KAKO MOTIVIRATI KAKO MOTIVIRATI NEMOTIVIRANE NEMOTIVIRANE

UČENIKEUČENIKEVažnost domaće zadaće bez suzaVažnost domaće zadaće bez suza

Šta je motivacija?Šta je motivacija?• Pokretač ponašanja• Laičke teorije/miskoncepcije o motivaciji:

– Neko je motiviran za školu, neko nije– “Budi motiviran”Laička shvatanja na motivaciju gledaju kao na nešto

što kod učenika postoji ili ne postoji, pa se tako tumači i njihov neuspjeh: nisu zainteresirani.

– Ko treba da motivira koga:• Nastavnik: roditelj treba da motivira dete• Roditelj: nastavnik treba da motivira dete• (Učenik treba da motivira nastavnika)

Motivacija za školsko učenjeMotivacija za školsko učenje

• Činilac uspešnog učenja

• Cilj školovanja

• Uspostavlja se i razvija u školi• Bez osmišljene intervencije teško se može

razviti, a postojeća se lako gubi.

ŠŠttoo ut utjeječče na motivacijue na motivaciju??

1. Ciljevi učenja

2. Nivo zadovoljenosti potreba

3. Osobna uvjerenja učenika o uzrocima postignutog (ne) uspeha

4. Uvjerenja nastavnika

1. Ciljevi učenja1. Ciljevi učenja

• Pokreću na aktivnost, po principu prevazilaženja nesklada izmedju onog «gdje smo sada» i «gdje želimo da budemo»

• Specifični• Jasni• Prilagođeno teški • Ostvarivi u bližoj budućnosti

1. Ciljevi učenja1. Ciljevi učenja

Primjer: • "treba da popuniš rupe u znanju" • "nauči ovih 20 glagola u 4 vremena, u upitnoj, afimativnoj

i niječnoj formi"; • "vježbaj pisanje kod kuće", • "prepiši ovaj tekst pisanim slovima u školsku bilježnicu

do sutra".

Povratna informacija obavještava učenika koliko se približio cilju.

• najefikasnija ona kojom se ukazuje na napredak, na postignuto; u preporukama za sljedeći korak navodi se ono što učenik još nije savladao.

2. 2. Nivo Nivo zzadoadovoljenosti potrebavoljenosti potreba

• Potrebe su biološki ili psihološki zahtjevi koji se manifestiraju stanjem napetosti ili nezadovoljstva.

Abraham Maslov• potrebe su uređene hijerarhijski• da bi više potrebe mogle da utječu na motivaciju neke

osobe, treba da su zadovoljene niže • neostvarene niže potrebe mogu doći u sukob sa

ciljevima višeg nivoa koje postavlja nastavnik

• Maslov: hijerarhija motiva• Važno za školu: potreba

za uvažavanjem mora da bude zadovoljena da bi mogla da se razvije potreba da se zna i razume (potrebe nedostatka-potrebe razvoja)

Samoaktualizacija

Estetske potrebe

Potreba da se zna i razume

Uvažavanje

Pripadanje

Sigurnost, bezbednost

Fiziološke potrebe

SamoaktualizacijaSamoaktualizacija

Želja za kontinuiranim rastom i razvojem

Korištenje vlastitih mogućnosti, sposobnosti i talenta

Ispunjenje

Težnja za cjelovitom spoznajom

Prihvaćanje i spoznaja vlastite prirode

Postizanje i očuvanje integriteta

Primjena Maslowljeve hijerarhije Primjena Maslowljeve hijerarhije na poučavanjena poučavanje

Fiziološke potrebe

Osiguran obrokUgodna temeperatura u učionicamaPauze za konzumaciju pića

Sigurnost

Dobro isplanirane lekcijeKontrola ponašanja u učioniciProcedure za slučaj opasnosti dobro razrađene i uvježbanePravedne disciplinske mjereKonzistentna očekivanjaStav učitelja: prihvaćajući, neprocjenjivački, ugodan, neprijeteći

