MOGUĆNOSTI ENERGETSKE EFIKASNOSTI U STAMBENOJ … · Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh. MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI

1

MOGUMOGUĆĆNOSTI ENERGETSKE EFIKASNOSTI U NOSTI ENERGETSKE EFIKASNOSTI U STAMBENOJ IZGRADNJI I JAVNOM SEKTORUSTAMBENOJ IZGRADNJI I JAVNOM SEKTORU

ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR – BANJA LUKA, 12. - 15. 07. 2005.Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.

MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U STAMBENIM ZGRADAMAMJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U STAMBENIM ZGRADAMA-- ARHITEKTURA I GRADITELJSTVO ARHITEKTURA I GRADITELJSTVO --

2

MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U STAMBENIM ZGRADAMAMJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U STAMBENIM ZGRADAMASADRSADRŽŽAJAJ

1. STANJE ZGRADARSTVA U HRVATSKOJ

2. OSNOVNE MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADAMA

3. EKONOMSKA I EKOLOŠKA ANALIZA POJEDINAČNIH MJERA POVEĆANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI

4. ZAKLJUČAK

3

STANJE ZGRADARSTVA U HRVATSKOJSTANJE ZGRADARSTVA U HRVATSKOJ

4

U Hrvatskoj oko 65% izgradnje pripada stambenoj izgradnji, od čega je oko 65% obiteljskih kuća

Jedna od karakteristika velikog dijela stambenog fonda zgrada u Hrvatskoj je neracionalno velika potrošnja svih tipova energije, prvenstveno energije za grijanje, a porastom standarda gradnje i energije za hlađenje

83 posto postojećih zgrada u Hrvatskoj ne zadovoljava niti trenutno važeće Propise o toplinskoj zaštiti i uštedi energije iz 1987. godine → 2005. Novi Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (pred usvajanjem)


5

Stambeni fond Republike Hrvatske je prema popisima stanovništva iznosio 1971. godine ukupno 1 188 743 stanova

Godine 1981. broj stanova je porastao u odnosu na 1971. za 16,2%, ili u prosjeku 1,6% godišnje i iznosio je ukupno 1 381 434 stanova

Godine 1991. registrirana su 1 575 644 stana, što čini porast u odnosu na 1981. za 14,1% ili 1,4% godišnje

U razdoblju između dva posljednja popisa stanovništva, 1991.-2001. godina, ukupni stambeni fond Hrvatske je, prema dostupnim podacima porastao za 301 482 stana, što znači da je 2001. godine bilo 19,1% više stanova nego 1991. godine, odnosno prosječni godišnji porast je iznosio 1,9%.


6


0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

prije 1919godine

1919.-1945.godina

1946.-1960.godina

1961.-1970.godina

1971.-1980.godina

1981.-1990.godina

1991.-1995.godina

od 1996.godine

nepoznatipodaci

nezavršenistanovi

Brojnastanjenihstanovapremagodiniizgradnje

7


8


9

OSNOVNE MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADAMAOSNOVNE MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADAMA

10


Glavni principi gospodarenja energijom u zgradi su sljedeći:

ispravno orijentiranje i dimenzioniranje prostora unutar zgradekvalitetna toplinska izolacija vanjske ovojnice zgradeprimjena energetski efikasnih ostakljenja i inteligentnih pročeljaenergetski efikasni sustavi rasvjete, grijanja, hlađenja i provjetravanjasustavi za dnevno osvjetljenje-daylightingpasivni sunčani elementi i sustaviaktivna solarna postrojenjaenergetski i ekološki efikasni građevinski materijali i elementi

11


Jednostavne mjere povećanja energetske efikasnosti, bez dodatnih troškova, uz trenutne uštede:

ugasiti grijanje ili hlađenje noću i kada nema nikoga kod kuće;noću spustiti rolete i navući zavjese;izbjegavati zaklanjanje i pokrivanje grijačih tijela zavjesama, maskama i sl.;vremenski optimirati grijanje i pripremu tople vode;u sezoni grijanja smanjiti sobnu temperaturu za 1°C; u sezoni hlađenja podesiti hlađenje na min 26°C;koristiti prirodno osvjetljenje u što većoj mjeri;isključiti rasvjetu u prostoriji kad nije potrebna; perilice za rublje i posuđe uključivati samo kad su pune, najbolje noću.

