

KUNDURARIJE

KOLUMNABROJ 2

32

D a bi se o nekoj temi prikupila različita mišljenja služimo se anketama. Ankete se prakticira-ju gotovo na svim područjima.

Osobito su popularne u svijetu politike i trgovine gdje služe u promidžbene svrhe. U današnjem evanđelju se i Isus poslužio nekom vrtom ankete da bi saznao mišl-jenja o sebi i svojem javnom djelovanju. Njegova se anketa svodi na dva pitanja: „Što govore ljudi, tko je Sin Čovječji?“ i „A vi, što vi kažete tko sam ja?“ Svrha Isusove ankete je odgojna. On ne želi iskoristiti svoju anketu u promidžbene svrhe, nego želi anketirane poučiti o stvarnom značen-ju onoga tko on jest. Ovo će osobito doći do izražaja u evanđelju sljedeće nedjelje nakon što Isus po prvi put svojim učenici-ma navijestiti muku, smrt i uskrsnuće. Tad će Isus pokopati sve njihove pogrešne planove i želje da bi ih uzdignuo na višu razinu shvaćanja povijesti spasenja, ali i svoje i njihove uloge u toj povijesti. Učenicima je bio poprilično lagan odgov-or na prvo anketno pitanje: „Što govore ljudi, tko je Sin Čovječji?“ Učas su se čula najrazličitija mišljenja. Rekoše: „Jedni da je Ivan Krstitelj; drugi da je Ilija; treći opet da je Jeremija ili koji od proroka“. Odgovor na drugi pitanje puno je teži. To je osoban odgovor. Zahtjeva da se malo stane, da se dobro promisli i tek onda na njega odgov-ori u otvorenosti Bogu i njegovoj milosti, bez koje je nemoguć pravi odgovor. Zato na to drugo pitanje odgovara samo jedan učenik. Taj učenik je Petar. U njegovom odgovoru sadržan je odgovor i uvjerenje

svih ostalih. Petrov odgovor – „Ti si Krist – Pomazanik, Sin Boga živoga“ – središn-ja je točka evanđelja, kao i povijesti koja iza toga slijedi. Tim odgovorom je Isus iz Nazareta prvi put u povijesti službeno prepoznat, proglašen i ispovjeđen kao Krist, Mesija, Pomazanik, Sin Božji, onaj koji objavljuje i na zemlji u svojoj oso-bi ostvaruje onaj plan spasenja koji Bog ima s ljudima. Zbog ove ispovijesti vjere Šimun je postao Petar, Stijena na kojoj će Isus sagraditi Crkvu svoju koju ni vrata pa-klena neće nadvladati. Na ovoj prvoj Ši-munovoj (Petrovoj) ispovijesti vjere bit će, kao na čvrstom temelju, izgrađena vjera svih kršćana u stoljećima koja će doći na-kon te ispovijesti. Petrova ispovijest vjere je ono što kršćane čini kršćanima. Na toj ispovijesti se temelji i naša vjera. I jesmo kršćani samo ako ispovijedamo da je Isus „Krist – pomazanik, Sin Boga živoga.“Petrova ispovijest vjere za nas ne bi ima-la značenja ako ne bismo shvatili da se s potpuno identičnim pitanjima, ali i odgojnim namjerama i danas provodi ista ona anketa koju je Isus proveo prije dvije tisuće godina u Cezareji Filipovoj. Isus danas nas pita: „Što govore ljudi, tko je Sin Čovječji?“ i „A vi, što vi kažete tko sam ja?“ I nama je, kao i učenicima, lako odgovoriti na prvo pitanje. Svi znademo, a i čujemo različite, često i negativne, odgovore na to pitanje. O Isusu se zaista svašta može čuti i pročitati. Važnije, ali i teže, je drugo pitanje. Na to pitanje i mi trebamo osobno odgovoriti. I mi to treba-mo učiniti polako, u molitvi i kroz molitvu, otvoreni Bogu i njegovoj milosti. Tad će, uvjeren sam, i naš odgovor biti usklađen s Petrovim odgovorom. A samo taj i takav odgovor nas čini i može učiniti kršćanima. „A vi, što vi kažete tko sam ja?“ – pita nas Isus. Tko je za nas, za mene, Isus? Što on znači za moj život, moju svakodnevnicu i moj pogled na ljudsko postojanje uopće? Nemojmo se odgovarajući na ovo pitan-je služiti uobičajenim formulama, onim naučenim na vjeronauku. Lako je reći ono što ispovijedamo u Vjerovanju: „Vjerujem … u Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega … koji je … sišao s nebesa i ut-