Ljubav i pripadanje

Odnos učenik - učiteljOsobnost učitelja: empatičan, obziran, zainteresiran za pojedinca, strpljiv, pravedan, spreman na otvaranje, pozitivnog stava, dobar slušateljKorištenje poučavanja “jedan na jedan”Pružanje pozitivnih povratnih informacija umjesto negativnihUpoznavanje učenikaDostupnost za učenikeSlušanje učenikaDavanje podrškeKorištenje “pomagača” koji se izmjenjujuUvažavanje mišljenja učenikaPokazivanje povjerenja u učenike

Ljubav i pripadanje

Odnos učenik - učenikRazredni sastanciRazredne diskusijeUčeničko tutorstvoOmogućavanje situacija koje zahtijevaju uzajamno povjerenje

Samopoštovanje

Razvijanje novog znanja na način da se bazira na već postojećem kako bi se omogućio uspjehPlaniranje poučavanja kako bi se prilagodilo individualnim potrebamaFokusiranje na vrline i osobine koje učenici posjedujuUzimanje u obzir individualnih potreba kad se planiraju i izvode lekcijePoučavanje na različite načine, koristeći različite modalitetePoučavanje i modeliranje strategija učenjaObraćanje pozornosti na učeničke poteškoće i što je moguće ranija intervencija

Uključivanje svih učenika u razredne obaveze i aktivnostiKada je potrebno disciplinirati dijete, učiniti to što manje javnimRazvijanje pozitivnog razrednog okruženjaNagrade za dobro obavljene posloveOmogućavanje zasluženog statusaPoticanje programa koji prepoznaju i potiču posebne naporeRazvijanje i provođenje kurikuluma koji potiče djecu da budu empatični i aktivni slušateljiUpotrebljavanje kooperativnog učenja u razreduUključivanje učenika u aktivnosti koje su važne i vrijedne (čišćenje okoliša)

Omogućavanje dovoljno vremena učenicima za istraživanje područja interesaPlaniranje lekcija koje su intelektualno izazovnePlaniranje lekcija na način da se povezuju različita područjaOmogućavanje učenicima istraživanje odnosa, sličnosti i razlikaOmogućavanje učenicima da pristupaju učenju na različite načinePružanje mogućnosti za raspravuUključivanje učenika u intelektualno izazovne programe

Očekivanje od učenika da rade najbolje što moguOmogućavanje učenicima da istražuju i otkrivaju samiUčiniti učenje smislenim – povezati ga sa „stvarnim” životomPlaniranje lekcija koje uključuju metakognitivne aktivnostiUključivanje učenika u projekte koji im omogućavaju izražavanjeUključivanje učenika u kreativne aktivnosti i projekte

3. Osobna uvjerenja o uzrocima ne/uspjeha

Stabilni uzroci Prolazni uzroci

UspjehNeuspjeh

Sposobnost “pametan sam”“glup sam”

Trud “trudio sam se”“nisam se trudio”

UspjehNeuspjeh

Težina zadatka“bilo je lako”“bilo je teško”

Sreća “imao sam sreću”“nisam imao sreće”

pripisivanje neuspjeha nedostatkom sposobnosti – izbjegavati!

Relevantno za školu: • Školska situacija zasićena informacijama o

uspjehu/neuspjehu – to svakako utječe na percepciju sebe. Važno kako se daje feedbeek (Blumenfeld, 1992), najveće MOTIVACIJSKO DJELOVANJE imaju nastavnici koji interpretiraju uloženim trudom (Hunter i Barker, 1989)

• Wigfield, 1995: školski uspjeh se najuspješnije predviđa na osnovu informacija o stupnju uvjerenosti učenika da mogu postići uspjeh i o njegovom vrednovanju akademskog uspjeha

(uspješnije nego kada imamo informaciju o sposobnostima)

Pripisivanje neuspPripisivanje neuspjjeha nedostatku eha nedostatku sposobnostisposobnosti

• neuspjeh

• nemam sposobnosti• ne mogu na to da utječem• nisam odgovoran• posramljenost• ne trudim se novi neuspjeh