12


Mjere za povećanje energetske efikasnosti uz male troškove i brzi povrat investicije (do 3 godine):

zabrtviti prozore i vanjska vrata;provjeriti i popraviti okov na prozorima i vratima;izolirati niše za radijatore i kutije za rolete;toplinski izolirati postojeći kosi krov ili strop prema negrijanom tavanu;reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta, postavom zavjesa i

sl; ugraditi termostatske ventile na radijatore;redovito servisirati i podešavati sustav grijanja i hlađenja;ugraditi automatsku kontrolu i nadzor energetike kuće;ugraditi štedne žarulje u rasvjetna tijela;zamijeniti trošila energetski efikasnijima - energetske klase A.

13


Mjere za povećanje energetske efikasnosti uz nešto veće troškove i duži period povrata investicije (više od 3 godine). Ove mjere najbolje je izvoditi istovremeno s nužnim mjerama rekonstrukcije.

zamijeniti prozore i vanjska vrata toplinski kvalitetnijim prozorima (preporuka U(k)prozora 1,1-1,8 W/m2K);

toplinski izolirati cijelu vanjsku ovojnicu kuće, dakle zidove, podove, krov te plohe prema negrijanim prostorima;

izgraditi vjetrobran na ulazu u kuću;sanirati i obnoviti dimnjak;izolirati cijevi za toplu vodu i spremnik; analizirati sustav grijanja i hlađenja u kući i po potrebi ga zamijeniti energetski

efikasnijim sustavom, te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije.

14


U smanjenju toplinskih gubitaka zimi kao i pregrijavanja ljeti, najveću ulogu imaju toplinsko izolacijski materijali

Dobra toplinska izolacija ima utjecaj i na kvalitetu stanovanja, jer su unutarnje površine toplije, što doprinosi toplinskoj udobnosti zgrade

Ponuda toplinsko izolacijskih materijala na tržištu je raznolika, a možemo ih podijeliti na anorganske i organske materijale. Od anorganskih materijala najviše se koriste kamena i staklena vuna, dok je među organskim materijalima najpopularniji polistiren

Većina uobičajenih toplinsko izolacijskih materijala ima toplinsku provodljivost λ=0,030-0,045, pa potrebna debljina za U(k)=0,40 W/m2K iznosi 8-11 cm.

15


16


17


18


Kamena vuna i polistiren su najčešće korišteni materijali za toplinsku izolaciju u RH

19


Toplinski most je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela

Zbog smanjenog otpora toplinskoj propustljivosti u odnosu na tipični presjek konstrukcije, temperatura unutarnje površine pregrade na toplinskom mostu manja je nego na ostaloj površini, što povećava opasnost od kondenziranja vodene pare

Jednoličan toplinski otpor vanjske ovojnice zgrade može se promijeniti uslijed:potpunog ili djelomičnog prodora ovojnice zgrade materijalima drugačijih svojstava

toplinske provodljivosti promjene debljine građe razlike između unutarnje i vanjske površine, kao što se događa na spojevima zida, poda,

stropa

Posljedice toplinskih mostova su:promjene u toplinskim gubicimapromjene unutarnje površinske temperature

20


Razlikujemo dvije osnovne vrste toplinskih mostova:

konstruktivni i geometrijski toplinski mostovi

Konstruktivni toplinski mostovi uzrokovani su razlikom u vrsti materijala, a djelovanje je temeljeno na pojačanom protoku topline na mjestima spajanja različitih materijala, npr. beton i opeka

Geometrijski toplinski mostovi nastaju uslijed promjene oblika istovrsne konstrukcije, a djelovanje je temeljeno na pojačanom protoku topline uslijed povećanja vanjske plohe konstrukcije, npr uglovi

Postoje još i konvektivni toplinski mostovi kod kojih se prijenos topline zbiva strujanjem uslijed propusnosti reški, npr. reške prozora, te toplinski mostovi nastali zbog različite površinske temperature elemenata u prostoriji, npr. niše za grijača tijela.

21


Karakteristični primjeri toplinskih mostova na neizoliranim zgradama

Najbolji način izbjegavanja toplinskih mostova je postava toplinske izolacije s vanjske strane zida, bez prekida te dobro brtvljenje reški i spojeva. U praksi često nemožemo izbjeći manje toplinske mostove, ali projekt treba razraditi tako da se utjecaj toplinskih mostova smanji na minimum.

