MODERNE TEHNOLOGIJE U FUNKCIJI PAMETNIH GRADOVA

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET

Diplomski rad

MODERNE TEHNOLOGIJE

U FUNKCIJI PAMETNIH GRADOVA

– IZRADA KARTE BUKE –

Valentina Vuković, univ. bacc. ing. geod. et geoinf.

Zagreb, 2015.

I. Autor

Ime i prezime: Valentina Vuković

Datum i mjesto rođenja: 28. ožujka 1990., Brežice, Slovenija

II. Diplomski rad

Naslov: Moderne tehnologije u funkciji pametnih gradova – izrada karte buke

Mentori: prof. dr. sc. Stanislav Frangeš i doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

Voditelj: doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 27. siječnja 2015.

Datum obrane: 10. srpnja 2015.

Sastav povjerenstva pred kojim je obranjen rad:

1. doc. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

2. prof. dr. sc. Stanislav Frangeš

3. doc. dr. sc. Dražen Tutić

Zahvala

Zahvaljujem se mentoru, prof. dr. sc. Stanislavu Frangešu na primjedbama i savjetima oko

izrade diplomskog rada.

Posebno se zahvaljujem komentorici doc. dr. sc. Vesni Poslončec-Petrić na velikom angažmanu

tijekom izrade rada, uz čiju je pomoć ovaj rad bio predstavljen i izvan zidova Fakulteta.

Na kraju, najveće hvala mojoj obitelji na ljubavi i podršci tijekom studiranja.

V. Vuković: Moderne tehnologije u funkciji pametnih gradova 1

Moderne tehnologije u funkciji pametnih gradova – izrada karta buke

Sažetak: Zagađenje bukom velik je problem u mnogim gradovima. NoiseTube je

istraživački projekt započet 2008. godine u Sony Computer Science Laboratoriju u

Parizu gdje je razvijena istoimena aplikacija za mobilne telefone za mjerenje razine

buke u gradu. Projekt je baziran na ideji da se građani uključe u rješavanje

problema buke u svojem gradu korištenjem aplikacije. Zadatak rada bio je

mjerenjem prikupiti podatke o buki na određenom području u Zagrebu, te pomoću

njih izraditi tematsku kartu buke u QGIS programu. Karta buke izrađena pomoću

NoiseTube aplikacije uspoređena je sa strateškom kartom buke grada Zagreba.

Ključne riječi: zagađenje bukom, NoiseTube, karta buke, pametni gradovi, QGIS

Modern technologies in securing smart cities – noise mapping

Abstract: Noise pollution is a serious problem in many cities. NoiseTube is a

research project started in 2008 at the Sony Computer Science Laboratoy in Paris

where a mobile phone application was developed for monitoring noise pollution in

the city. Project is based on the idea of involving the general public in resolving the

noise problem in their city by using the application. The task of this study was to

collect data by measuring noise on a specific area in Zagreb and to use the data to

create a thematic noise map in QGIS software. Noise map created using the

NoiseTube application was compared to the strategic noise map of the city of

Zagreb.

Keywords: noise pollution, NoiseTube, noise map, smart cities, QGIS


Sadržaj

1. Uvod ....................................................................................................................................... 4

2. Buka i okoliš ............................................................................................................................ 5

2.1. Indikatori buke ................................................................................................................ 5

2.2. Akustika i akustička mjerenja .......................................................................................... 6

2.3. Zaštita od buke ................................................................................................................ 7

3. Postojeće karte buke ............................................................................................................ 11

3.1. Vrste karata buke .......................................................................................................... 11

3.1.1. Strateške karte buke .............................................................................................. 12

3.1.2. Akcijski planovi ....................................................................................................... 14

3.1.3. Konfliktne karte buke ............................................................................................. 15

3.2. Postojeće karte buke u Republici Hrvatskoj .................................................................. 15

3.2.1. Strateška karta buke grada Zagreba ...................................................................... 15

3.2.2. Strateška karta buke grada Rijeke .......................................................................... 16

3.2.3. Strateška karta buke grada Splita........................................................................... 17

4. i-Scope projekt ..................................................................................................................... 18

4.1. Općenito o projektu ...................................................................................................... 18

4.2. Usluge razvijene kroz projekt i-Scope ........................................................................... 18

4.2.1. Usluga osobnog usmjeravanja rute kretanja ......................................................... 19

4.2.2. Usluga procjene solarnog potencijala .................................................................... 19

4.2.3. Dinamička karta buke ............................................................................................. 20

4.2.4. NoiseTube aplikacija za mjerenje buke .................................................................. 23

5. Množinsko prikupljanje podataka ........................................................................................ 26

6. Izrada karte buke volonterskim prikupljanjem podataka .................................................... 28

6.1. Područje mjerenja i obuhvat karte ................................................................................ 31

6.2. Prikupljanje podataka .................................................................................................... 31

6.3. Obrada podataka ........................................................................................................... 33

6.3.1. QGIS ........................................................................................................................ 34

6.3.2. Unos podataka u QGIS ........................................................................................... 35

6.3.3. Klasifikacija podataka mjerenja .............................................................................. 37


7. Usporedba volonterski prikupljenih podataka s podacima strateške karte buke grada

Zagreba ..................................................................................................................................... 42

7.1. Lokacije mjerenja .......................................................................................................... 42

7.2. Podaci mjerenja ............................................................................................................. 43

7.3. Mjerenje NoiseTube aplikacijom za potrebe usporedbe s podacima strateške karte buke

grada Zagreba ....................................................................................................................... 44

7.4. Obrada mjerenja ........................................................................................................... 44

7.5. Analiza mjerenja ............................................................................................................ 45

7.6. Prednosti i nedostaci karte buke dobivene uz pomoć NoiseTube aplikacije ................ 46

8. Zaključak ............................................................................................................................... 48

9. Literatura .............................................................................................................................. 49

10. Prilozi .................................................................................................................................. 51

10.1. Sadržaj priloženog medija ........................................................................................... 51

10.2. Popis slika .................................................................................................................... 52

10.3. Popis tablica ................................................................................................................ 53

11. Životopis ............................................................................................................................. 54


„Doći će vrijeme kada će buka postati jedan od najvećih neprijatelja čovjeka te će se protiv nje

morati boriti kao što se borio protiv kuge i kolere.“ – Robert Koch, 1905.

1. Uvod

Prema podacima UN-a (URL 1), 50-ih godina prošlog stoljeća samo 29% svjetske populacije

stanovalo je u gradovima. Danas se taj postotak popeo na oko 50%, a predviđa se da će do

2050. godine čak 70% populacije stanovati u gradovima. Ako gledamo samo Europu, taj

postotak je veći i iznosi 80%. Prema nekim izvorima, grad je naselje s visokom gustoćom

populacije, u kojem većina stanovnika živi od industrije, trgovine i usluga. Postavlja se pitanje

rješavanja nekih infrastrukturnih problema kao što su energetika, energetska učinkovitost,

javna rasvjeta, gradska vodoopskrba i odvodnja, promet, te na kraju, ali ništa manje važno –

utjecaj na okoliš. No, kako jedan grad može utjecati na sve što se događa, planirati, promišljati

i na kraju djelovati? Odgovor na ta pitanja daje koncept pametnih gradova. Pametan grad je

mjesto gdje su tradicionalne mreže i usluge učinkovitije zahvaljujući upotrebi digitalnih i

telekomunikacijskih tehnologija, u cilju poboljšanja kvalitete života svojih građana te

ostvarivanja napretka poslovnog sektora (URL 2). Uz poboljšanje kvalitete života ljudi veže se

i briga o okolišu.

Jedan od projekata koji se bavi razvijanjem tehnologije za usluge pametnih gradova je i-Scope

projekt (Interoperable Smart City services through an Open Platform for urban Ecosystems –

Interoperabilne usluge pametnih gradova putem otvorene platforme za gradske ekosustave).

