121
Moderno kraljevstvo bez kralja Mila Vujić 2009 EVROPSKI POKRET NIŠ

Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

  • Upload
    others

  • View
    22

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

Moderno kraljevstvo bez kralja

Mila Vujić

2009EVROPSKI POKRET NIŠ

Page 2: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

ISBN 978-86-87963-00-9

Page 3: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

3

Nikada nemojte odustati sve dok postoji barem jedna osoba koja će razumeti o čemu govorite. Nikada nemojte stati kada vam se na putu ispreče ljudi koji ne razumeju, ne žele ili neće da čuju, osmehnite im se i budite vitez dobrote i ljubavi – vi razumite njih i ne osuđujte ih, uz osmeh nastavite dalje... Vaše je srce puno ljubavi i vi se ne plašite, jer strah postoji sve dok se ne dogodi neminovno, a mi samo treba da razlučimo ono što je prolazno od onog što je konačno. Najveća i najjača pouka jeste ljubav. Ona ima moć da razume sve jezike, pronađe lepotu i harmoniju u svemu, razume nerazumljivo, spaja nespojivo, ima snagu odgovornosti i daje božanske plodove. Dragi prijatelji, nikada ne zaboravite da je svako od vas jedinstveno i neponovljivo biće. Vi, neverni, razmislite: zar vam treba veća potvrda od činjenice da svako od nas, na Zemlji, ima jedinstveni otisak prsta. Da, svi smo mi jedinstvena i neponovljiva bića, i to bogatstvo jedinstvenosti ovaj život čini tako dragocenim. Umesto da se pitamo gde smo, oslušnimo dušu.Radost je znamenje pobede duše! A naša duša zna sve...Ova priča je nastala kako bih mojim malim prijateljima iz ulice objasnila šta je, zapravo, Evropa. Oni su me naučili da uvek mogu biti zadovoljna bez razloga, da se uvek nečim zanimam, da nešto istražujem i da zahtevam svim silama ono što želim. Samo im otvorite dušu i naučiće i vas.Ova priča ne bi postojala da nisam imala podršku i razumevanje Dejvida, Olje Ive, Irfana, Snežane, Ivane, Žike, Nusreta, Miloša, svih mojih prijatelja, neverovatnih karakternih osobina, čije su duše poput okeana i koji bistrim pogledom gledaju u budućnost. Svu tu čaroliju njihovih slika, moje pisanje samo može umanjiti, jer ja nisam umetnik koji u delić trenutka može uliti toliko lepote.

Autor

Page 4: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

4

Page 5: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

5

Imala je neki pomalo čudan i vrcav sjaj u očima dok je radoznalo posmatrala mini-Evropu s vrha Atomijuma. Postavljala je bezbroj pitanja i ljutito se pućila kada nije dobijala odgovore. Bila je čudesna žiteljka 21. veka, sa uvojcima koji su podsećali na srednji vek, i neverovatno radoznala za devojčicu. Da – nepristojno je radoznala, mislio je on, mirno i tiho hodajući, zaboravljajući da je tu kako bi što više saznao o Evropi, da pokuša da razume. Njena ga je nepristojnost zbunila, ali je morao da prizna da ona postavlja prava pitanja. A i ta nepristojnost posedovala je toliko šarma da je osvajala. Bila je potpuno drugačija i, činilo se, u takvoj harmoniji sa sobom da je to uznemiravalo. Nije bila uznemirena činjenicom da je privukla pažnju posetilaca preglasnim pitanjem:

- Da li neko zna kako je Evropa dobila ime?Stariji gospodin je prišao i rekao:- Draga gospođice, to niko sa sigurnošću ne može reći.- Ali kako? – s nevericom je treptala ona i opet se ljutito pućila. - Pa, postoji više teorija – pokušao je da je umiri gospodin. – Jedni tvrde da

je to, zapravo, grčki izum, drugi da je ime dobila po reci, treći da je to legenda, ali je činjenica da se za Evropu oduvek znalo.

- Ali kako je to moguće, gospodine? Kako su mogli oduvek da znaju za nju, a da ne znaju odakle joj ime?

- Draga damo, rado bih Vam pomogao, ali zaista žurim - vrativši šešir na glavu, brzo se udaljio.

- Ali, gospodine, ja želim da znam i da razumem – dovikivala je ona. Osvrnuvši se oko sebe, shvatila je da odgovor neće dobiti. Ljudi su brzo sklanjali pogled obuzeti razgledanjem, žurno hodajući i površno upijajući. Opet se pitala kako je to moguće i pomalo se osećala skrušeno. Okrenuvši se, našla se licem

Page 6: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

6

u lice sa ogromnim plavim očima, stajao je tik ispred nje u odelu i svetloplavoj kravati. Piljio je u nju, kao da pravi rentgenski snimak, ali je, uprkos svemu, delovao miroljubivo.

- Ko si ti? – upita ona, pomalo ljutito.- Ja znam kako je Evropa dobila ime!- Zaista, a kako?- Želiš li da ti ispričam?- Da, ukoliko si siguran da znaš.- Vidiš – počeo je on – nekada davno na azijskoj obali Mediterana, u

gradu Tiru, živela je prelepa princeza Evropa. Ona je bila ćerka kralja Agenora. Volela je šetnje kraj mora i predivne mirise poljskog cveća. Pogled na morsku pučinu ispunjavao joj je dušu i u dvor bi se vraćala s buketima raznobojnog cveća. Već je izrasla u pravu lepoticu, ali ju je zbunjivao san koji je počeo da se ponavlja. U tom snu dve žene prepirale su se oko nje. Jedna je želela da ona ostane tu, dok je druga želela da je odvede na pučinu po nalogu vrhovnog boga Zevsa. Probudivši se, princeza je otišla da bere cveće na obali mora. I dok je šetala i brala cveće, iz mora je izronio ogroman bik, zahtevajući da se popne na njegova leđa. Princeza je u čudu posmatrala, ali je učinila to. Popela se i udobno smestila. On je poleteo s njom na leđima otkrivši joj da je on, u stvari, Zevs u obličju životinje. Odveo ju je na grčko ostrvo Krit, gde su se venčali. Dobili su plemenite sinove i živeli srećno do kraja života. Stanovnici koji behu očarani lepotom i plemenitošću princeze svom kontinentu nadenuli su ime Evropa. Čak je i pesnik Hesiod pevao o Evropi. Bio je to najmanji kontinent, ali oni to tada nisu znali. Bio je prelep, baš kao i princeza. Opasan planinama koje ne behu previsoke, okružen morem, prošaran rekama.

- Ali to zvuči kao legenda – mada priznajem – lepa je priča. Njene oči odražavale su zadovoljstvo, ali i tražile potvrdu istinitosti priče.- Da, ali po toj je legendi Evropa dobila ime – nasmešio se on. – Kažu

da je otac istorije Herodot tvrdio da se ne zna ni odakle joj ime, ni ko ga je nadenuo.

Page 7: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

7

Page 8: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

8

- Da li to znači da su grčka paganska božanstva zaslužna za nastajanje Evrope?

- Pa, želiš li ostatak priče? – upita on zbunjeno.- Oh, svakako! – uskliknu ona.- Grci su vrlo brzo naučili da grade brodove. Otisnuvši se na more, daleko

su plovili. Veruje se da su Grci, u ta davna vremena, prošavši kroz Gibraltarski moreuz, nadenuli mu ime Herkulovi stubovi. Severni narodi, tačnije Norvežani, plovili su do Amerike pre Kristofera Kolumba, ali nisu imali znanja da taj put ubeleže i prenesu na mapu.

- Duh demokratije stvorili su Grci, izgradili su duh jednakosti svih građana pred zakonom, kao i učešće u javnim poslovima. Oni su bili prvi naučnici i fi lozofi i naučili su Evropljane da razviju svoje vrline i da, pre svega, budu humanisti.

- Oprosti, ali to znam – negodovala je ona – kao i to da je nekada davno, trista tridesetih godina pre nove ere, živeo mladi vladar i osvajač Aleksandar Veliki. Odrastao je okružen najboljim učiteljima. Pritisnut ambicijom svoje majke, bio je pred stalnim iskušenjima dvorskih spletki, u čijoj su osnovi bile želje za vlašću. Duša deteta, budućeg vladara, vapila je za ljubavlju koja mu je uskraćivana prevelikim očekivanjima. Ali kako duša uvek pronađe svoj put, stvorena je neraskidiva spona i izgrađeno prijateljstvo do kraja života. Ulogu ratnika podredio je viziji ujedinjenja sveta i mešanju rasa.

- Izvini, da li ti misliš da je Aleksandar bio prvi globalista? – pitao je on.- Mislim, ali isto tako mislim da su ga u to vreme doživljavali sanjarem

koji je savremenike umorio svojim ludim snovima. Vladar koji je Aleksandriji ostavio najveću biblioteku, obnovio svetu barku u Luksoru, želeći da ona dobije obrise univerzalne namene, čovek koga je fascinirala različitost Persije... Znam da zvuči kontradiktorno, ali čini mi se da je bio ratnik s dušom stvaraoca. Vladar čiju viziju jedinstvenog sveta neće razumeti ni mnogo vekova nakon što su ga ubili upravo njegovi savremenici, ćutanjem, iz straha da on ne bi ubio njih svojim ludim snovima. Mislim da je njegov neuspeh zaista bio veći od uspeha mnogih ljudi.

Page 9: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

9

- Ali ja te ne razumem iako se trudim – blago negodovanje osećalo se u glasu.

- Pokušaću da budem preciznija. Evo šta ja mislim, molim te za malo strpljenja.

- Mnogi posle njega gradili su carstva, Rimljani su putevima i zdanjima pridodali lepotu. Ali oni su Dioklecijanovim dekretom 290. godine naredili spaljivanje svih alhemičarskih spisa. Zatim je proglašenjem hrišćanstva kao zvanične religije carstva počelo propadanje Aleksandrije, do tada najvećeg centra nauke. Uništili su Serapionov hram i biblioteku – seta joj se ogledala u očima kao izraz iskrenog žaljenja. – Verujem da ni do danas nismo naučili osnovno. A to je da je Bog, kojim god ga imenom zvali, ljubav, a ne izgovor za nedela. I nismo naučili da se priroda ne prilagođava ljudskom razumevanju.

- Zašto sad govorimo o Bogu i da li želiš da kažeš da je hrišćanstvo loše?- Ne, pokušavam da razumem zašto ljudski rod ne uči iz svojih grešaka.

Mislim da istina može da se nađe svuda u različitim oblicima. Kada pomislimo da znamo sve odgovore, činimo najveći greh.

- Želiš da kažeš da se treba čuvati jednostrane vizije?- Da, jednostrane vizije su sunovrat.- Ali latinski, kao zvanični jezik Evrope, bio je jasan i precizan kada je reč

o religiji.- Da, protestanti su koristili Bibliju kao putokaz za božanski kosmos.- Za ime sveta, sad ne odobravaš ni Bibliju, a to je sveta knjiga.- Nemoj se ljutiti, ja samo pokušavam da razmišljam. Jesu li tebi govorili

da nam glave služe za razmišljanje?- Sada sam siguran da si ti vrlo čudna!- Ha – vragolasto se smešila. – Ko je to nepristojan?- Izvini – postiđeno je uzvratio - ali potpuno me zbunjuješ.- Zaista ne želim to. Samo, seti se, to mora da si učio, inkvizicija je

napravila mnoge nepravde sporeći naučna istraživanja i tvrdeći da se Zemlja ne okreće.

Page 10: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

10

- Dobro, to je bio mračni srednji vek.- Ne, to nije dobro, u ime boga su pravdali svoje neznanje i mučili ljude.

Seti se samo Galileja – tek 1822. skinuli su zabranu s njegovih radova, a danas Vatikan ima svoje astronome!

- Ali ja sam samo želeo da ti odgovorim na pitanje: kako je Evropa dobila ime?

- To je zaista bilo lepo od tebe, hvala ti – smešila se zagonetno.- Znaš li da i danas postoje slike princeze na leđima Zevsa u obličju

bika koje krase zidove starih i bogatih italijanskih, francuskih, britanskih i nemačkih kuća?

- To je divno, ali kojim smerom će se kretati istorija? Da li će se Evropa ostvariti?

- Zar ti sumnjaš u to?- Ja samo želim da znam i razumem. Da li će Evropa ostati mit ili ćemo

biti zajednica mnogobrojnih naroda koji će biti Evropljani?Posmatrao ju je u čudu i ma koliko da je želeo da smisli izgovor i nestane,

da završi ovaj razgovor, nešto ga je snažno prikovalo za pod Atomijuma i nije mu dozvoljavalo da se pomeri. Ona je nastavljala s glasnim razmišljanjem, gledajući kroz prozor u mini-Evropu.

- Znaš li u kakvom čudu se našao taj mali kontinent pred osvajačkim pohodom vitezova đavola – begunaca iz pakla, koji su sebe nazivali Mongolima i Tatarima. Izgledali su drugačije i svojom strašnom pojavom predstavljali su tiraniju i despotizam, ali su posedovali začuđujući mir u pojavi i katkad bi se moglo pomisliti da su više voleli umetnost od rata.

- Valjda je to zbog uticaja klime na ljude, bar je tako tvrdio Hipokrat, i čini mi se da je nas objašnjavao kao agresivne i obuzete slobodom. Interesantno je to mešanje rasa, mešanje ljudi koje je izvor napretka.

- Pa to je i Aleksandar Makedonski znao. Kako to da smo kroz vekove dopuštali sebi progone, Španci su proterali muslimane, a onda su Turci

Page 11: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

11

osvajali Evropu. Potom su Evropljani krstaškim ratovima osvojili Palestinu, uz blagoslov crkve i krsta, a te posledice osećamo i danas. Pogledaj samo Gazu!

- Ja sam pomislio da si ti opsednuta starom erom – zadirkivao je.- Ma ne, samo pokušavam da odgonetnem.Oboje su se na trenutak zamislili.- Izvini, moj prijatelj, koji sebe zove čovekom pepela, ima odgovore na

sve. Moram priznati da sam srećna kad provodim vreme sa njim, ali mi nešto nedostaje, nešto što bi mi pomoglo da razumem ovaj naš svet, a ja još ne znam šta je to.

- Čovek pepela?! Kakvo je to ime?

- Tako se zove jer dobro poznaje prošlost. Ako želiš, mogu te upoznati s njim.

- On živi u Briselu?- Ne, on putuje, ali je često u Parizu i Beogradu po nekoliko nedelja.Zamišljeno ju je posmatrao, pitajući se kakve to ona prijatelje ima.

Page 12: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

12

- Hajde da prošetamo mini-Evropom, čini mi se da će početi kiša i bilo bi dobro da požurimo ako se slažeš.

Ušli su u lift i taman kada je pomislio da je iznenađenjima kraj, ona je progovorila.

- Poznajem i osobu neba.- Aha... – promrmljao je u čudu. Udubio se u misli i postao neobično

odsutan.Već su dobrih petnaest minuta šetali mini-Evropom u tišini. Kao da nije

bilo želje da bilo ko od njih progovori. Okolo su bili umanjeni objekti čuvenih evropskih zdanja, čovek bi pomislio da je sve građevine videla u pravom obliku jer je pogledom ovlaš prelazila po postojećim, nije se obazirala na komentare drugih posetilaca, bila je negde drugde. Činilo se da je izdvojena u vremenu i kao da je potpuno zaboravila na saputnika. Tišinu je prekinula melodija njenog telefona...

- Oh, Pjetro, koliko je sati? Potpuno sam zaboravila... – delovala je pokajnički, izvinjavajući se. – Da li je Ana stigla? Oh, divno, a Sebastijan? Za sat vremena ću biti tamo, da li je to u redu? Mnogo ti hvala što se ne ljutiš na mene, vidimo se – lagano je vratila telefon u roze futrolu s pufnicom. Okrenula se i susrela s njegovim upitnim pogledom. – Oprosti, za deset minuta ću morati da krenem – imamo vrlo zanimljiv sastanak večeras.

- Razumeo sam. Smem li znati o čemu je reč?Pogledala ga je kao da razmišlja može li mu reći, izgledao je pristojno i

zračio je pouzdanošću, ali kako može biti sigurna? Pa ni ime mu ne zna! Opet je pravila istu grešku, pričala je s potpunim strancem. Odmahnula je glavom kao da rasteruje loše misli, ponovo ga pogledala prodorno i nasmešila se.

- Zašto da ne, ako želiš možeš poći – ali mi moraš obećati da ćeš čuvati tajnu.

- Oh, obećavam – odahnuo je. – Ja sam David i živim u Londonu, a ti?- Ja živim u Srbiji i moje ime je Nina.- Imaćeš prilike da upoznaš moje prijatelje, a i neko iz Londona nam je

nedostajao – vedro je skakutala i osvrtala se kao da proverava da li je prati. – Požuri – dobacivala je.

Page 13: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

13

Page 14: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

14

- Moram javiti da ću se zadržati – nećkao se David. Zar o Srbima nije slušao svašta i ko bi rekao da je ona Srpkinja.

- Kad stignemo – javi. Katrin će nam reći na kojoj ćemo adresi biti.- Katrin, šta to znači?- Pa, idemo kod Katrininog deke – a ja ne znam tačnu adresu. Požuri, sve

ću ti ispričati u metrou.Utrčali su u metro, a Nina je nastavljala da objašnjava.- Katrin ima deku koji živi u prelepom zamku na obodu Pariza i konačno

je pristao da nekoliko dana provedemo kod njega, a potom nas vodi u Ženevu kod svog dugogodišnjeg prijatelja. On je čuveni naučnik i dobar poznavalac istorije. A ostalo ćeš i sam videti – ponovo je pokazivala nestašluk u izrazu.

- Ti ga ne poznaješ?- Oh, da, dobro ga poznajem, ali nikada do sada nije nam dozvolio da ga

posetimo u zamku, ovo je veliki događaj!- Videćemo Jelisejska polja – emocije su bujale u njemu, na tim poljima se

uvek osećao ushićeno, prijala mu je energija tog mesta. - Da, videćemo ih!Oboje su utonuli u misli. Nina je razmišljala o muzici sveta, imala je potrebu

da svima objasni kako svet svira jednu divnu melodiju, kako bi bilo lepo kad bi ljudi naučili da čuju tu melodiju i da bar pet minuta dnevno dozvole svom telu da se njiše u njenom ritmu.

Page 15: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

15

Page 16: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

16

Znatiželjno su posmatrali zamak, opasan bršljanom po bokovima, s velikom fontanom na pola puta do ulaza, okružen prelepim drvoredom i cvećem. Dva irska setera veselo su ih posmatrala dok su čekali da im neko otvori veliku gvozdenu kapiju. David se trudio da obuzda uzbuđenje, gotovo da se nije ni sećao puta. Misli su mu se rojile – ko još živi u ovim zdanjima koja danas obilaze samo turisti? Posmatrao je Katrin pokušavajući da odgonetne ko je čovek koga naziva svojim dedom. Odisala je bezbrižnošću i samo je gordo podizanje prćastog nosića odavalo važnost koju je sebi pripisivala. Začuo se lavež pasa i kapiju je otvorila elegantna mršava žena koju je Katrin ovlaš poljubila.

- Da li nas deka očekuje?- Da, ali će vas primiti za sat vremena. - Zašto? – pućila se Katrin. - Pa, draga, vi ste poranili, a on danas ima dosta obaveza. To će vam dati

vremena da se smestite i osvežite.Našli su se u ogromnom holu. Kroz prozore je prodirala sunčeva svetlost,

sudarala se sa ogromnim kristalnim lusterom u sredini i u bezbroj nijansi širila se po prostoru. Ogromno stepenište se pri vrhu račvalo i Nini se činilo da su ovakva zdanja zidana iz potrebe da se pokaže moć. Mada je sve bilo prelepo i nestvarno, često se pitala zašto je takve stvari fasciniraju – Les minster edi, Stounhendž, hanoverski Kraljevski park, Jelisejska polja, piramide u Gizi. Ogromnu radost osećala je na takvim mestima. Setila se bake koja je govorila da smo samo u molitvi i u radosti najbliži Bogu. Sigurno je bila u pravu, osmehnula se Nina zahvalno.

- Katrin, hoćeš li smestiti svoje prijatelje? – upita gospođa Lisa.- Oh, naravno, mogu li uzeti sobu do moje, tako ćemo svi biti na okupu?- Možeš.- Sjajno, društvo, idemo – potrčala je uza stepenice.

Page 17: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

17

Soba u koju su ušli bila je ogromna. Sastojala se iz tri celine uređene u modernom italijanskom stilu, kontrast francuskom enterijeru u prizemlju. Velika vrata spajala su dve sobe, Katrin ih je širom otvorila i pogledom prešla po prostoriji.

- Ovako ćemo svi biti na okupu – reče.- Oh – čuo se Davidov glas prepun uzbuđenja – pa odavde se vide

Jelisejska polja! – stajao je kao prikovan, samo je odraz u prozorskom staklu odslikavao količinu njegovih emocija.

Ana se zapitala šta je to u poljima što čini da se njegovo lice tako promeni – ali sad nije vreme da o tome razmišlja.

Kroasani su bili preveliki izazov, svi su bili gladni i oval je uskoro ostao prazan. Nina je potrbuške ležala na krevetu pitajući se koliko će David biti iznenađen kad sazna da je čovek kod koga su došli, zapravo, čovek pepela. Katrin je oglasila da je vreme za sastanak. Osetila se uzbuđenost i mlada lica postadoše ozbiljna. Svi sem Davida znali su da moraju pokazati vidan napredak u znanju, kao i oratorske sposobnosti u polemisanju.

Ogromna prostorija, čiji su zidovi obloženi mahagonijem, sa uredno složenim knjigama, svakako je podsećala na velike biblioteke. Za dugačkim stolom sedeo je čovek sede kose, držeći naočare na pola nosa i bržljivo zapisujući. Činilo se da nije primetio njihovo prisustvo u prostoriji. Nastavio je brižljivo da zapisuje, kao da se bojao da će mu misli pobeći. Nakon kratkog vremena, uzdahnuo je i vratio pero u uložak. Podigavši pogled, lice mu se ozarilo osmehom.

- Dragi moji, oprostite ovom nesmotrenom starcu – ustao je raširivši ruke – dođite bliže da vas zagrlim.

Katrin mu je potrčala u zagrljaj, dok su se ostali snebivali. - Oh, imamo nekog novog – govorio je dok se upoznavao sa Davidom. - Dobro došao!- Drago mi je – stidljivo je uzvratio.Žaku se dopao David, bio je siguran da ga je Nina izabrala.

Page 18: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

18

Nepogrešivo je umela da spozna duhovno u ljudima i imala je dar kog nije bila svesna. Bio je impresioniran jasnoćom kojom se dar kod nje ispoljavao. Osećao je veliko zadovoljstvo što je bio u prilici da joj omogući vizu, a konstantna manifestacija radosti koja je zračila iz nje taj je osećaj samo uvećala. Volela je ljude nesebično, fascinirale su je različitosti, posedovala je radoznalost deteta i činilo mu se da se nimalo nije promenila od trenutka kada ju je prvi put sreo. Imala je pet godina kada je, držeći za ruku svog dedu, ušetala stidljivo u njegovu kuću na jezeru. Iste ogromne bademaste oči, vižljasta fi gura i širok osmeh. Sećanje na taj trenutak i starog prijatelja izmamilo mu je setan osmeh. Društvo njemu bliskih ljudi se osipalo i neumitno potvrđivalo prolaznost. Takve misli je velikom brzinom odagnavao, vraćajući se trenutku sadašnjosti.

- Draga moja Nina – izgovorio je nežno – koliko se nismo videli, šta si novo naučila? – zadirkivao ju je.

- Svašta – prošaputala je. – Sada verujem u sposobnost svake osobe da uči samu sebe.

- To znači da nam učitelji više nisu potrebni – šeretski se nasmejao.- Vi znate šta tačno mislim, bez učitelja se ne može – uzvratila je

zbunjeno.- Pa biće da sam ja po tebi sveznajući, to prija iako je daleko od istine.

Predlažem da o tome popričamo posle večere – okrenuo se prema svima: – Hoćemo li, verujem se da ste dovoljno gladni?

Page 19: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

19

Ovalni sto bio je već postavljen. “Sjajna francuska kuhinja”, razmišljao je David dok je posmatrao Žaka. Primetio je da obožava unuku i da uživa u razgovoru s njenim prijateljima. Pjetro je delio sadržaj svog tanjira matematičkom preciznošću dok je s Ninom polemisao o Grcima i Rimljanima. David se nasmešio slušajući polemiku koju su vodili.

- Uostalom, rat danas više nije avantura, ni podvig protiv tiranije, niti osnova za organizaciju sveta, kako je mislio tvoj Cezar. Nema on više veze sa ambicijama i sujetama, niti sa idejama ili ličnim karakterima vladara, njihovim ludilima i manijom – žestila se Nina.

- Nego sa čim? – vragolasto će Pjetro.- Eh, postali su toliko savršeni da je to jednostavno odvratno – nećkala se

na trenutak – nakon svakog antičkog rata nastajala je veća civilizacija, a posle današnjih ratova ostaje samo poraz civilizacije.

- Apsolutno se slažem, treba zabraniti ratove – uzviknuo je Pjetro i tako privukao pažnju svih.

Žak je prestao da jede i posmatrao ih, kao da im je pomalo zavideo na strasti s kojom su polemisali.

- Ako smem da primetim, iskreno me zanima kako to mislite da učinite?

- Bilo bi lepo uvesti neku vrstu zakona, ali iskreno ne znam kako to učiniti – nećkao se Pjetro.

- Samo ljubav ukida ratove, ali kako postići da ljudi budu ispunjeni ljubavlju? – pitala se Nina.

- Možda nam treba novi Buda ili Isus? – naglas je razmišljao Sebastijan.- Oni već postoje – brecnula se Ana.- A šta kažete na istinu? – Katrin je pogledala dedu, tražeći odobravanje.- Potreban nam je čarobnjak, ljudi ipak imaju previše loših izbora i ponekad

Page 20: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

20

čine baš zle stvari. Prečesto ih spopadaju padajući duhovi, zavist, ljubomora, ljutnja, bes... Nina nam je prošli put govorila o Aleksandru Makedonskom kao idejnom tvorcu ujedinjenog sveta, ali i da je uspeo to da uradi, to jedinstvo ne bi opstalo kao što nije opstalo ni njegovo azijsko carstvo. Grci jednostavno nisu posedovali ni istorijsku ni prirodnu sklonost za državno jedinstvo. Zamislite da je ostvario san o jedinstvenom carstvu, kakav bi to bio paradoks – kazala je Ana.

- Aristotel mu je ipak bio učitelj – primetio je David, koji se nevoljno uključio u razgovor. Nije navikao na ovakve razgovore, svako je iznosio svoj stav bez ikakvog straha.

- Da, koga je prezreo i zamerao mu što je objavio deo metafi zike u čije je tajne uputio samo njega! – Sebastijan je uzviknuo: – Sujeta, pusti egocentrizam!

- U staroj istoriji najviše me fasciniraju ljudski karakteri, njihove vođe fi lozofi , besednici, državnici, pesnici. Imali su talenat i pamet. Nije ti Aleksandar kriv što je današnji čovek postao tako nepotpun – ljutila se Nina.