22

EKONOMSKA I EKOLOEKONOMSKA I EKOLOŠŠKA ANALIZA POJEDINAKA ANALIZA POJEDINAČČNIH MJERA NIH MJERA ENERGETSKE EFIKASNOSTIENERGETSKE EFIKASNOSTI

23

ENERGETSKA EFIKASNOST PROZORA I VANJSKIH VRATAENERGETSKA EFIKASNOST PROZORA I VANJSKIH VRATA

Prozor je najdinamičniji dio vanjske ovojnice zgrade, koji istovremeno djeluje kao prijemnik Sunčeve energije koju propušta Sunčevu energiju u prostor, te kao zaštita od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka

Prozori i vanjski zid igraju veliku ulogu u toplinskim gubicima zgrade, jer zajedno čine preko 70% ukupnih toplinskih gubitaka kroz ovojnicu zgrade

Gubici kroz prozore dijele se na transmisijske gubitke, te na gubitke ventilacijom, tjprovjetravanjem, koji zajedno predstavljaju više od 50% toplinskih gubitaka zgrade

Gubici kroz prozore obično su deset pa i više puta veći od onih kroz zidove, pa je jasno koliku važnost igra energetska efikasnost prozora u ukupnim energetskim potrebama kuće.

24


25


26


Na niski k-faktor stakla utječe:

Debljina i broj međuprostorak-faktor smanjujemo većim brojem međuprostora i čim većom širinom tih međuprostora

Punjenje međuprostoraNapunimo li međuprostor IZO stakla nekim od većspomenutih plinova (argon, kripton, xenon ili SF6) k-faktor će se bitno smanjiti.

Odabir staklaDebljina stakla vrlo malo utječe na k-faktor, ali ga zato upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) znatno smanjuje. Low-e stakla premazana su sa strane koja dolazi u međuprostor IZO stakla posebnim metalnim filmom koji propušta zračenja kratke valne duljine (sunčeva svjetlost), dok zračenja dugih valnih duljina (IC zračenja) reflektira.

27


Prozorski okviri danas se najviše izrađuju od drveta, PVC-a, aluminija, čelika i kombinacije navedenih materijala

U navedene okvire danas se ugrađuje dvostruko ili trostruko izo stakloDaljnji razvoj prozorskih okvira ide u smjeru povećanja toplinske zaštite uključivanjem

toplinsko izolacijskih materijala u sam okvir. Ugradnjom dvostrukog izo stakla s plinovitim punjenjem ili trostrukog izo stakla, takav prozor dostiže vrijednosti k=0,80 W/m2K.

28


Poboljšanje toplinskih karakteristika prozora i drugih staklenih površina moguće je postići na više načina:

zabrtviti prozore i vanjska vrata;provjeriti i popraviti okov na prozorima i vratima;izolirati niše za radijatore i kutije za rolete;reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta, postavom zavjesa i sl; zamijeniti prozore i vanjska vrata toplinski kvalitetnijim prozorima (preporuka

U(k)prozora 1,1-1,8 W/m2K);

Suvremeni prozori danas imaju koeficijent k=1,1-1,4 W/m2K i manje (u odnosu na k=3,0–3,5 W/m2K kod prosječnog prozora) što predstavlja uštedu od prosječno 160 kWh/m2

godišnje.

Također je važna pozicija prozora u zidu, u odnosu prema toplinskoj izolaciji

29


30


U situaciji kada na zgradi imamo dvostruko ostakljenje i loše prozore s toplinskim mostom u profilu, te odlučimo promijeniti prozore, razlika ulaganja u visokokvalitetne prozore daje povratni period ulaganja u petoj godini

Ekološki gledano, smanjenje emisije CO2 po ušteđenom kWh u prosjeku za Hrvatsku iznosi 328g/kWh

Dodatno ulaganje u povećanje energetske efikasnosti donosi nam uštede od 184 kWh po m2 prozora godišnje, što znači 60 kg CO2/m2

Ako uzmemo prosječnu stambenu zgradu sa 1000 m2 prozora, njihova promjena na energetski efikasne prozore znači uštedu od 184 000 kWh godišnje ili smanjenje emisije CO2 u okoliš za 60 tona godišnje.