NauNauččena bespomoena bespomoććnostnost

Kad ljudi počnu da veruju da na događaje i ishode u svom životu ne mogu da utječu (da ih kontroliraju, da je izvor kontrole van njih, a njihov život zavisi samo od vanjskih

okolnosti) oni razvijaju naučenu bespomoćnost Ishodi:• Motivacijski - neće ni da pokuša, jer očekuje neuspjeh• Kognitivni - gubi šansu da vježba, razvija vještine,

sposobnosti i napreduje• Emotivni - razvija depresivnost, apatijuJednom uspostavljena, naučena bespomoćnost teško se

mijenja, posebno kod djece sa teškoćama u učenju. Učenici koji vide neuspjeh u ovom svjetlu, manje i rjeđe će tražiti pomoć jer vjeruju da im niko i ništa ne može pomoći.

• Naučena bespomoćnost (Seligman), relevantno u školi:

– Različiti nastavnici sa različitim standardima, nepredvidivo ponašanje nastavnika, nemogućnost kontrole nad rezultatom

– Kako izbjeći (savjeti nastavnicima): • Istaknuti pozitivno, izbjegavati negativno

uspoređivanje sa drugima, • Graditi razumijevanje od poznatog ka nepoznatom• Stvarati izazove, ali regulirano od strane učenika

Pripisivanje neuspPripisivanje neuspjjeha nedostatku trudaeha nedostatku truda

• neuspjeh

• nisam se potrudio• mogu da utječem na to• odgovoran sam• krivnja• trudim se mogući uspjeh

• Uvjerenje: Neuspjeh je posledica sniženih sposobnosti, tj. snaga koje su van kontrole djeteta

• Izbjegava kažnjavanje i reagira naklonošću, suosjećanjem i niskim očekivanjima postignuća djeteta

• Daje zadatke koji su prelaki i ne vuku dijete naprijed• Djeca ovakve postupke prepoznaju kao utješnu nagradu,

prebrižnu pomoć, koja upućuje nenamjeravanu poruku: ti ovo možeš naučiti!

• Uvjerenje: sposobnosti učenika su nestabilne karakteristike podložne promjeni

• Sposobnosti čine čitav repertora vještina i znanja koja se razvijaju

• Trudom, radom i učenjem, znanje se može uvećati, a sposobnosti unaprediti – visoka očekivanja

• Pozitivni utjecaj na učenike• Očekivanja učitelja utječu na napredovanje djece, jer

ih učitelji svojim stavom i postupcima iskazuju

Školska motivacija: vanjska i Školska motivacija: vanjska i unutarnjaunutarnja

• VANJSKU motivaciju izgrađujemo i prepoznajemo ako je učenikovo ponašanje usmJeravano nagradama i kaznama. Tako učenik uči za ocJenu, da popravi ocJenu (pa da mu se ukine neka kazna), za pohvalu, odlazak na more, da ne bi bio kažnjen...

• UNUTARNJA motivacija znači zainteresiranost učenika za samu aktivnost, temu; ona ispunjava učenika zadovoljstvom; učenik želi da sazna više, da napreduje.

Istraživanje(Pelletier i Vallerand, 1997): uloga Istraživanje(Pelletier i Vallerand, 1997): uloga nastavnika u stvaranju unutarnje motivacije kod nastavnika u stvaranju unutarnje motivacije kod

učenika:učenika:Uvjerenja nastavnika o tome kako su djeca motivirana

utječu na ponašanje nastavnika. *Kada vjeruje da su djeca unutarnje motivirana, više podržava njihov

izbor i samostalnost. * Kada vjeruje da su djeca vanjsko motivirana, više

kontrolira i ograničava. U prvom slučaju ponašanja nastavnika omogućavaju

razvoj unutarnje motivacije, a u drugom se razvija vanjska motivacija. Tako se zatvara krug i nastavnik će smatrati da su njegovi početni utisci bili ispravni, neće primjetiti da je on, svojim postupcima, stvorio

razlike.

KAKO POTICATI MOTIVACIJU?

Poticanje motivacijePoticanje motivacije

Jačanje samopoštovanja i samopouzdanja• ključ motivacijskog poticanja učenika

• Nije dovoljno samo verbalno podržavati i poticati učenike da se više trude.

• Važno je stvoriti realne prilike u kojima će učenici doživjeti da se trud isplati, da se vrijedi potruditi, da postavljanje viših ciljeva ne vodi neuspjehu, da je napredak moguć i da se sposobnosti mogu usavršavati.

Poticanje motivacijePoticanje motivacije

Potkrepljivanje:

• Pozitivno (pohvale, nagrade)• Negativno (prjekori, kazne)

= loše je što aktivnost nestaje čim više nema potkrepljenja i ovim se uglavnom osigurava razvoj samo vanjske motivacije.

KKako razvijati unutako razvijati unutarnjuarnju motivaciju motivaciju??• Kreirati zadatke u skladu sa interesima ili

potrebama djece, relevantne za život djece i probleme koji ih muče; kreirati maštovite zadatke

• Oslanjati se na potencijale djeteta, sve njegove sposobnosti, vještine, znanja

• Omogućavati izbor – teme rada, sa kim će se raditi, na koji način će se raditi

• Davati podržavajuću povratnu informaciju - ističe postignuto i efikasno vodi dijete napred

• Izražavati vlastitu unutarnju motivaciju• Vjerovati da se djeca mogu zainteresirati

Unutrašnja - vanjska motivacijaUnutrašnja - vanjska motivacija

Učenik zainteresiran

Učenik ne-zainteresiran

Zadatak zanimljiv

Unutarnja Uloga nastavnika bitna

Zadataknezanimljiv

Uloga nastavnika bitna

Vanjska

• Kada je cilj pretežak i djeluje neostvarivo, ili je vremenski veoma udaljen (učenje stranog jezika) ili je nejasan (čemu služe integrali?)

• Kada ne smatramo usvajanje određenih sadržaja svojim, već nametnutim ciljem (ma šta će nam ovo)

• Kada doživimo veliki neuspjeh

• Kada patimo od “naučene bespomoćnosti«

Kada motivacija za učenjem slabi?

EKSTRINZIČNA INTRINZIČNATRAJNOST PAMĆENJA

Trajnost je slabija, sadržaj se brzo zaboravlja

Trajnost je bolja, sadržaj se sporije zaboravlja

ODNOS PREMA SADRŽAJU

Sadržaj nije privlačan, na usvajanje se treba prisiljavati

Sadržaj je privlačan, na usvajanje se ne treba prisiljavati već je zadovoljstvo

KVALITETA USVOJENOSTI

Usvojenost je površna, sadržaji su nepovezani i teško se primjenjuju u praksi

Usvojenost je dublja, sadržaji su vrlo povezani i lako se primjenjuju u praksi

• Konflikt (sukob motiva) nastaje unutar nas samih, obično između naših alternativnih potreba i želja, ciljeva ili sredstava za postizanje cilja.

• Konfliktne situacije • -   konflikt istovremenog privlačenja – biranje između

dva podjednako privlačna cilja. Najlakše rješiv sukob motiva, mada izborom jednog gubimo drugi.

• -   konflikt istovremenog odbijanja – treba izabrati jedan od dva ponuđena, jednako neprivlačna cilja.

• -  konflikt istovremenog privlačenja i odbijanja – treba se odlučiti u situaciji u kojoj nas neki cilj i privlači i odbija (ima i pozitivne i negativne strane)

• Frustracija – složeno psihičko stanje koje nastaje uslijed nezadovoljenja aktualiziranog motiva. Karakterizira ga porast unutarnje napetosti praćene neprijatnim osjećajima kao što su: razočarenje, razdražljivost, ljutnja, neprijateljstvo, doživljaj osobne nemoći i poraza, itd.

• Zapreke koje sprječavaju zadovoljenje motiva mogu biti: -  vanjske – uvjetovane prirodnom ili društvenom okolinom - unutarnje – uvjetovane individualnim osobinama, nedostacima, sukobom

motiva

• Intenzitet i trajanje frustracije ovisi o nizu faktora kao što je važnost motiva koji se ne mogu zadovoljiti i utjecaj frustracije na fiziološke i psihičke funkcije. Uključene su i osobine prepreke, starost osobe, obrazovanje, inteligencija, životno iskustvo, tolerancija na frustraciju...