- Pogledaj, bio je sin jednog velikog kralja, učenik jednog čuvenog fi lozofa, iskreni pobornik nauke, najbolji konjanik, savršen orator i s vojnicima i s generalima kao i sa čuvenim antičkim govornicima. Plavook i plavokos, izuzetnog stasa. Zar ti se ne čini da je bio kralj za koga se može reći i da je gospodin? Tačno je – Seneka ga je mrzeo, ali Monteskje ga je obožavao! Priznajem da je to teško razumeti, ali jake ličnosti uvek to izazivaju. Zamerali su mu da je sve to uradio kako bi smrt Atine bila brža i potpunija iako je vezao tri kontinenta grčkim nitima – Nina je zamišljeno govorila.

- Ha, znao sam ti veruješ da su samo aristokrate i gospoda plava! – ljutio se Pjetro, čije su oči crne kao ugalj plamtele, imao je pune usne i prelepu talasastu crnu kosu.

- Dragi, ti možeš zaposesti stranice Voga – zadirkivala je Nina – ali ne govorim o tome.

- Pa bili su pagani – prošaputao je David.

Page 21: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

21

- Kao i Rimljani, pa šta?! Nova vera nije imala i novu kulturu i bila je predugo konfuzna – zažalila je što je oštra. Ipak je David nov i nije navikao na njihove žestoke polemike.

Žak je posmatrao mlade ljude kako raspravljaju i odlučio je da ih pusti. Samo mladost nosi toliko žara, pomislio je s nostalgijom. Ali, morao je da reaguje:

- Deco, vidim da ste mnogo napredovali, ali razgovor ćemo nastaviti sutra, i očekujem da ćete se večeras naspavati, kao i da nećemo imati ponovljena iskustva – nasmešio se. – Želim vam ugodnu noć i lepe snove.

- Laka noć, obećavamo: bez prošlih iskustava – uglas izgovoriše svi.Pošto je Žak napustio prostoriju, Katrin je šapatom objasnila da mogu videti

nova dostignuća njenog dede, da poseduje čitavu kolekciju istorijskih fi lmova i da svakako treba da pogledaju neki od njih.

- Predlažem da vam sada pokažem čitav zamak, osim jedne sobe u kuli.- Zašto? – upitali su svi.- U tu sobu niko sem mog deke ne ulazi, ne znamo ni šta je tamo, ali mi

kažu da se u njoj zadržava vrlo dugo. Čak je jednom proveo tri dana u toj sobi, a da niko nije pomislio da ga potraži. Pravila su bila jasna i samo on ima ključ od te sobe.

- Katrin, znaš li gde čuva taj ključ? – Pjetro je izgarao od znatiželje.- Pjetro! – negodovao je David.- Dobro, dobro, idemo u obilazak. Katrin je povela prijatelje u razgledanje dvorca, usput im pričajući ponešto

iz istorije predaka. Pjetro je bio opsednut zabranjenom sobom, lice mu se ozarilo kad je shvatio da je ključ sigurno u stolu u biblioteci, a potom smrklo kad je shvatio da je možda u spavaćoj sobi Žaka.

- Ko je ovo? – pitala je Ana pokazujući na portret u hodniku.- Moja prabaka Elizabet.- Ali ti toliko ličiš na nju! – čudila se Ana.- Da, to svi tvrde – odobravala je Katrin. – Dođite, imamo još kulu da

obiđemo, predivan je pogled s vrha.

Page 22: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

22

Page 23: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

23

Stigli su do zabranjene sobe, nemo su buljili u vrata i pitali se šta kriju. Vrata su bila od masivnog drveta boje kafe, sa starom bravom od gvožđa kakve se već dugo ne prave. Niko se nije usuđivao da prekine tišinu, mašta je rasplamsavala znatiželju.

- Deco, gde ste? – čula se Lisa. - U kuli, uživamo u pogledu – brzo je uzvratila Katrin dok je rukama

mahala ka balkonu i žustro ih gurkala. U nekoliko sekundi svi su bili na balkonu kada se Lisa pojavila.

- Zar niste umorni?- Ostaćemo ovde još dvadesetak minuta, pogled je divan, zar ne? – Pjetro

je zbrzao.- Lisa, Vi se slobodno odmorite, mi ćemo na spavanje. Ne brinite, vidimo

se ujutru – nasmešila se Katrin.Pogled je zaista bio predivan, grad svetlosti prostirao se prkosno u svojoj

lepoti. Gordo se propinjao u nebo i činilo se da se miluje sa zvezdama. Zaista, ovde je donesena nova konstitucija sveta. Gordost i nacionalna

oholost nije posledica ksenofobije i egoizma kao kod nekih drugih naroda, već posledica slobode. Francuska je, uz Dansku, jedina država Evrope kojom nije vladao niko osim njenog naroda. I kad je pobeđivana, nije bila pokoravana i od kad postoji francuski presto, on je pripadao samo francuskim vladarima. Zato je najslobodniji čovek na svetu Francuz koji se kroz stoleća razvijao iz svoje tradicije. Od Karla Velikog, pa do pada monarhije Napoleona, koji je obeležio kraj starog društva i stare tradicije. Pad ove monarhije jeste konačan obrt u naravima i duhu Francuske. Velika revolucija i stvaranje buržoaskog društva dokaz su da ova zemlja nikada predugo nije bila ista. Pomislio bi čovek da su vekovima ovom zemljom vladali mudraci.

Otuda urođena moć opservacije, potreba za razumevanjem stvarnosti koja ih čini neposrednim, iskrenim, racionalnim i duboko istinitim. Više dekorativan nego svečan, ovaj grad polaže sva prava na bliskost sa zvezdama. Uživajući u lepoti pogleda, na trenutak su zaboravili opsesiju. Kao da su osluškivali muziku

Page 24: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

24

Pariza i večernju epopeju svetlosti koja je u trenutku nahranila njihova čula i ispunila dušu blaženstvom.

Pjetro se uveliko muvao oko zabranjene sobe, analizirajući bravu i prizivajući pomoć pretka za koga mu je baka u trenutku istine ispričala. Eh, da su mi Luiđijevi prsti, znao bih kako da otvorim ovu bravu.

- Pjetro, šta to radiš?! – čudila se Ana.- Ništa, posmatram ova vrata i bravu, pitam se koliko su stara i šta kriju

– bezbrižno je mazio vrata i taman kad je odlučio da se šeretski nasloni, ruka mu je nestala u vratima i, izgubivši ravnotežu, u deliću sekunde je nestao, na zaprepašćenje ostalih.

Page 25: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

25

Sebastijan i Nina su nakon šoka pritrčali vratima dozivajući Pjetra, dotakli su vrata i ruka im je prolazila kao da ona ne postoje, kao da su tu stajala poput optičke varke. Prećutni dogovor pogledom bio je dovoljan da uđu. Vrisak Ane i Katrin otreznio je Davida. Prisustvovali su nečemu nestvarnom, a Ana je u histeriji molila da je uštinu. David je potpuno nesvesno protrčao kroz vrata, samo je osećao kako mu srce besomučno udara. Prevelika doza straha paralisala je Anu i Katrin, ne znajući koliko je vremena prošlo. Samo su stajale i nemo zurile jedna u drugu.

Pjetro je bio u tihoj i blagoj noći. Vazduh je bio topao i kao da se osećao miris ljubičica. Sva su čula popustila, naprezao se da nešto razazna, osećao se malaksalo ne znajući koliko već hoda. Činilo mu se da to nije on i zbunjivala ga je tolika tmina. Učinilo mu se da sviće, ali svetlost se teško probijala.

U daljini je čuo žamor ljudi koji se mešao sa šumom mora. Ma koliko se naprezao da nešto vidi, nazirao je samo senke. Kao da su nosili nešto sveto. Previše je važnih ljudi bilo tu: patrijarh, biskup, dužd. U trenutku se jasno čulo:

- Sagradite kapelu pored mog dvorca za svetitelja.- Zahvaljujući svetim moštima, izbegli smo strahovitu oluju i ostali živi, gospodaru.- Iznesite tovar iz Aleksandrije i vodite računa da sve bude na broju.Dužd je nešto važno većao s patrijarhom, biskupom i nekoliko, činilo se,

važnih ljudi. Potom se okrenu i priđe dvojici trgovaca jasno im govoreći:- Dovedite mi najumnije glave Vizantije. Platiću, samo ih dovedite, želim

da izgradim najlepša zdanja, želim da stvorim najlepše carstvo, izgradim moderne institucije. Sad kad imamo zaštitnika, imaćemo sve. Možete li to da učinite?

Page 26: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

26

Page 27: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

27

Dva trgovca su većala i saglasila se da će to učiniti. Spoznao je svoju zemlju, ali nije razaznavao vladara koji je zahtevao

vizantijsku mudrost i vizantijske graditelje i umetnike. Znao je da su iskustva Vizantije predstavljala zvezdane časove kulture, ali kakvim čudom on može biti svedok nastajanja Venecije i da li je to Venecija? Znao je sve o toj legendi, ali da li je moguće da je to dukat Vizantije i da zaista prisustvuje trenutku donošenja svetih mošti iz Aleksandrije. Venecija se u molitvama obraća zaštitniku svetom Marku, dok lav, njegov znak, ukrašava zastave, brodove i spomenike. Grad čiji ustav gotovo petsto godina nije menjan, što je izazivalo samo divljenje. Nije znao gde se nalazi ni u čemu učestvuje. Srce mu je jako tuklo i gušio se. Utonuo je u mrak – izgubio je svest.

Nina je bila okružena božurima boje krvi, u smiraj dana, osećao se miris kafe i duvana, a dva gospodina bavila su se pitanjima fi lozofi je. Jedan je govorio:

- Najveći pesnici objavili su svetu srpske pobede: D’Anuncije, Rostan i Meterlnik.

- Sećaš se kako je kralj Petar govorio – izmenio je boju glasa, oponašajući kralja: “Ja ću u svojoj zemlji kraljevati republikanski, sa svojim ministrima, govorim samo sa prstom na Ustavu i imam Pašića, koji je više psiholog nego državnik, ali narodu daje neophodno poverenje u vlast...”

- Da, da, Pašić je pokazivao dalekovidost mudraca i opreznost patriota uz veliku ličnu hrabrost – dodao je – mada, zlonamerni ljudi bi rekli i da je u Srbiju uveo korupciju.

- “On je švajcarski student, a ja francuski, mi se u izvesnim demokratskim princima razilazimo: na primer, ja sam republikanac, a on monarhista...” – nastavljao je da govorom oponaša kralja, a zatim sa opipljivom nostalgijom nastavio.

- Sećam se susreta s njim u Grčkoj, kada je bez gorčine pričao o ukrcavanju na stari francuski brod u Draču, i po velikoj buri beše došao u Valonu,

Page 28: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

28

Page 29: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

29

gde je obalska straža odbila da primi srpskog kralja. Oružje iz Francuske i hrana iz Engleske zadržani su u Brindiziju sa ciljem da srpska vojska izgine od gladi i zime, što se i desilo. Time bi se okončala italijanska slutnja o budućoj jugoslovenskoj državi. Sve što je rekao, bilo je: “Ovo nije urađeno bez znanja italijanskog kralja. On je loš rođak, a još nepouzdaniji saveznik”.

- Pričaj mi o tvom putovanju u pustinju Judejsku, tu priču nikako da čujem – čuo se drugi glas.

Nina se blago pridigla, razgrnula je bokor božura ne bi li uspela da vidi ko to razgovara. Nazirala je dva gospodina, jedan je stajao naslonjen na stub verande, pogleda uprtog u daljinu. Zalizana kosa i naočare s jakim crnim okvirom koje su na čudan način pristajale tom licu. Bilo je nečeg dostojanstvenog, setnog, a opet snažnog u njegovom izrazu. Dve duboke bore, kao granice obraza, spuštale su se do ivice usana i izdajnički ukazivale na samovanje. Drugi je sedeo noge savijene u kolenu, stopala oslonjenog na natkolenicu druge noge, pridržavajući je sa obe ruke. Glava mu je bila povijena, a od šešira se nije videlo lice, sem jake brade i usana.

Govorio je:- Moj Ivo, prijatelju, uhvatila me neka nostalgija za starim kraljem. Polazeći

iz Ženeve da preuzme krunu, najtežu koju je jedan vladar ikad poneo, poručivši evropskoj javnosti da je on kralj republikanac i da će u svojoj zemlji kraljevati republikanski, on se odista nije šalio. Postao je jedan od najslobodoumnijih evropskih vladara. Mada, već u prvoj godini vladavine imao je neminovnih teškoća. Strah dve feudalne države Austrije i Mađarske od mlade demokratske države na njihovoj granici, koja je, po njima, predstavljala opasnost i za njih i za duh njihovih građana. Surevnjivost bugarskog kralja Ferdinanda, o kome se do tada govorilo kao o budućem caru Vizantije i gospodaru Balkana, u šta je on više verovao nego bilo ko drugi – uzdahnuo je ućutavši, kao da se priseća, da bi nastavio:

- A onda, prijatelju, revolucija s fatalnim ishodom dvadeset devetog maja – dubok uzdah kao da je više govorio o težini trenutka. – Srpski narod zaista nije znao ništa o pripremi revolucije i bio je duboko potresen, a za nju je morao

Page 30: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

30

snositi odgovornost pred Evropom. Bila je to ispisana stranica srpske istorije koju će teško biti ikada izbrisati. Neprijatelji su pripisali odgovornost za kobni događaj Petru iako ni sami nisu verovali u to.

- Šta te je danas spopalo, moj Jovane?- Čitav dan mi se vrzma po glavi... to je bilo vreme diktature državnih

zakona, a ne jedne volje ili jedne samovolje... Kralj Pera bio je njegov najveći branilac. Zar te nije bar malo podsećao na francuskog kralja Henrija IV?

Sa setom, koja je bila gotovo opipljiva, nastavio je:- Ne mogu da odagnam sliku kada sam ga čekao u prašnjavoj atinskoj

dolini. Došao je motorom kojim je upravljao njegov ađutant sedeći u prikačenoj korpi, pravdajući se da mu je udobnije nego u kolima. Objašnjavajući mu da prolazimo putem koji se nekad nazivao “svetim putem”, nasmejao sam ga i on mi je rekao: “Zabeležite i da bi se danas mogao zvati Prokletim Putem, toliko je izrovan i izlokan, ovo recite i Venizelosu, našem prijatelju, ali i dodajte da su sve patnje koje sam doživeo vredele ovog jednog pogleda na Atinu...” S takvim ushićenjem je posmatrao grad. Po njegovoj želji, odveo sam ga u malu staru vizantijsku crkvu u dnu ulice Hermes i, oslonjenog na moje desno rame, uveo ga u hram, gde se se on dugo molio u samoći svetla starih ikona, okovanih u srebro.

- Bio je skrušen, a zatim je pri izlasku na ikoni ostavio zlatni kraljevski poklon. Dok sam ga posmatrao, činilo mi se kao da se nalazim pored prestarelog Stefana Nemanje, negde poslednjih godina XII veka. Razmišljao sam, on je Bogom poslat čovek, a i ja... – dubog uzdah ispunjen tugom i teškom setom.

- De, de, Jovane. Bogom te molim, mani se tih sumornih misli, uvući ćeš i mene u njih, a ja ću se teže povaditi no ti... Šta te je to danas spopalo? A ja se ponadah da ćeš mi uveseliti dan kao i obično!

- Oprosti, prijatelju moj.- Gola, divna i strašna činjenica bivstvovanja je: postoji svet i ja u njemu.

Postojimo... I ništa više... Ja tako ponekad sedim u Beogradu sâm, zamišljam Drinu, čini mi se da čujem onaj huk kad nadođe dok pijem kafu i razmišljam,

Page 31: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

31

razmišljam toliko zanesen da izgubim osećaj za vreme, ljude, uličnu buku... Svet ne postoji, moj Jovane. To što vidimo oko sebe, to su naše želje i nagoni, podsticane misli, osećanja i postupci. Kad se to ugasi, nestane i svet. Ostanemo, nažalost – mi! Još neko vreme...

Nina se gušila u mirisu božura, šta će ona tu i šta se događa, kako ona može slušati prijateljski razgovor Andrića i Dučića, dvojice velikih pisaca, diplomata? Prvog dobitnika Nobelove nagrade sa Balkana, dva velika gospodina svog vremena. Strah je počeo da je guši: možda sam mrtva, to je zato što sam ih previše volela, sada ih negde u drugoj dimenziji imam uza se. Nisu oni koje nazivamo pokojnicima tako mrtvi kao što se to obično misli. Bože moj, šta je ovo? Svetlo se gasilo, ništa nije videla, miris joj je parao nozdrve, a u daljini je čula glasove...

Jaka sunčeva svetlost i vrelina peska, smrad konjske balege, shvatio je da pokušava da se pomeri, ali nije imao snage. Čudna oduzetost udova kao u nekom polusnu. Mešavina jezika, naprezao se da razazna. Neko ga je podigao i poneo. Čuo je razgovor:

- Deluje kao naš, ali mi je potpuno nepoznat.- A možda je Saladinov, ovako plav – drugi se grohotom smejao – sutra

ćemo pitati da li je njihov – smejao se i dalje.- Unesimo ga u šator, nije svestan, ne vidim rane – grubo ga je drmusao.Tresnuli su ga na zemlju, da mu se učinilo da je osetio bol, svu snagu je

usmerio na trud o brzoj spoznaji stanja. Gde je, šta se događa, ko je Saladin? U daljini su se čuli krici, veliki žagor i zvuk drveta u sudaru. David je lagano razaznavao senke koje se kreću u njegovoj blizini, imale su nešto na grudima što je u kontaktu sa sunčevim svetlom bleštalo.

- Odmori se, sutra napuštamo Jafu. Uz božju pomoć, osvojićemo Akru – čuo se dubok, odsečan glas, koji imaju dominantni ljudi i ljudi velikog autoriteta. I kad šapuću, to se razaznavalo.

Page 32: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

32

Page 33: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

33

- Pripremiću vojsku, a onda ću se odmoriti – prijateljski je tvrdio drugi.Svitalo je, a u daljini se čuo zvuk bubnjeva. David se pokrenuo čuvši isti

glas, dok je osećao tup bol u telu od udarca za buđenje.- Vitezovi, vojsko krstaška, danas moramo pobediti, moramo osvojiti

Akru. Moramo osvojiti svetu zemlju i Jerusalim mora biti naš!!!Pesak je škripao, pritisnut ujednačenim hodom hiljadama stopala, Davidu

se činilo da čuje bubnjeve sopstvenog udisaja i izdisaja i opet isti zvuk sudara drveta. Ustao je i izašao iz nečega što je podsećalo na šator. Sunce se pomaljalo u pustinji. Neko ga je dohvatio za nadlakticu i povukao, gurajući mu štit i koplje u ruke.

Pokušavajući da vidi preko glava ispred sebe nazirao je čoveka na konju, koji se s vremena na vreme osvrtao, zaustavljao, sve vreme bodreći vojsku. Gledao je vojnike kao da se svakom ponaosob obraćao, a potom odsutno gledao napred u daljinu, kao da je u molitvi. U jednom takvom trenutku, David je, prolazeći kraj njega u ritmičnom hodu, zgranuto shvatio da gleda u Ričarda Lavlje Srce.

Koliko je stanje zaprepašćenosti trajalo, ni sam ne zna, gledao je u kolonu ljudi koja se poput debele zmije vijugala pustinjskim peskom u nedogled ispred i iza pogleda, to mu je pomoglo da otpočne sređivanje sopstvenih misli.

Sledećeg trenutka bio je u žaru bitke, posebnoj vrsti ludila, vojnici su, činilo se, probijali granice hrabrosti i bukvalno srljali u smrt. To srljanje ih je opet i spasavalo, neprijatelj je, videvši ih takve, popuštao u borbi, pa kad je izgledalo da će izgubiti, u samo par narednih trenutaka tok bitke se sasvim preokrenuo. Kao da je Ričardova vojska dobila nadljudske moći, muslimani su se povlačili. Akra je bila osvojena.

Pobeda je imala gorak ukus krvi, iskasapljenih tela i iscrpljenosti. Svuda okolo po svetoj zemlji ležali su leševi i okrvavljena koplja vernika koji su

Page 34: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

34

Page 35: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

35

ratovanje osećali kao iskonski poziv crkve za udovoljavanje svom bogu. Nagrada koju je crkva obećavala bila je prevelika da bi dopustila razmišljanje o ispravnosti i svrsi jednog tako krvavog pira, koji su proglasili žrtvovanjem. Niko se nije usudio da im kaže da tako nešto nema ama baš nikakve veze s Bogom.

U pobeđenom taboru, u očima muslimana, Ričard je uništio Saladinovu reputaciju uspešnog političara i vojskovođe. Miris krvi, peska i vreline bojio je vazduh. Leševi svuda unaokolo, obnevideli od vreline dana i umorni od borbe, tražili su sklonište u hladu zidina. Sebastijan je posmatrao svog vladara, bio je umoran i skrušen. Oči tamne kao noć koje su zgasle, ruke zamršene u dugoj kosi, na trenutak pridržavajući glavu. Većalo se o pregovorima. Navikavši na pobede, teško je podnosio i pomen te reči. Ali mora biti mudar. On je ostavio u životu sve hrišćane kada je osvojio Jerusalim, i pitanje je bilo da li će Ričard biti tako velikodušan, u šta je duboko sumnjao.

Nije vojsci dozvolio da krade i hara. To nije dočekano sa oduševljenjem i može mu još više oslabiti reputaciju. Strepeo je za svoj narod.

- Al Adile – govorio je bratu – pođi na pregovore, moraš ga ubediti da je za nas Jerusalim svetinja, da je to za nas svetilište. Koliko ti god Ričard govorio da je to i njihova svetinja, mora shvatiti, ako ništa drugo, da nam je Jerusalim podjednako važan.

Nakon većanja su se pomolili. Sebastijan je osećao skrušenost svog gospodara, naslućivao svaku strepnju i drhtaj ratničkog srca. Predao se molitvi, molio se za mir, za spas svojih sunarodnika i svog gospodara.

Page 36: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

36

Page 37: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

37

Ričard je znao da su, uprkos pobedi, i dalje u opasnosti, u svetoj zemlji su bili manjina. Bio je u pravu što je započeo pregovore, i sve češće iz svojih utočišta vitezovi su napadali i otimali male delove svete zemlje. Shvatao je slabe tačke pohoda, razmišljao je o stavu veća vitezova koji su tvrdili da se Saladin neće pojaviti lično i da će poslati pregovarača koji će najverovatnije biti njegov rođeni brat. Izgarao je od želje da ga konačno sretne, ali to nikada neće izgovoriti.

Predviđanja su se obistinila.Vremenom i nakon učestalih susreta, Ričard je imao osećaj da sa Al Adidom

postaje prijatelj. Nestajao je stereotip, a u njegovim očima videla se želja za vlašću i sreća zbog mogućnosti da dobije plavu evropsku princezu za ženu. Ričard je odlučio da mu konačno predloži da se oženi njegovom sestrom i drage volje je pregovarao sa tamnoputim muslimanom. Lako su se dogovarali, dok se tajni pregovori nisu otkrili. David kao da je postao svestan svog bitisanja u drugoj dimenziji, izgubio se osećaj sna koji je sve vreme imao, telo je počelo čudno da drhti, ježio se i kao da se hladio. Koprena magle osvojila je njegov pogled, nalazio se u nekom čudnom stanju otupelosti i besvesti.

Katrin je sa ogromnim strahom budila svog dedu, strepela je od njegove ljutnje, pokušavajući da nađe najprikladnije objašnjenje onoga što se dogodilo. Kao da je njeno telo utrnulo od šoka, činilo joj se da pokušaj da dodirne Žaka traje čitavu večnost.

- Šta se događa? – sanjivo je promrmljao Žak.- Molim te, probudi se – glas joj je drhtao.

Page 38: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

38

- Šta...Žak je spoznao uznemirenost svoje unuke, ali nije mogao ni naslutiti šta

se zbilo. Lice joj je bilo bledo poput kreča, pokušavala je da progovori, ali čulo se samo mucanje, jedino što je razumeo bilo je da je neko nestao. Pružio je ruku da upali lampu pored kreveta. Svetlost je ukazala na sav užas oslikan na licu njegove unuke. Nemoguće, nisu valjda, oh, ne, slutio je mogućnost kada je Katrin progovorila:

- David, Pjetro, Nina, Sebastijan... svi su nestali, propali su kroz vrata tvoje sobe – promucala je.

- Šta?!- Molim te, ne znam šta se dogodilo – glas joj je drhtao i prelazio u plač.- Brzo – odgurnuo je pokrivač i uznemireno krenu ka vratima. Odavno je trebalo da izgradi sigurnosna vrata na toj sobi, morao je znati

da će se to kad-tad dogoditi. Čitavo telo drhtalo mu je pri pomisli da su svi u različitim vremenima i da se može dogoditi da neko od njih ostane zarobljen. Bože, ne samo to, molim te, pomozi mi da ih vratim, prebirao je po svojim mislima dok je trčao stepenicama. Ana je stajala pred vratima poput kipa, ne uspevajući da se pomeri. Žak je u žurbi odgurnu.

- Molite se – prošaputao je – i ne prilazite vratima šta god se događalo. Da li ste me razumele?

- Da – plačući je odgovorila Katrin. Nikada nije videla svog dedu toliko uznemirenog, nešto poput obruča stezalo joj je dijafragmu, kao da će je ugušiti. Pokušavala je da se seti molitve, dok je Ana uveliko mrmljala svoju. Koliko se dugo nije molila? Ne seća se.

Videla je dedu kako prolazi kroz vrata. Odjednom, reči molitve potekle su s njenih usana. Nije znala ni kako, ni odakle su dolazile, bila je sigurna da tu molitvu nikada pre nije izgovorila.

Obe su se molile u tišini, nisu znale koliko dugo su to već činile, bezbroj puta su izgovarale reči i od umora su sele. Ana je ukrstila noge u lotos položaj, Katrin ju je oponašala. Činilo se da će svanuti, osećale su obamrlost tela.

Page 39: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

39

Žak se pojavio noseći Pjetra u naručju, bio je bez svesti. Spustio ga je na pod zahtevajući da se pobrinu za njega i ponovo nestao u vratima.

Zurile su u beživotno Pjetrovo telo. Ana se pomerila, ustala i uzviknula:- Donesi vodu i peškire, brzo!Ponovo se pojavio Žak, noseći Ninu. Prešavši pogledom po prostoriji samo

ju je spustio pored Pjetra, okrenuo se i nestao.Ana je sa teškoćom pokušavala da povrati hladnokrvno razmišljanje: šta

treba uraditi, kako?Sela je na stolicu. “Ništa nije slučajno” – odzvanjale su reči majke u njenoj

glavi. “Ti imaš pravo na izbor, ali uvek moraš biti svesna posledica svog izbora, i moraš ih prihvatiti. Vodi računa o izborima koje činiš, jer oni su uvek tvoji i niko drugi ne može biti odgovoran za njih. I kada ti se učini da nemaš izbora, znaj da on i tada postoji, a ti si ta koja odlučuje i nikada nemoj dozvoliti sebi da drugog okriviš za sopstveni izbor. Drugi ne mogu to nikada učiniti za tebe. Čuvaj se samoobmane.”

Šta bi sada ona rekla na ovo, razmišljala je Ana, koliko sam odgovorna za ovo što se događa, pogledala je Katrin, koja je drhtavim rukama cedila peškire.

- Daj meni – prošaputala je Ana odmotavajući vlažan peškir i stavljajući ga na Pjetrovo čelo. Ponovila je to i kod Nine.

Dok su pokušavale da se sete svega što treba učiniti, Žak je spustio i Sebastijana iz naručja. Pjetro se pokrenuo, a Nina je otvorila oči, bilo je jasno da još nisu bili potpuno svesni gde su. Žak je uneo Davida i, posrnuvši, zajedno s njim spustio se na pod. Već ostarelo lice odavalo je preveliku iscrpljenost, ostao je na kolenima povijen iznad Davidovog tela. Nije se pomerao, samo je gledao u prazno, kao da se odmarao od spoznaje nečeg toliko strašnog i još je držao Davida, grčevito.

Ana mu je lagano oslobodila jednu pa drugu ruku, stavivši mokar peškir na Davidovo čelo. Nepremostiva tišina... Sunčevi zraci pomaljali su se kroz okna prozora igrajući se sa licima u prostoriji, kao da su pravila zapis događaja, koji će svim učesnicima promeniti život.

Page 40: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

40

Tajna je bila otkrivena.

U svima nama spava drugi deo naših predaka. Niko od nas ne može se osloboditi tih tragova. Niko od nas ne može ugasiti

osećaj krivice zato što su ljudi snagom greha pokušavali da zaustave vreme, dok su se pojedinci okupljali da slave ono što je od lepog preostalo na svetu i propovedaju religiju ljubavi. Osećamo krivicu zbog svega, a samo mali broj svesnih ne može biti kriv, jer je uvek bio daleko od mesta donošenja odluka i od moći.

Toliko toga spava u nama jer nismo osvešćeni i budni, a pitanje je koliko nas to može biti. Ljudi više vole da idu putem koji nije njihov, a jedini uslov da budeš blizu ljudi jeste da budeš jedan od njih.

Koliko nâs to zaista i čini?

Page 41: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

41

Rano popodne odisalo je suncem i tišinom. Lako se moglo pomisliti da je dvorac prazan. Posle događaja od prethodne noći, niko nije želeo susretanje. S vremena na vreme tišinu bi narušio cvrkut ptica i veseli lavež irskih setera, dok je žubor vode iz fontane stvarao harmoničnu ravnotežu sa toplotom sunčanog dana i mirisom baštenskog cveća. Duboko u bašti sedeo je Žak, zavaljen u svoju fotelju i ophrvan mislima. Da li se on to skriva od mladih stanovnika zamka koji sad znaju njegovu tajnu poznavanja prošlosti? Da li će sada moći da podnesu snagu istine i kako će sve to oslikati njihove buduće živote? Koliko je pogrešio pozivajući ih ovamo u prostor njegove svetinje? Ovakve i slične misli vršljale su po njegovoj sedoj glavi dok je sedeo sakriven u hladu lipe zaogrnut bokorima cveća. Činilo se da je skrivanje uspelo kada se pojavio David:

- Gospodine Žak, da li mi dozvoljavate da Vam se pridružim?- Oh, svakako – iskustvo mu je pomoglo da vešto sakrije nelagodnost.- Oprostite, Vi mora da ste čovek pepela – zaustio je David. – Mislim,

Nina mi je pominjala – nećkao se – pa sam pretpostavio da mora da ste to Vi.- Neki tako vole da me zovu – mirno je uzvratio Žak.- Da li je tačno da stanovnici Evrope ranog srednjeg veka nisu imali

nacionalnost? Hoću reći, nisu pripadali državama u modernom smislu te reči?

Žak je pogledao mladog čoveka, koji se vidljivo mučio da zapodene razgovor.

- Da, tačno je, pripadali su monarsima i drugim feudalnim gospodarima. Čitavo društvo bilo je jedna velika verska zajednica, na zapadu katolička, na istoku i jugoistoku pravoslavna.

- Učio sam da je Evropa uglavnom uspela da se odbrani od Huna, Tatara i Turaka, ali je bila pokošena kugom koja je u XIV veku odnela gotovo polovinu njenog stanovništva.

Page 42: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

42

- Da, i dodajmo tu i treću pošast: ratove. Stogodišnji rat između tvoje Engleske i moje Francuske – nasmešio se Žak. – Počeo je 1337. godine.

- Da, ali pojava renesanse i humanizma u gradovima Italije, posebno Firenci, podarila je Evropi zvezdane trenutke u kulturi – David je pokušao da pređe na lepši period istorije.

- Ah, da – odobravao je Žak – arhitektura, slikarstvo, književnost, građanska svest i stil, pa što da ne i moral, ali sve je to bilo nadahnuto umetnošću i fi lozofi jom, pa i arhitekturom antičke Grčke i Rima. Istini za volju, sve se to veoma brzo proširilo na Englesku, Francusku, Španiju, Skandinaviju i Nemačku. Četrnaest univerziteta je tada nastalo samo u Nemačkoj. U to vreme nastaju i obrisi institucija moderne države. Tjudori u Engleskoj, Burboni u Francuskoj, osobito Habzburzi u Austriji, Mađarskoj, Češkoj, Holandiji i Španiji. Pa čak i Sveto rimsko carstvo u razdrobljenoj Nemačkoj pokušalo je da zameni slabu i razuđenu centralnu vlast.

- Zar se Sveto rimsko carstvo nije prostiralo od Francuske pa sve do Poljske i Mađarske?

- U pravu si – odsutno je odgovarao Žak – bilo je podeljeno na katolike i protestante.

- Pa, katoličko-protestanski sukob je i doveo do tridesetogodišnjeg rata u XVI veku. Kažu da je to bio nemački građanski rat, a zar nije bio i međunarodni? Pa ratovali su i Španci, i Holanđani, i Francuzi i Habzburgovci, a uključeni su bili i kraljevi Danske i Švedske. Ja sam učio da su ratovali i pregovarali četiri godine da bi došli do Vestfalskog mira, koji je praktično razorio Sveto rimsko carstvo. Da li je tačno da je taj mir uveo princip suverenih država u međunarodno pravo?

- Da, to je zadalo odlučujući udarac protivreformaciji u Nemačkoj, a od nenemačkih delova nastale su nove države: Švajcarska i Holandija – Žaka je počeo da nervira ovaj razgovor, koji je više ličio na čas istorijskog preslišavanja, ali je pristajao na sve, samo da se ne otvori pitanje jučerašnjeg iskustva. Još nije bio spreman na razgovor o vremenskom portalu.

Page 43: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

43

- Vi to o mom Rimu razgovarate? – dobacio je Pjetro prilazeći. Bio je još bled u licu. – Da li ste raspoloženi za ceđeni limun i narandžu?

Ponovo je nestao, da bi se pojavio s velikim čašama prepunim ceđenog voća. Nelagodnost je pokušavao da prikrije prividnim raspoloženjem. Dok je dodavao čaše sa pićem, napetost se povećavala.

- Da li se to meni učinilo ili ste me podsetili na čas istorije koji, iskreno, nisam očekivao prvog dana? – upitao je Pjetro.

- U pravu si, tako nekako – uzvratio je Žak.Nastavili su da razgovaraju o Evropi, razmatrajući elemente sistema

suverenih država, koje su u ono vreme bile nepovezane ali nezavisne i slobodne. Delovale su u skladu sa svojim političkim interesima, stvarajući i razvrgavajući saveze, razmenjujući ambasadore i poslanike, krećući se stalno između rata i mira, menjajući svoju poziciju u zavisnosti od promene balansa snaga na kontinentu. Raspravljali o vakuumu u kome se našla Nemačka i preuzeto vođstvo atlantskih zemalja Francuske, Engleske i Holandije. Slavili su XVIII vek kao eru prosvetljenja, intelektualnih i fi lozofskih trendova, citirali Monteskjea, Voltera, Rusoa, Hobsa. Govorili su o Evropi tog vremena kao o Respublica literarum, kada je David uzviknuo citirajući Fušea: “Ideja Evrope postala je konotacija jednog kulturnog modela.” Da, to je period kada su anticipirali temeljne principe budućeg evropskog ujedinjavanja – završio je David samozadovoljno, spazivši Anu kako ih posmatra sa blagom dozom prezira.

Stajala je s rukama oslonjenim na bok, blago nakrivljene glave, s visoko vezanom kosom u rep. Zaista je razmišljala o činjenici da ta muška samodovoljnost uvek služi za izbegavanje istine ili kao uzrok problema. Užasavala ju je pomisao da su razgovor usmerili u drugom pravcu kako ne bi morali da pričaju o događaju od sinoć.

- Ana, priključi nam se, pretresamo istoriju Evrope – šeretski ju je pozvao Pjetro.

- A do kog dela ste u pretresanju stigli? – upitala je s blagom ironijom.

Page 44: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

44

Žak je u trenutku ostao bez daha – naslućivao je da neće moći da izbegne razgovor, ali je samo želeo da se to ne dogodi sada. Još je iscrpljen od iskustva i treba mu vremena da povrati izgubljenu energiju. Znao je da to s godinama ide sve sporije, ali nije želeo da o tome govori bilo kome, pogotovo ne sada i ne njima. Još je pokušavao da otupi oštricu besa i ljutnje koja je tinjala u njemu. Dovoljno godina ima da bi sebi dopustio da izgovori nešto zbog čega bi potom zažalio.

- Nakratko ću vas ostaviti, moram da telefoniram – izgovorio je napuštajući društvo koje je postajalo veće, jer je primetio da se i Nina približava. Kratko i površno ju je pozdravio, izbegavajući kontakt očima, i žurno se uputio ka ulazu dvorca.

Ana je slušala nastavak polemike i činilo se da će proključati.- Kad je gospodin Napoleon konačno pao – demonstrativno će Pjetro –

zadatak Velike Britanije, Rusije, Austrije i Pruske bio je – napravio je dramsku pauzu – šta, dragi moji prijatelji? Onemogućiti glavni remetilački faktor Evrope – da obnovi francusku ambiciju!

- Pa to je i dokazao Bečki kongres, koji je vidljivo bio protiv nacionalizma i demokratije. Novi balans snaga, čitav jedan vek je potrajao. – dodao je David.

- A Berlinski kongres?- Pa on nije bio mnogo bitan za nas, već za Balkan. Srbija, Crna Gora i

Rumunija dobile su nezavisnost, a Rusija je morala da se zadovolji polovinom sanstefanske Bugarske. Austrougarska je dobila odobrenje od kongresa da okupira Bosnu i Hercegovinu, kao i Sandžak – zaključio je David.

- Da li ja to čujem da pričate o Balkanu? – dobacila je Nina.- Pričaju o svemu što je istorija, samo da bi izbegli priču o onome što nas

sve muči – ljutito se brecnula Ana.Svi su se ućutali, Pjetro je ponovo otišao po sok i ovog puta se znatno

duže zadržao. Svi su sedeli u tišini i sa svojim mislima. Ana ih je posmatrala hvatajući sebe u izgarajućoj želji da sazna šta im se dogodilo. Činilo joj se da su svi danas nekako drugačije izgledali, kao da su imali notu zrelosti o kojoj ne žele da govore. Možda su prestravljeni, ali čemu onda služe prijatelji?

Page 45: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

45

Ponovo se ljutila: kako mogu da ćute, zar neće razgovarati o svemu što se zbilo, hoće li neko već jednom progovoriti?

Sebastijan se pojavio i pozdravio društvo blagim klimanjem glave. Ne izgovorivši ni reči, seo je i uzeo limunadu. Još je u mislima bio u Saladinovoj vojsci, fasciniran tim princom, neverovatne hrabrosti i ratničkih vrlina.

Svi su utonuli u razmišljanje, i niko se nije usuđivao da zapodene razgovor. Ana ih je posmatrala žaleći što nije i ona imala hrabrosti, što je bila paralisana strahom, što nije samo zakoračila... Ustala je i odšetala do fontane, odsutno je mazila irskog setera koji joj je gurao njušku u dlan, pokušavajući da je izazove na igru. Nadala se da će se Katrin konačno pojaviti.

Nina je nezainteresovano šetala po bašti, pokušavajući da nađe obrazloženje za sopstveno iskustvo, ali nije mogla. Uzalud su joj bila poznavanja istočnjačke fi lozofi je pomoću kojih je često uspevala da povrati mir duše u teškim vremenima. Ništa što je izučavala ili poznavala nije joj moglo objasniti šta se protekle noći dogodilo.

Setila se razgovora sa svojim dekom, on je nekako uvek mogao da je umiri i dugo nakon njegove smrti sanjala je kako razgovara sa njim o stvarima koje su je mučile, i uvek bi kroz san dolazila do rešenja za sve. Ali ovo je bilo potpuno novo iskustvo i nije znala kako da kanališe sve što je doživela. Ispred nje je sleteo vrabac, pogledala ga je i nesvesno upitala da li on zna odgovor. Malo stvorenje ju je uporno posmatralo, upinjući se da joj uhvati pogled neprestano kriveći glavu, čas na jednu, čas na drugu stranu. Bio je neobično umiljat i fascinantan u svojoj hrabrosti da stoji tik uz nju. Nasmešila se, imala je i ona jednog takvog koji je sletao na terasu, a kad bi zaboravila da mu ostavi hranu, sam je znao da ušeta u stan i dođe do kuhinje po svoj obrok.

Uvek ju je zadivljavala njegova oštroumnost da ga neće povrediti, bez obzira na činjenicu da je ljudsko biće. Već godinu dana ga nema, i često je razmišljala da li je prirodno završio svoj vek, ili kao obrok neke mačke.

Za tri godine se potpuno svikla na njegovo prisustvo i sada ju je ovaj pariski vrabac podsetio na njega, činilo se da i on poseduje inteligenciju koja

Page 46: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

46

zrači. Pružila je dlan, i on joj je uskočio sa takvim poverenjem da joj je srce zaigralo od radosti. Pa znači da svako mesto na svetu ima svog pametnog vrapca, prošaputala je.

- Mili moj, uvek mi je bilo žao što nemam moć komunikacije sa vama, od vas bih sigurno mogla svašta naučiti – poljubila ga je. – Blago tebi; ti, za razliku od ljudi, uvek znaš ko te voli i ko te neće povrediti – šaputala je – sigurno znaš i da si prelep, dovoljno hrabar i očaravajuće inteligentan.

U trenutku je shvatila da joj je ta ljupka ptičica donela potpuno rasterećenje. David je zurio u Ninu ne verujući svojim očima, pa ona ima dar komunikacije

s pticama. Pa to je nemoguće! Video je čitav događaj: ma šta to ona radi, ljubi vrapca i on joj to dopušta. Ovaj zamak je potpuno ludilo, prepun nestvarnih iskustava. Kome bi on ovo mogao da ispriča, a da ga ne proglase potpuno ludim? Posmatrao je Ninu kako joj se radost vraća na lice, kao da je ta malena ptičica odnela svu setu. Ona je i dalje nešto šaputala vrapcu. Zavrtela se od sreće, prinela pticu usnama, a zatim je podigla ruku i poželela mu sreću, odbacujući ga u pravcu neba.

- Nina, za ime sveta, šta se to dogodilo? – upitao je David prilazeći.- Ništa, to je bio samo vrabac – odgovorila je smešeći se.- Ali video sam da pričaš s njim i da si ga poljubila! - Ah, da, tako je mio i jako me podsetio na vrapca u mom gradu – blagi

ton sete na trenutak je potresao njen glas.

Page 47: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

47

- Nina, ali to znači da ti već imaš slična iskustva?- Pa nekako mi se čini da životinje vrlo lako raspoznaju ko ih voli.- Tu ima istine, ali lakoća s kojom ti uspostavljaš kontakt je zadivljujuća.

Nisam to imao prilike da vidim.- Moguće je da nisi obratio dovoljno pažnje, ja poznajem priličan broj

ljudi koji to mogu – smešila se ona.- To je poput vibracija koje emitujemo, a eto, oni ih razumeju. Samo ih

moraš zaista iskreno voleti, kao i sve oko sebe – poluglasno je razmišljao David. – Ali kako uspevaš da u jednom trenutku budeš tako racionalna, a u sledećem tako...

- Reci slobodno: iracionalna – nasmejala se. – Svi smo mi sastavljeni iz potpunih suprotnosti, to ti je kao Jin i Jang. Ako su u ravnoteži, onda je sve u redu, a ukoliko je jedno ili drugo nestabilno, imamo disbalans.

- Ali...- Znam, sve vreme nas uče da moramo biti razumni, racionalni, da

kontrolišemo emocije, kao da to isključuje jedno drugo. Niko nas ne uči kako da razvijemo sve svoje potencijale. Primetio si da je u današnjem svetu zabranjen idealizam, kao da je to smrtni greh. Kao da su svi zaboravili da racionalno i trezveno samo tupka u mestu, a da idealisti pokreću i oplemenjuju ovaj svet.

- Ali, Nina, uvek su nam govorili da emocije samo prave pometnju.- Da, ukoliko se nisi razvio i ukoliko ne razumeš da je emocija ljubavi

uzvišenost, oslobođena prizemnosti ljubomore, zavisti ili, ne daj Bože, mržnje.- Ali zar se ne tvrdi da je nasuprot ljubavi mržnja?- Pa mislim da to govore oni koji ne znaju šta je ljubav i koji trguju

emocijom, pa kad shvate da nisu napravili dobru trgovinu, počinju da mrze. Ljubav je nešto drugo, ona ne očekuje, ne zahteva, ne osuđuje...

- Pa kad ti to tako predstavljaš, zvuči logično, ali je neprimenjivo u stvarnom životu.

Page 48: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

48

- Greška – smejala se – ali ne brini, greška je pokrenula svet, nikad se nemoj plašiti grešaka. Vrlo je primenjivo.

- Ali Bog je proterao Adama i Evu iz raja zbog greške. Ne možeš se tako igrati stvarima – negodovao je David.

- Zašto bi im skrenuo pažnju na drvo dobra i zla da nije hteo da probaju njegov plod?

- Ne razumem. - Uradio je to da bi pokrenuo kosmos i da bi sakupili znanja neba i zemlje,

kao i svih njihovih čuda. - Ti zaista umeš da isprovociraš – postiđeno će David. Nerviralo ga je što

se u polemici sa njom uvek osećao kao da gubi.- Nemoj se stideti, samo nauči da prihvataš ponude života.- I dobro i loše?- Da.- To je kao da mi govoriš da moram piti i dobro i loše vino.- Pa tako nekako.- Ali ja to ne želim, ja želim samo dobro vino – bunio se David.- OK, ali kako ćeš razlikovati dobro od lošeg?- Po ukusu.- Po ukusu, ali dobro vino ume da prepozna samo onaj ko je probao i loše

– začikavala je Nina.- Čudno se osećam – nećkao se David – još sam pod utiskom iskustva od

sinoć. – Pogledao je Ninu, tražeći odobravanje kako bi nastavio: – Učestvovao sam u krstaškom ratu, video sam Ričarda Lavlje Srce, bio sam u borbi za Izrael!

- Razumem te, ali ne umem da objasnim, ja sam prisustvovala razgovoru dvojice srpskih pisaca i diplomata.

- Ali kako je to moguće? – čudio se David.- Ne znam, kao da smo prošli kroz vremenski portal, ali me zbunjuje što

se ne sećam kako smo se vratili. I čini mi se da smo opet naljutili Žaka, a zaista ne znam šta se dogodilo.

Page 49: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

49

- Da ga pitamo?- Ne, on je taj koji započinje razgovore, a ne mi, to je neka vrsta prećutnog

sporazuma.- Nina, ja sam ga već pitao da li je on čovek pepela, ali smo nastavili

razgovor o Evropi.Ućutali su se i primetili da je Katrin odlučila da se pojavi. Imala je cvetnu

haljinu, koja je lelujala u ritmu njenih koraka. Oštro je osmotrila prijatelje, svi su se osećali nelagodno, kao i ona sama, nije znala kako da reaguje.

U trenutku je odlučila da se ćutke priključi. Klimnula je glavom i sela u ljuljašku. Međutim, to je izazvalo popriličnu neprijatnost i svi su zanemeli. Niko se nije usuđivao da napravi prvi korak. Ana je zurila u Katrin, ne znajući šta da učini. Verovala je da će njena pojava podstaći razgovor od sinoć, a sada ovo! Odlučila je da priđe:

- Katrin, zar je postalo in prećutkivati stvari?- Mislim da nam je potrebno vreme da saberemo utiske – nevoljno je

odgovorila.- Koliko je vremena potrebno? – ljutila se Ana.- Žak je govorio da sve što nas zbunjuje, mora dobiti vreme kako bismo

mogli da razumemo i kako bi prestalo da nas zbunjuje.- Ah, čini mi se da će ovo potrajati čitavu večnost – primetila je da je

Katrin svog dedu nazvala imenom, to je bio siguran znak da se jako ljutila na njega.

- Možda će nas udostojiti prisustvom. - Ali on je već bio tu i razgovarao je o istoriji Evrope – izletelo je Ani.Katrinine oči su sevale poput munja, oštro je sišla s ljuljaške. Da, to je on! S

toliko veštine je izbegavao neprijatne teme da je postao vrhunski majstor u tome. Dobro je poznavala tu njegovu osobinu, ali ovog puta moraće da odgovori na neka njena pitanja. Zašto joj nikada nije govorio šta je u toj sobi? Da li on veruje da samo njemu pripada takva privilegija? Odakle mu toliko znanje, sada može

Page 50: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

50

samo naslućivati. Kako to da je njen deda postao toliko sebično stvorenje? Da li je moguće da ga tako malo poznaje?

Žustro se zaputila u zamak.Kucala je na vrata radne sobe, ali niko nije odgovarao. Prvi put je uhvatila

kvaku s namerom da uđe bez obzira na to što nije dobila dozvolu. Vrata su bila zaključana. Još se ljutnja kovitlala u njoj, pomešana s neprijatnim iznenađenjem. Odlučila je da potraži Žaka, ali je susrela Lisu.

- Da li znaš gde je?- Ne – odgovorila je Lisa obarajući pogled. – Šta se dogodilo?- Ništa, moram da razgovaram s njim.- Sačekaj večeru, nakon toga ćeš moći da razgovaraš s njim. Predlažem da

se pridružiš svojim prijateljima u bašti – sugestivno je posavetovala.- Dobro, nadam se da si u pravu – uzvratila je Katrin, nevoljno se uputivši

u dvorište.

Žak je sedeo iscrpljen u biblioteci, čuo je unuku, ali je odlučio da ostane u fotelji i pokuša da prikupi energiju i sabere misli. Kako su godine prolazile, sve je teže podnosio prolazak kroz vremenski portal. Bilo mu je potrebno vreme za pripremu i bar tri dana odmora nakon prolaska. Događaj u kom je morao da putuje, nepripremljeno i sa ogromnim strahom i brigom za mlade ljude, menjajući vremenske distance i lutajući kroz njih, sasvim ga je iscrpeo.

Odjednom je ustao i kao da nije mogao da se smiri na jednom mestu, šetao je od prozora do prozora, letimično bacajući pogled vani. Primetio je da sunca više nema, a nebo se zatamnelo poput indiga. Pariz je bio pod navalom tamnih kišnih oblaka. Požurio je ka prozoru sa koga se video deo bašte gde su sedeli gosti. Trčali su prema ulazu zamka, pokušavajući da izbegnu kapi kiše. Posmatrao je lipu koja se njihala pred nadolazećom olujom. Sve se uznemirilo, zidovi zamka su šuštali, kao da spremaju odbrambenu strategiju bršljana. Ruže i ostalo baštensko cveće kretalo se u ritmu došaptavanja.

Page 51: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

51

Čudan udar teških oblaka, prepunih vode, koji su se njihali u nekom svom opsesivnom plesu. Pravili su talase koji su taj ritam prenosili bubnjajući po prozorskim oknima, primoravajući grane lipe da se pod težinom tih talasa povijaju, klanjajući se nebu i ljubeći zemlju. Kiša je svom silinom povređivala ruže, kidajući im latice kao da pravi tepih kojim prekriva baštu. Sve je poremećeno i zbunjeno, kao da se odjednom sa neba spustila neka čudna vodena vojska, preplavivši baštu zamka i grad.

Žakovo lice odslikavalo je da se umorna i obeshrabrena misao vraćala u njegov nemir, ali, ne našavši spokoja, kreće ponovo na put. Ide ulicama Firence, hodi vrtovima i šumom, pretrčava bokore božura, peče se na vrelini izraelskog peska, lunja i baulja vekovima. Uvlači se u šatore, kuće, vijuga od božura do verande, obigrava oko ljudi, kao da hoće da prokrči put kroz gustiš ljudskih interesa, razgovora i planova koji bi da se u tami sakriju.

Page 52: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

52

I kao da pronalazi, ispravlja, briše sve što je laž i podvala, greška, neodržana reč, pogrešna mera, velika i sitna prevara. Jednostavno, pogrešan kod u ljudskom karakteru. A onda se zaustavlja na štitniku i koplju, briše, glanca, trlja do iznemoglosti, kao da hoće da ukloni svaki trag smrti, izdisaj tela, roptaj duše. Pa se onda, premorena, vuče nazad da bi se smirila, verujući da ga je dovoljno uglačala i da će sledećeg jutra poželeti da odgovori sjajem ljudske čistoće.

Nesreća je to, razmišljao je on. Svako vreme ima svoje nesrećne ljude koji su u svom slepilu za stvarni svet slabe volje, beznadežno pokvarenog mehanizma duše, sa očitom hipertrofi jom mašte i snova, bezbroj puta zaobilazili, preskakali, podmuklo lomili ljudske zakone. Nikada nisu imali jasan odnos prema nečemu sem prema sopstvenoj putanji od želje do cilja, rušeći tako ljudske živote i sudbine, a čineći žalosne, pogrešne, smešne i očajne varijacije svog ostvarenja. Poraz sveta nastajao je iz njihovog ličnog, koji je prerastao u nacionalnu propast.

Znao je da će neminovno morati da odgovori na neka pitanja večeras, i pitao se koliko to može povrediti njegove mlade goste. Njihova mladost nema razumevanja za lagana i postupna upoznavanja sa čudom koje ih je zadesilo.

Osećao je da ga raspinje potreba da se nešto desi – bojazan da se ipak neće desiti, i strah pomešan sa neizvesnošću od onoga što bi se te večeri moglo dogoditi. Kad bi mogao da išeta u baštu i da prepusti pljusku da spere sav teret godina i znanja s njegovog tela. Kad bi mogao da bosim nogama prošeta po tepihu od latica, da uz pomoć kiše obredno očisti telo od nagomilanih iskustava. Kad bi mogao...

Čulo se lagano ritmično kucanje na vratima, što je bio dogovoreni znak s Lisom. Ustao je da otvori vrata. Lisa ga je znatiželjno osmotrila.

- Vreme je – prošaputala je.Blago je klimnuo glavom i zatvorio vrata. Leđima se naslonio na njih, kao

da traži rešenje. Ne seća se tolike neizvesnosti, bar u zadnjim decenijama svog života. Odjednom se primirio, a zatim krenuo prema ogledalu da proveri stanje

Page 53: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

53

svog odraza. Sem umora i nemira, ništa se nije videlo na njegovom licu. Zaputio se ka prostoriji gde je društvo već čekalo. Svi su ustali kada je prišao i u tišini su ponovo seli. Ćutke su obedovali. Katrin ga je ispitivački posmatrala ispod oka, ljutnja ju je napustila kad je shvatila da je nekako ostario od prethodne noći. Bio je vidno bled i iscrpljen, strah je prošao njenim mislima: možda je bolestan. Ma koliko joj se činilo da ga poznaje, tek sada je shvatila da to nije dovoljno. Prvi put se zapitala koliko vremena ima da to ispravi. Raznežila se, sama pomisao da ga može izgubiti obrisala je svaku senku ljutnje.

Poslužen je njen omiljeni desert, kolač s više vrsta voća.- Gospodine Žak, možemo li razgovarati o događaju od prošle noći? –

izletelo je Pjetru od straha da će, kao što je došao – ćutke, i otići.- Umoran sam, ali, uprkos tome, raspoložen sam za razgovor – prividno

mirno je uzvratio. – O čemu konkretno želiš da govorimo?- Kako je to što nam se dogodilo uopšte moguće? – zbunjeno je uzvratio

Pjetro.- Pa mnogo toga je moguće, kad bi ljudsko biće razvilo sve svoje potencijale,

verovatno nam vremenski portal ne bi ni bio potreban – izgovorio je konačno.Piljili su u Žaka i samo je simfonija njihovih treptaja remetila preveliko

isčekivanje. Niko se nije usudio da postavlja pitanja.- Šta vas je više iznenadilo, to što ste videli ili činjenica da ste mogli da

putujete kroz vreme i priuštite sebi jedno takvo iskustvo?Tišina je imala muk zatečenosti i mladalački neočekivanog pitanja.- U redu, vidim da i niste raspoloženi za razgovor.- Oh, jesmo – uzvratiše svi uglas – samo smo razmišljali o vašem

pitanju.- Ja sam potpuno zbunjen i jednim i drugim – poluglasno je izgovorio

David.- Šta te je tačno zbunilo?- Mogućnost da potpuno proživiš nešto što se događalo vekovima pre

tvog rođenja – odgovorio je.

Page 54: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

54

- Šta misliš? Da su to karmičke stvari i da si zaista živeo tada? – Žak je postavljao pitanja na najblaži mogući način znajući da mladi ljudi jednostavno nisu mogli da istraže mnoge oblasti za koje je potrebno vreme.

- Ne znam – iskreno je uzvratio David.- Da li postoji nešto što je promenilo tvoje gledanje na svet i kako?- Ne znam, možda spoznaja da isto tako neko za nekoliko vekova može

zaviriti u moj život – nećkao se.- Zašto te to plaši, zar se ne trudiš da živiš život dostojan čoveka?- Zbog činjenice da možda neke stvari neću uraditi dobro, mada iskreno

verujem da ih činim.- Šta te je nateralo na takvo razmišljanje?- Pa, Ričard i Saladin su potpuno verovali u ispravnost svog ratovanja oko

Svete zemlje, gotovo čitave živote su potrošili na to, a da se nijednom nisu sreli i pogledali u oči. Posle ovog iskustva mogu reći da su bili zadivljujući, svako na svoj način. I da su bar jednom sebi dali šansu da porazgovaraju, verujem da bi zajedno mogli pokrenuti svet umesto što su krvlju natopili Svetu zemlju, ukoliko se ona posle toliko borbi i smrti može nazivati svetom. Sada bih se usudio da je pre nazovem prokletom zemljom! Sada mi je jasno zašto je Saladin obezbedio sebi legendarno mesto u istoriji muslimana. Zabranio je ubijanje, a hramove pročistio ružama, s velikodušnošću je doneo prosvetljenje, a ipak je ratovao ne spoznajući istinu vere, a to je pre i iznad svega – ljubav.

Pokušavam da zamislim da su se sreli i da su kojim slučajem mogli da budu prijatelji, dva takva princa bi i te kako promenila tok istorije. A oni su prolivali krv, razmišljajući da će im vera oprostiti sve grehe i za tu nagradu su svi želeli da umru. Kako je moguće da niko nije razumeo da je Bog ljubav? I dokle će se na ovom svetu zloupotrebljavati vera kako bi se ostvarili mali i jadni ljudski ciljevi?

- Rat vode narodi, a mi, ljudska bića, plaćamo cenu. Na sramotu, jad i krvoproliće. Mi koji smo preživeli, sećamo se – Ninine oči su se napunile suzama, setila se užasa u bivšoj Jugoslaviji. – U tim gnusnim i teškim vremenima imali

Page 55: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

55

smo samo ljubav kao jedini poklon Boga. Tamo gde zakon okončava, tiranija počinje – suze su joj se slivale niz lice.

- Nina, i ti si bila u ratu? – pitao je Žak.- Ne, užasavam se ratova, prostakluka, primitivizma i bezobrazluka koji

je izgovor za sva nedela ljudskog roda. Moje iskustvo je vezano za razgovor Jovana Dučića i Ivu Andrića o starom kralju Petru. To su dva velika srpska pisca, Andrić je dobio i Nobelovu nagradu, oni su istovremeno bili i naše diplomate. Možda ću reći ono što nikada ne bih, ali mi se sada čini da ljudi u mojoj zemlji ponekad imaju pravo kad kažu da nam je činjena nepravda – uzdahnula je.

- Da li veruješ da postoji narod kome se to nije dogodilo? – ljutila se Ana.- Ne verujem, znam da je i tvoj narod imao takvih trenutaka, ali vi ste

pod izgovorom ujedinjenja Evrope imali Hitlera, koji je toliko zla posejao da ste vi bukvalno bili globalna pretnja.

- A vi Srbi ste bili cveće – razljutila se Ana – nebeski narod! Pih, nije valjda?! Koliko ste vi samo gluposti napravili. A vaš Milošević? Šta ste samo vi napravili, i to krajem 20. veka! Uostalom, vama ni Bog ne može pomoći!

Page 56: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

56

- Ko mi to govori? – razbesnela se Nina. – Ne možeš porediti raspad Jugoslavije, koji se nije mogao izbeći, ali defi nitivno nije morao biti krvav. Kako su se plišano razveli Češka i Slovačka? Miran i kontrolisan raspad neuporedivo složenijeg Sovjetskog Saveza? Šta to govori? – već je imala jako visok ton, oči su joj vrcale od besa. – To je bilo moguće i u Jugoslaviji! Ali avaj, bili su potrebni pametniji lideri. To je vaš odgovor, a ja pitam: gde je bila delotvorna podrška međunarodne zajednice? Smrt Jugoslavije bilo je samoubistvo, a ne ubistvo koje je izvršio neko drugi, sjajan zaključak. To što drugi nisu samoubici pritekli u pomoć i presekli konopac kojim se vešao, već su unezvereno tapkali oko njega, ne menja činjenicu da se ipak sam obesio – suze, ironija i velika ljutnja bili su očigledni na Nininom licu. – I znate šta je najinteresantnije? Svi su prihvatili priču da je reč o verskom ratu. Nikada se niko nije zapitao kako su dojučerašnji ateisti postali preko noći vernici. Otkada to ateisti vode verske ratove? A svet je progutao priču ili mu je odgovaralo da proguta. E, moj svete, ko je video da jedan pravi vernik vodi rat? I ako već želiš, možeš čuti: mi smo vama bili faktor u izbornim računicama. Ne brini, ne mislim da je bilo šta moglo biti urađeno da vam to mali lideri eks-Jugoslavije nisu dopustili iz pohlepe za večnim imenom, krivica je njihova.

- Nina, molim te, smiri se, ne možemo promeniti ništa što se dogodilo – umirivao ju je David. – Mi se tako možemo ljutiti na Francuze i De Gola zbog držanja prazne stolice kako Engleska ne bi bila deo evropske porodice, ali to je prošlost.

- Ma nije valjda! – uključila se Katrin. – Vi biste uvek da budete najpametniji, a vi, Nina, imate omiljene teorije zavere na vašim prostorima. A sad smo mi krivi.

- Pa nije da niste – brecnuo se Pjetro.- Šta ti sad hoćeš? I vas smo mi u nečemu sprečili, nije moguće, sad ćemo

mi biti krivi za sve.Za stolom se rasplamsao pravi verbalni rat, mladost, ljutnja i bes su zaposeli

domalopređašnje prijatelje. Žak je ćutao i posmatrao, nije ni pomislio da ih

Page 57: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

57

prekine, znao je da to moraju izbaciti iz sebe i verovao je u činjenicu da će njihovo prijateljstvo proći test ove večeri.

U raspravama su se vraćali u srednji vek, raspravljali o 1919. i Pariskoj konferenciji. Pominjali su američkog predsednika Vilsona, koji je morao da popušta u svojih čuvenih Četrnaest tačaka. Isticali insistiranje Francuza na sigurnom obezbeđenju od Nemačke. Ana je dramski prezentovala da su dobili Alzas i Lorenu, kontrolu nad Sarskom oblašću. Potencirala je zajedničku okupaciju Rajnske oblasti, traženje ogromne odštete po odredbi krivice za rat, čime je Nemačka eksplicitno prihvatila svu odgovornost za žrtve i štetu. Pjetro je isticao da je tada iscrtana potpuno nova karta Evrope. Stvoreno je sedam novih država: Jugoslavija (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca), Čehoslovačka, Poljska, Finska, Litvanija, Letonija i Estonija. Govorio je o tome kako su Austrija i Mađarska postale male države, a Rumunija i Grčka su se povećale i istovremeno je ostalo dosta značajnih manjina u novim državama – Nemaca u Poljskoj i Jugoslaviji; Mađara u Rumuniji, Čehoslovačkoj i Jugoslaviji; Poljaka u Litvaniji; Bugara u Rumuniji. Katrin je pravdala kako nove mape nikoga nisu zadovoljavale. Ana je optuživala da je Pariski ugovor bio plodno tle za revanšizme i iredentizme, pogotovo u njenoj zemlji. Da je taj ugovor učinio Nemce ne samo pobeđenim već i poniženim i da je bilo normalno da nikada nisu imali nameru da ga poštuju.

- Vaš Versajski ugovor je demonstracija odsustva mudrosti i dalekovidosti kreatora. On je otvorio vrata za pojavu Hitlera.

- Ovo je period kad Evropa nije postojala. “Između 1914. i 1918. više nije bilo Evrope” – citirao je Sebastijan Žan-Batistu Dirosela.

- Ravnoteža moći je razorena u Prvom svetskom ratu – tvrdio je David.Zaista je verbalna polemika bila žestoka, isticalo se da su mirovne

konferencije bile paravan za iskazivanje odlučujućih uloga velikih sila, a da su ostali mnogobrojni učesnici bili manje-više samo dekor. Ruzvelt, Staljin i Čerčil optuživani su za donošenje dalekosežnih političkih odluka o budućnosti Evrope i sveta. Običan sto za večeru pretvorio se u poprište verbalnog rata u

Page 58: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

58

kome se pretresao 20. vek. Samo je Žak bio mirni posmatrač ovog rata. Morao je priznati da u njihovoj ostrašćenosti živi istina, ali i to da je i on otprilike bio takav do otkrića vremenskog portala.

On mu je, nakon mnogo nemira, doneo mir i sigurnost i sada mu je bilo jednostavno istrajavati u tvrdnjama koje su ponekad protivrečile svim knjigama sveta. Znao je istinu i mogao je s takvom spokojnošću iznositi istorijske tvrdnje i zaključke. A sve što nije istina, naziva se pričom. Tako je bilo i tako će biti.

- Rusko-poljska granica utvrđena je u korist SSSR-a na Kerzonovoj liniji, a taj gubitak Poljska je kompenzovala na zapadu i severu. Uprkos činjenici da se na zapadnoj teritoriji nalazi milion i dvesta pedeset hiljada Nemaca, celu Poljsku su pomerili na zapad! Nemačku je trebalo podeliti na četiri okupacione zone, ali tu je bila i peta, i njima bi upravljale tri savezničke sile i Francuska. Trojka se saglasila da se osnuju Ujedinjene nacije sa Savetom bezbednosti, kao centralnim političkim organom, u kome bi velike sile imale pravo veta. I šta smo dobili? – pitala se Ana. – Četiri različite polarne strukture s dva krvava anarhična sistema, to je međunarodni sistem 20. veka – već je vikala.

- Ana, da je Hitler voleo svoj narod, kao što nije, mogao se pojaviti u Engleskoj i predati se s molbom da poštede njegov zavedeni narod, a da s njim učine šta hoće – razmišljala je Nina. – Po novim, modernim načelima, pobednici bi ga osudili na smrt kao vođu naroda koji je bio pobeđen u ratu, u Nirnberškom procesu, a tvoj narod bio bi spasen.

- Ali niko od saveznika nije želeo da se to desi. Svima je odgovaralo njegovo samoubistvo – tvrdila je Ana.

- Tako je razmišljao i Čerčil – usprotivila se Katrin – ali to je govorilo sledeće. Da će sve buduće vođe naroda to znati i da će se u budućim ratovima boriti do iznemoglosti, i ma koliko bespotrebnih žrtava podneli, njih lično, to neće više koštati od života.

- Ali, Katrin, to je suludo. To otvara vrata stradanja narodnih masa koje niko ništa ne pita pri otpočinjanju ili okončavanju rata. Opet ću ustvrditi da su ranija načela bar sadržala ravnomerniju količinu velikodušnosti i junaštva. Zar

Page 59: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

59

to nije period suludih poteza, kao i “bebe uspešno rođene”, kako su nazivali atomsku bombu, nastalu u Meksičkoj pustinji. Zamislite tu ironiju – bebe – iščuđavala se Nina.

- Slažem se, takođe mislim da nije bilo neophodno zahtevati bezuslovnu predaju Japana, ali Amerikanci im nisu mogli oprostiti Perl Harbor, i bombe su bačene na Hirošimu i Nagasaki.

Tri devojke raspravljale su o greškama učinjenim nakon Drugog svetskog rata, pokušavajući da razumeju, objasne i nađu rešenje za niz nelogičnosti, praveći paralele s budućim događajima. Osvrtale su se na narastanje s 14 na 54 zemlje Evrope, što je samo dodatno komplikovalo ujedinjenje.

David je govorio o Pariskoj konferenciji, dok ga je Pjetro prekidao dodajući svoje delove u njegovo izlaganje. Raspravljali su o periodu multipolarnosti između dva rata koji je doneo difuziju vojne moći i niz političkih odluka koje su bile stav male grupe relativno jednakih država. Osvrtali su se na Hladni rat i činilo se da će njih dvojica protrčati mirno kroz 20. vek. Govorili su o dve supersile – Sjedinjenim Američkim Državama i Sovjetskom Savezu, i o njihovim vojnim savezima. Nato i Varšavski pakt nadmetali su se do iznemoglosti u tehnologijama, smišljali ratna rešenja, utrkivali se za poziciju osvajača svemira.

A onda je devedesetih godina pao Berlinski zid i započeli smo period življenja u unipolarnosti, raspao se čuveni SSSR, a samim tim i čitav Istočni blok.

Pjetro je, ustajući, demonstrirao nadmoćnu koncentraciju vojnih moći:- Ko sam ja, jedina supersila na svetu, ko sam ja? Jedini politički, a i vojni

hegemon! Ja sam najjača i najuticajnija u svim oblastima: politici, ekonomiji, vojsci – dramio je Pjetro, ispršen nad stolom visoko zabacujući glavu, dok su mu uvojci od jačine trzaja poskakivali.

- Ko sam ja, suvereni vladar devedesetih godina 20. veka? – svi su ućutali zbunjeno. – Ko sam ja? Drugi posle Boga, slavim i satanizujem, uzdižem i rušim, otvaram vrata i pakla i raja.

Page 60: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

60

- Ko sam ja?! – urlao je Pjetro, podižući ruku i imitirajući Kip slobode. Stajao je poput pantomimičara nad stolom. Trenuci njegove nenadane glumačke predstave konačno su doneli primirje u ovom uskovitlanom malom ratu. Samo su zurili u njega. Niko se nije ni pomerio, svima je bilo potrebno da se povrate iz svojih žestokih polemika. Pjetro očigledno nije imao nameru da se pomeri dok neko ne odgovori na njegovo pitanje, stajao je pogleda uprtog visoko, sa podignutom rukom poput kipa.

- Sjedinjenje Američke Države – prošaputao je Sebastijan.Pjetro je samo oči usmerio u pravcu šapata i dalje stojeći nepomično. Samo

nekoliko trenutaka nakon toga vratio se u prvobitni položaj pitajući:- Šta sam ja?- Najveća supersila sveta – promrmljala je Katrin.- Zašto sam ja to što jesam? – nastavljao je Pjetro.- Zato što svi drugi nisu bili dovoljno mudri – progovorio je David.- Zato što si celina, a to je više od zbira delova – Nina je parafrazirala

Aristotela.- Zašto sam ja jedina celina? – gubio je hladnokrvnost i već su mu oči

lutale po prijateljima.

Page 61: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

61

- Zato što su drugi zaboravili na jedinstvo, hrabrost i veru – Ana je glasno razmišljala. – Zato što su ti dopustili da budeš to što si sada. Zato što su se cepkali, svađali, ratovali. Zato što su dopuštali pojedincima da poturaju svoje interese kao nacionalne. Zato što im je bilo previše bitno šta ti misliš. U konfuznosti nisu znali da li da ti budu prijatelj ili neprijatelj. Upravo zato što su svi zaboravili na svetost mira i harmonije.

- Zaboravili su moralnost i mudrost – odsutno je prošaputala Nina, kao da duboko razmišlja o svemu.

- Zato što su drugi bili isključivi, hvalili su te ili kudili, dodvoravali se ili te osporavali, umesto da se bave sobom – progunđao je Sebastijan.

- Ali si u obesti i ti prevideo mnogo toga i sam se unizio u slavi i snazi – kazala je Katrin.

- Šta sam to stvorio, za šta sam se borio? – skrušeno je seo Pjetro. Žak je sa interesovanjem posmatrao nagli obrt. Svi su ćutali, iscrpljenost

se osećala u vazduhu. Nina je posmatrala Žaka, razmišljajući da li da ga pita. Po trzaju brade videlo se da će to učiniti:

- Dragi čoveče pepela, sada kada znamo tvoju tajnu, da li bi bio ljubazan da nam ispričaš istinu o kongresu Evrope u Hagu?

- Ukoliko to želite – zbunjen obrtom uzvratio je Žak. Kako ih je već dovoljno poznavao, mogao je očekivati da će pažnju usmeriti na njega, ali ne sad i ne ovako.

- Oh, da, želimo, ali ako čujemo sve od samog početka – uzvratiše uglas.Stari sat u duborezu je gongom označavao ponoć. Bili su iznenađeni

brzinom protoka vremena te večeri, ali nisu odustajali od priče. Činilo se da su mirno prihvatali i čak zaboravili svoj verbalni rat. Biće da je to bio samo privid i da su prećutno prihvatili primirje. Žak je predložio da pređu u salon i sačekaju da donese neke fotografi je. Nina je prišla prozoru, noć je bila tamna, mogla su se naslutiti samo svetla Pariza. Ispod lampiona u dvorištu videlo se mnoštvo ružinih latica, pomešanih sa otrgnutim lišćem. Najednom je, u oknu prozora, spazila Davida kako se približava. Osetila je blagu uznemirenost. To

Page 62: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

62

joj se sve češće dešavalo i nije umela da razluči zašto je to tako. Prišao je tik do nje i zagledao se kroz prozor.

- Žao mi je što si se uznemirila večeras – prošaputao je. – Žao mi je što nisam mogao to da sprečim.

- U redu je – osmotrila je njegov profi l, na njegovom licu očitavala se iskrena briga, bilo je nečeg setnog i pomalo aristokratskog u izgledu, ili je to bila duhovnost koju je samo nazirala.

- Čini mi se da sam negde čuo priču da ljudi tokom života mogu da zidaju ili sade – započeo je priču kao da joj čita misli.

- Mislim da je to učenje tradicije, ali nisam potpuno sigurna. Rekla bih da je ta podela na vrtlare i zidare vrlo stara. Vrtlari se zaista mnogo više muče s godišnjim dobima i vremenskim prilikama, kao što je i ova večeras. Ali je zadovoljstvo veliko i vrt ne prestaje da raste, možeš mu menjati izgled, oblačiti ga u novo ruho svakog proleća, ali i dati sebi šansu da život bude jedna velika avantura, i to uz činjenicu da neće biti vremena za odmaranje.

- Ali i zidari ponekad godinama rade na jednom zdanju i ne odmaraju se mnogo – razmišljao je David.

- Ali jednog dana završe zdanje, onda stanu. Često se dešava da budu zatočenici sopstvenih zidova i da im život izgubi smisao kada završe zidanje.

- Misliš li da je bolje biti vrtlar? Ima logike, ali ako to posmatraš kao rast Zemlje.

- Ne znam.- Da li hoćeš da sutra posle ručka prošetamo Jelisejskim poljima?- Sa zadovoljstvom – uzvratila je Nina okrenuvši se da osmotri salon.

Lepota srednjovekovnog francuskog stila bojila je čitav salon. David ju je oponašao i iznenada upitao:

- Šta misliš o stilovima, koji ti se najviše dopada?Trgla se i pogledala ga. Ovo nije bilo prvi put da joj se čini da joj čita misli.

Dubokim pogledom potražila je odgovor u njegovim očima. Slučajnost – pomislila je.

Page 63: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

63

- Pa svaki ima lepotu. Ovo je prelepo, ali samo izuzetni to mogu sebi priuštiti – obuhvatila je prostor pogledom. – Kad bih mogla sebi tako nešto da priuštim, učinila bih isto što i Žak. Imala bih prostore za svaki stil koji mi se dopada ili me podseća na mesta koja volim. Sobu prepunu boja za zimske dane s kaminom. Prostor u pročišćenoj formi, s lepotom jednostavnosti i luksuzom italijanskog stila za leto. Iz svakog dela sveta donela bih nešto što me podseća na to mesto, ali bih sve spakovala pod krov Mediterana. Eto, nisam ni razmišljala o tome.

- Pa čini mi se da je i ovaj zamak slično uređen. Zaista, to govori o širini vlasnika i ljubavi za sve što je lepo, bez obzira na činjenicu čijoj kulturi pripada – razmišljao je David.

Žak se pojavio s kutijom boje zlata uvezanom crvenom mašnom. Dok je prilazio, pravdao se da mu je trebalo malo više vremena da je pronađe.

- Ovo su fotografi je s kongresa. Verujem da ćete želeti da ih pogledate dok vam pričam – pažljivo je odvezivao mašnu, počinjući priču.

- Posle tragedija u Prvom svetskom ratu, s deset miliona mrtvih, pa potom u Drugom svetskom ratu, sa šezdeset miliona mrtvih, počelo je oživljavanje evropskih ideja. Počinjene strahote naterale su evropske intelektualce i političare da pokušaju da nešto konačno učine u vezi sa Evropom, a ne da o njoj samo govore. Ako se prisetimo Panevropskog pokreta, osnovanog 1923, i grofa Ričarda Nikolausa E. fon Kudenhov-Kalergija, namera im je bila da uspostave evropsku saveznu državu. Stvorili su brojne panevropske političke organizacije u nizu evropskih zemalja koje će održati živom ideju o političkom ujedinjenju Evrope. U “Panevropskom manifestu” govori se, između ostalog, i o neophodnosti “udruživanja evropskog kontinenta u jednu carinsku zajednicu, rušenja međusobnih carina i stvaranja panevropske privredne oblasti”. Čini se potisnuto iz sećanja da su između dva svetska rata u Evropi – paralelno sa fašističkim i drugim ekstremističkim ideologijama – prosto bujale “panevropske ideje” i pokreti, pri čemu su neretko odnosile prevagu federalističke koncepcije u projektima o budućem uređenju ujedinjene Evrope.

Page 64: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

64

Izdvajala se jedna od takvih, u istoriji evropskih ideja poznata kao “Brianov plan”. Aristid Brian bio je francuski međuratni ministar spoljnih poslova i član “Panevropskog pokreta”, koji je u dogovoru s nemačkim kolegom Gustavom Štresmanom ne samo otvorio “francusko-nemački dijalog”, neposredno pre svetske ekonomske krize i dolaska Hitlera na vlast, nego je to francusko-nemačko razumevanje hteo da pretvori u neku vrstu labavih evopskih integracija. Njegovo je izlaganje iz 1929: “Mišljenja sam da između naroda čija je geografska situacija takva kakva je među narodima Evrope mora da postoji jedna vrsta federativnog saveza.” Dobio je podršku 27 evropskih državnika da sastavi Memorandum za evropske vlade, što je Brian i učinio.

Čovek pepela je sa zanosom govorio o ideji ujedinjene Evrope, kao da se priseća svakog događaja. U tom trenutku podsećao je na pravog profesora istorije, koji je, za razliku od mnogih, imao taj divan bariton u glasu. Njegovo lice povratilo je vedrinu i mekoću koju je posedovalo, odložio je svoje naočare na komodu kraj fotelje i nastavio.

- Brianov Memorandum o organizaciji sistema evropske federalne unije predviđao je “elementarni ugovor o uspostavljanju osnovnih principa moralne unije Evrope”, kao i “osnivanje Evropske konferencije i njenog stalnog političkog odbora”, dok bi se “posredstvom principijelnog ugovora o privrednoj solidarnosti ustanovio cilj koji bi za idealnu konačnost njene carinske politike podrazumevao i ostvarenje zajedničkog tržišta”. Takozvani “Brianov plan” pozabavio se i međusobnom saradnjom evropskih država u brojnim oblastima, ali se njegova “Ujedinjena Evropa” zasnivala na principima labavog međudržavnog saveza. Štresman je podržavao Brianov projekat, kao i manje evropske države, ali su protiv bili Britanci i Italijani.

Ustao je, naglo zamahnuo kao da rasteruje misli, a zatim pogledao mlade prijatelje kao da se pita da li da izgovori, ali je odmah nastavio prećutavši:

- Izbila je velika svetska kriza, pa su ponovo ojačale koncepcije svemoći nacionalnih država. “Brianov plan” formalno je predat “Studijskoj komisiji za evropsku uniju”, kako se zvalo jedno telo Lige naroda, kojim je predsedavao

Page 65: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

65

ser Erik Drumon, ali koje je nakon brojnih besplodnih sednica obustavilo rad, čime je dotad “najveći evropski projekat” bio mrtav – Žak je zamahnuo kao da mu je u ruci kugla, odbacujući mrtav plan o Evropi. U tom trenutku delovao je poput mladića u kuglani. Svi su se nasmejali i u staro društvo vraćala se vedrina i spokoj.

- Tokom Drugog svetskog rata ideje evropskog jedinstva živele su u pokretima otpora u evropskim zemljama ili u neutralnoj Švajcarskoj, gde ćemo biti za tri dana, zar ne? – pitao je kao da testira pažnju slušalaca.

- Oh, naravno – uzdahnuše svi.- U Bazelu je osnovano Udruženje “Mlada Evropa”, savez za ujedinjene

države Evrope koji se zalagao za “Ujedinjenu Evropu” kao “konstitutivni element stvarno svetske unije”. Švajcarski i ne samo njeni proevropljani sanjali su, dakle, o “evropskoj federaciji kao delu svetske federacije”, a iz te silne energije rođen je federalistički “Hertenstajner program”. Pokreti otpora iz niza evropskih zemalja, iz Belgije, Francuske, Holandije, Poljske, Norveške, i još nekih drugih, održavali su kontakte sa ovim švajcarskim udruženjem.

Slušaoci su se pogledali, vedro se pitajući kad će stići do početka priče o kongresu. Nestašno su se smejuljili jer su im bile poznate Žakove istorijske sage, a i sigurno je zaboravio da im je tu priču već ispričao. Samo, niko od njih nije imao nameru da ga prekine, uprkos svemu, voleli su ove trenutke, jer su im pružale privid neverovatne bliskosti. Činilo se u ovakvim trenucima da on dobija obrise dečaka koji nestašno protrčava kroz događaje. Okret i zamah rukom značio je da počinje bitno:

- Kada je reč o Vinstonu Čerčilu, on je zaista, na kraju tronedeljnog boravka u Švajcarskoj, u Cirihu (1946), ovenčan oreolom pobednika u Drugom svetskom ratu, saopštio predlog za formiranje Ujedinjenih država Evrope. U tom čuvenom “govoru akademskoj omladini”, 19. septembra 1946. Čerčil je, između ostalog, kazao: “...Mi moramo da stvorimo nešto kao Ujedinjene države Evrope... Prvi korak u osnivanju evropske porodice mora da bude partnerstvo između Francuske i Nemačke. Samo na taj način Francuskoj bi

Page 66: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

66

ponovo uspelo moralno predvođenje Evrope. Nema ponovnog oživljavanja Evrope bez duhovno velike Francuske i duhovno velike Nemačke...” – žestoko se trudio da u govoru oponaša Čerčila. – Ali mi Francuzi smo tu Čerčilovu ideju doživeli kao britansko pokroviteljstvo – odmahnuo je rukom. – Mond je tih dana pisao o neprihvatljivom britanskom “pokroviteljstvu”. Nekoliko godina kasnije, međutim, francuske i nemačke političke elite uradile su upravo ono što im je tada savetovao Čerčil. U septembru 1946. sanjali su i drugi “proevropljani”, recimo, okupljeni u “Aktion Europa-Union”, ni manje ni više nego o “federativnoj osnovi evropske zajednice”, koja bi bila “neophodni i značajni sastavni deo stvarne svetske unije”.

Dogodio se Ujedinjeni evropski pokret (“United Europe Movement”), inspirisan Čerčilom, koji ga nije i operativno vodio, a koji je umesto “evropske federacije”, ponudio viziju “unije evropskih država”.

Page 67: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

67

Mnogi su se pitali šta je Čerčil stvarno hteo sa idejom o sjedinjenim evropskim državama? Tvrdili su da ideja originalno nije njegova, niti je on kao “unionista” i pristalica ideje Komonvelta mogao da se identifi kuje sa idejom “federalne Evrope”. Čerčil je u različitim prilikama upotrebljavao i dvosmislene nazive za projekat “Ujedinjenih evropskih država”. Optuživali su ga da je hteo samo da se predstavi kao “dobar Evropljanin”. Neosporne su Čerčilove aktivnosti u vezi s nastankom “United Europe Movement” – formiranog 14. maja 1947. u londonskom Albert Holu – kog su često zvali i “Čerčilov pokret”, kao i aktivnosti vezane za održavanje Evropskog kongresa u Hagu, godinu dana kasnije. Čerčil se, međutim, nije preterano bavio operativnim poslovima u “Ujedinjenom evropskom pokretu”, to je radio njegov zet Dankan Sandis. Sve otvorenija konfrontacija između SAD-a i SSSR-a išla je u prilog unionističkoj koncepciji, a izbijanjem Hladnog rata ta ideja postala je prijemčivija u zapadnom delu Evrope, dok je o federalnoj Evropi prestalo ozbiljnije da se diskutuje.

Page 68: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

68

Konačno stižemo do kongresa, smeškali su se i podgurkivali, dok je Ninu zbunjivao Davidov ovlaš stisak ruke. Pogled joj je odlutao do krv crvenih draperija na prozorima.

- Na putu ka prvim evropskim integracijama nezaobilazno mesto ima – nastavljao je Žak demonstrativno i pomalo dramski – u današnjem kolektivnom pamćenju već zaboravljeni “Evropski kongres”, održan u proleće, od 7. do 11. maja 1948. godine u Hagu. Sve konce u “Evropskom pokretu” tog vremena, pa i u pripremi ovog kongresa, držao je Čerčilov zet Sandis, naslućivalo se da je to zbog narušenog zdravlja, a i zbog toga što je Čerčil bio prikladniji kao vođa u ratu nego u miru. Kao da je gotovo neprimetno klizio u starost, često je delovao smušeno. Ali Čerčil je imao osobine feniksa, umeo je da se munjevito regeneriše. Njemu je uspelo da nadmudri “federaliste” već u pripremama “Evropskog kongresa”, tako što je u novembru 1947. isposlovan sporazum o zajedničkoj “Konferenciji evropskih predstavnika” koja će izroditi “Evropski kongres” koji je okupio 700 delegata iz trideset zemalja. Bilo je tu predstavnika vlada, oko dve stotine parlamentaraca, čak i nekoliko bivših premijera, privrednika, sindikata, nevladinih organizacija, naučnika i novinara.

U francuskoj delegaciji bio je budući predsednik Fransoa Miteran, u nemačkoj budući kancelar Konrad Adenauer, a u britanskoj budući premijer Harold Makmilan i fi lozof Bertran Rasel. Među delegatima je bilo i nekoliko Jugoslovena, iz reda emigracije, a među njima i Desimir Tošić – pogledao je značajno u Ninu – koji će pola veka kasnije postati predsednik Evropskog pokreta u Srbiji. Govorili su da je skup protekao u ličnom trijumfu Vinstona Čerčila, pa se tada govorilo i o “Čerčilovoj priredbi”. No, on je sve učinio, a kasnije o tome svedoči i Adenauer, da se Nemci osećaju dobrodošlim na tom kongresu, što će im i pomoći u izboru njihovih kasnijih prozapadnih opcija. Iz ove velike demonstracije političke volje za nekim oblikom organizovanja proizišla je u prvi mah “bazična organizacija” Evropskog pokreta, a iz kongresne ideje o “parlamentarnoj skupštini” nastaće Savet Evrope. Učesnici ovih događanja bili

Page 69: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

69

su, inače, uvereni da “Evropskom kongresu u Hagu” pripada odlučujuća uloga u istoriji evropskih integracija.

Prisutni su radili u tri komisije – političkoj, ekonomskoj i kulturnoj. Već na ovom skupu pokazala se oštra podela, koja će pratiti čitav razvoj evropskih integracija. Na jednoj strani bili su unionisti koji su se suprotstavljali svemu što bi moglo da ograniči suverenitet država. Na drugoj su bili federalisti koji su bili za što hitnije stvaranje jedne političke i ekonomske zajednice, s posebnim nadležnostima i pravom da nametnu svoju volju državama članicama – Žak se zamislio kao da se priseća detalja događaja. Odmahnuo je i potpuno nepovezano zapazio da je dvadeseti vek bio vek kojim su upravljali veoma stari ljudi: – Ali o tome ćemo kasnije. Za pripremu odgovarajućih rezolucija obrazovan je Međunarodni koordinacioni komitet, ubrzo je prerastao u Međunarodni evropski pokret, koji se fokusirao na ustanovljenje Evropskog parlamenta. Kongres u Hagu založio se da “evropske nacije hitno uspostave privredni i politički savez”, jer je “došlo vreme u kome evropske nacije treba da prenesu i udruže deo svojih suverenih prava, radi omogućavanja zajedničkog političkog i ekonomskog delovanja”. Na kraju se utvrđuju konačni ciljevi, u kojima je vizionarski nagovešteno ono što će se desiti pola veka kasnije – pogledao je slušaoce: – Da li kojim slučajem naslućujete šta je to? – pitao je smešeći se i očekujući odgovore.

- Slobodan protok kapitala – rekao je David.- Jedinstvena valuta – dodala je Katrin. - Usklađivanje fi nansijske i kreditne mase – oglasio se i Pjetro.- Potpuna carinska unija, uključujući otklanjanje svih ograničenja u

robnom prometu – važno je dodala Ana. - Usklađivanje socijalnog zakonodavstva – Sebastijan je zaključio.- “Samo ujedinjavanjem evropskih naroda, uz puno poštovanje njihove

raznolikosti i načina života, može biti postignuta organizovana sloboda za kojom čezne svet” – Nina je citirala poruku kongresa.

- Bravo! – pljeskao je Žak oduševljeno. – Sjajni ste, a pomislio sam da će vas priča uspavati. Mogu li da čujem ko su idejni tvorci evropskog ujedinjenja – smešeći se propitivao je – bar oni koji su utisnuli snažan pečat?

Page 70: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

70

- Pa jedan od njih bio je Pol-Anri Spak – ohrabrio se da počne David. – On je bio bivši belgijski premijer, koji je stao na čelo Evropskog pokreta, jedne od najborbenijih i najuticajnijih organizacija koje su se borile za evropsko ujedinjenje. Osnovao je Komitet za proučavanje evropskog ustava, čime je u osnovi pripremljen Nacrt evropske političke zajednice.

- Čovek koji je najviše inspirisao nastanak evropske tvorevine – nastavljala je Nina – svakako je Žan Mone, francuski komesar za planiranje. On je bio njen najznačajniji graditelj i, moglo bi se reći, reditelj iz senke – nastavila je citirajući: – “Mi ne stvaramo koaliciju država, već ujedinjujemo ljude”, ili “Evropa ne može da bude stvorena za jedan dan, već korak po korak”, ili “Ljudi koji podležu istim pravilima neće menjati svoj karakter, već svoje ponašanje”. To su tri njegove rečenice koje je izgovorio u različitim prilikama, a pamtiće se kao principi ujedinjavanja Evrope.

Sebastijan je prkosno ustao:- Treća ličnost, koja je odigrala ključnu ulogu u stvaranju i oblikovanju

evropskih ideja i zajedničkih evropskih institucija jeste Robert Šuman, francuski ministar inostranih poslova i bivši premijer. On je pripremio nacrt deklaracije donete 9. maja 1950. godine koja je po njemu dobila ime. Taj dan slavi se kao Dan Evrope, a koincidira i sa Danom pobede nad fašizmom. U toj deklaraciji se, pored ostalog, kaže: “Evropa ne može biti stvorena preko noći i cela zajedno, ona će izroniti iz konkretnih dostignuća, koja će pre svega omogućiti iskrenu solidarnost. Da bi zajednica naroda mogla biti stvorena, pre svega je potrebno suzbiti vekovno neprijateljstvo između Francuske i Nemačke”.

- Veliki protagonista ideje ujedinjenja Evrope bio je nemački kancelar Konrad Adenauer – započinjala je Ana. – On je takođe smatrao da je francusko-nemačko pomirenje “od suštinskog značaja za ujedinjavanje Evrope”. “Ujedinjena Evropa predstavljala bi apsolutnu nužnost i bez sovjetske pretnje. Evropske nacionalne države imaju svoju prošlost, ali nemaju nikakvu budućnost.” “Nemačka ima dve mogućnosti – ili će se sastaviti u Evropi, ili

Page 71: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

71

će se rastaviti izvan Evrope.” “Reč je o uverenju da je Nemac, koji je dugo bio samo to, naučio da postane Evropljanin” – sa ponosom je završila.

Žak je ustao kao da mu se energija potpuno vratila, smešio se i veselo uzviknuo.

- Vreme je za spavanje, bilo je više nego dovoljno, mladi prijatelji. Nego, nešto razmišljam, bilo bi pametno da vas noćas zaključam kako bih bio siguran da ću ove noći mirno spavati – upitno je podigao obrvu.

Svi su ćutali u sebi se moleći da to ne uradi ne zato što bi ponovili avanturu već bi to značilo potpuno poljuljano poverenje. Ovaj dan je predugo trajao da bi bilo ko poželeo da ga produži. Žak je bio siguran da će noć biti mirna, napravio je okret na jednoj nozi i udaljio se iz prostorije uz jedno nemarno:

- Laku noć želim mladim, umnim glavama.- Laku noć, mudra glavo – otpozdraviše.Svi su bili pod utiskom priče. Iako su svi znali za Haški kongres, morali su

priznati da je način na koji je Žak ispričao priču, kao i fotografi je koje su videli, bio jedinstveni doživljaj. Svi su se sa svojim mislima uputili na spavanje.

David i Nina šetali su Jelisejem. Oboje su osećali nelagodnost koja se poput lopova uvukla u njih od sinoć. Nestalo je spontanosti, kao da je svako od njih bio tu iz dužnosti. Čak su izbegavali i da se pogledaju, pretvarali su se da uživaju u lepom vremenu i mestu. Prvi put je radost ustupila mesto nekoj čudnoj ozbiljnosti. Nina je nesvesno ubrzala korak, nije znala kako da komunicira. Činilo joj se da joj je potrebno romorenje vode, grčevito je razmišljala kako da stigne do Sene. Šta se to u njoj događalo, nije znala. David je pratio njen ritam, nošen nepoznatom snagom. Razmišljao je da ova duga putovanja imaju težinu i zamor. Možda je i ona umorna, pa zato od ove posete poljima nisu dobili očekivano. Želeo je da je dodirne.

Page 72: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

72

- Nina, zar ne želiš da vidimo Luvr?- Potrebna mi je voda, a i videli smo ga više puta.- U redu, hajdemo – razmišljao je o tome kako je postao obazriv u

zaključcima i izbirljiv u izrazu. Za to je zaslužan ovaj široki i raznovrstan svet i putovanja koja su mu omogućila susret s tom širinom.

Nina se sećala prethodne večeri i neprijatnosti zbog izgovorenog. Opet ju je rastrzalo zaziranje od konačnog suda i presudne reči. Razmišljala je o činjenicama koje je iznosio njen deka da se uvek mora čuvati sujete, obzira i uopšte stvari koje je mogu navesti da sudi o ljudima ili njihovim delima. Ali to izaziva nemir, kolebanje, bojazan i veliku nesigurnost. Kako li je on uspevao?

Osetila je Davidove ruke na svojim nadlakticama i vrelinu daha dok joj je govorio:

Page 73: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

73

- Nina, stani – čvrsto ju je držao tako da nije mogla da mu vidi lice. Shvatila je da pokušava da je povuče korak unazad.

- Obredni pozdrav si zaboravila, hajde, uradi ga kako bismo mogli ponovo da se vratimo i vidimo ovo mesto – i dalje ju je držao čvrsto kako ne bi prekoračila. Pokušala je da se okrene. – O, ne, ne, nema opravdanja, moraš izgovoriti – pokajala se što mu je ispričala svoju intimnu ludost. – Rastajemo se da bismo se što brže ponovo sreli – tiho je promrmljala.

David je olabavio stisak, ali ruku je zadržao na njenom ramenu. Telo joj je protresla neka čudna struja poput gozničavog drhtaja. Nije znala koliko joj je emocija život pripremio za ovu godinu. Znala je da učestvuje u životu sveta dok se približavala reci. Oboje su hodali ćutke razmenjujući tek po koju reč. Nina je posmatrala reku, uvek joj je voda donosila olakšanje, kao da je bila u harmoniji sa njenim tokovima. Razmišljala je da je Sena uvek bila tu, i kad još nije bilo ljudi, ni grada, ni kafi ća, ni mladića i devojaka koji su šetali njenim obalama. Nikada govor vode nije razumela, a i nije bilo potrebe, voda je na svoj način razumela nju i uvek bi joj donela rešenje ili bar olakšanje. Nastavljajući da hoda, sve drugo lagano je počelo da gubi svoju važnost – njena svakodnevnica, njeni strahovi i snovi, njeno traganje.

- Hajde da popijemo nešto – predložio je pokazujući na obližnji kafe.- Ukoliko imaju slobodan sto koji gleda na reku – nasmešila se.Ušli su u kafe koji je bio prepun ljudi, dvoje ljudi je upravo ustajalo

oslobađajući sto. David joj je čvrsto stegao ruku uputivši se stolu da ga neko ne preduhitri. Seli su tako da mogu da posmatraju reku, naručili dve čaše vina i prepustili se tom trenutku uživanja.

- Želim nešto da te pitam, Nina.Nina je nešto promrmljala dok joj je srce bilo uplašeno. Shvatila je da joj je

postao bitan, ne zna kad i gde se to dogodilo. Bila je tu sa njim i spoznajom o bitnosti njegovog prisustva.

- Čitav dan si tiha i odsutna, nekako drugačija, želim da znam šta se događa u tebi. Voleo bih da to podeliš sa mnom, ukoliko možeš.

Page 74: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

74

Gledala ga je ćuteći dok je vrtela čašu s vinom. Razmišljala je o nežnosti koju je videla u njegovim očima. O čudnom spletu okolnosti i njegovoj blagosti, o osećaju koji je prožima kada je dodirne. Kada bi imala hrabrosti da rizikuje, bila je sigurna da bi iskusila ljubav.

- Zbunjena sam, šta ako svemu pridajemo preveliku važnost, šta ako naše traganje otvori Pandorinu kutiju? Šta će se desiti ako su sve ovo samo priče jer se ne mogu nazvati istinom?

- O, Nina – uhvatio je njenu ruku pokroviteljski – razmišljaš o vremenskom portalu, raspinju te slutnje da bi on mogao pokazati neku drugu sliku istorijskih događaja.

- O suštini našeg traganja, o snazi istine i potrebi pravičnog delanja. O tome koliko je neznanje i šta bismo mogli napraviti i sa znanjem – o tome razmišljam – a u prikrajku čuči pitanje šta je zapravo istina i koliko mi znamo o njoj. Znaš, u mojoj zemlji nisu mnogo govorili o istoriji kakvu sam videla u portalu i to me rastrže. Koliko su knjige iz kojih učimo, zapravo, istinite i koliko tu ima manipulacije?

- Tvoja nadanja su vatrom spaljena, to je grozan osećaj – dramio je David pokušavajući da je razume. – Pusti da prođe, samo pusti.

- Pokušavam, ali nekako ne ide – prošaputala je pokušavajući da osmehom prikrije tugu. – Kovitlac u meni kao da mi na trenutke oduzima dah, razaraju me pitanja. Kako mi možemo znati šta je dobro, a šta loše? Odakle nam pravo da tako delimo?

- Mi nećemo suditi, mi samo želimo da razumemo da bismo izbegli ponavljanje pogrešaka i naše kraljevstvo učinili boljim.

- Ali ko smo mi i zašto je to važno i koliko je to nâs? – pogled joj je odavao nemoć.

David joj je milovao kosu kao da pokušava da svakim pokretom odagna raspinjući bol. Previše se mučila pitanjima, previše zahtevala od sebe, dizala je stvari na viši nivo i davala im značenje koje im ni kreatori nisu dali. Njeno gledište bilo je sasvim drugačije jer je sve posmatrala iznutra, kao da se stapala

Page 75: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

75

s događajima, živela s njima i videla ih iznutra. Jasno je video koliko se trošila i kakva bi patnja bila živeti tako.

- Jednom stvorena nepravda ne može se ispraviti, pokušaj da se to učini samo bi rodio novu nepravdu – prošaputala je odsutno.

- One se, moja Nina, rađaju i stvaraju kao i sve drugo, i žive, traju, ne ginu i ne nestaju kao ljudi. Svet bi bio pakao da nema praštanja i zaborava – pokušavao je da nađe reči utehe.

- Sve stečeno znanje ne pomaže mi da izađem iz ovog uskog, klizavog mračnog hodnika u koji sam upala, koji je memljiv i zagušljiv, i ne znam kuda vodi. U njemu se dešavaju samo strahote i zločini, bez svetlosti i svedoka, i nema kraja, nema svetlosti jer je izlaz zatrpan leševima. Toliko se smračilo da mi se čini da je to otrov koji prosuše sve ugledne društvene glave sveta.

- O, Nina... – zagrlio ju je i zaštitnički privukao sebi. – Nije i ne može biti zabluda sve što smo učili – želeo je da joj poljubi kosu, da razgrne gustu mrežu sumnje i pomogne joj da sagleda svetlost u sebi. U grudima mu je plamteo oganj, želeo je da je spasi tog ponora, tog nadolazećeg bola. Želeo je nazad ono stvorenje radosti, želeo je da joj kaže: da svi anđeli sa neba siđu, ne bi mu pomogli ukoliko bi to stvorenje nestalo. Spoznao je koliko mu je važna, osetio je potrebu da izgovori stihove Jejtsa, ali nesigurnost je odnela pobedu.

- Znaš li da sam našim ljudima zamerala bahatost u načinu života, život bez plana i predviđanja, bez svesti o zajednici, bez poštovanja drugog čoveka i sebe u njemu. Ali sad uviđam da je to navika koja ima korene u mnogim oblastima i prostorima ne samo na Balkanu. Zar ljudi ne mogu da shvate da je lakše i jeftinije plaćati cenom razmišljanja, predviđanja, dogovora i rada nego cenom života?

- Molim te, pa ti govoriš da smo odgovorni samo za svoje postupke, izbore i dela.

- Da, ali trebalo bi sagledavati iz više perspektiva stvari, događaje i ljude. Sve naše granice, sva stanja i promene uobražene su i nasleđene zablude jer sa životom postojimo oduvek.

Page 76: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

76

Nasmešio se i poljubio joj kosu, bio je srećan zbog potvrde da ju je ipak dobro osećao, osokolio se i izgovorio stihove: –

- “Raširio sam snove pred tvoja stopala; hodaj lako, jer hodaš po mojim snovima” – odmakao se i napravio pokret dlanovima okrenutim ka nebu kao da razastire svoje snove.

Nina je izgledala potpuno zbunjeno, ali stihovi su je trgli iz obamrlosti i spoznaje ružnog o svetu. Nasmešila se i naglo uozbiljla, kao da je pokušavala da sve uzme u obzir i sagleda posledice. Odlučila je da stvari odgodi kretanjem:

- Trebalo bi da pođemo, dugo smo se zadržali – pokušavala je da se nasmeši, srce joj je galopiralo, a odjek galopa zaglušivao joj je uši. Bila je potpuno zatečena sopstvenom reakcijom. Šta joj se događa, brzo je ustala i zaputila se prema izlazu iz kafea. Tek napolju počela je ponovo da diše i da misli, prišla je reci.

- Da li si dobro?- Mislim da jesam.- Želiš li da pratimo reku u povratku? – upitao je bojažljivo, pitajući se

koliko je ishitreno reagovao i šta ako se opet zatvori u sopstvenu nedostupnost. Ako se sakrije iza svog znanja i uljudnosti i utone u dostojanstvo ozbiljnosti i, ne daj bože, protera radost koju je obožavao kod nje?

Klimnula je glavom i u tišini strepnje nastavili su da hodaju jedno uz drugo. Hodali su tako u čudnoj omamljenoj spoznaji da im se događa ljubav. Nemi, sa strahom da će reč samo narušiti ono što su doživljavali i preživljavali. Svako sa svojim treptajem damara i snagom bila.

Defi nitivno ne poričemo stvarnost kad tamnim bojama slikamo život, razmišljao je David. Ona samo želi da bude drugačije i njena htenja žele podstaći ljude na misao, na potrebu da stvarnost treba menjati, ulepšavati i dograđivati kako bi ovaj naš dom od sveta bio bolje mesto za život.

- Srećan sam – omaklo mu se. Nina ga je pogledala. Previše toga vrzmalo joj se po glavi, ali pojam sreće nije

razaznavala. Sve je bilo tu: strepnja, slutnja, sumnja, nesigurnost, uskovitlanost,

Page 77: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

77

neki čudan nemir i ujedno spokoj, ali sreće nije bilo niti se nazirala. Prejake emocije terale su je u skrivanje i razmišljanje o pravcu ka kome se kotrljao svet.

Nešto se čudno u kraljevstvu događalo, nešto poput jakog trvenja između dnevnog i iole trajnijeg, glasnog i tihog, agresivnog i ustaljenog, tajnog i javnog, nešto poput očajne borbe uvrede i tolerancije, nepristojnosti i pristojnosti, sklada i nesklada, rata i mira. Ovakva ukrštanja, naizgled slučajna, sudbina su pojedinaca i čitavih naroda. Možda je kriza kao posledica te suludosti prilika za iskreniji i bolji početak. Kada bismo samo znali šta će se desiti, znali bismo i kako da se prema tome odredimo.

U daljini se nazirao dvorac. Okružen zracima zalazećeg sunca činio se potpuno nestvarnim i vanvremenim u svojoj lepoti. Pogledala je Davida i osetila spokoj.

U bašti dvorca društvo je bilo zaintrigirano potpuno novom i nesvaki-dašnjom pojavom. Opštu pažnju izazivao je čovek vrlo neobičnog izgleda. Kosa mu je bila dugačka i crna kao zlo, a usne pune i crvene kao krv na žućkastom licu. Imao je blago iskošene oči i delovao previše nakinđureno. Svileni mantil bio mu je opšiven krznom, a na levoj ruci svetlucao je veliki rubin optočen zla-tom. U desnoj ruci držao je štap čiji je rukohvat bio ukrašen dragim kamenjem. Podsećao je na modernu varijantu srednjovekovnih kraljeva, očigledno zavi-san od svog sujeverja i samoljublja. Ubeđivao je Žaka da će platiti koliko želi samo da mu obezbedi potvrdu istinitosti porekla. Objašnjavao je koliko mu je to potrebno, moleći, zahtevajući, pa potom preklinjući. Tolikom su se brzinom izrazi lica menjali da bi čovek mogao pomisliti da je reč o veoma dobro uvežba-noj ulozi. Žak je najpristojnije što je mogao odbijao tog čudnog čoveka, sluteći uzaludnost takvog zahteva i nebitnost same priče. Razmišljao je da tolika želja tog čoveka može imati opasne posledice. Najednom, on se uspravio u svoj visi-ni, neobičnoj za ljude njegovog porekla, i zahtevajući izgovorio:

Page 78: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

78

- Obišao sam pola sveta i svi su mi rekli da jedino Vi možete odgovoriti na moja pitanja! Vi ste čovek pepela, zar ne? Vi ste jedini koji može ustvrditi šta je istina? Već petnaest godina obilazim svet u potrazi za istinom i, ne pitajući za cenu – plaćam. Svi putevi doveli su me Vama, a šta Vi radite, odbijate me?! – oči su se pretvorile u dve tanke linije od ljutnje.

- Ali ja ne mogu da Vam pomognem, u knjigama nisu zabeleženi potomci osmanlijskih kraljeva i, koliko znam, nisu praćene njihove sudbine.

- Svi su rekli da ste Vi jedini koji može potvrditi ili opovrgnuti istinitost priče – insistirao je stranac.

Žak je posmatrao čoveka koji je bio učen, mrzovoljan i bogat. Čak se moglo zaključiti da je na neki čudan način bio istovremeno i prijatan. Samo nije shvatao da je u svojoj suludoj potrazi bio toliki gubitnik, opsesivno tražeći nit svog porekla i zanemarujući sve ono zaista vredno u životu. Sve što mu je život podario nije bilo dovoljno da načini ravnotežu spram opsesije koja ga je izjedala, bio je prognan sopstvenom željom da razjasni krvne veze. Očajnički je želeo da svom imenu voštanim pečatom doda potvrdu o sopstvenoj kraljevskoj lozi kao

Page 79: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

79

zaveštanje sreći. Žak je načas osetio žaljenje, ali nije smeo sebi dopustiti da se otkrije tajna, uprkos tvrdnjama svih tih svevidećih stvorova koji su ga uputili njemu.

- Zar vam nije dovoljno što Vam, kako kažete, toliki ljudi ustvrdiše da to može biti istina?

- Ne, ne može se potvrditi iako postoje mnoga poklapanja, zato su me i poslali Vama – skrušeno je odgovorio.

- Ali ja sam poznavalac istorije srednjeg veka i zaista se ne sećam da sam u svom radu susretao činjenice o bračnim potomcima, a kamoli izučavao porekla dece kraljeva i robinja. Sećam se da sam sasvim kratko izučavao “upravljanje carstvom” za vreme vladavine sultana od 1453. do 1623. godine i da je među četrdeset sedam velikih vezira bilo pet turskih, jedanaest albanskih, šest grčkih, čini mi se po jedan Čerkez, Jermen, Gruzijac i Italijan, ne sećam se da smo mogli pronaći ostatak.

- Ja ću Vam pomoći – uključila se Nina zbunjena Žakovim odbijanjem i nepopustljivošću stranca. – Mehmed-paša Sokolović, Srbin iz Bosne. Nisam čula da ste ga ubrojali u vezire, kao ni pašu Opukovića. Prvi je obnovio Pećku patrijaršiju, istu onu koju su spalili Albanci na Kosovu, a drugi se oženio ćerkom sultana, rođenom iz srećnog braka s nekadašnjom robinjom Rokselanom, ćerkom ruskog sveštenika. Da ne pominjem ostale. Ako ste zaboravili tako velike vezire Srbe, možda ste zaboravili i tog njegovog vezira.

- Siguran sam da ih nije bilo, oprosti, Nina, koliko se sećam, o Mehmed-paši Sokoloviću smo pronašli poprilično podataka – videla se velika iznenađenost na Žakovom licu, bio je zatečen njenim uključivanjem u razgovor i užasno se pribojavao da ga Nina ne oda.

- Ne, samo sam pokušala da Vas podsetim na previd koji ste u tom projektu načinili i mogućnost da je postojao i vezir mongolskog porekla, kako već bilo, i da ste ih prevideli, kao i srpske – bila je vidno uznemirena, opet ju je rastrzala zver sumnje, opet se pitala koliko nepravdi je načinjeno prekrajanjem istorije ili zataškavanjem, svesnim prećutkivanjem ili naprosto brisanjem.

Page 80: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

80

Posmatrala je Žaka, posve bledog, i samo je poštovanje sprečavalo da ga upita zašto tako reaguje. Nije joj ni palo na pamet da otkrije njegovu tajnu jer je to smatrala svetinjom i nije ni mogla naslutiti njegovu zebnju. Ali ju je zbunjivalo njegovo odbijanje da pomogne ovom neobičnom čoveku, verovatno je imao svoje razloge, samo ih ona nije ni mogla naslutiti. Pogled joj se susreo sa strančevim, zurio je u nju i izazivao osećaj od kog se ježila. Brzo se okrenula i uputila u zamak sa izgovorom da mora da se spakuje. Gotovo je trčala prema ulazu razmišljajući kako joj je za današnji dan dovoljno svega. Osećala se pomalo postiđeno misleći kako je Žaka možda dovela u neprijatnu situaciju. Ali je sama scena dotakla ljutnju koju je osetila kad je svojevremeno među dvadesetak svetskih istoričara videla njegovo ime u zborniku i shvatila da su prevideli srpske vezire, a nikada mu to nije rekla, sve do sada. Bila je zatečena ljutnjom koju je osetila i koja je gotovo nekontrolisano iskuljala. A opet, toliko toga je naučila od njega da nije smela sebi dopustiti takvu reakciju u prisustvu nekog tako čudnog i potpuno nepoznatog. S druge strane, bojala se da se ne pretvori u ravnodušnu osobu koja ne bi imala želju da nešto sazna. Strahovala je da ne postane jedna od savremenih ljudi koji ne veruju u staromodnu verziju dostojanstva, ljudskosti i pravednog delovanja. Treba verovati u hrabrost, slobodu ideje, istinu, pravdu, šta bi ona bila bez toga? Uvek ju je zastrašivala spoznaja da ima ljudi koji to omalovažavaju uz tvrdnju da to pripada prošlosti, i uvek je osećala jezu koja joj se spuštala niz leđa pri susretu s takvim ljudima. Ona nije razumela njih, kao što oni nisu razumeli nju.

Stanja u kojima nije imala znanja i umeća da razume situacije, kada je otkrivala nova lica voljenih ljudi raspinjala su joj dušu. Znala je da mora da se smiri i dâ šansu vremenu jer svi ljudi imaju delove ličnosti koje ne možeš sagledati, ali moraš imati dovoljno vere i ljubavi da pokušavaš da shvatiš. Pokušala je da se smiri i otkrije šta je to u njoj dotaknuto što ju je toliko uznemirilo. Kopala je po sebi beznadežno, skidajući veo po veo, očekujući da će ispod svakog narednog pronaći tajnu uznemirenosti, ali, avaj – ništa. Suze su se od uznemirenosti slivale niz obraze, a ona ih nije bila svesna, sklupčala

Page 81: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

81

se na krevetu, razmišljajući kako je vera moć, ali je đavo u sitnicama. Prepustila se molitvi i zaspala.

Sunce je osvetljavalo Alpe. Pesnici su govorili da je lepota Alpa nasilje nad dušom čoveka. Nema pesnika koji se iskreno zaljubio u njih, sem možda Ruso koji je, može se reći, gajio nesvakidašnju ljubav spram vrtoglavice koju su Alpi izazivali. Minibus je vrveo od ushićenja i čuđenja koje samo mlad čovek može imati. Okretali su se, kao da su jutros progledali. Ništa lepše od njihovih zapitkivanja, razmišljao je Žak, koji je i sâm verovao da ima mnogo novog i neviđenog. Seća se da je negde pročitao da čovek koji zna da misli i koji ume da vidi stalno gleda novim očima. Koliko je puta prolazio ovuda i ma koliko sebe smatrao mislećim, nije uspevao da odavde, iz Švajcarske, sagleda istoriju. U ovim planinama i na ovim jezerima nikada nije začeta nijedna legenda; u ovim divnim i sređenim gradovima nije se rodila neka ozbiljnija umetnost. Mada se može reći da su ove planine iznedrile jednu demokratiju koja je imala svu snagu strahote. Jedinstven red, linija u poljima, planine prošarane slapovima vode, poredak, zakon proporcija, nagon za savršenim jasno utkan, kao sateran strahom na jedan jedini izbor.

- Stanite – povikali su. – Želimo da vidimo mesto gde je Čerčil izgovorio čuvene reči!

- Pitanje je da li to možemo učiniti bez najave, predlažem da to odgodimo za sutrašnji dan – rekao je Žak.

- Ali zašto ne bismo pokušali?- Eh, ako vi tako želite – prihvatio je nevoljno znajući da imaju još oko

dvesta kilometara do Ženeve. Mislio je da su već neracionalno promenili mapu puta, ali to je mladost. On je predlagao da od Dižona krenu desno i već bi bili na jezeru, ali njihova želja da vide više bila je presudna. Insistirali su da vide Cirih.

Page 82: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

82

Zaustavili su se. Grupa je s bezazlenošću svojih godina želela sve da vidi, sve da čuje i svega da se lati. Mladost je činila otkrovenje sjajnim, čudnim, lepim i podsticala osećaj nedogledanog, neotkrivenog i neiskušanog. Valjda se činilo prirodnim da jure za nerešenim i zagonetnim, pa su tako sva nijhova iznenađenja naprasna i žestoka. “Mladost, to je moći se čuditi”, setio se Žak Platona.

Pred kraj dana približavali su se Ženevi, tišina ophrvana razmišljanjem. Žak je neobično voleo Ženevu, ali samo tokom letnjih meseci. U maju je počinjala da cveta, da blista pod okriljem sunca, pa je čak i čuvena katedrala Svetog Petra bila manje siva iako je bila neumitni svedok verske tuge, obesti Farela i Kalvina, sve samih pobožnih ljudi koji svojom novom verom mržnje uništiše skulpture, zgrabiše zlato i pocepaše svete slike. Ova prelepa gradska vila pevala je sa setom i izvesnom tugom i kao da i danas nema snage da povrati izgubljenu radost. U njenom krvotoku ulica kao da i danas odzvanjaju bosa stopala kažnjenika koji su morali da obiđu grad samo zato što su se usudili da drugačije misle ili da uopšte misle. Jedino je jezero, čini se, ostalo čedno i čisto poput samog neba nad Ženevom. Ostalo je nešto od te umerenosti i prosečnosti koje samo nebo u noći nad Ženevom ume da okiti i ukrasi pa poželite da uberete neku zvezdu, što vam se vragolasto i iskričavo smeši poput nestašnog devojčurka kome je sve igra. Tada se, u neobičnosti tmine noći nalik nekom ćilimu izvezenom zlatnom srmom, učini da je to raj zemaljski. Da s pravom i bez mnogo napora možete ubrati zvezdu iz sazvežđa Velikog medveda i dati joj u zadatak da vam stvori svekolike čarolije života. Čak je i njegov racio umeo da odstupi pred zadivljujućom opsesijom koju je ženevska noć umela da naslika. Ti kontrasti sputavaju misli i previše tište dušu.

Njegov vrli prijatelj Romano, oličenje racionalnosti i pragmatičnosti, koji je, uprkos svom neobičnom miksu korena, delovao kao da je nikao na tom tlu, smejao mu se kada je to jedne večeri glasno izgovorio na jezeru.

Romano je bio pravi tipski nosilac reda, pomalo ravnodušan i poput ratnika koji živi u ratničkoj borbi hiljadama kilometara daleko od boja. Poput

Page 83: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

83

činovnika koji zahteva izveštaje o disciplini u saobraćaju, na radnom mestu, ulici, parku, pa čak i u domu. Žaku se ponekad činilo da je možda baš zbog toga i baš zarad tog srednjeg puta, te sputane prosečnosti i jednog mračnog iskustva, ova zemlja bila u službi ljudi i podređena njihovoj sreći. Igra svetlosti ovde napravi čudesa od jednog te istog predela. Čini vam se da je ovde sve u zakonima i jasno i precizno sračunato u korist sreće malog čoveka i ako biste odavde gledali na svet i istoriju, svi podvizi i velike namere činili bi se poput manije ludačkih avantura. Ovde se sreća, činilo se, ogledala u osrednjosti, u malim životnim radostima dnevnih rituala oslobođenih od velikog, rasnog, duhovnog, od svega što je stvaralačko ili rušilačko u karakteru i instinktu čoveka. Valjda su zato tvrdnje temperamentnih karaktera bile da su njihovi zakoni nasuprot zakona krvi i instinkta.

Ali, avaj! Zamislite da su ovi mali divni ljudi imali genije kojima se tako ponosi dobar deo Evrope, oni bi, čini se, razorili i rastrgli ovu vanredno lepu i malenu zemlju i reklo bi se da je sreća to odsustvo genijalnosti jer su dobili šansu da naprave velike stvari, izgrade široke puteve, zasade prelepe vrtove, sazidaju prelepa zdanja i učine ovu divnu zemlju dobrim mestom za život čoveka.

Vila na Ženevskom jezeru odjekivala je od ushićenih mladih glasova izazvanih slikama koje je refl ektovala vodena površina. Složili su se da obeduju na terasi. Romano i Žak pretresali su dnevne događaje uz prijateljsko nadmudrivanje. Društvo je bilo razdragano, smeh je odzvanjao za stolom.

- Smeh je potvrda zdravlja, ali i razvoja ljudskog društva, smejemo se kada smo u društvu. Voleo bih da čujem koliko ste o tome razmišljali – Žak je šeretski podigao obrvu.

- Hm, pa možda ovako, pokušaću da citiram jednog ruskog pisca: “treba se čuvati čoveka od čijeg osmeha njegovo lice poružni”. I čini mi se da je to velika istina. Osmeh treba da osvetli i prolepša lice, ukoliko nije tako, biće da pred sobom imamo rđavog čoveka – smejala se Nina. – Englezi se smeju čim

Page 84: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

84

vas oslove, verujem da je to tako da bi susret učinili radosnijim – okrenula se Davidu, šeretski upitno. On je prihvatio izazov.

- Pa, prilično si u pravu, a to je kod nas još i stvar vaspitanja. Naše verovanje je da tako život činimo lepšim i prijatnijim.

- U Francuskoj je stvar duhovitosti, dopadljivosti i pomalo koketerije – Katrin se smejala.

- Eh, između vas je duboki Lamanš, koji se ne dâ isušiti – Pjetro je zadirkivao Davida i Katrin. – Može se preplivati, preleteti, ali isušiti – nikako.

- I to tvrdi kolerični temperament koji je vazda lakrdijaš, ali tek kad prevali polovinu života. Ti si mi, čini se, poranio – uzvraćao je David.

- Pa ne možemo svi biti Englezi!- Čini mi se da se Nemci najmanje smeju – nastavio je igru začikavanja

Pjetro.- Možda iz straha da će biti neozbiljni – branila se Ana – nisam o tome

razmišljala.- Iskreno, ni ja. Kod nas je to stvar trenutka, strasti, zavođenja, osećaja

sreće i radosti, zaista moram razmisliti – rekao je Sebastijan.- Biće da su vam Mavari ukrali malo tog osmeha – Pjetro je vidno uživao

u igri. – A zar vam ta izbeglica nije donela snove iz Damaska u Kordobu?- Kalif je bio, može se reći, začetnik revolucije u zapadnom svetu donoseći

te snove. Izgradio je veliku džamiju, od čijih vam se stubova činilo da ste izgubljeni u beskrajnoj šumi kamenih stabala. U šesnaestom veku katolici podižu katedralu u njenom središtu, što neodoljivo podseća na parazita u njenom stomaku ili na nož zaboden u srce džamije. Bilo je to baš nešto ružno – mrštio se Sebastijan – narodi srednjovekovne Španije bili su zavedeni senzualnom arapskom kulturom. Doneli su običaje uživanja u kupatilu, odevanju i frizurama, kafi , šećeru, pirinču, korijanderu, južnom voću. Da li ste znali da je njihov izum šeri iako Kuran zabranjuje alkohol? – smejao se.

- Negde sam pročitala da je arapski doprinos kulturi bio ogroman, a da su od rukopisa napravili umetnost, da je postojao ogroman broj biblioteka od

Page 85: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

85

kojih je jedna imala više od četiristo hiljada knjiga – Nina se prisećala. – Zidali su grad koji je nazivan španski Versaj, ali kako njihova vera nije dopuštala prikaze likova ljudi i boga, u kamenu su stvarali neverovatne stvari, toliko lepe da su smatrane islamskim ekvivalentom hrišćanskim freskama.

- Da li je tačno da su oni doneli gitaru i da dobar deo elemenata “fl amenka” pripada njihovoj kulturi? – pitala je Ana.

- Južna Španija prepuna je mavarske prošlosti – masline, vinogradi, sistem za navodnjavanje, zdanja koja dotiču dušu – David je otkrivao deo svog romantičnog karaktera, na šta su svi uzvratili osmehom. – Posetio sam Sevilju i Granadu. Palatu svu od legendi i mitova, a i priča o surovim ubistvima, salu “ambasadora” prepunu sedmica i četvorki. Naučio sam u Granadi da sve što iskusimo u ovom životu nestalno je i nematerijalno. Čini mi se da su to zdanja duboke duhovnosti i potrage za rajem.

- Pa drago mi je da ste upoznati s delom istorije moje zemlje – Sebastijan je ustao klanjajući se, društvo je uživalo i radost je bila stanovnik stola tog popodneva na terasi kraj Ženevskog jezera. – Moram reći da su Arapi u sećanju tadašnjih Španaca ostali nemi zlikovci i s dolaskom Ferdinada i Izabele bili su, odreda, proterani bez obzira na to da li su se preobratili zajedno s Jevrejima. Četiristo godina krstaškog rata iznedrilo je današnju modernu Španiju. Kada

Page 86: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

86

je 1248. pala Sevilja, podstaknuta je ludost koju danas beleži “Ginis”: izgrađena je najveća katedrala, po kojoj će ih pamtiti buduće generacije. Gotski stil i hrišćanski simboli sa izrazom mavarske estetike. Mavarsko i hrišćansko u isto vreme, na jednom mestu, ništa slično ne postoji nigde na svetu. Ima li većeg dokaza za tvrdnju da nekad neprijatelji upućuju najveće komplimente? – čitavo društvo smehom je odobravalo opasku. – Danas u Španiji živi milion muslimana i to je ono što Špance čini Špancima. Jedino mesto u Evropi gde se može osetiti deo istorije je Španija – dođite!

Svi su zapljeskali oduševljeno, samo je Romano zamišljeno posmatrao veselu skupinu, povremeno bacajući pogled ispod oka na Žaka, koji je, činilo mu se, takođe uživao u ovim za njega besmislenim tričarijama nerealnosti i pokušaja razumevanja prošlosti. Sadašnjost je isključiva, ima svoja pravila i ne možete se zanositi glupostima, mislio je, ali je i dalje ćutao.

- O čemu razmišljaš, prijatelju? – pitao je Žak kao da mu je pročitao misli.

- O tome da sadašnjost ima svoje zakone – odgovorio je.- Sadašnjost je drugo ime za sebičnost – uzvratio je Žak.- A istorija je ponor bez dna – pecnuo je Romano.- Oholost je druga reč za propast – Žak je uzvraćao.Smeh je utihnuo, svi su zanemeli u očekivanju razvoja ove iznenadne

polemike. Dva čoveka gledala su se odmeravajući snage i odlučujući o strategiji kojom će vojevati u bici koja ih, izgleda, nije zaticala prvi put.

- Možeš tvrditi šta god ti je volja, ali argumenti su presudni – uzvratio je Romano.

- Hoćeš reći – slast trenutka sadašnjosti, opijenost malim čudima tehnologije, sve je to privid bogatstva koji pustoši dušu. Takvi kao ti će robotima na kraju zameniti ljude. To će im biti izgovor za nesposobnost komuniciranja. Šta ćete učiniti vi pod izgovorom progresa? Ubiti lepotu razgovora, uskratiti čarobnost bliskosti, osuditi svakoga koga ne razumete ili ga zameniti robotom, možda stvoriti novi virus ili klonirati ljude koji se vama dopadaju ili koji to

Page 87: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

87

mogu da plate? Sjajno, prijatelju moj, samo kako misliš da će sve to podneti ova planeta? – Žak je pokazao oštrinu koja je iznenađivala.

- Nauka je čudo i nemaš prava da sporiš dostignuća, čitav svet je u komunikaciji, vreme prenosa informacija je fascinantno, za manje od pet minuta informacija obiđe svet! Pogledaj dokle je stigla medicina, još malo pa možemo živeti beskrajno! Već možemo da putujemo svemirom i hodamo po dnu okeana. Sve je to bilo nezamislivo pre samo jednog veka.

- Slažem se, ali sve to je ništa bez ljudskosti. Uništićete svojim ludilom planetu Zemlju. Vaša istraživanja, glad za novim, bezosećajni istraživački poduhvati, samo su stvar interesa, a ne suštinske potrebe za napretkom, a ako to i jesu, onda se svakako pojavi neko halapljivo stvorenje u obliku čoveka, gladno moći i vlasti, koje će i tu humanu naučnu tezu staviti u službu zasićenja svog želuca.

- Žilava je ovo planeta, prijatelju moj – Romano se nije dao.- Takva razmišljanja i ubijaju ovu planetu! Današnji čovek je polulud od

mašinerije, ratova, od buke motornih vozila, vozova i aviona. Rekao bih da je heroj dana sada cinik i rušilac. Prvo uništi, pa onda obnavlja, prvo satre, onda u žaljenju krpi.

- A šta bi ti, da bude romantičan?- Svestan sam ja da se danas romantičari smatraju u najmanju ruku

budalama. Samo, nećeš mi veličinu ljudskosti strpati u romantičnost. Uostalom, pogledaj na šta liči današnja muzika i ples, primer nevesele slike vremena i odsustvo istorijske logike. Sadašnjem čoveku potrebna je muzika koja lupa i tutnji kao voz na gvozdenom mostu. A pokreti, pogledajte te pokrete pri plesu, užas! I želite da to izjednačim sa divnim tangom, najsuptilnijim ostvarenjem ove umetnosti. Uostalom, dovoljno je da porok postane običaj celog sveta pa da ga svako smatra zakonitim – na Žakovom licu očitavao se prezir.

- Pa, ples je sigurno slika svog vremena, a tvoje je bilo drugačije, verovatno si slušao Rosinija ili Pučinija. Mislim da nisi svestan ovog vremena, dragi prijatelju – ironično je zaključio Romano.

Page 88: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

88

- Pokret je tako veliko nasleđe čovekovo da po njemu možeš razaznati fi noću njegove duše. U pokretu čovek izražava moć osetljivosti, misaonost i duhovitost. Pokret je mnogo više od pukog sagledavanja.

- Zaista? – uglas upitaše ostali.Iznenadno pitanje zbunilo je dva ljuta protivnika koji kao da su potpuno

zaboravili na prijatelje, opsednuti raspravom. - Pustimo muziku ili se jednostavno krećimo, a vi nas razaznajte –

vragolasto se osmelio Pjetro.- Bravo, sjajna ideja – već su se utrkivali ko će se prvi dočepati muzike

kako bi prekinuli ovu čudnu raspravu. Terasa je začas bila ispunjena veselim plesnim pokretima, dok su se Žak i Romano u čudu gledali. Mladost je ovog puta odnela pobedu nadmudrivši brzinom reakcije iskusne sagovornike.

Uz jutarnju kafu dva sinoćna rivala pretresala su dnevne događaje osvrćući

se na moguće uzroke: od potpisivanja ugovora o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i čelik 1951. godine, proširenja integracije na ekonomska pitanja, preko Rimskog ugovora, do veta De Gola na uključenje Ujedinjenog Kraljevstva u Evropsku zajednicu 1963. Pominjali su potpisivanje sporazuma između Evropske ekonomske zajednice i osamnaest afričkih zemalja, pokušavajući da razumeju i opravdaju ideju platforme Sarkozija. Vraćali se na 1967. i osnivanje Saveta i Komisije, analizirali su Luksemburški dogovor i ukidanje carinskih dažbina i uvođenje zajedničke spoljne tarife.

Družina nestašnih pitala se da li da uopšte uđe ili da se išunja. Pomalo su ih zamarali razgovori Žaka i Romana. Sve što je njih zanimalo jeste da spoznaju i vole svoje kraljevstvo. Znali su da postoji rešenje, ali su imali premalo godina da bi ih ozbiljno shvatali. I taman kada su se pogledima dogovorili, neko je spomenuo Srbiju i Nina se vratila.

- Šta će biti s mojom zemljom?

Page 89: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

89

- Oh, draga, pa vi ste budni! Hoćemo li doručkovati? – pitao je Romano.- Da, budna sam, gospodine virtuelne stvarnosti – ironija se osećala u

nasmešenom Nininom glasu.- Oh, loše smo raspoloženi jutros?- Pomalo, kralju beznačajnosti i banalnosti – duboko se poklonila sa

širokim osmehom.- Pa postajemo nepristojni, mlada damo – iznenađeno je uzvratio.- Čudesna je moć ljudske ličnosti da iz nečeg pređe u ništa, ali vi to znate

bolje od mene, zar ne? – i dalje se smejala.- Ne razumem, šta sam Vam učinio?- Ništa, samo, ja verujem da se svi ljudi rađaju jednaki s neotuđivim

pravom na sreću. Svima nama u nekom trenutku dosadi ista ulica, ista kuća, ista mačka, isti pas, sve one stvari koje poznajemo vrlo dobro – Nina se vragolasto smeškala dok su joj oči ljutito sevale.

Bilo je nečeg u njemu što ju je duboko iritiralo. Možda tolika pragmatičnost i svakodnevno ista jurnjava za moći na tako površan način da je to duboko vređalo njen balkanski sklop.

- Balkan podseća na tango, zvezde, poeziju, strast, destrukciju, prašinu, uništenje i spasenje. Ali ima neke lepote u Balkanu, baš kao i u tangu – čudila se kako do sada nije o tome razmišljala – ali vi ne volite tango, a ja se pitam: kako vam ne dosade jedne te iste stvari?

- Mlada damo, zaista ste čudni jutros.- Hvala, ali čini mi se da mi, kao vrsta, ne opravdavamo naziv homo

sapiens jer smo sve više homo plasticusi, zar ne? Čudi me da to niste još utvrdili.

- Šta Vam to znači? Da li je običaj da se u Srbiji bude grub bez razloga?- To Vi meni recite, da li Vi verujete da sve ima cenu i da je dovoljno imati

samo mnogo čarobne monete?- Ali ja sam samo govorio o Srbiji devedesetih, to su opštepoznate

činjenice.

Page 90: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

90

- Činjenice koje potiru sve drugo što Srbija jeste. Nemojte, molim vas, nema potrebe u svakom trenutku podsećati nas na najmračniji deo srpske istorije, više smo nego svesni i postiđeni tom činjenicom. Platili smo cenu ludila svojih tadašnjih vladara, tako što si mogao biti sve tih godina sem Srbin. Mogao si biti Slovenac, Makedonac, Bosanac, Hrvat, Rom i Albanac, ali Srbin nisi smeo biti.

- Nina, zaista mislim da preteruješ.- Oh, budite sigurni da ne činim to. Pogodite šta je bila najomraženija

stvar u Srbiji tih godina – televizor. Najveći tlačitelj bila je ta stvar. Nisi je smeo uključiti bojeći se da ne iskoče demoni, nakaze, veštice i đavoli, sve spodobe za koje smo čuli. Da nam se ne iskeze i ne zaurlaju, da nam ne ubiju misao, osakate ljudskost, iščupaju srce. Sahranjivali su nas žive, pirovali na našim živim grobovima, slavili maloumnost, najveća glupost proglašavana je genijalnošću, a u tom piru bilo je i vaših stopala.

- Oprosti...- Romano, da li Vi znate šta ljudi u Srbiji čine u očaju? Prizivaju Boga

pitajući se gde su zgrešili. Pitali su se koliko su zgrešili za pakao u kom su se našli. Ne znajući da Bog nema baš nikakve veze s tim. Tih godina slavio se nametnuti duh proizvoljnosti i neznanja. Nihilistička neobaveznost da se pušta pomamni duh rušenja na sve što je umno, misleće, uzvišeno i apsolutno.

- Mnogo te povređuje sve to, razumem, ali pokušaj da se smiriš.- Znate li šta je, zapravo, istina? Postojala je tada navika, strašna i

opasna potreba da se ismeva i unižava sve što se uzdiže iznad lenje sredine. Ne daj Bože da oholi mir ili s mukom osvojeno spokojstvo razdraži sve što je u glavama i dušama nedozrelo, neraščišćeno ili duboko potonulo u bezizlaz, videli biste šta sve može učiniti samozadovoljna precenjenost i lenjost duha nestvaralačke misli. To nasleđe ostavili su nam u amanet isti oni koji prognaše graditelje zlatne decenije naše kulture. I što je najčudnije, kao da i danas njihovi naslednici bivaju izbezumljeni spominjanjem njihovih imena. A oni stoje kao mera naših boljih mogućnosti za ravnopravno uključivanje u širu zajednicu.

Page 91: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

91

- Nina, nije to tako čudno samo za tvoju zemlju, složićeš se, narodi nikada nisu cenili one koji ih prevazilaze. Svuda ćeš naći primere u istoriji za tu tvrdnju – Žak ju je tešio. – Znam da je mržnja posledica straha ili nerazumevanja i često reakcija strašljivca i stvar priviđenja. U čitavoj istoriji možemo naći jedva par heroja koji nisu znali da mrze, među njima je, pre svih, Julije Cezar, koga je očajnički mrzeo Ciceron, ali ga on nije mrzeo iako je prezirao njegov karakter. Onda, Aleksandar Veliki je u užasnom pijanstvu ubio Klitusa. Napoleon je krivio sebe za ubistvo vojvode Enijenskog iako mu je to ubistvo poturio Taljeran.

- Da, to je tačno. Čudno je to s nama Srbima. Mi vremenom zavolimo svoje neprijatelje, ali komšiju preko puta – teško, gotovo nikako. Posedujemo surovost prema samima sebi, ali spram drugih naroda istorija pokazuje da smo najmanje skloni mržnji. Verujte mi, Turke smo nakon pet vekova s naših prostora ispraćali muzikom, Bugare, koji su kroz istoriju uvek bili na suprotnoj strani, smatramo braćom, čak smo i proterali kralja Milana koji se usudio da povede politički razumljiv rat protiv Bugara. I Hrvate smatramo braćom. Srpski narod je, čini se, jedini u istoriji koji je svoje vladare u masi pretvarao u svetitelje, a koji se i danas slave kao sveci, dok su drugi narodi u feudalnom dobu bili u krvnom neprijateljstvu s vladarima. Da li možete zamisliti scenu u kojoj se prekida borba i iz rovova izađu Bugari i Srbi da zajedno slave svetog Nikolu? Samo su neznalice pisale da su kod nas Srba u mržnji ubijani vladari. Poznato je da je nasilničkom smrću umro Stefan Dečanski u gradu Zvečanu, koji je bio ispunjen južnjačkim, grčkim i cincarskim svetom, kako to govore istorijski zapisi. Ali kralj Uroš, sin Dušanov, nije bio ubijen nožem kralja Vukašina, kao što priča legenda, pošto je dokazano da je Vukašin umro ranije nego što je umro sam Uroš, njegova tobožnja žrtva.

- Ja nisam tako dobar poznavalac istorije poput Žaka – pravdao se Romano.

- Usuđujem se da tvrdim da nema u Evropi istorije koja je, kad se očisti od šarenih legendi i osvetli istorijskim činjenicama, pokazivala toliko pobožnosti

Page 92: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

92

i čovekoljublja koliko istorija pravoslavne srpske države u to doba – Nina se na trenutak zamislila.

- Otkuda tolika tama i destrukcija devedesetih?- Ne znam, sem od ludila pojedinih malih ljudi koji za cilj imaše da

budu veliki ljudi, kao da to može biti, i njihove svite koja poslušno trovaše sve napredno jer to nosiše u sebi. A može biti da je Žak u pravu, to može biti iz straha da će biti potpuno uništeni, izgubiti korene i identitet. Da li smrt čuva identitet? Da li smrt ima identitet? – zbunjeno je uzvratila.

- Može biti, sećam se jednog vašeg gospodina, koji je tih godina boravio u Ženevi. Govorio mi je da je to poprilična nepravda uzrokovana željom da se sačuva Jugoslavija i potpuno pogrešnom procenom o izvodljivosti tako nečeg. Smatrali su da su najviše uložili u Jugoslaviju i da imaju najveću odgovornost da je sačuvaju. Nisu shvatili koliko su rđavu procenu načinili i ustrajavali su u borbi za ujedinjenje koja je bila potpuno iracionalna i koja im je donela propast.

- Imamo mi tu crtu koja muti poimanje stvarnosti, a sve iz puke želje za boljim. Ako ko previđa činjenicu da je put do pakla popločan dobrim namerama, onda smo to mi Srbi. Kao da nam je malo potvrde keltskog, antičkog, rimskog, osmanlijskog, austrougarskog nasleđa, ima tvrdnji o postojanju petojezičnog rečnika sa starosrpskim, poput onog, doduše šestojezičnog, iz četrnaestog veka koji se čuva u Sani u Jemenu. Neko to nije činio iz obesti već iz nužde i neophodnosti tadašnjih puteva trgovine i kulture. Bila je to potreba civilizacije tog vremena. Zar sve to nasleđe koje naše malo tlo sadrži nije dovoljan dokaz koji duboko prevazilazi isticanje nečije kulture. Čini mi se da to govori o onim drugim kulturama koje su, iz različitih razloga, zaboravljale one zaboravljene.

- Ali zar vas ta želja za potvrdom identiteta nije uvukla u sve što vam se desilo?

- Ne uvuklo nas je nedovoljno znanja o sebi i previše potiranja identiteta i višedecenijsko potiranje svega što jesmo. Mogla bih da vam pričam o caru Konstantinu, Nikoli Tesli, Jovanu Dučiću, Stevanu Sremcu, Ivi Andriću, grofu

Page 93: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

93

Savi Vladislaviću, Stefanu Nemanji, Milutinu Milankoviću, Milevi Ajnštajn, ali sve svetlo Srbije ugasile su devedesete. Neko čudno pomračenje nadvilo se nad Srbijom tih godina. Ne kažem da mi nismo krivi, naprotiv, samo mi se čini da je nemoguće da iko bude u tolikoj meri kriv.

- Pa svaki narod ima svoj deo istorijskog mraka, samo je vaš svež.- A zar to nije i vaša svežina? Rat koji ste vodili protiv nas, koristeći

municiju sa osiromašenim uranijumom, jeste čin protiv humanosti. Kakve li ironije „milosrdni anđeo“! Znaš li koliko je ljudi danas smrtno bolesno u Srbiji? Prekršili ste konvencije, a zahtevali od nas da ih poštujemo. Kako se to uopšte zdravorazumski može objasniti na kraju dvadesetog veka? Kako voleti nekoga ko te toliko mrzi? Kako se zaštititi od tolike količine prezira? I čime je takav bes mogao biti izazvan? I ne govori li to o slabosti i nemoći nad nekim tako malim kao što je moja zemlja?

- Molim te oprosti, zaista nisam imao nameru da te povredim i uznemirim – Romano se našao u čudu pred bujicom Nininih reči.

- Ja samo želim da se ne stidim ljubavi prema sebi i svojoj zemlji uprkos pogrešnim političkim projektima i nesvarljivoj ljudskoj sebičnosti.

- Nina, oprosti – pogled mu se zaledio.- Nema potrebe, jednostavno sam morala naglas da izgovorim sva

pitanja. Oprošteno je sve to, oprostili smo i sebi i drugima, ali zar to ne ostavlja otvoreno pitanje kuda idemo kao vrsta, koliko smo evoluirali? Pa, valjda svako plače, smeje se, pati i prašta. Valjda je svako voleo, gubio, bivao kažnjavan ili kažnjavao, bio osvajač ili osvojen. Bio mlad ili star, gospodar ili rob, ali svako je bio upućen na drugog i zar iz svega nećemo naučiti da budemo korisniji i sebi i drugima. Zar zaista ne razumemo koliko smo mali i jadni i da li smo svesni sopstvene nemoći kad srljamo u sukobe i ratove? Kada ćemo shvatiti da ratove treba ukinuti?

- Nina je u pravu, mi ne želimo da naše kraljevstvo ikada više potrese ratni sukob – družina se okupila oko Nine. – Strašno je to što se dogodilo i želimo da se ratovi zabrane jednom za svagda. Vi stariji trebalo bi da ste

Page 94: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

94

pametniji i mudriji, ali to jednostavno nije istina. Vi samo pravite zbrku u našem kraljevstvu svojim glupim, nadobudnim i smešnim željama za moćima koje vam, istini za volju, i ne trebaju.

- Ali...- Nema ali, mi volimo naše kraljevstvo i nama ne treba kralj koji će ga

svojim ludostima i obestima naružiti.- Ali to je nemoguće, to je kao da prizivate anarhiju!- Eto, to ste vi, sve vidite kako vi hoćete. Nije vam palo na pamet da

mi prizivamo ljubav, razumevanje i mir. Mi hoćemo pravedno i plemenito kraljevstvo.

- Bravo – terasom je prilazila prelepa žena u čijoj se kosi kupalo sunce. Haljina je lepršala na povetarcu, lakoća s kojom je koračala činila je da podseća na princezu. Žak je užurbano ustao uputivši se prema gošći raširenih ruku.

- Draga, kakvo iznenađenje i radost! – zagrlio ju je i poljubio dok su ostali s radošću posmatrali prizor.

- Bravo – smejala se pljeskajući – konačno ću imati zadovoljstvo da vas sve upoznam.

- Drago nam je – čulo se mrmljanje izazvano zatečenošću lepotom i gracioznošću gošće. Posmatrali su je radoznalo i s divljenjem.

- Konačno – uzvratila je s blistavim osmehom – čujem da opet vodite mučne razgovore, a dogovorili smo se da toga više neće biti. Zar se nismo to dogovorili pri poslednjem susretu? I šta radite ovim mladim ljudima – trujete ih.

Blago se ljutila okrenuvši se ka Žaku i Romanu. - Na putu ljubavi uvek više dajete nego što uzimate. Pretpostavljam da vi

toliko volite sebe da nećete dozvoliti sebičnim ljudima da vas iskorišćavaju – nasmešila se i pogledom pomilovala šest pametnih glava.

- Nemoj preuzimati tuđu odgovornost i nemoj se ljutiti – prišla je Nini – ti si odgovorna samo za svoje postupke. Ne dozvoli da upadneš u zamku preuzimanja kontrole. Ako se nađemo u toj zamci, to znači samo jedno – ne

Page 95: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

95

postoji poštovanje! Prava istina je da tu nema ni ljubavi. A to je onda put straha. Zar te tome nisam učila prošli put? – pitala je Ninu.

- Ja samo pokušavam da objasnim da u svemu tome nema nevinih i ne može samo moja zemlja biti kriva. To što su nam oduzeli deo teritorije i ne bi bilo strašno, ali svetu srpsku baštinu, to je kao da Srbiji čupate srce i dušu, kao da joj poručujete da je vreme da umre. Vi ne razumete da je Kosovo srpska emocija.

- Šta tu tebe povređuje, ti nisi kriva! U čemu je problem, Nina? – pitala je.- Ali ja sam samo povređena totalnim nipodaštavanjem i jednom velikom

nepravdom, mada moja zemlja ima udela u svemu što joj se dešavalo, makar i takvog što je dozvolila da je vode ljudi koji je možda nisu voleli dovoljno ili su to činili na pogrešan način.

- Nema pogrešnog načina u ljubavi, to je izgovor. Šta te povređuje? Zaroni duboko u sebe i reci mi šta te povređuje.

- To što govore da smo toliko loši, a to nije istina, zaista nije tačno da smo toliko loši.

- Ali šta tu tebe povređuje? Nisi ti problem?- Ali nisu ni ljudi u mojoj zemlji, preživeli su ratove iako ih niko nije

pitao da li žele da učestvuju u njima, nemaštinu iako je nisu tražili, a onda bombardovanje, što je bilo nezamislivo.

- Ali, Nina, to nema nikakve veze s tobom i to nije tvoja odgovornost.- Da, ali me i dalje povređuje. Visoki Dečani, zadužbina kralja Dečanskog,

oslikana sa deset hiljada likova, hiljadu scena, prepuna dragocenosti i relikvija, sa svetim moštima našeg kralja. Manastir Devič, Pećka patrijaršija i svi ostali manastiri su istorija nastajanja, postojanja i opstajanja Srbije – Nina ju je gledala širom otvorenih očiju koje su zasuzile. – Da li vi imate svete stvari? Znate li koliku gorčinu i nemoć izaziva spoznaja to što srpske svetinje u dvadeset prvom veku opstaju u dekoru bodljikave žice, bornih vozila i naoružanih vojnika iako su deo svetske kulturne baštine a naša najveća emocija? Šta ste preduzeli kada su ih rušili i spaljivali?

Page 96: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

96

- Na putu straha postoji toliko mnogo uslova, očekivanja i obaveza da moramo postaviti brojna pravila kako bismo se zaštitili od emocionalnog bola, ali prava istina je da ne bi trebalo da postoje pravila. To utiče na komunikaciju među ljudima. Zamisli, kada osećamo strah, mi lažemo. Ako ti očekuješ da drugi budu onakvi kakve ih ti želiš, oni će se truditi da takvi i budu. Ali istina je da oni to nisu. Kada su ono što jesu, ti se osećaš povređeno i besno. Ljudi su to što jesu i nemoj ni u jednom odnosu očekivati od njih da budu ono što nisu jer ćeš u suprotnom imati ljude koji će počinjati da te lažu, pošto se plaše tvog suda. Plaše se da će biti osuđeni, krivi i kažnjeni.

- Ali ja to ne radim i ne očekujem – Nina je bila potpuno sluđena obrtom.- Veruj mi, na putu ljubavi ima pravde. Ako napravimo grešku, platićemo

tu grešku samo jednom, a ako zaista volimo sebe, mi ćemo iz toga nešto naučiti. Na putu straha nema pravde. Tu se hiljadama puta plaća za istu grešku. Ljudi od svega prave dramu, čak i od sitnih i jednostavnih stvari. Verujte, to su savršeno normalni odnosi, ali u paklu – obratila se svima značajno: – Nema zagrobnog života, pakao i raj su ovde na zemlji.

- Draga, zbunjuješ mlade prijatelje – Žak je privukao stolicu kako bi sela.- Verujem da oni mnogo bolje razumeju o čemu govorim od vas dvojice

– smejala se.Nina je osećala olakšanje, konačno je izgovorila sve što ju je tištalo i razdiralo.

Učena je da razume i voli ljude, ali ju je razdirala nepravda i zbunjivale su je nelogičnosti. Bila je ljuta na ljude u svojoj zemlji zbog odsustva mudrosti i vizionarstva, ali je ponekad bila ljuta i na ostale građane Evrope. Činilo joj se da su nekako bili spori i tromi u reagovanju, površni u sagledavanju trenutka i puni nerazumevanja za bitno u Srbiji.

Mnogo puta joj se činilo da je kraljevstvo, uprkos jasnom cilju, zastajalo, srljalo i uljuljkivalo se bez vidnog razloga. Kao i u njenoj zemlji, nikada nije

Page 97: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

97

bilo više obrazovanih ljudi koji su, upravljajući, imali tako malo rezultata. Tu nešto defi nitivno nije valjalo.

Prevelika potreba da se potru neke veze iz prošlosti umesto da se na njima zida jedinstvo. Nasumične odluke o podobnosti i nepodobnosti. Elementi tajanstvenosti dok se govori o transparentnosti, zavere, zavaravanje tragova, sakrivanja, sastanci na tajnim mestima, ekstremizmi, novi nacionalizam, separatizam...

Činilo joj se da je tu nedostajalo suštinskog znanja i razumevanja, a i vizije. I to ne samo u njenoj zemlji. Predivna ideja o kraljevstvu bez kralja je posrtala, saplitala se, potom uspravljala, jurila odlučno napred, opet saplićući se i padajući, ustajući i nanovo hodajući ka cilju. Ne možeš da je ne voliš tako hrabru u očajničkoj želji ostvarenja. Ne možeš da se ne diviš svakom njenom delu i lepoti koja je savršen sklop nesavršenih delova. Kako može bilo ko ne poštovati toliko preplitanje nasleđa, na svakom pedlju njene površine, i toliku količina bogatstva koja zasenjuje. Spojevi suživota, migracije, mešanja, ukrštanja, zar posledica nije trebalo da bude nesumnjiv progres sa svom lepotom i harmonijom življenja.

Razmišljala je o gradovima u svojoj zemlji, Beograd (keltski Sindidun, rimski Singidunum), Niš (antički Naissus). Pre gotovo hiljadu sedamsto godina car Konstantin je nitima svog života iscrtao putanju Niš–Milano–Trir–Jork, a nakon toliko vremena ta spona nije ni jača ni veća. Čak su i Turci nišku tvrđavu sazidali u celosti po planu čuvenog maršala Vobana, da bi je bez borbe predali. Čitavo kraljevstvo je isprepletano i spava na bogatstvu uzajamnosti.

- Nešto u našem kraljevstvu opasno ne valja i to se mora popraviti – nesvesno je glasno izgovorila.

- Nina, opet razmišljaš o nelogičnostima – prišla joj je Katrin.- Katrin, nešto ne valja, ako pogledaš samo spone moje i tvoje zemlje, bilo

ih je mnogo više u prošlosti nego danas. Seti se samo ploče našoj kraljici pored „Maxima“ ili beogradske ulice pored Ajfelovog tornja ili svih onih mesta na putu do Ženeve svuda smo pronalazile tragove prijateljstva kojih ima i u mom

Page 98: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

98

gradu i mojoj zemlji. U prošlosti možemo naći mnogo razloga za napredak. Pogledaj preplitanja bilo koje zemlje kraljevstva, a opet mi smo u tako velikoj krizi.

- Svi smo imali zajednička iskustva i trebalo bi da se dobro poznajemo, ali čini se da nije tako – složio se David.

Svi su se okupili razmatrajući i pokušavajući da dokuče problem u kome bi zaista moglo da se nađe kraljevstvo mimo fi nansijske krize koja ga je zadesila. Ozbiljno su pokušavali da razaznaju uzrok moguće nevolje.

- Znate šta, moramo promeniti način komunikacije i uključiti mnogo više ljubavi u sve, princeza je u pravu – tvrdio je Pjetro.

- Hajde da zahtevamo da svaki vladar mora dokazati da dovoljno voli kraljevstvo, mora da ima karakter i integritet i da mu cilj nije samo moć - zahtevao je Sebastijan.

- Ljubav prema postojećem kraljevstvu.- Izvanrednu sposobnost za obavljanje poslova koje iziskuje upravljanje

kraljevstvom.- Vrlinu i pravednost koje zahteva naše kraljevstvo.- Ali kako i gde pronaći takvog, zar ne vidite da su ljudi toliko zauzeti

sobom i ušuškani u samodovoljnost da ih je briga za kraljevstvo. Žak, Romano i princeza su osluškivali razgovor pretvarajući se da se bave

drugim temama. Vrlo dobro su osećali koliko su mladi ljudi bili u pravu, njihovo pojednostavljavanje stvari sadržalo je svu suštinu uprkos mogućoj naivnosti sagledavanja stvari. Možda zato što zbir njihovih pogrešaka nije uspeo da pređe kritičnu crtu koja bi ih oterala u drugu krajnost. Možda su zaista više voleli svoje kraljevstvo. Oni kao da su drugim očima posmatrali sve u njemu i nalazili bezbroj razloga da razumeju nerazumljivo, sagledaju nesagledivo i vole svaki pedalj svog kraljevstva.

Ninina priča ih je očigledno dotakla jer je pokazivala mnogo veću otvorenost Srbije nego što iko zamišlja ili želi da prizna. Očigledno im je bio blizak princip

Page 99: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

99

prošlosti, ulaska u borbu za ujedinjavanje. Otvoreno su iznosili svoje ubeđenje da različiti narodi mogu živeti u jednom čoveku.

Žak je razmišljao kojom brzinom je David postao deo celine, neraskidivi deo društva. Nešto u njima je snažno delovalo na svakog ko je stupio u kontakt s njima. Princeza ga je posmatrala smešeći se.

- Biće da su njihov um, srce i reči u harmoniji. Oni govore ono što misle i osećaju.

- A kako ti to znaš? – pitao je Žak.- Pa još nisu dopustili da ih ubedite u stavove i principe, sumnje i analize

koje za izgovor imaju nepristrasnost.- Hm, dobro. Iz čega crpiš takvu tvrdnju?- Jednostavno, iz činjenice da je vaša ljubav zaključana sa sedam brava,

jer se plašite da volite, javno i otvoreno, jer bi vas to moglo učiniti ranjivim pred drugima. A oni naprosto vole i ne plaše se. Takva ljubav stvara čuda.

- Draga moja, opet sve prevodiš u emociju – toplo je uzvratio Žak.- Ne, opet objašnjavam moć ljubavi. Ti to sebi čak ne možeš ni glasno

izgovoriti, obazriv kakav jesi, čak i previše. Zato ću ti je ja izgovoriti, ljubav!- Tipično ženski – uključio se Romano.- Ljubav je univerzalna i ne možeš je deliti na mušku i žensku, žao mi je

što tako razmišljaš. - A kako bi ti htela da razmišljam?- To nema veze sa mnom, već s harmonijom tvog srca, mozga i jezika.

Pokušaj da razumeš, a ne da se skrivaš iza fl oskula koje samo mogu povrediti. Nemoj biti čovek koji, ne želeći da spozna nesvesno, izaziva zabunu i nezadovoljstvo, jer tako ćeš povrediti sebe, a i mnoge ljude bez potrebe i opravdanja.

- Draga, slušajući te, stičem o sebi prilično lošu sliku, a to nije prijatno – uznemirio se Romano.

- Nema potrebe, ja te bezuslovno volim i verujem da si ti divno stvorenje koje ne nalazi vremena za sebe. Svako od nas je odgovoran samo za svoju

Page 100: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

100

polovinu odnosa. Bez obzira na to koliko nam neko bio blizak i koliko ga voleli, mi ne možemo biti odgovorni za njegovu polovinu odnosa.

- Ali kako? – družina je upala u razgovor.- Pa evo, na primer, ovako, verujem da svi imate psa ili mačku? - Da, ja imam psa – Pjetro se prvi oglasio.- Odlično. Hajde da razmotrimo tvoj odnos prema psu. Tvoj pas ume da

održava savršen odnos s tobom, zar ne? On maše repom kada dođeš kući, laje i raduje se. Šta se događa kada nisi raspoložen? On se ne ljuti već odlazi da se igra sam. Šta radiš s psom kada on u nečemu pogreši? Njemu to nije bitno, on te bezuslovno voli. I ti bezuslovno voliš svog psa, brineš o njemu, hraniš ga, igraš se s njim.

- Da, to je tačno. Zaista imam divnog i savršenog psa – uzvratio je Pjetro ponosno.

- Da, jer si ti poznavao sopstvene potrebe i znao si da ti je potreban pas. A zamisli sledeću situaciju: kupio si psa, a voliš mačke. Želiš da se tvoj pas ponaša kao mačka i kaže „mjau“. Pokušavaš da ga promeniš. Zar nije lakše kupiti mačku, a ne maltretirati psa? Ako hoćete mačku, zašto biste kupovali psa?

- Ali ko to radi? – društvo se smejalo tako glasno da se činilo kao da se Alpi smeju.

- Pa, mnogi ljudi. Šta god vi radili, pas će uvek biti pas. Ne možete od njega napraviti mačku, pticu ili bilo šta drugo. U odnosima s drugim ljudima važno je da prihvatite tu činjenicu. Vi ne možete promeniti druge ljude. Ili ih prihvatite ili ih ne prihvatite. Volite ih ili ih ne volite. Pokušavati da ih promenite jeste isto što i praviti od psa mačku. Ili obrnuto. Oni su takvi kakvi su, vi ste takvi kakvi ste. Kada to shvatite, biće vam lakše da sagledate istinu o drugima, a ne samo ono što želite da vidite. Pogledajmo to ovako. Sa psom je priča jasna, ali šta se događa s vašim momcima i devojkama? Da li i njih volite bezuslovno ili pokušavate da ih promenite?

- Znala sam da ima još nečeg – smejala se Ana.

Page 101: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

101

- Svakako, morate biti iskreni prema sebi, a samo tako možete biti iskreni i prema drugima. Morate znati šta želite i morate da volite sebe kako biste mogli da učinite pravi izbor, jer tako nećete oklevati da se suočite s bilo kakvim problemom i rešite ga. To je uslov za oslobađanje od svih sukoba.

- Mislite da se tako mogu ukinuti ratovi? – pitala je Ana.- Ne mislim, znam. Svi sukobi prvo nastaju u našim glavama. Oh, dragi

Žak, zaboravila sam ti reći da sam pozvala i ostale prijatelje da nam se večeras pridruže. Nadam se da će terasa biti dovoljno velika da ih sve primi.

- Ali nemamo dovoljno ni hrane ni pića. Za ime sveta, to ne liči na tebe – bio je potpuno zatečen.

- Molim te oprosti, ali sam se za to pobrinula. Biće sve u redu, a ovo je jedinstvena prilika da se svi okupimo.

Žaku kao da je laknulo, mada je i dalje bio zatečen potezom princeze. Nije shvatao zašto bi joj to toliko značilo da je prenebregla pristojnost koju je nesumnjivo posedovala. Ustao je i zamolio je da mu pomogne u vili.

- Zaboga, šta to radiš?! Nemoj mi reći da će to biti večeras i kako si mogla da mi ne kažeš? – vidno uzbuđen pitao je Žak.

- Da, ali ako ti je za utehu, brižljivo sam sve pripremila i niko, pa ni ti, nije znao zašto se sastajemo ovde, ne brini. Oprosti, prijatelju, tako sam pokušala sprečiti moguće neprijatnosti, ovako će za sve biti iznenađenje.

- Ali to je previše. Nisi mi ostavila vremena, a toliko toga sam još imao da ti kažem i da podelim s tobom. Bar si meni mogla nagovestiti, dovoljno me poznaješ da znaš da nikada ne bih otkrio tvoju tajnu.

- Ni svoju nisi uspeo da sačuvaš, ali to zaista sada nije važno. To je neminovnost. Nadajmo se da je vredelo – nasmešila se i toplo zagrlila starog prijatelja, šapćući mu.

Katrin i Pjetro su utrčali u sobu s namerom da ih obaveste o gostima koji su već stigli, ali su zanemeli, zatečeni scenom kojoj su nehotice prisustvovali. Žak i princeza su zagrljeni stajali nasred sobe i nisu ih primećivali. Pjetro se nakašljao s nelagodom.

Page 102: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

102

- Oprostite, ali imamo goste – potpuno zbunjeno je izgovorila Katrin.- Nemoguće je, još je rano za njih – uzvratila je smireno princeza, dok se

okretala od Žaka u čijim su očima bile suze. - To su ljudi iz keteringa – oborili su poglede i krenuli ka izlazu.Terasa je odjednom bila čudno prazna, Romano je čitao novine, Sebastijan i

Ana su se divili labudovima, dok su David i Nina otišli u šetnju pored jezera. Ljudi iz ketering službe zbunjeno su čekali uputstva. Sunce se naginjalo zapadu praveći veličanstvene odraze na površini jezera i igrajući se senkama planina i obrisima zgrada. Sve je utihnulo kao da će se iz tišine oroditi nešto potpuno drugačije i za sve novo. Pjetro je na licu osećao strujanje planinskog vazduha i disao je kao da ga pije. Činilo mu se da mu ništa na svetu u tom trenutku nije trebalo kao taj mlaz svežeg vazduha. Katrin, u potpunoj sluđenosti, ne prepoznajući svog dedu, gubila se u moru sumnji. Počinjala je da se trese i drhti u sebi od ogorčenja i nerazumljivog gađenja. Strah se uselio u nju poput stranca.

- Potrebna nam je šetnja – sugerisao je Pjetro pružajući ruku Katrin. – Molim te... samo šetnja.

Uputili su se na suprotnu stranu od Davida i Nine, prećutno želeći da izbegnu susretanje i reči. Ovde njihovo skromno iskustvo nije bilo od koristi, niti su zdrav razum i logika pomagali. Događaj kome su prisustvovali i u koji su se zapleli, mislili su, ne može i ne sme imati veze s njima, jer im je potpuno stran i dalek i nikako neće postati deo njih. Ubrzali su korak, kao da beže, da se ne bi sudarili i razbili o sopstvenu predrasudu, ne sluteći šta će se dogoditi i da će samo za nekoliko sati biti još više zbunjeni nego što su sada.

Nini i Davidu se činilo da lete, nošeni bistrim talasima, potpuno okruženi svežinom i emocijama koje su izvirale iz njih poput muzike. Njima je jezero delovalo opasano mirom i lepotom. Kao da je poskakivalo u malim slapovima u harmoniji s njihovim otkucajima bila. Povremeno im se činilo da u sebi i oni imaju visinu vodoskoka koji se propinjao da uslužno podari poljubac nebu, nakratko se samo odmori da bi poskočio više.

Page 103: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

103

Romano je spustio novine pokušavajući da posmatra mladost, zatečen prazninom terase i bukom stranih ljudi koji su razmeštali, pripremali i sklapali celinu po princezinoj želji. Privukao je stolicu obodu terase, pokušavajući da prati dva para na različitim stranama obale. Skoro je izašao iz veze koja ga je mnogo više opustošila nego što je to bio spreman da sebi prizna. Nije shvatao da to što je posmatrao mnogo mlađe ljude od sebe, nije značilo da može da ih razume ili oceni. Nije ni prepoznavao granicu koju beše mnogo ranije prešao, onog dana kad je izgubio sposobnost da prima životni nezadrživi i nepredvidljivi tok. Već se previše osamio i toliko podlegao robovanju navikama, ne shvatajući da je time počeo da stari i da se takvog starenja najviše trebalo bojati.

Gosti su pristizali i sve je žamorilo od pozdravljanja, poljubaca i radosti koju samo susreti dragih ljudi mogu stvoriti. Terasa je šuštala od različitih jezika pri pozdravljanju, zvonila sudarom kristala, a osmesi, ta divna oda sreći, kupali su terasu. Bilo je tu mnogo ljudi iz mnogo zemalja, različite dobi i položaja, onih koji su se već poznavali i onih koji su se tek upoznavali. Princeza je poput svake princeze, prelepa i nasmejana, prosto klizila terasom, od jednog gosta do drugog, spajajući ih i čineći da se svi osete ugodno i prisno.

Nina je prepoznala visokog zvaničnika Italije koji je službovao u njenoj zemlji i koji joj je bio posebno drag, jer je u svom karakteru imao briljantnu sposobnost da brzo reaguje i uvek to uradi s toliko šarma da se nisu mogli ljutiti ni oni koji bi to imali prava činiti. Bilo je tu mnogo ljudi s kojima se već susretala, a i vrlo dragih prijatelja iz Francuske, Španije, Belgije, Portugala, Bugarske, Rumunije, Švedske, Nemačke, Luksemburga, Češke, Slovačke, Danske, Kipra, Estonije, Finske, Litvanije, Grčke, Mađarske, Irske, Letonije, Malte, Holandije, Poljske, Slovenije, Velike Britanije i Italije, vrli prijatelj iz Austrije čije je lice isijavalo plemenitost i kome je pohrlila u zagrljaj jer ga veoma dugo nije videla. Svi su se susretali tu, znani i neznani, nakon dužeg ili kraćeg

Page 104: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

104

vremena. Baš kad ju je David uhvatio za ruku pokušavajući da je upozna s nekim, princeza je zatražila trenutak pažnje. Iskazala je zahvalnost i radost zbog susreta, naglašavajući bitnost trenutka i pozvala šest mladih prijatelja da svima ponove svoje želje koje bi njihovo kraljevstvo učinilo boljim, lepšim i srećnijim mestom za život.

Bili su potpuno zbunjeni i pomalo postiđeni mogućnošću da izgovore sve ono što su njoj rekli, pribojavajući se mišljenja prisutnih i imajući u vidu njihovo znanje i iskustvo. Princeza ih je ohrabrivala, zahtevajući od svih da razmisle o tome što će čuti i da joj svoja razmišljanja kažu pred ponoć.

- Zaista, toliko zabluda i neznanja vlada o današnjem vremenu, a kamoli o prošlosti – tvrdila je princeza, a u očima joj je bila svetlost koju do tada nisu primećivali. – Mili moji, priđite i slobodno kažite šta sve ne želite u svom kraljevstvu.

Mladi ljudi su se snebivajući okupili oko princeze, molećivo je pogledima preklinjući da odustane od namere. No, od toga nije bilo ništa. Shvatili su da moraju ponoviti ono što su rekli tog popodneva.

- Ne želimo da slušamo o mržnjama, jer su to, u stvari, posledice nekih unutrašnjih konstrukcija i slabosti, stvar impulsa tame i odraz plašljivih ljudi – prvi je progovorio David.

- Ne želimo da nam sujeta slika kraljevstvo, jer to je porok društva koji nema nikakve ljubavi prema drugom, već samo slabosti prema sebi – osmelila se Ana.

- Nećemo da nam plašljivci u svojoj strasti govore o dobru i zlu. Jer strah zaluđuje i pomućuje, pa tako najčešće mrzimo najpoštenija, a najmanje slušamo i najpametnije – oglasio se Pjetro.

- Ne trebaju nam priče razočaranih, jer oni celog života gledaju s tugom na ono što je prošlo i sa strahom na ono što će doći – ustvrdila je Katrin.

Page 105: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

105

- Ne želimo ljude koji nam govore da se klanjamo ovom ili onom Bogu, jer verujući nikad ne optužuje Boga za ono što mu se dešava, već to smatra svojom greškom – tvrdio je Sebastijan.

- Zaista nam nisu potrebni ljudi koji se upoređuju s drugima, a ne u odnosu na sebe i činjenicu koliko su danas bolji u odnosu na juče – Nina je završila spisak onoga što nisu želeli u svom kraljevstvu.

- Svi mi zajedno ne možemo ništa do ispravljati greške čoveka – princeza se zamislila sa zagonetnim osmehom. – Želim da do ponoći razmislite i kažete mi da li mi možemo ispuniti ove želje. A sada želim da uživate u međusobnoj uzajamnosti i bogatstvu različitosti, jer kako kažu moji mladi prijatelji, verujem da u jednom čoveku može živeti više naroda.

Sticao se utisak da se, uprkos princezinom zahtevu, više zabavljalo, a manje razmišljalo o tome što su mladi rekli. Sporadično su se čula mišljenja i razmatranja o ravnoteži između građana koji su privrženi nacionalnoj nezavisnosti i građana koji su za nadnacionalnu Evropu koja bi govorila i odlučivala čineći iskorak od uobičajenog. Među nekoliko prijatelja čulo se o bitnosti potrebe da je neophodno razumeti i poštovati drugačiji stav i oklevanje. Dok su jedni plesali, kod drugih se čuo zahtev da ta nova Evropa mora biti pravedna i sposobna, bez ekstremizma i mogućih sukoba, a kamoli ratova. Zalaganje za borbu protiv svake nejednakosti, nezaposlenosti, isključivosti. Druga grupa insistirala je da se nipošto ne bi smelo ugledati na one mlake i neodlučne koji su zgrčeni nad samim sobom u strahu od napretka.

Mladi su zahtevali da njihovo kraljevstvo, bez obzira na različite stavove, mora biti svesno da se ne može prljati vazduh, ne smeju zagađivati reke, seći šume, asfaltirati gde god se prohte, bacati odeća na smetlište, ostavljati slavine da cure i, ne daj Bože, prosipati ostaci masnih umaka i ulja u WC šolju.

Page 106: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

106

Tvrdili su kako se ljudi u neznanju kupaju pored koralnih grebena sa uljem za zaštitu od sunca na sebi, ne shvatajući da ubijaju korale. Govorili su uglas dok se neko dosetkom nije usudio da izazove opšti smeh, posle čega su se svi ponovo usmerili na zabavu. Plesali su razdragano i veselo sa iskrenošću srca koje mladost nosi i bili su počastvovani trenutkom plesa s princezom.

A ona je blistala nekim čudnim sjajem i svetlošću otkrivanja kao da je u tom trenutku mogla da usisa svu svetlost iz očiju posmatrača, a potom je ponovo raspršivala kao sopstveno isijavanje koje stvara jedinstveni osećaj blaženstva.

Činila se poput anđela čija su krila bila sklopljena pod haljinom. Pošto je sa svakim gostom plesala, a i ponoć se primicala, prišla je Romanu šapćući mu nešto, što je njemu vratilo iskru svetlosti u zenice koje su se činile davno potonulim u bezdan. Potom se okrenula i pogledom potražila Žaka, koji je stajao po strani sa očima prikovanim za nju, kao da ih je hipnotizirajućim efektom njena pojava privlačila. Pomilovala ga je po obrazu i nežno poljubila. Okrenula se i uputila ka jezeru i kao da su se u tom trenutku dogodile tolike suprotnosti koje su se spojile, kao sunce i mesec, zvuk i odjek, nebo i njegov odraz u jezeru. Svi su to osetili, ali niko nije mogao naslutiti bliskost moguće nestvarnosti. Poput jave i sna, zakoračila je na glatku i zvezdama okićenu površinu jezera, svi su premrli, samo se u očima jednog posmatrača ogledao spokoj s pomalo sete. Okrenula se tako lebdeći na površini vode i nasmešila s mnogo ljubavi, dok su joj zvezde kitile haljinu i kosu.

- Volela bih da se sledeći put sretnemo u dvorcu vašeg kraljevstva koji će imati širom otvorene prozore s kojih će svako s ljubavlju i radošću posmatrati ovaj svet. Verujem da ćete naći snage da ispunite želje mojih dragih prijatelja. Očekujem da ćete imati dovoljno znanja i mudrosti da sačuvate najveće i najdragocenije nasleđe kraljevstva – bogatstvo različitosti. Vama je poverena briga i staranje za napredak kraljevstva, jer ono to zaslužuje. Priroda je najveći umetnik i nikako se ne može odvojiti od života.

Page 107: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

107

Page 108: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

108

- Ona će vam pomoći da otvorenih očiju gledate u život i možda vidite budućnost drugačiju od prošlosti i bolju od sadašnjosti. Iz jezera je izronio bik (ili Jupiter u obličju bika, ko to sa sigurnošću može u ovakvom trenutku ustvrditi), dok se obasjana svetlošću zvezda smeštala na njegova pleća, kao da seda u kočiju od zlata, osvrnula se i činilo se s malo strepnje i željom da ne zaboravi dok je poput zvezde penjalice odlazila. Reči njene ostadoše da zvone kao da ne behu ljudskog grla zvuk.

- Verujem da ćete naći načina da tu suludu bitku oko zemlje, nacije, novca i naroda završite jednom za svagda, ali znajte – to sigurno neće biti oružjem i ratom. Ona se može okončati jedino – ljubavlju.

Page 109: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

109

HRONOLOGIJA DOGAĐAJA

1948.7–11. maj

Kongres u Hagu. Više od hiljadu delegata iz preko dvadeset evropskih zemalja raspravljalo je o novom obliku saradnje u Evropi. Dogovorili su se da formiraju “Evropsku skupštinu”.

1949.27–28. januar

Kao rezultat Kongresa u Hagu, osnovan je Savet Evrope. Određeno je da sedište Saveta bude u Strazburu. Počela je izrada Evropske konvencije za ljudska prava, koja je potpisana u Rimu 1950,

a stupila je na snagu 1953. godine. Vremenom su skoro sve evropske zemlje postale članice Saveta Evrope.

1950.9. maj

Robert Šuman, francuski ministar inostranih poslova, održao je govor koji se zasnivao na idejama Žana Monea. Predložio je da Francuska i Savezna Republika Nemačka udruže svoje izvore uglja i čelika u novu organizaciju, u koju se mogu uključiti i ostale evropske zemlje. Od tada se taj datum

smatra danom Evropske unije, a 9. maj se slavi kao “Dan Evrope”.

1951.18. april

U Parizu je šest zemalja (Belgija, Francuska, Savezna Republika Nemačka, Italija, Luksemburg i Holandija) potpisalo Ugovor o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i čelik (ECSC), koji je stupio na

snagu 1952. godine, s rokom važenja od pedeset godina.

1955.1–2. jun

Sastanak u Mesini. Ministri inostranih poslova šest zemalja odlučili su da evropske integracije prošire na ekonomska pitanja.

1957.25. mart

U Rimu je šest zemalja potpisalo ugovore o osnivanju Evropske ekonomske zajednice (EEC) i Evropske zajednice za atomsku energiju (Euratom), koji su stupili na snagu 1. januara 1958. godine.

1960.4. januar

Na inicijativu Ujedinjenog Kraljevstva, na konvenciji u Stokholmu osnovano je udruženje Evropske slobodne trgovine – European Free Trade Association (EFTA), koje je uključilo nekoliko evropskih

zemalja koje nisu bile u Evropskoj ekonomskoj zajednici.

Page 110: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

110

1962.30. jul

Predstavljena je zajednička poljoprivredna politika – Common Agricultural Policy (CAP).

1963.14. januar

Na konferenciji za novinare general Šarl de Gol objavio je da će Francuska staviti veto na uključenje Ujedinjenog Kraljevstva u Evropsku zajednicu.

20. jul

Potpisan je sporazum između EEC i osamnaest afričkih zemalja.

1965.8. april

Potpisan je ugovor kojim se određuje izvršno telo za tri osnovane zajednice i formira se jedinstven Savet i Komisija. Ovaj ugovor stupio je na snagu 1. jula 1967. godine.

1966.29. januar

Usvojen je Luksemburški dogovor kojim je, s obzirom na političku krizu, Francuska ponovo pristala da učestvuje na sastancima Saveta u zamenu za jednoglasnost pravila kada je reč o vitalnim

državnim interesima.

1968.1. jul

Potpuno su ukinute carinske dažbine na industrijsku robu, osamnaest meseci pre roka, i uvedena je zajednička spoljna tarifa.

1969.1–2. decembar

Samit u Hagu. Politički lideri Evropske zajednice odlučili su da nastave evropske integracije.

1970.22. april

U Luksemburgu je potpisan ugovor kojim se Evropskoj zajednici dozvoljava da bude više fi nansirana iz “sopstvenih izvora” i dat je veći značaj Evropskom parlamentu.

1972.22. januar

U Briselu su ugovore o pristupanju Evropskoj zajednici potpisale Danska, Irska, Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Page 111: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

111

24. april

Šest država – članica EEZ odlučilo je da valutni kursevi između njihovih valuta ne mogu fl uktuirati više od 2,25%. Ovaj sistem poznat je kao “Zmija”.

1973.1. januar

Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo pridružile su se Evropskoj zajednici, tako da se broj država članica povećao na devet. Norveška se, u skladu s referendumom na kome se većina građana

Norveške izjasnila protiv članstva, nije pridružila EEZ.

1974.9–10. decembar

Na skupu u Parizu politički lideri devet zemalja odlučili su da se sastaju tri puta godišnje u Evropskom savetu. Takođe su dali pristanak za direktne izbore za Evropski parlament i odlučili da

osnuju Evropski fond za regionalni razvoj.

1975.28. februar

Potpisana je Konvencija između EEC i 46 afričkih zemalja, Kariba i Pacifi čkih država (ACP).

22. jul

Potpisan je Ugovor kojim se daje veći značaj Evropskom parlamentu i osnovan je Evropski oditorski sud. Ugovor je stupio na snagu 1. juna 1977.

1978.6–7. jul

Na samitu u Bremenu Francuska i Savezna Republika Nemačka predložile su monetarnu saradnju osnivanjem Evropskog monetarnog sistema (EMS) koji će zameniti “Zmiju”. EMS je počeo sa radom

13. marta 1979. godine.

1979.28. maj

Evropska komisija potpisala je sa Grčkom Ugovor o pridruživanju.

7–10. jun

Održani su prvi direktni izbori za Evropski parlament (410 mesta).

1981.1. januar

Grčka se pridružila Evropskoj zajednici, tako da se broj članova EEZ popeo na deset.

Page 112: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

112

1984.28. februar

Usvojen je program “Esprit” radi podrške istraživanju i razvoju informatičke delatnosti.

14–17. jun

Žak Delor postao je predsednik Komisije (1985–1995).

12. jun

Evropska komisija potpisala je Ugovor o pridruživanju sa Španijom i Portugalom.

2–4. decembar

Na sastanku Evropskog saveta u Luksemburgu lideri deset država članica složili su se da izmene Ugovor iz Rima i da lansiraju Evropske integracije putem “Jedinstvenog evropskog akta”. Ovo je utrlo

put kreiranju Jedinstvenog tržišta 1993. godine.

1986.1. januar

Španija i Portugalija postale su članice EEZ, čime se broj članova popeo na dvanaest.

17–28. februar

U Luksemburgu je potpisan Jedinstveni evropski akt, koji je stupio na snagu 1. jula iste godine.

1987.15. jun

Počeo program “Erasmus”, pripremljen kako bi pomogao mladim Evrope da studiraju u inostranstvu u drugim evropskim zemljama.

1989.15–18. jun

Održani su treći direktni izbori za Evropski parlament.

9. novembar

Pao je Berlinski zid.

9. decembar

Evropski savet je u Strazburu odlučio da sazove međudržavnu konferenciju u vezi sa daljim nastavkom ekonomske, monetarne, kao i političke unije.

1990.10. jun

Potpisan je ugovor u Šengenu čiji su cilj otvorene granice među državama članicama Evropske zajednice.

Page 113: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

113

3. oktobar

Ujedinila se Nemačka.

14. decembar

U Rimu je počela Interparlamentarna konferencija o EMU i političkoj uniji.

1991.9–10. decembar

Evropski savet je u Mastrihtu usvojio ugovor o Evropskoj uniji. On počiva na osnovama zajedničke spoljne i bezbednosne politike, saradnje u oblasti pravde i unutrašnjih poslova, u kreiranju

ekonomske i monetarne unije, uključujući jedinstvenu valutu. Međuparlamentarna saradnja u ovim oblastima dodala je postojećem sistemu zajednica kreiranje Evropske unije (EU). EEZ promenila je

naziv u EZ – ekonomska zajednica.

1992.7. februar

Potpisan je Ugovor u Mastrihtu koji je stupio na snagu 1. novembra 1993. godine.

1993.1. januar

Formirano je jedinstveno tržište.

1994.9–12. jun

Održani su četvrti direktni izbori za Evropski parlament.

24–25. jun

Na sastanku Evropskog saveta na Krfu, EU je potpisao ugovor o pristupanju s Finskom, Norveškom i Švedskom.

1995.1. januar

Austrija, Finska i Švedska pridružile su se EU, tako da se ukupan broj država članica popeo na petnaest. Norveška se nije pridružila EU, u skladu s referendumom na kome se većina građana

izjasnila protiv članstva.

23. januar

Nova Evropska komisija stupila je na dužnost (1995–1999) na čelu s predsednikom Žakom Santerom.

27–28. novembar

Evro-mediteranska konferencija u Barseloni objavila je partnerstvo između EU i zemalja južne obale Mediterana.

Page 114: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

114

1997.16–17. jun

Evropski savet je u Amsterdamu dao pristanak da se ugovoru o Evropskoj uniji da nova snaga i odgovornost.

2. oktobar

Potpisan je Amsterdamski ugovor, koji je stupio na snagu 1. maja 1999.

1998.30. mart

Počeo proces pristupanja novih država kandidata. Kipar, Malta i deset zemalja centralne i istočne Evrope uključene u ovaj prosec.

3. maj

Evropski savet je u Briselu odlučio da jedanaest država članica EU (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Nemačka, Irska, Italija, Luksemburg, Holandija, Španija i Portugal) moraju da zadovolje uslove za prihvatanje jedinstvene valute evro 1. januara 1999. godine. Grčka će se pridružiti kasnije.

31. decembar

Utvrđen fi ksni i neopozivi kurs među valutama koje treba da zameni evro.

1999.1. januar

Počela je treća faza EMU: valute jedanaest zemalja zamenjene su evrom. Jedinstvena valuta lansirana je na tržište novca. Od tada je Evropska centralna banka (ECB) odgovorna za monetarnu politiku EU.

24–25. mart

Evropski savet je u Berlinu odlučio da objavi budžet za period 2000–2006, u okviru “Agende 2000”.

3–4. jun

Evropski savet je u Kelnu odlučio da zatraži od Konvencije da sastavi nacrt Poglavlja evropskih osnovnih prava. Članovi Konvencije su predstavnici lidera država ili vlada Evropske unije i

predsednik Evropske komisije. Havijer Solana postavljen je za visokog predstavnika zajedničke spoljne i bezbednosne politike (CFSP).

8. i 13. jun

Održani peti direktni izbori za Evropski parlament.

15. septembar

Novoizabrana Evropska komisija stupila je na dužnost (1999–2004), na čelu s predsednikom Romanom Prodijem.

Page 115: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

115

15–16. oktobar

Na sastanku Evropskog saveta u Tampereu odlučeno je da EU postane zona slobode, sigurnosti i pravde.

10–11. decembar

Na sastanku Evropskog saveta u Helsinkiju, uglavnom posvećenom proširenju EU, Turska je zvanično prepoznata kao kandidat za članstvo u EU i dogovoreno je da se nastave pregovori sa

ostalih dvanaest država kandidata.

2000.23–24. mart

Na sastanku Evropskog saveta u Lisabonu doneta je strategija za povećanje zaposlenosti u EU, modernizaciju privrede i jačanje društvene usklađenosti Evrope na osnovama znanja.

7–8. decembar

Na sastanku Evropskog saveta u Nici postignut je dogovor u vezi s tekstom novog Ugovora kojim se menja sistem donošenja odluka u EU, kako bi EU bila spremna za proširenje. Predsednici Evropskog parlamenta, Evropskog saveta i Evropske komisije svečano su objavili Povelju o osnovnim pravima

EU.

2001.26. februar

Potpisan ugovor u Nici koji je stupio na snagu 1. februara 2003. godine.

14–15. decembar

Na sastanku Evropskog saveta u Likeu usvojena je deklaracija o budućnosti Evropske unije. To je otvorilo put ka glavnim reformama EU i pripremi Evropskog ugovora o konstituisanju. Za

predsedavajućeg Konferencije izabran je Valeri Žiskar d’Esten.

2002.1. januar

Građani u evro zoni počeli su da koriste evro novčanice i kovanice.

31. maj

Svih petnaest država članica EU istovremeno je potpisalo Kjoto protokol – Sporazum o smanjenju zagađenja vazduha.

21–22. jun

Na sastanku Evropskog saveta u Sevilji postignut je dogovor o politici EU prema azilu i emigraciji.

Page 116: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

116

13. decembar

Na sastanku Evropskog saveta u Kopenhagenu dogovoreno je da deset država kandidata (Kipar, Češka, Estonija, Mađarska, Litvanija, Letonija, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija) mogu da se

pridruže EU 1. maja 2004. godine. Bugarska i Rumunija pridružiće se 2007. Na osnovu izveštaja i preporuka Komisije, odlučeno je da mogu početi razgovori s Turskom. Evropski savet će u decembru

2004. godine odlučiti da li je Turska ispunila sve “Kopenhagenske kriterijume”.

2003.16. april

U Atini su potpisani ugovori o pridruživanje između EU i deset novih država članica.

10. jul

Konvencija o budućnosti Evrope završila je aktivnošću oko Nacrta ugovora o konstituisanju EU.

4. oktobar

Počela međudržavna konferencija, koja će doneti novi Ugovor o konstituisanju Evrope.

2004.1. maj

Kipar, Češka, Estonija, Mađarska, Litvanija, Letonija, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija postali su članice EU.

10–13. jun

Održani šesti direktni izbori za Evropski parlament.

29. oktobar

Evropski ustav usvojen je u Rimu (ratifi kovale su ga zemlje članice).

22. novembar

Nova Evropska komisija uspostavljena je s Hoseom Manuelom Barosom kao predsednikom.

2005.

29. maj i 1. jun

Glasači u Francuskoj odbili su Ustav na referendumu, tri dana nakon toga isto su učinili i glasači u Holandiji.

3. oktobar

Započeti pregovori o pridruživanju s Turskom i Hrvatskom.

Page 117: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

117

2007.

1. januar

Bugarska i Rumunija pridružile su se Evropskoj uniji. Slovenija je uvela evro.

2008.

1. januar

Kipar i Malta uveli su evro.

12. decembar

Švajcarska je ušla u Šengen zonu.

2009.

1. januar

Slovačka je uvela evro.

Page 118: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

118

Page 119: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

119

ZAHVALNICA

Želim da se zahvalim Živoradu Kovačeviću za njegovu neprocenjivu pomoć u istraživanjima za ovu knjigu. Svoju zahvalnost upućujem Ministarstvu omladine i sporta Republike Srbije i svim saradnicima i prijateljima.

BIBLIOGRAFIJA

Aristotel (1970): Politika, Kultura Beograd.Bec, Christian (1993): Histoire de Venice, presses Universitaires de France.Ćorović, Vladimir (1997): Istorija srpskog naroda, Glas srpski, Banja LukaDe Gol, Šarl (1968): Ratni memoari I–III, Prosveta, Beograd.Dil, Šarl (1995): Istorija Vizantijskog carstva, Sveti Sava, Beograd.Dučić, Jovan (1989): Blago cara Radovana, BIGZ, Svjetlost, Prosveta, Beograd, Sarajevo.Dučić, Jovan (1989): Staza pored puta, BIGZ, Svjetlost, Prosveta, Beograd, Sarajevo.Kovačević, Živorad (2007): Amerika i raspad Jugoslavije, Filip Višnjić, Beograd.Kovačević, Živorad (2009): Istorijsko istraživanje za knjigu Moderno kraljevstvo bez kralja. (www.epus.rs)Mantran, Riber (2002): Istorija Osmanskog carstva, Clio, Beograd.Petrović, Petar ( 1999): Niš u antičko doba, Prosveta.Ristić, Dejan (2009):Usud Karađorđeve Srbije, Niški kulturni centar.Vinston, Čerčil (1964): Drugi svetski rat I–VI, Prosveta, Beograd.Vinston, Čerčil (1936): Svetska kriza 1911–1918, Kosmos, Beograd.Internet stranica: http://europa.eu/abc/12lessons/key_dates/index_en.htm

Ovo nije potpun spisak dela koje sam konsultovala. Izvinjavam se ako sam nenamerno izostavila neki izvor čiji je materijal upotrebljen u tekstu knjige. Ukoliko me o tome obavestite, takva omaška biće ispravljena u narednim izdanjima.

Page 120: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

Mila VujićModerno kraljevstvo bez kralja

Prvo izdanje, 2009. godina

Izdavač EVROPSKI POKRET NIŠ

Istorijsko istraživanje Živorad Kovačević

Stručni saradnikGojko Božović

Lektura Ivana Ilić-Stojadinović

KorekturaArhipelag

Ilustracije studenata Elvis Nokić i Ivana Krpović – Internacionalni

Univerzitet u Novom Pazaru Dizajn

Velibor Stanojević – Fakultet umetnosti u Nišu

Štampa PUNTA NIŠ

Plasman 018 512 300

[email protected]

www.epus.rs

Tiraž: 2000 primeraka

Objavljivanje ove knjige omogućilo je Ministarstvo omladine i sporta Republike Srbije.

Page 121: Moderno kraljevstvo bez kralja - evropskipokret.org

123

CIP – Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, Beograd

821.163.41 – 32

VUJIĆ, Mila Moderno kraljevstvo bez kralja / MilaVujić ; [ilustracije Elvis Nokić i IvanaKrpović]. – 1. izd. – Niš : Evropski pokret,2009 (Niš : Punta). – 124 str. : ilustr. ; 22cm

Tiraž 2.000. – Hronologija događaja: str.109-117. – Bibliografi ja: str. 119.

ISBN 978-86-87963-00-9

COBISS.SR-ID 168360204