31

SUSTAVI ZA PRIHVAT I ZASUSTAVI ZA PRIHVAT I ZAŠŠTITU OD SUNCATITU OD SUNCA

U suvremenoj arhitekturi puno pažnje posvećuje se prihvatu Sunca i zaštiti od pretjeranog osunčanja, jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuću cjelinu

U cilju djelotvorne zaštite od preintenzivnog osvjetljenja primjenjuju se sljedeća rješenja:arhitektonska geometrija: zelenilo, trijemovi, strehe, nadstrešnice, balkoni i dr.;elementi vanjske zaštite od sunca: razni pokretni i nepokretni brisoleji, vanjske žaluzine,

rolete, tende, inteligentna pročelja, suvremena ostakljenja i dr.;elementi unutarnje zaštite od sunca: rolete, žaluzine, roloi, zavjese i dr.;elementi unutar stakla za zaštitu od sunca i usmjeravanje svjetla - holografski elementi,

reflektirajuća stakla i folije, staklo koje usmjerava svjetlo, staklene prizme i dr.

Suvremeni tzv. "daylight" sustavi koriste optička sredstva da bi potakli refleksiju, lomljenje svjetlosnih zraka, ili za aktivni ili pasivni prihvat svjetla. Suvremeni sistemi kontrole prolaska svjetla i upravljanja dnevnim osvjetljenjem novi su doprinos energetskoj efikasnosti i održivom razvoju. Ti sistemi danas se uključuju u arhitekturu još u fazi najranijeg projektiranja.

32

SUSTAVI ZA PRIHVAT I ZASUSTAVI ZA PRIHVAT I ZAŠŠTITU OD SUNCATITU OD SUNCA

33

ENERGETSKA EFIKASNOST VANJSKOG ZIDAENERGETSKA EFIKASNOST VANJSKOG ZIDA

Fasade možemo podijeliti na pune ili neprozirne i staklene ili prozirne fasade

Neprozirne i prozirne fasade mogu biti neventilirane(kompaktne) i ventilirane

Prema mjestu postave toplinske izolacije, vanjske obodne konstrukcije možemo podijeliti na:

jednoslojne pregrade koje toplinsku izolaciju ostvaruju čitavom masomvišeslojne pregrade s toplinskom izolacijom s vanjske stranevišeslojne pregrade s toplinskom izolacijom u sredini presjekavišeslojne pregrade s toplinskom izolacijom s unutarnje strane

34


Toplinsko pojačanje vanjskih zidova u pravilu treba izvoditi dodavanjem novog toplinsko-izolacijskog sloja s vanjske strane zida

Izvedba toplinske izolacije s unutarnje strane zida nepovoljna je s građevinsko-fizikalnog stajališta, a često je i skuplja zbog potrebe dodatnog rješavanja problema difuzije vodene pare, strožih zahtjeva u pogledu sigurnosti protiv požara, gubitka korisnog prostora i dr.

Sanacija vanjskog zida izvedbom izolacije s unutarnje strane izvodi se iznimno kod zgrada pod zaštitom, kada se žele izbjeći promjene na vanjskom pročelju zgrade zbog povijesne vrijednosti zgrade. Osim toga, prednost izvedbe toplinske izolacije s vanjske strane zida je i u izbjegavanju toplinskih mostova.

35


Preporuča se za vanjski zid koeficijent prolaska topline k(U) = 0,25-0,35 W/m2K, što znači prosječno 10 cm toplinske izolacije

Izvedba takve izolacije na neizoliranom zidu od opeke 25 cm smanjuje toplinske gubitke za prosječno 90-100 kWh/m2 zida

Ista takva izolacija na armirano betonskom zidu 18 cm smanjuje gubitke za 200-230 kWh/m2 zida.

36


Ulaganje u toplinsku zaštitu vanjskog zida daje vrlo povoljne ekonomske i ekološke rezultate

Period povrata ulaganja se još smanjuje kod skupljih energenata, jer je u analizu uzeta prosječna cijena za Hrvatsku od 0,26 kuna/kWh

Najisplativija je toplinska izolacija vanjskog zida od armiranog betona. Period povrata ulaganja je u drugoj odnosno u petoj godini, ako računamo s ukupnim ulaganjima.

Ekološki gledano, smanjenje emisije CO2 po ušteđenom kWh u prosjeku za Hrvatsku iznosi 328g/kWh. U ovoj varijanti dodatno ulaganje u povećanje energetske efikasnosti donosi nam uštede od 229,60 kWh po m2 zida godišnje, što znači 75,30 kg CO2/m2. Ako uzmemo prosječnu stambenu zgradu sa 1000 m2 vanjskog zida, 10 cm toplinske izolacije na zidu znači uštedu od 229.600 kWh godišnje ili smanjenje emisije CO2 u okoliš za 75,30 tona godišnje.