-agresija – smatra se da je ona i posljedica, ali i simptom frustracije. Može biti:

- direktna - verbalna- indirektna - fizička

- racionalizacija – traženje dobrog umjesto pravog razloga frustracije - kompenzacija – ponašanje kojim se na neki drugi način nastoji zadovoljiti motiv-   projekcija – pripisivanje svojih negativnih osobina drugima-  regresija – vraćanje na oblike ponašanja karakteristične za niži razvojni stupanj

•sublimacija – kanaliziraju se nepoželjna ponašanja i misli na one aktivnosti koje su društveno dopuštene

• negiranje – neprihvaćanje neugodnih činjenica• rezignacija – odustajanje od svega, potpuna

pasivizacija osobe čiji su ciljevi onemogućeni, itd.

 Moglo bi se reći da obrambeni mehanizmi postaju

oblici neprilagođenog ponašanja onda kada se javljaju kao jedini ili prevladavajući oblici reagiranja.

1. Učenik ili student koji ne prođe na ispitu okrivljuje nastavnika ili test koji nije objektivan. 2. Neuredan muž predbacuje ženi da sve ostavlja u neredu. 3. Mladić kojeg je djevojka odbila zaključuje da je to još bolje, jer ona ionako nije za njega dovoljno lijepa. 4. Ljudi koji ne uspiju upisati željeni studij, pa tada omalovažavaju profesiju koju su prvobitno željeli («Svi su glumci cirkusanti.», «Medicina je za štrebere.»). 5. Djevojka koja zbog roditeljske zabrane ne može ići na sastanak sa dečkom zaključuje da je ipak mnogo pametnije to vrijeme potrošiti na učenje

6. Osoba koja je odbijena na nekoliko natječaja za posao, prestaje tražiti posao. 7. Nakon što ju je šef razljutio, osoba se vraća u kancelariju i rasplače. 8. Neki ljudi ne prihvaćaju kritiku ili previđaju sve znakove koji upućuju da drugi ljudi nisu zadovoljni njihovim ponašanjem. 9 Pojedinac s jakim nesvjesnim nagonom neprijateljstva i agresivnosti može postati vrlo cijenjen mesar, a može postati i vođa koji terorizira podčinjene «vodeći ih nekom cilju». 10. Učenik koji je neuspješan u školi pokušava to nadoknaditi svojom tjelesnom nadmoći u tučnjavi.

Učenje se za dijete jer za uspjeh se ne smije pretvoriti u traumu, jer za uspjeh na poslu važna je spremnost da se uči cijeli život

volite i pohvaljujte samo u direktnoj vezi s uspjehom

Kad razgovarate s djetetom, fokusirajte se isključivo na problem koji rješavate

Budite svjesni da uspjeh u školi daleko ovisi o drugim čimbenicima negoli samo o njemu samome

(pritisak da ocjenu kao brojku, konkurencija, natjecanje, utjecaj drugih ljudi na dijete, smanjenje slobodnog vremena itd.)

Kada je nužno potražiti pomoć?Kada je nužno potražiti pomoć?

• Roditelj se prepire s djetetom o tome kada će pisati DZ.

• Dijete rješava zadaću na brzinu, pa je često neuredna i nepotpuna.

• Dijete zaboravlja što je za domaću zadaću.• Roditelji puno pomažu, pogotovo kod lektire,

referata ili sl.• Dijete uporno tvrdi da može pisati zadaću i

istovremeno gledati TV, slušati glazbu.

Što kažu istraživanja?Što kažu istraživanja?

• Istraživanja potvrđuju da je domaća zadaća jedan od najdjelotvornijih načina na koji roditelj postaje aktivnim sudionikom djetetova školovanja.

DZ dijete uči odgovornostiDZ dijete uči odgovornosti

KAKO?

• Dijete uči vještine koje mora razviti da bi postalo SAMOSTALNO

MOTIVIRANO USPJEŠNO.• Uči da je odgovorno za svoje postupke,

uči slijediti upute, započeti i završiti zadatak i rasporediti vrijeme.