jelovio se…“ Ali, što s tim i što zatim? Što činimo s tim riječima kad smo izvan crkve, u svojoj obitelji, na radnom mjestu, u sus-retu s kolegama i prijateljima, s drugim ljudima? A sve ono što kažemo odgovara-jući na osobno pitanje o Isusu, trebamo potvrditi svojim životom jer je život, više od bilo čega drugoga, naš odgovor na Is-usovo pitanje. Čini se da je baš ovo dan-as problem. Dok se u jednoj vrsti anketa, onoj koja se vrši popisom stanovništva, u visokom postotku izjašnjavamo kao ka-tolici i kršćani, u ovoj drugoj vrsti anketa, životu, se ne prepoznajemo kao katolici i kršćani. Živimo tako da se stvara dojam kako istinu da je Isus iz Nazareta „Krist – pomazanik, Sin Boga živoga“ prilagođava-mo sebi, svojim pravilima i svojim mjera-ma, umjesto da sebe i svoj kršćanski život uskladimo s tom istinom. Isusova anketa ne želi ni danas prikupi-ti različita mišljenja o njemu da bismo saznali njegovu današnju popularnost. Njegova se anketa i danas provodi zbog odgojnih razloga, zbog onog: „A vi, što vi kažete tko sam ja?“ Želimo li da Isusova pitanja postignu cilj, trebamo se s Petrom u molitvi otvoriti onom što nam želi obja-viti Otac nebeski. To molitveno otvaranje Božjem nadahnuću neophodno je želimo li da nam Bog otkrije dubine „bogatstva, i mudrosti i spoznanja Božjega“ i „kako li su nedokučivi sudovi i neistraživi putovi njegovi“, odnosno želimo li da ne otkrije-mo Isusa samo onakvim kakvim ga svijet zamišlja, nego onakvim kakav on doista jest, kakvim se posredstvom Oca nebesk-oga objavio Petru, a po njemu i svim dru-gim učenicima, Crkvi koju Petar predstavl-ja. Dogodi li se ovo, uz Božju će se milost, i naš život učvrsti u vjeri koja svoj temelj ima na Petru – Stijeni. Vjera je to Crkve kojoj je, kao temelj i vidljiva stijena, dan-as na čelu papa Franjo. Tu vjeru, unatoč svim nastojanjima i svim protivnim sila-ma izvan i iznutra, ni vrata paklena neće nadvladati jer je sve, pa i ta nesavladivost Crkve koja je utemeljena na Petru-Stije-ni, „od njega (Isusa, Krista – pomazanika, Sina Boga živoga) i po njemu i za njega! Njemu slava u vjekove! Amen.“

ISUSOVA „ANKETA“ / 21. NEDJELJA KROZ GODINU (A), 2017.

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

ŠTO VI KAŽETE TKO SAM JA?

Obrazovni program za razvijanje digitalne i informacijske pismenosti djeceod 1. do 8. razreda osnovne škole

Obrazovni program za razvijanje digitalne i informacijske pismenosti djeceod 1. do 8. razreda osnovne škole

Pridružite nam se!

34 GlasGrada - 649 - petak 25.8.2017.

DUBROVAČKA INICIJALKA: BB

NIKO BOBIĆRAGUSEO 5(KONTRA)BA-SIST U KLAPI "RAGUSA" (4)

LATINSKI: RUKA (NIJE

MAČUS)KONAVLJANI IZ

VATAJAGREŠKE

GARDNER ILI KARABATIĆ

MALAŠNA AGAVAKOJI PRIPADA

TUKI

"ULICA"

VRSTA MAJMUNA: DREČAVAC

NOVČANA DOZNAKA (LAT.)

"AMPER"

OSOBENJAK, OREĐINO

POBAČAJ

RIĆANE DAL-MATINKE

KINESKI FILOZOF, LAO...

(ANAGRAM: TSE)

KARIKATUR-IST MULA-BEGOVIĆ

(NIJE ADO)NIGDJEŽLICE

BIVŠI RAVNATELJ

"LINĐO",MIHO

LUKO GLEĐ

OČIGLEDAN

ODABRANIK

ANĐELA ZVRKO

MAKED. OBLIKIMENA KOSTA

ZBIJENO

OKRUGLO, OVALNO

UŠTEDA

OVAKVE

POČETAK ORI-JENTIRANJA

AGENCIJA ZA NACIONALNU

BEZBJEDNOST

SOVE,JEJINE

DUŠIK (TUR., NIJE AZOV)

UMAK

MJESTO U C. GORI (NIJE KAČ)