37


Ekonomska analiza za vanjski zid od opeke pokazuje period povrata ulaganja u trećoj odnosno devetoj godini vijeka projekta

Ekološki gledano, smanjenje emisije CO2 po ušteđenom kWh u prosjeku za Hrvatsku iznosi 328g/kWh.

U ovoj varijanti dodatno ulaganje u povećanje energetske efikasnosti donosi nam uštede od 108,8 kWh po m2 zida godišnje, što znači 35,70 kg CO2/m2

Ako uzmemo prosječnu stambenu zgradu sa 1000 m2 vanjskog zida, 10 cm toplinske izolacije na zidu znači uštedu od 108 800 kWh godišnje ili smanjenje emisije CO2 u okolišza 35,70 tona godišnje.

38

ENERGETSKA EFIKASNOST KROVOVAENERGETSKA EFIKASNOST KROVOVA

Iako je udio krova zastupljen s oko 10-20 posto u ukupnim toplinskim gubicima u kući, krov ima posebno važnu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja

Najčešći oblik krova na obiteljskim i manjim stambenim zgradama je kosi krov. Vrlo često se prostor ispod kosog krova namjenjuje za stanovanje, iako nije adekvatno toplinski izoliran. Kod takvih situacija pojavljuju se veliki toplinski gubici zimi, ali i još veći problem pregrijavanja ljeti

Ako krov nije toplinski izoliran, kroz njega može proći i 30 posto toplinskih gubitaka. Naknadna toplinska izolacija krova je jednostavna i ekonomski vrlo isplativa, jer je povratni period investicije 1-3 godine.

39


Preporuča se da U(k) faktor za kosi krov bude manji od 0,25 W/m2K, što znači minimalnu debljinu toplinske izolacije 14 cm. Preporučljiva debljina toplinske izolacije na kosom krovu iznosi 14-20 cm.

40


Sa 10 cm toplinske izolacije na ravnom krovu postižemo k(U)=0,35 W/m2K, dok sa 14 cm postižemo k(U)=0,25 W/m2K.

41


Najisplativija je toplinska izolacija kosog krova. Period povrata ulaganja je u prvoj, odnosno u drugoj godini, ako računamo s ukupnim ulaganjima(328g CO2/kWh)

Dodatno ulaganje u povećanje energetske efikasnosti donosi nam uštede od 340 kWh po m2 krova godišnje, što znači 111,50 kg CO2/m2. Ako uzmemo prosječnu stambenu zgradu sa 1000 m2 kosog krova, 14 cm toplinske izolacije na krovu znači uštedu od 340 000 kWh godišnje ili smanjenje emisije CO2 u okoliš za 111,50 tona godišnje.

Ekonomska analiza za ravni krov pokazuje period povrata ulaganja u trećoj odnosno petoj godini vijeka projekta. Dodatno ulaganje u povećanje energetske efikasnosti donosi nam uštede od 188 kWh po m2 krova godišnje, što znači 61,70 kg CO2/m2. Ako uzmemo prosječnu stambenu zgradu sa 1000 m2 ravnog krova, 12 cm toplinske izolacije na krovu znači uštedu od 188 000 kWh godišnje ili smanjenje emisije CO2 u okoliš za 61,70 tona godišnje.

42

ENERGETSKA EFIKASNOST PODOVAENERGETSKA EFIKASNOST PODOVA

Iz provedenih analiza možemo zaključiti da je ekonomski i ekološki opravdano ulagati u dodatnu toplinsku izolaciju poda na tlu samo u varijanti kada nužno idemo u rekonstrukciju podova i zamjenu podnih obloga pa je dodatna toplinska izolacija samo razlika ulaganja

U tom slučaju period povrata ulaganja je u četvrtoj godini vijeka projekta

Zbog velikih troškova podnih obloga ulaganje u toplinsku izolaciju samo zbog ušteda u toplinskim gubicima nije isplativo jer je period povrata u dvadesetdrugoj godini

To se naravno odnosi na postojeće zgrade. Ulaganje u visoki nivo toplinske zaštite kod novogradnje je svakako isplativo.