PREPORUKEPREPORUKE

• DZ se mora pisati na prikladnom mjestu za učenje:- stalno mjesto

- dobro osvijetljeno - mirno mjesto - pri ruci je sav školski pribor,

uredan i spreman za upotrebu.Čim dijete sjedne za tako pripremljeno mjesto

njegova se koncentracija povećava.

Pogrešan stav roditeljaPogrešan stav roditelja• “Ne možeš napisati domaću zadaću a da nešto

ne zabrljaš!”• “Je li to tvoja domaća zadaća? Lijepo si to

nadrljao!”• “Što ti je? Zar ti baš nimalo nije stalo da nešto

postigneš u životu?”• “Pogledaj kako to izvrsno radi tvoja sestra!”• “Jesi li vidio susjedovog sina? U školi same

petice!”

Pohvale, a ne lažno laskanjePohvale, a ne lažno laskanje

• “Zaista si se potrudio oko ove zadaće! Jako dobro!”

* Oduševljena sam što svakog dana počinješ pisati domaću zadaću na vrijeme!”

• Od 10 riječi 8 je točno napisano! Puno bolje nego prošli put. Vidim da se jako trudiš!”

Učenici s dobrom slikom o sebi-Učenici s dobrom slikom o sebi- (prema I. Brdar, M. Rijavec)(prema I. Brdar, M. Rijavec)

• Intelektualno su vrlo aktivni- istražuju, postavljaju pitanja, vole učenje novoga.

• Motivirani su- maksimalno se trude, traže način da budu uspješni.

• Ne boje se izraziti svoje mišljenje.• Ako mogu birati, sjede u prvim klupama.• Svoj uspjeh pripisuju radu, trudu i

sposobnostima.

• Svoj neuspjeh pripisuju slučaju.• Postavljaju realne i dostižne ciljeve.• Traže pomoć ako im je potrebna.• Priznaju da nešto ne znaju i zbog toga se

ne osjećaju neugodno.• Domaće zadaće rješavaju na vrijeme.• Umjereno su ponosni na svoje

sposobnosti, ali nisu nasilni ili bahati.

Učenici s lošom slikom o sebiUčenici s lošom slikom o sebi

• Intelektualno su pasivni- ne postavljaju puno pitanja, a učenje novoga ih ne veseli.

• Više su motivirani izbjeći lošu ocjenu i neuspjeh, a manje okrenuti prema postizanju uspjeha.

• Tihi su za vrijeme diskusija, boje se izraziti svoje mišljenje.

• Ako mogu birati, sjede u zadnjim klupama.

Svoj uspjeh pripisuju sreći, sudbini.Svoj neuspjeh pripisuju nedostatku vlastitih sposobnosti i neznanju.Postavljaju nerealne ciljeve i tako smanjuju vjerojatnost postizanja uspjeha.Ne vole tražiti pomoć i nerado priznaju da nešto ne znaju.Često kasne s pisanjem domaćih zadaća.Ponekad znaju blefirati pa se čini da znaju više nego što zaista znaju, znaju biti bahati.

Neku je djecu lako motivirati.

Neka djeca trebaju dodatne poticaje, oni se koriste tek ako brojnim pohvalama nismo uspjeli motivirati dijete.

Koja je vrsta poticaja djelotvorna, to mora otkriti svaki roditelj posebno.

Poticaj može biti nešto što ima vrijednost za dijete

Neophodno je:Neophodno je:

• Biti dosljedan, nepopustljiv POKVARENA PLOČA

• Ustrajati u kaznama• Učiti dijete da prihvati neuspjeh i krene k

novim ciljevima

Roditeljska uloga!Roditeljska uloga!

• 1. Da zadovoljava vlastite potrebe na najbolji način, ali nikad na štetu druge osobe.

• 2.Da preuzme odgovornost za vlastite izbore.• 3. Da poštuje pravila sredine u kojoj živi.• 4. Da može mijenjati samo sebe, a nikad drugu osobu.• 5. Da nastoji vidjeti barem jednu dobru stranu svake

okolnosti u kojoj se nađe.(To je tajna sretnih ljudi!)• 6. Da su svi ovdje s nekim razlogom i da se prema svima

moramo ponašati s poštovanjem kakvo očekujemo i za sebe.