LUKA OBRA-DOVIĆ

ŽENSKO IME, OTILIJA

OTOK UMIKRONEZIJI

"INTERNA-TIONAL ORGA-NIZATION OF EMPLOYERS"

PUNO MASTIŠKVER NPR. U OREBIĆU

"KARAT"

SUMA

"BELGIJA"

MUŠKOGOVEDO,

VOL

NEPRIKOSNO-VENI "NAČEL-

NIK" LUKE ŠIPANJSKE

OKRUGLOSLOVO

VRSTA RIBA,SALPE

IME RUKO-METAŠICE PENEZIĆ

CIJELI ŠIPAK ILI POČETNI

DIO NARANČE

MARKA ŠVEDSKOG

AUTANAMIGIVANJE

"KUĆNI BROJ"

OSTATAK PRIPRAVLJENJU

VINA

CVIJETO ANTUNOVIĆ

"BELGIJA"

ODISEJEV OTOK (NIJE

DAKSA)

VIKATI, GRDITI

ŽITELJ IRSKE

MJESTO NA KOSOVU

SAČMA ZALOVAČKU

PUŠKU (JED!)"AKUTNO

ZATAJENJE BUBREGA"

KRAĆE IME BRAZILSKOG VELEGRADA

"NAURU"

OKO,NAOKOLO

DIRNUTO,TAKNUTO

KORISTITILEŽAJ

OMERODMILA

STANKO ĆORAK

BIVŠI NAŠ (MALO)

NOGOMETNI VRATAR

PRETPLATE

ENIGMATIKA NA DUBROVAČKU / Priprema: Dubrovčanin

ŠEHEREZADIN TELEVIZIJSKI

DRAGAN

RIZAH ODMILA

PREDNJA STR. KOVANICE

(ANAG. VERAS)MUŠKI POTOMAK

IME SESTRE RUĐERA

BOŠKOVIĆA

OKVIR OD KVADRA ILI

ZRCALA

ZAVIČAJ PRIMORSKIH

DOJKI

HEREZASABORSKI ZASTUPNIK

U ARAPA (ANAGR: BINA)

SLAVNI IGRAČ "HAJDUKA" (1921. - 85.)

NEKAD ZAPOVJEDNIK OBRANE, SAD UDR. IZNAJML-

JIVAČA (3)

PALETUN

OLEG VALJALO

"AMPER"

U ONOJ KOLIČINI

"ŽUPA"

"KALIJ"

BILJARSKI ŠTAP

VAZ(A) U DALMACIJI

KOJA SE ODNOSI NA OSOR, GRADIĆ NA CRESU

IVAN OBAD

ISTAKNUTI BLAJSKI HADEZEOVAC (1)

BIVŠI RAVNATELJ DU-BROVAČKE BOLNICE (2)

SJEVERNI JELEN, LOS

SLOVO S CRTICOM

3

1

4

2

GlasGrada - 649 - petak 25.8.2017. 35

Koncert - ALBERTO FRKA (klavir) i JAKŠA ZLATAR (klavir) 21.00 h, Crkva sv. Nikole (otok Lopud) Koncert - Dubrovački simfonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa Komorni koncert - Ida Gamulin (klavir), David Grigorian (violončelo) 21.00 h, Knežev dvor

29.8.2017.Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti Koncert - Dubrovački simfonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor Večeri uz gitaru na Porporeli 20.30 h - 22.30 h, Porporela

30.8.2017.Koncert - Dubrovački gudački kvartet 21.00 h, Crkva sv. Spasa Koncert - Briljantna

Sastojci:3 jaja, 200 g cukara, 2 kikare brašna, 2 kikare gri-za, korica limuna, 1 prašak za pecivo, 100 ml ulja, 700 g jabuka, 1 vanilin šećer, 1 kikara mlijeka, 1 jogurt 200 ml

Priprema:Jaja umutiti s cukarom, dodati brašno pomi-ješano s praškom za pecivo, griz, ulje, mlijeko, jogurt i limunovu koricu.Sve lijepo izmiješati pa prebaciti u podmazan pleh.Odozgo poredati jabuke narezane na tanke fete.Peći na 200 °C 35-40 minuta.Pečen kolač posuti šećerom u prahu i vanilin šećerom.

SLOBODNA RADNA MJESTA

25.8.2017.Koncert - The Frajle 21.00 h, Hotel Valamar Dubrovnik President Završni gala kon-cert - SIMFONIJSKI ORKESTAR HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE22.00 h, ispred Crkve sv. VlahaKoncert - Limena glazba Zaton 21.30 h, Donje Čelo, na rivi (otok Koločep) Koncert - Vanda Đanić (violončelo), Alberto Frka (klavir) 21.00 h, Crkva sv. Nikole (otok Lopud) Koncert - Mark Knight RevelinJuskalica by DJane Tammy 23:00 h, Lazareti

26.8.2017.Koncert - Dubrovački komorni trio 21.00 h, Crkva Domino Koncert - Dubrovački simfonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor11. Sjećanje grada: Pronađi razlike 20.30 h - 23.30 h, na

ulazu od Pila Coco beach party15:00 h, Coco beach barHommage Dobriši Cesariću // Izložba // Antonia Bilić26. kolovoza – 9. Ru-jna, Kazalište Marina DržićaBeverly Hills OPEN AIR COCKTAIL PARTY Vol.222:00 h, GrudaFashion Victims by Visionair 23:00 h, Culture club Revelin

27.8.2017.Koncert - Dubrovački komorni duo 21.00 h, Galerija Sebastian Koncert - Majstori pjevači 21.00 h, Knežev dvor Dubrovnik Aquathlon 5.kolo8:00 h, MandračFestival soli | Salt Festival27. kolovoza – 1. Rujna, Ston

28.8.2017.

DOGAĐANJAKOLAČ S JABUKAMA

DUBROVNIK

PETAK, 25.8.

SUBOTA, 26.8.

NEDJELJA, 27.8.

20°C / 28°C

21 °C / 28°C

22 °C / 28 °C

RECEPT TJEDNA

POMOĆNI RADNIK / RADNI-CA U PROIZVODNJI Traženo radnika: 2 Poslodavac: BABIĆ PEKARA d.o.o.Rok za prijavu: 29.8.2017. SLAGAČ / SLAGAČICA U PEKARSKOM POGONU Traženo radnika: 2 Poslodavac: BABIĆ PEKARA d.o.o.Rok za prijavu: 29.8.2017. SOBAR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: BETA NEKRET-NINE d.o.o. Rok za prijavu: 31.8.2017. FIZIOTERAPEUT M / Ž Traženo radnika: 1 Poslodavac: DOM ZA STARIJE OSOBE DUBROVNIK Rok za prijavu: 31.8.2017.ČISTAČ / ČISTAČICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: PERAK AUTO D.O.O.

Rok za prijavu: 31.8.2017. RADNIK / CA NA STROJEVI-MA U PRAONI RUBLJA Traženo radnika: 1 Poslodavac: SPINAKER DU-BROVNIK d.o.o. Rok za prijavu: 31.8.2017. PRODAVAČ / PRODAVAČI-CA U TRGOVINI ODJEVNIH PREDMETA Traženo radnika: 1 Poslodavac: TEHNOMOBILRok za prijavu: 31.8.2017. TRGOVAC M / Ž Traženo radnika: 1 Poslodavac: A B KERAMIKARok za prijavu: 31.8.2017.PRODAJNI SAVJETNIK / CA Traženo radnika: 1 Poslodavac: PERAK AUTO D.O.O. Rok za prijavu: 31.8.2017. ELEKTROINSTALATER / KA Traženo radnika: 1 Poslodavac: TEHNOMOBIL, Rok za prijavu: 31.8.2017.

AUTOMEHANIČAR / KA Traženo radnika: 1 Poslodavac: PERAK AUTO D.O.O. Rok za prijavu: 31.8.2017. BLAGAJNIK / CA NA UPLAT-NOM MJESTU Traženo radnika: 2 Poslodavac: FAVORIT SPORTS-KA KLADIONICA Rok za prijavu: 31.8.2017. VODITELJ / ICA DOMAĆIN-STVA I PRAONE Traženo radnika: 1 Poslodavac: SMJEŠTAJ I TO d.o.o. Rok za prijavu: 31.8.2017. KONOBAR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: ORKA, ugostitel-jski obrtRok za prijavu: 31.8.2017. ZAŠTITAR / KA S LICENCOM Traženo radnika: 2 Poslodavac: BILIĆ-ERIĆ d.o.o. Rok za prijavu: 31.8.2017.

PROGNOZA

violina 21.00 h, Knežev dvor Ines Tričković Exclu-sive Jazz Cabaret "Lilibelle"21:00 h, Lokrum

31.8.2017.Koncert - Dubrovački simfonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor Koncert - Najljepše skladbe velikih skla-datelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa

DEŽURNA LJEKAR-NA

LJEKARNA „GRUŽ“ – od 11. – 13.8.2017.g. LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 14. – 20.8.2017.g.

Dnevno dežurstvo sva-kog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

36 GlasGrada - 649 - petak 25.8.2017.