43


44


45

EKONOMSKA I EKOLOEKONOMSKA I EKOLOŠŠKA ANALIZA POVEKA ANALIZA POVEĆĆANJA EE NA ANJA EE NA OBITELJSKOJ KUOBITELJSKOJ KUĆĆII

Primjer obiteljske kuće od 155 m2 građene opekom, bez toplinske izolacije:dodatna toplinska zaštita krova sa 14 cm toplinske izolacije, zida sa 10 cm, te

poda na tlu sa 6 cm, te zamjena prozora, rezultiraju uštedom od 45.852,80 kWh godišnje, smanjenjem emisije CO2 za 15 tona godišnje, uz period povratka ulaganja u trećoj godini vijeka projekta

Primjer obiteljske kuće od 155 m2 građene arm. betonom, bez topl. Izolacije:dodatna toplinska zaštita krova sa 14 cm toplinske izolacije, zida sa 10 cm, te poda

na tlu sa 6 cm, te zamjena prozora, rezultiraju uštedom od 61.194,4 kWh godišnje, smanjenjem emisije CO2 za 20 tona godišnje, uz period povratka ulaganja u drugoj godini vijeka projekta

46


47


48


49

EKONOMSKA I EKOLOEKONOMSKA I EKOLOŠŠKA ANALIZA POVEKA ANALIZA POVEĆĆANJA EE NA ANJA EE NA STAMBENOJ ZGRADISTAMBENOJ ZGRADI

Primjer stambene zgrade od 4300 m2 građene opekom:dodatna toplinska zaštita krova sa 14 cm toplinske izolacije, zida sa 10 cm, te poda na

tlu sa 6 cm, te zamjena prozora, rezultiraju uštedom od 783.645,60 kWh godišnje, smanjenjem emisije CO2 za 257 tona godišnje, uz period povratka ulaganja u četvrtoj godini vijeka projekta

Primjer stambene zgrade od 4300 m2 građene armiranim betonom:dodatna toplinska zaštita krova sa 14 cm toplinske izolacije, zida sa 10 cm, te poda na

tlu sa 6 cm, te zamjena prozora, rezultiraju uštedom od 1.186.996,80 kWh godišnje, smanjenjem emisije CO2 za 389 tona godišnje, uz period povratka ulaganja u trećoj godini vijeka projekta

50


51


52


53

MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U STAMBENIM ZGRADAMAMJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U STAMBENIM ZGRADAMAZAKLJUZAKLJUČČAKAK

54


Osnovne smjernice za projektiranje energetski efikasnih zgrada su:

smještaj na parceli i otvaranje prema jugukompaktan volumen zgrade, s ograničenom dubinomkvalitetan sustav zaštite od ljetnog sunca, usmjeravanje dnevnog svjetlavisoki stupanj toplinske izolacije cijele građevinske ovojniceizbjegavati toplinske mostoveprozori moraju biti s minimalno dvoslojnim izo staklom, visoke termičke kvalitete, s dobrim brtvljenjem, k<1,40 W/m2Kvanjska vrata sa ispunom od toplinske izolacije, ili kao prozorismjestiti pomoćne prostorije na sjeveru, povezati međusobno grijane prostorijegrupirati prostorije slične funkcije

55


skratiti duljine cjevovoda za grijanje i toplu vodu da bi se smanjili gubici i pojačati izolaciju cjevovodaizolirati unutarnje prostorije prema negrijanim prostorijamakod prozračivanja kroz prozore dati mogućnost dvostranog prozračivanjapredvidjeti mehaničku prisilnu ventilaciju prostoradati mogućnost predgrijavanja zraka prije ulaska u prostorpreporuča se kontrolirani dovod i odvod zraka s podzemnim izmjenjivačem topline i sa rekuperacijom topline iz iskorištenog zrakaodabrati nisku temperaturu sustava grijanja i kombinirati ga s obnovljivim izvorima energije, ugraditi termostatske ventile na radijatoreugraditi vremenske regulatore po završetku izgradnje, provjeriti kvalitetu gradnje termografskim snimanjem

56

MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U STAMBENIM ZGRADAMAMJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U STAMBENIM ZGRADAMA

HVALA NA PAŽNJITHANK YOU FOR YOUR ATTENTION

www.eihp.hr

[email protected]

Documents

MOGUĆNOSTI ENERGETSKE EFIKASNOSTI U STAMBENOJ … · Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh. MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI