Modul 1.

Prethodno pitanje

Pojam prethodnog pitanja

• Prethodno pitanje je pitanje o postojanju nekog prava ili pravnog odnosa od čijeg prethodnog rješenja zavisi sudska odluka.

• Objekt: pravo ili pravni odnos- u širem smislu i pitanje pravnog statusa neke osobe te pitanje o kojem ovisi svaka sudska odluka, pa i rješenje nekog incidentalnog pitanja koje se pojavilo u parnici

- nemaju to značenje pitanja postojanja procesnih pretpostavki od kojih ovisi dopustivost suđenja

Prethodno pitanje kao činjenično pitanje

• Iako se prethodno pitanje karakterizira kao pravno, a ne činjenično pitanje, ono je po svojoj funkciji u postupku u kojem se pojavilo kao prethodno pitanje, zapravo činjenično pitanje, na način da je parničnom sudu pred kojim se pojavilo kao prethodno pitanje ono pravno odlučna činjenica od koje zavisi neka odluka

Pravna priroda prethodnog pitanja

• Pri rješavanju prethodnog pitanja sud postupa kao kad odlučuje o osnovanosti tužbenog zahtjeva – zato prethodno pitanje uvijek može u nekom drugom postupku biti glavno pitanje odnosno samostalna pravna cjelina tj. predmet zahtjeva o kojem se taj postupak vodi.

• Odlučujući prejudicijelno o nekom pitanju sud utvrđuje postoje li pravno odlučne činjenice za koje materijalnopravne norme vežu nastanak ili postojanje/nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa

Načini postupanja parničnog suda u slučaju pojave prethodnog pitanjaParnični sud može:

1) Sam riješiti prethodno pitanje, ne čekajući da ga riješi sud/tijelo koje bi o njemu moglo odlučivati kao o glavnom pitanju

2) Odlučiti da sam ne rješava prethodno pitanje – da čeka da o njemu odluči nadležni sud/tijelo

Kad sud odluči sam riješiti prethodno pitanje

• Takvu odluku sud neće deklarirati posebnim rješenjem.• U samom tom parničnom postupku sud će, incidentalno,

utvrđivati postoje li određene činjenice koje su pravno odlučne (već prema konkretnom materijalnom pravu) za donošenje odluke o postojanju prava ili pravnog odnosa koji predstavljaju prethodno pitanje – parnica u parnici.

• O prethodnom pitanju sud neće odlučiti izrekom presude – obuhvatit će ga u obrazloženje odluke koju donosi u toj parnici, kao jedan od razloga na kojim zasniva odluku o glavnom pitanju

Kad sud odluči sam ne rješavati prethodno pitanje

• Ova, kao i odluka da sam riješi prethodno pitanje, ovisi o diskrecijskoj ocjeni suda, pri čemu valja u vidu imati načelo procesne ekonomije i interese pravne sigurnosti.

• Sud će posebnim rješenjem, protiv kojeg je dopuštena samostalna nesuspenzivna žalba, konstitutivno prekinuti postupak (čl.213. st. 1. ZPP-a).

• Kada odluči nastaviti prekinuti postupak sud mora donijeti konstitutivno rješenje o tome, koje se ne može pobijati samostalnom žalbom.

Kad sud odluči sam ne rješavati prethodno pitanje - nastavak

• Sud je dužan tako postupiti kad je to posebnim propisima određeno – kada je propisno da se o nekom pitanju ne može odlučivati prejudicijelno

• Moguće su situacije:a) da sud/drugo tijelo već vodi postupak u

kojem o prethodnom pitanju odlučuje kao o glavnom

b) da se takav postupak još ne vodi

Situacija kada je o prethodnom pitanju već riješeno u drugom

postupku kao o glavnom pitanju

• Nema razloga prekidati postupak radi čekanja na njegovo rješenje

• Sud ne bi bio ovlašten ni sam ponovno rješavati isto pitanje kao prethodno, makar i s učinkom samo u parnici koju vodi

Vezanost parničnog suda za osuđujuću presudu kaznenog suda• U parničnom postupku sud je u pogledu

postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

• Takva presuda ne rješava u cijelosti opseg građanskopravne odgovornosti za naknadu štete, kao što ga ne rješava ni oslobađajuća presuda kaznenog suda.