Cilj projekta je razviti platforme i aplikacije koje bi olakšale donošenje odluka vezanih za

urbano planiranje, upravljanje gradovima, zaštitu okoliša i potrošnju energije. Jedna od usluga

koja je razvijena u sklopu projekta odnosi se na razvoj sustava za praćenje razine buke u

gradovima, s obzirom da je buka jedan od najraširenijih okolišnih problema u Europi uz

ozbiljne posljedice na zdravlje ljudi. Praćenje buke odvija se pomoću aplikacije na mobilnom

telefonu te uključuje građane koji bi svojim mobilnim telefonima sakupljali podatke o buci u

gradu. Ti podaci omogućuju stvaranje karte buke koja bi dala realnu sliku o tom vrlo važnom

problemu u jednom gradu kao što je Zagreb.

Za prikupljanje tih podataka angažirani su i studenti Geodetskog fakulteta u sklopu kolegija

Tematska kartografija, uz pomoć kojih sam prikupila velik broj podataka koji mi je omogućio

izradu karte buke na području Zagreba.


2. Buka i okoliš

Buku definiramo kao svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji izaziva

neugodan osjećaj ili može nepovoljno utjecati na zdravlje. Osjetljivost na buku ovisi o

karakteristikama buke (jakost, ritam sadržaj), individualnim karakteristikama izložene osobe

(stanje organa sluha, životna dob, individualna osjetljivost na buku) te o duljini, vrsti i režimu

izloženosti (položaj osobe prema izvoru buke, prisutnost ili neprisutnost buke u vrijeme

odmora uzetog za radnog vremena te u slobodno vrijeme) (Resanović i dr., 2011).

Glavni izvori buke u vanjskom prostoru su promet, građevinski i javni radovi, industrija,

rekreacija, sport i zabava. U zatvorenom boravišnom prostoru izvori buke su servisni uređaji

vezani uz stambenu zgradu, kućanski strojevi i buka iz susjedstva (Resanović i dr., 2011).

Buka može biti trajna, isprekidana i impulsna. Trajna buka se javlja u predionicama i

električnim centralama. Karakteristika trajne buke je da su razina zvučnog tlaka i spektar

frekvencija, na jednom mjestu, konstantni tijekom vremena. Do isprekidane buke dolazi ako

se na jednom mjestu mijenjaju razine zvučnog tlaka i spektar frekvencija. To je najčešća vrsta

buke. Impulsna buka je zvučni događaj kratkog trajanja i relativno visokog zvučnog tlaka (URL

3).

2.1. Indikatori buke

U pokušaju procjenjivanja ljudske reakcije na zvuk, obično koristimo A-vrednovanje u skladu s

međunarodnim normama. Očitanja A-vrednovanja najbliže odgovaraju reakciji ljudskoga uha.

Jedinice A-vrednovane ljestvice decibela izražene su kraticom dB(A) (Stojnić, Klarić, 2009).

Indikator buke je fizikalna veličina koja opisuje buku okoliša. Četiri osnovna indikatora buke su

Lden, Ldan, Lvečer i Lnoć.

Lden je indikator ukupnog smetajućeg djelovanja za razdoblje dana, večeri i noći izražen u db(A).

Izvodi se iz Ldan, Lvečer, i Lnoć korištenjem sljedeće formule:

𝐿𝑑𝑒𝑛 = 10𝑙𝑜𝑔1

24(1210

𝐿𝑑𝑎𝑛10 + 410

𝐿𝑣𝑒č𝑒𝑟+510 + 810

𝐿𝑛𝑜ć+1010 )

Ldan je A-vrednovana ekvivalentna razina buke definirana u ISO 1996-2 utvrđivana svakog dana

tijekom jedne godine

Lvečer je A-vrednovana ekvivalentna razina buke definirana u ISO 1996-2 utvrđivana svake

večeri tijekom jedne godine

Lnoć je A-vrednovana ekvivalentna razina buke definirana u ISO 1996-2 utvrđivana svake noći

tijekom jedne godine.


Kod nekih metoda proračuna razine buke, najčešće se razmatraju dva razdoblja: dan i noć.

Europski parlament i Vijeće Europske zajednice preporučili su uvođenje trećeg razdoblja –

večeri, s obzirom da je to osjetljivo vrijeme za lokalno stanovništvo. Definicija razdoblja dana,

večeri i noći različita je za pojedine države članice Europske unije, pa je tako za Republiku

Hrvatsku dan definiran kao razdoblje od 6.00 do 20.00 sati, večer od 20.00 do 22.00 sata, a

noć od 22.00 do 6.00 sati. Zakonom o zaštiti od buke Hrvatska je jedna od država koje su uvele

razdoblje dan-večer-noć.

2.2. Akustika i akustička mjerenja

Akustika je područje fizike koje se bavi načinima dobivanja i zakonima širenja zvuka (URL 4).

Proučava nastajanje zvuka, širenje, refleksiju, lom, interferenciju i ogib (fizikalna akustika) te

prijam (osjet) zvuka u vezi s organima sluha i govora (fiziološka akustika) (URL 5).

Akustička mjerenja odnose se na mjerenja razine buke u okolišu, mjerenje zvučne izolacije

građevina, mjerenje zvučnog intenziteta, lokalizaciju izvora buke i prostorna akustička

mjerenja.

Instrument za mjerenje buke odnosno zvuka naziva se zvukomjer (slika 1). Konstruiran je tako

da prima zvuk približno na isti način kao ljudsko uho i da daje objektivna, reproducibilna

mjerenja razine zvučnog tlaka (URL 6).

Slika 1. Zvukomjer Brüel & Kjaer - tip 2250 (URL 7)

Veličine za opisivanje buke te način i uvjeti mjerenja i određivanja tih veličina definirani su

sljedećim normama (NN 145/04):

HRN ISO 1996 -1 -2 -3, Akustika – opis, mjerenje i utvrđivanje buke okoline,


HRN ISO 9612, Akustika – smjernice za mjerenje i utvrđivanje izloženosti buci u radnoj

okolini,

HRN EN 60804, zvukomjeri s integriranjem i usrednjavanjem.

Prije samog mjerenja buke važno je utvrditi:

razlog zbog kojega provodimo mjerenje buke (tehnički pregled, zapisnik inspekcije itd.)

i razdoblje mjerenja (dan, večer, noć),

ukoliko se mjerenje obavlja u zatvorenom prostoru, je li isti u stanju građevinske

dovršenosti sa što boljom zračnom i udarnom zvučnom izolacijom,

ukoliko neki izvor buke (npr. složeniji stroj) zahtijeva stručnog operatera, da ta osoba

bude nazočna mjerenjima. te

jesu li obaviješteni najbliži korisnici boravišnih/poslovnih prostora.

Nakon provedenog mjerenja, potrebno je izraditi ispitni izvještaj o provedenom mjerenju buke

s pratećim stručnim mišljenjem.

Mjerenja prostorno akustičkih parametara provode se normiranim postupcima prema:

HRN EN ISO 3382:2001 Akustika – Mjerenje vremena odjeka u prostorijama u odnosu

na ostale akustičke pokazatelje,

HRN EN ISO 18233:2006 Akustika – Primjena novih metoda u građevnoj i prostornoj

akustici,

HRN EN 60268-16 Oprema audiosustava – 16. dio: Objektivno vrednovanje

razumljivosti govora s pomoću indeksa razumljivosti govora.

2.3. Zaštita od buke

U svakodnevnom životu, na radnom mjestu, kod kuće ili u bilo kakvom otvorenom ili

zatvorenom prostoru, pojedinac je izložen djelovanju buke. Uz razvoj tehnologije, industrije,

ubrzani način života problem zagađenja buke postaje sve veći. Buka je svakodnevni čimbenik

okoliša koji na čovjeka djeluje stresogeno, a na koji on nema sposobnosti privikavanja. Ona

izaziva neugodan osjećaj te utječe nepovoljno na zdravlje ljudi (Resanović i dr., 2011).

Buka može utjecati na zdravlje direktno (nagluhost i gluhoća) ili indirektno te može izazvati

umor, smanjenje radne sposobnosti, ometanje sporazumijevanja, koncentracije, odmora i

sna. Reakcije na buku su individualne te ovise o razini i frekvenciji buke kao i o vremenu

izloženosti, pa tako posljedice izloženosti mogu biti blage i prolazne ali i trajne.

Prema izvještaju Europske okolišne agencije (EEA) (Nugent i dr., 2014), najdominantniji izvor

buke unutar i izvan urbanih područja kojem su ljudi izloženi je buka cestovnog prometa.

Procjenjuje se da je na području Europe preko 125 milijuna ljudi izloženo buci cestovnog

prometa većoj od 55 dB Lden, uključujući više od 37 milijuna ljudi izloženih razinama buke većim


od 65 dB Lden. Buka okoliša uzrokuje preuranjenu smrt preko 10 tisuća ljudi godišnje, a preko

900 tisuća ljudi godišnje u Europi zbog posljedica buke pati od hipertenzije.

Na slici 2. prikazan je broj ljudi izložen buci cestovnog, željezničkog, zračnog i industrijskog

prometa većoj od 55 decibela Lden na području zemalja članica EEA.

Slika 2. Broj ljudi izložen buci na području Europe (Nugent i dr., 2014)

Na slici 3. prikazani su efekti utjecaja buke.

Slika 3. Efekti utjecaja buke (Nugent i dr., 2014)

Buka se mjeri u decibelima, a u tablici 1 dani su neki primjeri razina jakosti pojedinog izvora

zvuka.


Tablica 1. Zvukovi iz okoliša i odgovarajuće razine zvuka (Resanović i dr., 2011)

Zvuk Razina jakosti zvuka [db]

Prag čujnosti 0 – 25

Šapat 20

Govor 40

TV 55

Stan u prometnoj ulici, buka u velikom uredu 60

Prometna ulica, buka u kafiću 70

Automobil, fen za sušenje kose 70

Metro, velika gužva 80

Kamion, vrlo prometna križanja 90

Vlak u prolazu 95

Električna pila, bušilica 100

Pneumatski čekić 105

Glasna glazba 110

Rock koncert blizu zvučnika, grom 120

Pjevač čija je glasnost dostigla maksimum 130

Prag bola 130-140

Polijetanje i slijetanje aviona 140

Space shuttle - platforma 180

Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) definirane su najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru. U tablici 2 dane su najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine buke LRAeq.

Ekvivalentna trajna razina buke Leq jest ona razina stalne buke koja bi na čovjeka jednako djelovala kao promatrana promjenjiva buka istog vremena trajanja.

Ocjenska razina služi za ocjenu udovoljavanja dopuštenim razinama buke. To je svaka predviđena ili izmjerena akustička razina kojoj je dodano prilagođenje. Označava se indeksom R.

Prilagođenje jest svaka veličina koja je dodana predviđenoj ili izmjerenoj akustičkoj razini zbog uzimanja u obzir nekih značajki buke:

sadržaja istaknutih tonova, impulsa, informacija (jasno prepoznatljiv govor, glazba ili

pjevanje), dubokih tonova (smatra se da duboki tonovi postoje kada vrednovana razina

C prekoračuje za više od 20 dB dopuštenu A-razinu buke),

vremenskog perioda pojave buke (dan, noć, doba dnevnog odmora, radno vrijeme),

vrste izvora buke (cestovni, zračni, tračnički promet, industrija).

U tablici 2 dane su najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine buke LRAeq.


Tablica 2. Najviše dopuštene ocjenske razine buke (NN 145/04)

Zona

buke Namjena prostora

Najviše dopuštene ocjenske razine buke

imisije LRAeq u dB(A) za

dan (Ldan) noć (Lvečer)

1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i

liječenju 50 40

2. Zona namijenjena samo stanovanju i

boravku 55 40

3. Zona mješovite, pretežito stambene

namjene 55 45

4. Zona mješovite, pretežito poslovne

namjene sa stanovanjem 65 50

5.

Zona gospodarske namjene

(proizvodnja, industrija, skladišta,

servisi)

Na granici građevne čestice unutar zone

buka ne smije prelaziti 80 dB(A).

Na granici te zone buka ne smije prelaziti

dopuštene razine zone s kojom graniči.

Vrijednosti navedene u tablici 2 odnose se na ukupnu razinu buke imisije od svih postojećih i

planiranih izvora buke zajedno. Zone se određuju se na temelju dokumenata prostornog

uređenja (NN 20/03).

Osim Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04) u Republici Hrvatskoj postoji nekoliko dokumenata koji se odnose na zaštitu od buke.

Zakonom o zaštiti od buke određuju se mjere zaštite od buke na kopnu, vodi i u zraku te nadzor

nad provedbom tih mjera radi sprječavanja ili smanjivanja buke i otklanjanja opasnosti za

zdravlje ljudi (NN 20/03). Prema članku 4. tog Zakona, mjerama zaštite od buke mora se

spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine.

Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:

1. odabir i uporaba malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,

2. promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i

područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata),

3. izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i

boravišni prostori,

4. primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima

emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,

5. akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,

6. povremeno ograničenje emisije zvuka (NN 20/03).

U skladu sa spomenutim Zakonom, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine dužni su izraditi

kartu buke i akcijske planove.


3. Postojeće karte buke

Dokument koji se odnosi na izrade karata buke u Republici Hrvatskoj je Pravilnik o načinu

izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora

buke (NN 75/09).

Prema spomenutom Pravilniku, računalne metode proračuna i ocjene buke okoliša jesu

metode iz smjernica Europske unije o računskim metodama za izračun buke industrijskih

područja, glavnih cesta, glavnih željezničkih pruga i glavnih zračnih luka. Isto tako, Pravilnikom

je uređena izrada i sadržaj strateških karata buke, akcijskih planova te konfliktnih karata buke.

3.1. Vrste karata buke

Sustav upravljanja bukom okoliša uspostavlja se uz pomoć strateških karata buke, akcijskih

planova te konfliktnih karata buke.

Na slici 4 prikazani su primjeri različitih karata buke.

Slika 4. Primjeri različitih karata buke: (gornji red, s lijeva na desno) karta buke cestovnog prometa,

karta buke željezničkog prometa, karta buke industrijskih postrojenja; (donji red, s lijeva na desno)

legenda razina buke za obične karte buke, karta ukupnih razina buke, konfliktna karta buke, legenda

razina buke za konfliktne karte buke (Bublić, 2013)


3.1.1. Strateške karte buke

Strateške karte buke su karte buke koje obuhvaćaju samo jedan određeni izvor buke, tj.

cestovni, željeznički, zračni promet i industriju, uključujući i pomorski i riječni promet zajedno

s pripadajućom infrastrukturom te objekte za šport i rekreaciju itd. Strateška karta buke

izrađuje se za vremenska razdoblja ‘dan’, ‘noć’ i ‘dan-večer-noć’ (NN 75/09).

Strateške karte buke odražavaju stanje razina buke u kalendarskoj godini koja prethodi godini

izrade strateške karte buke i usklađuju se trajno s izmjenama u prostoru, a obvezno se

obnavljaju svakih pet godina. Strateška karta buke izrađuje se pomoću računalnog programa

koji mora omogućavati proračun razina buke pomoću normi i mora biti izrađen u skladu sa

zahtjevima norme Nordtest »Okvir za provjeru programskih paketa za proračun buke okoliša«

(NN 75/09).

Prvi korak u izradi strateške karte buke je izrada računalnog akustičkog modela promatranog

područja, prilikom kojeg se na temelju ulaznih podataka stvara trodimenzionalni digitalni

model područja izrade karte buke (slika 5).

Trodimenzionalni digitalan model područja izrade karte buke koji mora sadržavati:

relativan međuodnos visinskih točaka s najvećom mogućom dostupnom točnošću, ali

ne lošijom od 1,5 metara,

prijelomnice, linije oblika i visinske točke,

sve građevine i vrste pokrova terena.

Slika 5. Gotov akustički model (Bublić, 2013)


Strateška karta buke upotrebljava se prvenstveno kao:

izvor podataka koje treba slati nadležnome tijelu (Ministarstvo zdravstva i socijalne

skrbi koje dostavlja Europskoj komisiji podatke korištene za izradu strateških karata

buke),

izvor podataka za informiranje javnosti,

osnova za akcijske planove.

Strateška karta buke sadrži najmanje:

postojeće, prethodno ili predviđeno stanje buke izraženo indikatorom buke,

prekoračenje dopuštenih razina buke,

procijenjeni broj stanova, škola, bolnica i zgrada sličnih namjena u nekom području koji

su izloženi određenim vrijednostima indikatora buke,

procijenjeni broj ljudi na nekom području izloženom buci.

Strateške karte buke prikazuju se javnosti u grafičkom obliku ili kao brojčani podaci u

tablicama.

Za potrebe izrade strateške karte buke cestovnog prometa obuhvaćaju se autoceste, državne

ceste, županijske ceste, glavne gradske prometnice i lokalne ceste. Za potrebe izrade strateške

karte buke željezničkoga prometa upotrebljavaju se službeni podaci Hrvatskih željeznica.

Strateška karta buka naseljenih područja mora obuhvatiti buku koju emitira:

cestovni promet,

pružni promet,

zračni promet,

industrijska područja, uključujući pomorski i riječni promet te luke.

Na slici 6. prikazan je proces izrade strateške karte buke.


Slika 6. Ilustrativni prikaz procesa izrade strateške karte buke (Bublić, 2013)

Strateška karta buke naseljenih područja sadrži najmanje karte buke postrojenja i zahvata za

koje se prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša pribavlja rješenje o objedinjenim

uvjetima zaštite okoliša, odnosno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.

3.1.2. Akcijski planovi

Akcijski plan izrađuje se na temelju izrađene strateške karte buke.

Kao osnova za izradu akcijskih planova zaštite od buke koristi se:

plan mjera za zaštite od buke za snižavanje razina buke okoliša (planiranje prometa,

planiranje namjene prostora, tehničke mjere na izvorima buke, izbor izvora buke s

nižim emisijskim vrijednostima, mjere za smanjenje na putu širenja buke, regulativne

i/ili gospodarstvene mjere i sl.),

strategija provođenja mjera zaštite od buke za snižavanje razina buke okoliša,

procjena troškova za smanjenje buke promatranoga područja,

procjena učinaka za smanjenje buke promatranoga područja,

popis obveznika podmirenja troškova mjera zaštite od buke za snižavanje razina buke

okoliša,

vremenski plan izvršenja pojedinih aktivnosti tijekom provedbe mjera zaštite od buke.


3.1.3. Konfliktne karte buke

Konfliktna karta buke jest razlikovna karta buke koja se izrađuje na temelju izrađene strateške

karte buke, a iz koje je vidljiva razlika između postojećeg i/ili predviđenog stanja imisije buke i

dopuštenih razina buke. Konfliktna karta buke izrađuje se računalnim metodama, pri čemu se

od razina postojećega i/ili predviđenoga stanja imisije buke oduzimaju dopuštene razine buke.

Razlike vrijednosti razina buke prikazuju se u obliku krivulja istih razina buke i/ili razreda buke

u koracima s međusobnim razmakom 3 dB.

U cilju razvoja akcijskih planova javnost mora imati mogućnost uvida i komentiranja

konfliktnih karata buke.

3.2. Postojeće karte buke u Republici Hrvatskoj

Preuzimanjem europskih zakonskih norma preuzeta je i obveza izrade karata buke za sve veće

gradove, važnije prometnice i industrijska postrojenja koja proizvode veliku buku.

3.2.1. Strateška karta buke grada Zagreba

U ožujku 2014. godine završena je prva strateška karta buke grada Zagreba (slika 7). Izradom

te karte grad Zagreb ispunjava obaveze propisane Zakonom o zaštiti od buke i europskom

Direktivom o buci okoliša (2002/49/EK) te je postavljen temelj za uspostavu sustava

upravljanja bukom. Karta je izrađena za cestovni, tramvajski i željeznički promet te industrijske

pogone. Strateška karta buke dostupna je na internetskim stranicama zagrebačkog

geoportala.

Slika 7. Strateška karta buke cestovnog prometa grada Zagreba (URL 8)


Rezultati su pokazali da je najveći izvor buke u gradu Zagrebu upravo cestovni promet.

Krajem 2014. godine objavljen je i natječaj za izradu konfliktne karte buke grada Zagreba, koja

se izrađuje na temelju strateške karte buke.

3.2.2. Strateška karta buke grada Rijeke

Godine 2009. za grad Rijeku izrađena je strateška karte buke cestovnog prometa koja

obuhvaća cjelokupno područje izrade Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke (slika 8).

Slika 8. Strateška karta buke cestovnog prometa grada Rijeke (URL 9)

Metodologija izrade strateške karte buke cestovnog prometa u potpunosti je u skladu s

odredbama Smjernice 2002/49/EC – “Relating to the assessment and management of

environmental noise“, kao i preporuke Europske Komisije 2003/613/EC od 6. kolovoza 2003.

– “Guidelines on the revised interim computation methods for industrial noise, aircraft noise,

road traffic noise and railway noise, and related emission data“.

Završni elaborati sadržavaju grafičke prikaze indikatora buke Ldan, Lnoć i Lden , kao i potpunu

analizu izloženosti stanovništva (korištena je tzv. LKZ metoda proširena s njemačkim

nacionalnim standardom VBEB) u skladu s odredbama Smjernice 2002/49, koja uzima u obzir:

razine buke proračunate postupkom izrade karte buke cestovnog prometa,

vrijeme izloženosti buci (dan/večer/noć odnosno 24 h),

namjenu prostora iz prostorno planske dokumentacije,

zakonski dopuštene razine buke na vanjskom prostoru,

ukupan broj stanovnika.


3.2.3. Strateška karta buke grada Splita

Strateška karta buke grada Splita izrađena je 2009. godine. Izrada karte obuhvatila je buku

cestovnog prometa, pružnog prometa te industrijskih pogona i postrojenja (slika 9).

Karta je namijenjena stanovnicima Splita, koji su svakodnevno izloženi određenim razinama

buke, a dobiveni rezultati predstavljaju polaznu točku u upravljanju bukom okoliša.

Temeljem izrađene strateške karte buke, Upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu

okoliša, Služba za mjesnu samoupravu, zajedničke službe i upravu kroz „instrumente“

konfliktne karte buke i akcijskih planova moraju utjecati na određena područja koja su

pogođena prekomjernim razinama buke prouzročenim određenim izvorom buke.

Strateška karta buke Splita izrađena je sukladno zakonskim propisima Republike Hrvatske,

zahtjevima Smjernice EU 2002/49 i najbolje stručne prakse izrade strateških karata buke.

Slika 9. Strateška karta buke cestovnog prometa grada Splita (URL 10)

Područje izrade strateške karte buke obuhvaća urbano područje Splita, tj. uže gradsko i

prigradsko područje (obuhvat GUP-a). Metodologija izrade karte buke kao i kod strateške

karte buke grada Rijeke slijedi iz Smjernice 2002/49 Europskog parlamenta i Vijeća u svezi

ocjenjivanja i upravljanja bukom, te preporuke Europske komisije 2003/613/EC od 6. kolovoza

2003. (Radojković, 2009).


4. i-Scope projekt

4.1. Općenito o projektu

Projekt „i-SCOPE“ (interoperable Smart City services through an Open Platform for urban

Ecosystem - Interoperabilne usluge pametnih gradova putem otvorene platforme za gradske

ekosustave, u daljnjem tekstu i-Scope) započeo je s provedbom 15. siječnja 2012., a službeno

je pokrenut tijekom početnog sastanka partnera u Bruxellesu (23.-25. siječnja 2012).

Projekt se provodi u sklopu programa Europske komisije ICT-PSP (The Information and

Communication Technologies Policy Support Programme).

Cilj projekta je razviti i testirati tehnologiju za usluge pametnih gradova uz pomoć posebno

izrađene web platforme temeljene na otvorenom 3D Urbanom Informacijskom Modelu (UIM).

3D UIM stvara se uz pomoć geoprostornih informacija, te se može koristiti za stvaranje

„Pametnih internetskih usluga“ temeljenih na geometrijskim, semantičkim, morfološkim i

strukturnim podacima na gradskoj razini.

Gradovi mogu koristiti UIM i za:

poboljšanje donošenja odluka vezanih uz urbanizam, upravljanje gradom, zaštitu

okoliša i energetsku potrošnju na temelju uzorka i morfologije,

promicanje uključivanja među različitim skupinama korisnika (npr. starijim ili

građanima različitih sposobnosti) putem usluga koje uzimaju u obzir prepreke u gradu,

uključivanje građana kako bi prikupili georeferentne informacije koje su vezane za

određeni tip usluge.

U projekt je uključeno 9 gradova: Zagreb, Zadar, Beč, Lacij, Inđija, Trident, Malta, Newcastle i

Baia Mare. Ukupna vrijednost projekta iznosi 4.040.000,00 eura, a predviđeno trajanje

projekta je 36 mjeseci, te bi trebao biti završen 15. srpnja 2015.

4.2. Usluge razvijene kroz projekt i-Scope

Projektom su razvijena tri tipa usluga:

poboljšanje mobilnosti starijih građa i građana smanjene sposobnosti kretanja kroz

uslugu osobnog usmjeravanja rute kretanja,

optimizacija energetske potrošnje kroz uslugu točne procjene solarnog potencijala i

gubitka energije u zgradama,

praćenje buke kartiranjem u stvarnom vremenu pomoću aplikacije na mobilnom

telefonu.


4.2.1. Usluga osobnog usmjeravanja rute kretanja

Ova usluga namijenjena je starijim građanima i građanima smanjene sposobnosti kretanja.

Usluga omogućava usmjeravanje odnosno kreiranje rute kretanja, pri čemu se u obzir uzimaju

detaljni podaci i osobine gradskog prostora uključujući prepreke pri kretanju.

Na temelju prikupljenih podataka oblikuje se tekst koji opisuje određeno područje ili rutu,

pogodno za prijenosne čitače ili mobilne telefone prilagođeno osobama s poteškoćama u vidu

(slika 10).

Slika 10. Platforma s dostupnim informacijama i rutama kretanja za starije građane (URL 11)

Neke od pogodnosti koje omogućuje ta aplikacija su automatski opisi karata riječima (za

slabovidne korisnike ili za slučajeve kada vizualna informacija nije dostupna), karte s većim

slovima i sa zvučnim opisima, navigacija dostupna u formatu koji podržavaju Braille zasloni,

informacije o okruženju (imena ulica, duljina, tip, raskrižja), znamenitosti (točke interesa,

orijentacijske točke), površine kao što su parkovi, trgovi itd., vizualne karte čija je grafika

prilagođena za pojedinog korisnika te njegove sposobnosti i potrebe.

Usluga je trenutno dostupna samo za grad Zadar.

4.2.2. Usluga procjene solarnog potencijala

Ova usluga je namijenjena optimizaciji energetske potrošnje kroz uslugu točne procjene

solarnog potencijala i gubitka energije u zgradama. Aplikacija omogućuje izračun solarnog

potencijala s vrlo visokom preciznošću, na temelju točnih 3D modela urbanog krajolika.

Procjenjuje se energetska učinkovitost na urbanoj razini kroz generiranje karata energetske

emisije temeljem snimanja iz zraka termalnom kamerom. Dobiveni solarni atlas omogućava

vlasnicima građevina planiranje ugradnje sustava obnovljivih izvora energije kao što su


fotonaponske ćelije i solarni kolektori, na temelju solarnog potencijala za svaku pojedinu

zgradu.

Slika 11. Platforma s dostupnim informacijama o solarnom potencijalu za pojedinu zgradu (URL 11)

Ta usluga dostupna je u Hrvatskoj za gradove Zagreb i Zadar.

4.2.3. Dinamička karta buke

Dinamička karta buke nastaje kartiranjem zabilježenih razina buke u stvarnom vremenu pri

čemu su uključeni građani koji preuzimaju ulogu senzora mjereći razinu buke aplikacijom na

svom mobilnom telefonu. Aplikacija za mjerenje razine buke pod nazivom NoiseTube vrlo je

jednostavna za korištenje i mjeri razinu buke u decibelima. Prilikom mjerenja, moguće je

dodati razne tekstualne oznake kako bismo dobili smislene informacije koje poboljšavaju

interpretaciju mjerenja i informiraju NoiseTube zajednicu. Npr. moguće je naznačiti izvor buke:

promet, avion, prolazak vlaka ili bilo koju drugu subjektivnu i proizvoljnu informaciju.

Po završetku mjerenja, podaci se automatski šalju na web stranicu aplikacije te su dostupni za

pohranjivanje u .kml formatu. Te podatke možemo učitati u razne programe koji podržavaju

takav format, kao što je Google Earth ili neki GIS programi (slika 12).

Podaci koje su prikupili građani obrađuju se te služe za kreiranje karte buke dostupne na i-

Scope web platformi. Prikupljeni podaci odnose se na ukupnu razinu buke prisutnu u trenutku

prikupljanja. Na taj način moguće je dobiti vrlo detaljan prikaz razine buke u gradu, a količina

podataka koju na jednostavan način mogu prikupiti građani daje vrlo vjeran prikaz stanja i

zagađenja u jednom velikom, prometnom i urbanom gradu.


Slika 12. Mjerenja učitana u Google Earth (URL 12)

Jedna od usluga dostupnih na i-Scope platformi je Averaged maps, odnosno rješenje dobiveno

uzevši u obzir srednje vrijednosti mjerenja koja su prikupili građani na određenom području.

Područja su podijeljena u manje dijelove, veličine približno 45 x 45 metara, i svako područje je

predstavljeno bojom ovisno o izračunatoj srednjoj vrijednosti. Zelene i žute nijanse boja

predstavljaju područja s nižom razinom buke, dok crvena, ljubičasta i plavo obojana područja

predstavljaju više razine buke. Na slici 13 dan je prikaz karte zajedno s 3D modelom radi bolje

vizualizacije. Kartu je moguće zumirati, okretati i naginjati.

Slika 13. Dinamička karta buke na web platformi s 3D modelom (URL 11)


Kartu je moguće promatrati i bez 3D modela, na ortofoto snimci preko koje su prikazana

obojana područja izračuna srednjih vrijednosti, s određenim stupnjem prozirnosti (slika 14).

Slika 14. Dinamička karta buke na web platformi, preklopljena s DOF-om (URL 11)

Osim Averaged maps dostupna je i karta s točnim vrijednostima pojedinog mjerenja, Punctual

values. Taj način prikaza omogućuje odabir područja od interesa i pruža podatke o izmjerenim

decibelima, vrijeme mjerenja i oznake za svako pojedino mjerenje.

Pomoću opcije Draw an Area na ortofoto snimci kursorom miša odabere se proizvoljno

četverokutno područje za koje ćemo dobiti prikaz i podatke mjerenja.

Nakon odabiranja željenog područja, klikom na Display, mjerenja će biti prikazana u obliku

kocki (slika 15). Boja i dimenzija kocki ovisi o prikupljenoj vrijednosti mjerenja. Dodatne

informacije se dobiju stavimo li kursor miša na kocku.

Slika 15. Karta s prikazom mjerenja u obliku kocki (URL 11)


4.2.4. NoiseTube aplikacija za mjerenje buke

Aplikacija korištena za prikupljanje podataka za potrebe izrade dinamičke karte iz prethodnog

poglavlja naziva se NoiseTube. Ta će aplikacija također biti korištena u praktičnom djelu izrade

diplomskog rada.

NoiseTube je nov projekt i pristup mjerenju buke, koji uključuje građane koji dobrovoljno

prikupljaju podatke o buci u njihovom gradu. Inspiracija za projekt došla je od sličnih tzv.

participatory sensing projekata, što bi u prijevodu označavalo koncept gdje zajednica (ili neka

grupa ljudi) doprinosi informacijama prikupljenim pomoću nekog senzora u svrhu ostvarenja

određenog cilja. U današnje vrijeme pojam se veže uz mobilne telefone koji su opremljeni GPS-

om, internetom, brojnim aplikacijama, pristupačne su cijene i vrlo dostupni.

S obzirom na sveprisutan problem zagađenja bukom u gradovima i manjkavosti postojećih

sustava upravljanja bukom, pristup u kojem se polazi od pojedinca koji živi u gradu i izložen je

svakodnevnoj buci, od prometne do one na radnom mjestu, zasigurno može jako utjecati na

razvijanje svijesti o tom problemu. Uključivanjem pojedinaca u čitav proces mjerenja

zvukovnog zagađenja, mijenja se i način razmišljanja, podiže se svijest i obzirnost. A to je prvi

korak u rješavanju tog problema.

4.2.4.1. Dizajn aplikacije

Aplikaciju je potrebno instalirati na mobilni telefon kako

bismo ga pretvorili u senzor za mjerenje. Aplikaciju je moguće

koristi na mobitelima koju su opremljeni GPS-om te ona

prikuplja lokalne informacije različitih senzora (razinu buke,

GPS koordinate, vrijeme, korisničke oznake) i šalje ih na

NoiseTube server. Server preuzima i obrađuje podatke koje

su poslali korisnici.

Aplikacija uključuje tri komponente:

vizualizaciju razine izmjerene buke u obliku grafa, te

korištenje boja ovisno o visini buke,

dodavanje oznaka od strane korisnika,

prikaz rute kretanja na karti koristeći GPS.

Sučelje aplikacije na zaslonu mobilnog telefona prikazan je

na slici 16.

Slika 16. Sučelje NoiseTube

aplikacije


4.2.4.2. Algoritam za mjerenje buke i implementacija

Aplikacija koristi algoritam za obrađivanje signala u realnom vremenu, koji mjeri razinu

glasnoće mikrofona koji snima zvuk okoliša unutar 1 sekunde u izabranom intervalu.

Primijenjena je A-vrednovana ljestvica decibela za snimanje zvuka i ekvivalentna razina zvuka

(Leq), mjerena u dB(A) je izračunata.

Trenutno dostupna verzija aplikacije napisana je u Java programskom jeziku. Program je

testiran na Nokia N95 8GB mobilnom telefonu. Premda nisu modeli svih proizvođača mobitela

testirani, većina ih može koristiti aplikaciju dok god uređaj podržava Java J2ME platformu, s

multimedijskim i lokalizacijskim ekstenzijama. GPS prijemnik (ugrađen ili eksterni koji se može

povezati putem Bluetootha) potreban je za lokalizaciju mjerenja.

4.2.4.3. Kalibracija mobilnog telefona

Bez pravilne kalibracije, senzor može proizvesti podatke koji su netočni. U tu svrhu je

provedeno testiranje kako bi se izmjerila preciznost mjerenja zvuka izračunata pomoću

mobilnog telefona u usporedbi sa zvukomjerom. Testiranje je provedeno na način da je

reproduciran ružičasti šum na različitim razinama decibela (svakih 5 dB, od 30 do 105 dB) koji

je izmjeren s Nokia N95 mobilnim telefonom. Tako dobivena plava krivulja prikazuje mjerenje

dobiveno mikrofonom mobitela u usporedbi sa zvukomjerom. Crvena linija je rezultat

primijenjivanja funkcije korekcije u naknadnoj obradi (slika 17).

Slika 17. Testiranje mobilnog telefona Nokia N95 (URL 12)


4.2.4.4. Tehnički zahtjevi

Aplikacija je dostupna za mobilne telefone koji koriste Android i iOS operativne sustave.

Distribucija aplikacije i sve nadogradnje za Android operativni sustav odvijaju se putem

PlayStore-a. Za iOS distribucija i nadogradnja je dostupna putem AppStore-a.

Da bi aplikacija na mobilnom telefonu ispravno radila potrebno je podesiti postavke dozvole

korištenja mikrofona, interneta, GPS-a i slično.

Za postizanje dovoljne razine točnosti, algoritam za mjerenje zvuka u mobilnoj aplikaciji mora

biti kalibriran, idealno bi bilo za svaki model posebno. Trenutno je kalibriran za ove modele:

iOS: iPhone modeli: 3GS, 4, 4S, 5

Android: HTC: Hero, Desire HD, Desire S, One X

Dell: Streak 5 Mini

Samsung: Galaxy S2

U procesu kalibracije su i HTC Desire C, Samsung Galaxy S3, Sony Xperia T i drugi.

Telefon detektira te modele i automatski primjenjuje točne postavke. No to ne znači da nije

moguće koristiti NoiseTube aplikaciju na drugim mobitelima, već nema garancije da će

vrijednosti Leq biti dovoljno točne za usporedbu s drugim podacima. Varijacije u razini zvuka

će biti vidljive i bez kalibracije.


5. Množinsko prikupljanje podataka

Množinsko prikupljanje podataka, ili u izvornom obliku crowdsourcing je po definiciji proces

koji izdvaja (engl. outsourcing) zadatke koji su tradicionalno obavljali zaposlenici te ga

prebacuje na nedefiniranu gomilu ljudi u obliku otvorenog poziva (Howe, 2006). Drugim

riječima, umjesto korištenja vlastitih resursa, kompanije problem objavljuju online kako bi im

internetski korisnici pomogli u njegovom rješavanju (Roth, 2013).

Pojam su uobličili novinar Jeff Howe i urednik časopisa Wired Mark Robinson 2006. godine u

članku o tom fenomenu, nakon čega je postao globalno upotrebljavan. Iako se taj pojam danas

najčešće veže uz korištenje Interneta, on i nije tako nova metoda. Tako Wikipedia u svom

članku o crowdsourcingu navodi primjer Oksfordskog rječnika iz 1884. godine, za čiju su

pripremu pozvani volonteri da doprinesu indeksiranju svih riječi u engleskom jeziku te da daju

primjere njihova korištenja sa citatima. I sama Wikipedia funkcionira na sličan način, samo uz

upotrebu Interneta; korisnici koji imaju određeno znanje vezano uz neko područje slobodni su

pridonijeti kreiranju globalne internetske enciklopedije. Pojedinci za to nisu plaćeni, već je sav

rad i trud isključivo volonterskog karaktera. Projekt OpenStreetMap, koji je bio inspiriran

Wikipediom, omogućuje korisnicima da pridonesu kreiranju i uređivanju karte svijeta.

Potrebno se registrirati, te podatke prikupljene putem GPS uređaja, zračnim fotografiranjem

ili iz drugih slobodnih izvora podijeliti sa zajednicom. Na taj način OpenStreetMap prikuplja,

ažurira i pruža slobodne geografske podatke kao što su karte gradova, bilo kome na korištenje

i uređivanje (URL 13).

Pojava i raširenost mobilne telefonije odvela je crowdsourcing na novu razinu. Danas većina

ljudi u našem okruženju posjeduje mobilni telefon, najčešće smartphone (hrv. pametni

telefon). Smartphone uređaji su danas dostupni po vrlo pristupačnim cijenama te dolaze s

mnoštvom ugrađenih senzora kao što su kamera, GPS prijemnik, mikrofon, senzor za

prepoznavanje blizine objekta, kompas, akcelerometar, žiroskop itd. Senzori omogućuju

dobivanje raznih informacija brzo i jednostavno, a razvojem tehnologije te će informacije

postajati samo preciznije i raznovrsnije. Glavna motivacija za uključivanje korisnika s takvim

uređajima je mogućnost prikupljanja velikog broj informacija za koje je potrebno koristiti neki

senzor na vrlo efikasan način.

No, osnovni problem koji treba riješiti kod potrebe za uključivanjem gomile ljudi za ostvarenje

nekog cilja je motivacija korisnika za sudjelovanje u takvim aktivnostima. Određeni projekti

žive isključivo kroz aktivnosti njihovih korisnika (ebay, YouTube).

Korisnici mogu biti motivirani na različite načine: novčanim sredstvima, osobnom koristi,

moralnim porivima za doprinos zajednici ili neke druge subjektivne motivacije. Dosadašnji vrlo

uspješni spomenuti kolaborativni projekti pokazali su da je itekako moguće pridobiti korisnike

za sudjelovanje bez ostvarivanja financijske koristi.


NoiseTube projekt oslanja se na motiviranje korisnika nudeći za korištenje besplatnu

smartphone aplikaciju (koja može biti korištena za osobne svrhe bez dijeljenja podataka sa

zajednicom) koja mjeri buku, a svaki korisnik koji živi u gradu susreće se s bukom na dnevnoj

bazi. Na taj način povećava se svijest o tom problemu, a građani zajedno mogu sudjelovati u

njegovom rješavanju.


6. Izrada karte buke volonterskim prikupljanjem podataka

Prilikom razmatranja veličine područja obuhvata karte, teško je bilo unaprijed predvidjeti

koliko će vremena oduzeti prikupljanje podataka, s obzirom da je područje potrebno detaljno

obići više puta.

Kao zadatak unutar kolegija Tematska kartografija, studentima je zadano određeno područje

na kojem je trebalo prikupiti podatke uz pomoć NoiseTube aplikacije na mobilnom telefonu.

Prikupljeni podaci u .kml formatu učitani u Google Earth prikazani su na slici 18.

Slika 18. Prikupljeni podaci mjerenja u Google Earth-u (Vuković i dr., 2015a)

Ukupno 13 studenata prikupilo je 36 993 mjerenja na području veličine 1400 x 2800 metara.

Podaci su učitani i obrađeni u QGIS sotftveru. Podijeljeni su u kvadratna područja veličine 175

x 175 metara (slika 19), definirane su klase i pripadajuće boje, te su radi lakšeg snalaženja

dodane glavne prometnice. Karta je izrađena pomoću QGIS softvera, a detaljan postupak je

objašnjen u narednim poglavljima.

Izrađena karta buke prikazana je na slici 20.


Slika 19. Kvadratna područja sa izračunatim srednjim vrijednostima mjerenja

Za izradu karte buke u okviru diplomskog rada veličina kvadratnih područja smanjena je na 50

x 50 metara kako bi se dobio detaljniji prikaz. Odabrano područje smanjeno je na 1000 x 700

metara s obzirom da je mjerenjem potrebno prikupiti velik broj podataka za izradu karte.

i-Scope projekt i NoiseTube aplikacija predstavljena je na 13. festivalu znanosti u Zagrebu pod

naslovom Dinamička karta buke grada Zagreba izrađena u okviru i-Scope projekta.

NoiseTube aplikacija i karta buke dobivena uz pomoć te aplikacije predstavljena je na 11.

savjetovanju Kartografija i geoinformacije održanom od 8. do 10. svibnja 2015. godine u

Buzetu pod naslovom Volontersko prikupljanje podataka u svrhu praćenja buke u realnom

vremenu.


Slika 20. Karta buke grada Zagreba (Vuković i dr., 2015)


6.1. Područje mjerenja i obuhvat karte

Prije početka mjerenja bilo je potrebno definirati područje koje će biti obuhvaćeno kartom.

Proizvoljno odabrano područje je u centru Zagreba. Odabrano je iz razloga što obuhvaća

područje na kojem se nalazi Geodetski fakultet. Sadrži neke glavne prometne ulice kao što je

Savska ulica koja ima mnogo cestovnog i tramvajskog prometa, osim toga, odabranim

područjem prolazi i vlak pa će biti zanimljivo vidjeti koliku razinu buke proizvodi navedeni

promet. Na odabranom području nalazi se i Botanički vrt, koji je okružen sa sjeverne strane

ulicom Trg Marka Marulića kojim prolaze tramvaji i automobili, zatim vrlo prometna

Miramarska cesta s istočne strane, kao i željeznička pruga s južne strane. Karta će dati prikaz

kolika količina buke dopire do unutrašnjosti vrta.

Kartom su obuhvaćena i druga područja kao što su zatvorena parkirališta, igralište kod

fakulteta, park kod Akademije dramske umjetnosti, vanjski prostor oko Hrvatskog Narodnog

Kazališta i muzeja Mimara itd.

Na slici 21 prikazano je odabrano područje veličine 1000 x 700 metara na kojem je provedeno

mjerenje.

Slika 21. Područje obuhvaćeno mjerenjima

6.2. Prikupljanje podataka

Karta buke za odabrano područje izrađena je na sličan način kao što je to na i-Scope web

platformi. To znači da su polja podijeljena u manja kvadratna područja veličine 50 x 50 metara

(slika 22).


Slika 22. Područje karte podijeljeno na kvadrate

Za prikupljanje podataka korišten je mobilni telefon iPhone 4 na kojem je instalirana

NoiseTube aplikacija za mjerenje razine buke. Mobilni telefon je kalibriran za NoiseTube

aplikaciju te je korišten za mjerenje.

Prilikom prikupljanja podataka bilo je važno izvoditi mjerenja tako da unutar svakog pojedinog

kvadrata postoji dovoljan broj podataka, gdje god je to moguće. Interval registracije podataka

je 2 sekunde. Određeno je da je potrebno područje svakog kvadrata obići barem dva puta, no

velik dio kvadrata je imao i puno veći broj obilazaka. Područja uz ceste je bilo potrebno obići

što veći broj puta s obzirom da su varijacije u razini buke veće nego na drugim područjima,

stoga je uz prometnice prikupljen najveći broj podataka.

Za prikupljanje podataka angažirani su studenti Geodetskog fakulteta koji su upisali kolegij

Tematska kartografija. Njihov zadatak je bio obići dio područja karte nekoliko puta, s time da

na zadanom području prođu svaku ulicu. Ostale 'međuprostore' kao što su igrališta, parkovi,

parkirališta i slično sam obišla u desetak navrata. Većina kvadrata je bila dostupna za mjerenja,

međutim, neka zatvorena dvorišta i ograđeni prostori nisu stoga tamo nije bilo moguće

prikupiti podatke.

Za područje karte prikupljeno je ukupno 24 550 mjerenja plus dodatnih 6 tisuća mjerenja na

lokacijama na kojima je Brodarski institut proveo mjerenja za potrebe izrade strateške karte

buke.


6.3. Obrada podataka

Podaci prikupljeni NoiseTube aplikacijom su u .kml formatu. Prikupljene podatke potrebno je

preuzeti s web stranice noisetube.net. Nakon što se logiramo, na stranici su predočena sva

naša mjerenja s nekim osnovnim podacima (slika 23). Klikom miša na Map preuzimamo

podatke u .kml formatu.

Slika 23. Prikupljeni podaci na noisetube.net web stranici

Za obradu podataka u QGIS programu .kml podatke nije moguće učitati na način da su nam

odmah dostupne i atributne tablice s podacima svih mjerenja. Stoga je dobivenu .kml

datoteku, čiji je kod prikazan u Notepad programu (slika 24) potrebno 'preurediti' prije

učitavanja u QGIS.

Slika 24. KML datoteka

Za uređivanje datoteke korišten je program Notepad++ pomoću kojeg su obrisani svi kodovi i

ostavljeni sami podaci mjerenja – decibeli, geografska duljina, geografska širina, datum i

vrijeme. Nakon uređivanja datoteka koja će biti učitana u QGIS program prikazana je na slici

25.


Slika 25. KML datoteka preuređena u programu Notepad++

6.3.1. QGIS

QGIS je računalni GIS program otvorenog koda koji omogućuje vizualizaciju, upravljanje,

uređivanje i analiziranje podataka koji su prostorno određeni.

QGIS korisnicima omogućuje stvaranje karata korištenjem slojeva koji sami kreiraju uz

korištenje odabrane kartografske projekcije. QGIS podržava rasterske i vektorske slojeve.

Vektorski podaci mogu biti pohranjeni kao točke, linije ili poligoni u obliku standardnog

vektorskog formata korištenog u QGISU - ESRI shapefile. Svaki shapefile sastoji se od nekoliko

datoteka:

.shp koja sadrži geometriju objekta,

.dbf koja sadrži atribute u dBase formatu,

.shx indeksna datoteka,

.prj koja sadrži podatke o projekciji.

Također je moguće učitavanje i drugih vektorskih podataka kao što je dxf.

Jedna od korištenih funkcionalnosti je i dodavanje WMS sloja pomoću koje je dodan sloj DOF-

a povezivanjem sa serverom geoportala.

QGIS je moguće integrirati i s drugim GIS paketima otvorenog koda kao što su PostGIS, GRASS

GIS i MapServer koji donose dodatne funkcionalnosti. Naredbe koje želimo izvršiti moguće je

pisati u Python ili C++ programskog jeziku.

Za izradu karte buke QGIS je odabran zbog toga što je besplatan. Upoznata sam s njim od ranije

i sadrži mnoge potrebne funkcionalnosti kao što su kreiranje atributnih tablica, učitavanje


WMS sloja, kreiranje točaka, linija i poligona, uređivanje izgleda karte (kartografika), korištenje

print kompozera za uređivanje vanjskog i unutarnjeg sadržaja karte, korištenje kartografske

projekcije te transformacija između kartografskih projekcija, alati geoprocesiranja, alati

analize i mnoge druge funkcionalnosti.

6.3.2. Unos podataka u QGIS

Kada se započinje rad u QGIS-u najbolje je na početku postaviti željeni referentni koordinatni

sustav. To je moguće odabrati u Osobinama projekta (slika 26). Kao referentni koordinatni

sustav odabran je HTRS96/TM.

Slika 26. Odabir referentnog koordinatnog sustava

Nakon toga se učitavaju preuređene tekstualne datoteke mjerenja pomoću opcije Add

Delimited Text Layer (stvaranje sloja iz razgraničene tekstualne datoteke). Kod definiranja X

polja odabere se lng što označava geografsku duljinu, a kod polja Y lat odnosno geografsku

širinu, jer se u tim stupcima u tekstualnoj datoteci pod nazivima lng i lat nalaze geografske

koordinate (slika 27). Budući da su geografske koordinate prikupljene mjerenjima dobivene

koristeći GPS, znamo da se odnose na WGS84 referentni koordinatni sustav. Kako je za projekt

izabran HTRS96/TM, bitno je da bude uključena opcija Omogući CRS transformaciju u 'letu'

(slika 26), što znači da kada dodamo podatke mjerenja koji su u WGS84, oni će automatski biti

transformirani u HTRS96/TM i u toj projekciji prikazani na karti.


Slika 27. Unos tekstualne datoteke s podacima u QGIS

Podaci mjerenja na dodanom WMS sloju DOF-a preuzetog sa servera geoportala prikazani su

na slici 28.

Slika 28. Prikaz podataka mjerenja na DOF-u


Slika 29 prikazuje atributnu tablicu nakon sređivanja i unosa podataka mjerenja.

Slika 29. Atributna tablica s podacima mjerenja

6.3.3. Klasifikacija podataka mjerenja

Radi lakše vizualizacije i manipulacije podacima dobivena mjerenja podijeljena su u razrede te

im je odabrana pripadajuća boja (slika 30). To je izvršeno na sljedeći način:

Slika 30. Klasifikacija podataka mjerenja

Prikupljena mjerenja dobivena su u rasponu od 30 do 110 decibela. Budući da su mjerenja

buke manjeg intenziteta (do 50 decibela) prihvatljiva na svim otvorenim površinama u gradu,

nije bilo potrebe raspodijeliti ih u više od 1 razreda. Mjerenja veća od 50 decibela raspoređena

su u razrede čije su vrijednosti definirane razlikom od 10 decibela između gornje i donje


granice tog razreda. Takvih razreda je ukupno 4. Mjerenja veća od 90 decibela obuhvaćena su

jednim razredom s obzirom da su te vrijednosti alarmantne.

Kod odabira boja najlogičniji izbor boje za prihvatljive razine buke u gradu je zelena boja (50-

60). Kod viših razina buke (80-60) odabrana je crvena boja s obzirom da ona asocira na

'opasnije' razine buke. Počevši od toga, ostale boje za razrede su odabrane na način da

predstavljaju nekakav logički slijed iz razreda u razred, pa je tako poslije zelene odabrana žuta

boja za razred od 60 do 70 decibela, a između žute i crvene odabrana je narančasta boja za

razred od 70 do 80 decibela. Za krajnje vrijednosti, manje od 50 decibela, odabrana je svjetlo

plava boja s obzirom da ona asocira na smirenost, dok je za vrijednosti veće od 90 decibela

odabrana tamno ljubičasta.

Nakon provedene klasifikacije dobiven je rezultat prikazan na slici 31.

Slika 31. Klasificirani podaci mjerenja

Nakon provedene klasifikacije kvadratna područja je potrebno vektorizirati kao poligone, kako

bismo mogli izvršiti presjek svakog poligona s podacima mjerenja. Na taj način možemo doći

do podataka kao što su broj mjerenja u pojedinom kvadratu te srednja vrijednost mjerenja

koja pripadaju tom kvadratu. Nakon prilično opsežnog postupka presjeka (ukupno 280

kvadrata) pomoću opcije Alati analize – Osnovna statistika, dobivaju se željeni podaci koje

potom unosimo u atributnu tablicu (slika 32).


Slika 32. Atributna tablica sa srednjim vrijednostima pojedinog kvadrata

Ovako organizirani podaci u tablici potrebni su kako bi se mogla izvršiti klasifikacija srednjih

vrijednosti mjerenja. Ta klasifikacija je provedena na malo drugačiji način od prethodne.

Budući da raspon srednjih vrijednosti (od 43 do 82 decibela) nije isti kao i raspon izmjerenih

vrijednosti (od 30 do 110), i podjela u klase je provedena drugačije (slika 33).

Slika 33. Klasifikacija srednjih vrijednosti mjerenja

Definirano je 5 klasa s obzirom da je i manji raspon mjerenja, te se taj broj činio optimalan za

dobivanje percepcije o razini buke u gradu na krajnjem prikazu karte. Boje su odabrane na

sličan način kao što je definirano ranije.

Nakon provedene klasifikacije dobiven je prikaz na slici 34.


Slika 34. Rezultat klasifikacije

Karta buke grada Zagreba izrađena je pomoću Print Composera dostupnog unutar QGIS

softvera u kojem je dodan sav sadržaj karte (koordinatna mreža, koordinate, legenda, grafičko

mjerilo...), a za dodatno uređivanje izgleda karte korišten je vektorski grafički program

Inkscape. Karta je prikazana na slici 35.


Slika 35. Karta buke dijela grada Zagreba


7. Usporedba volonterski prikupljenih podataka s podacima

strateške karte buke grada Zagreba

U sklopu izrade strateške karte buke grada Zagreba Brodarski institut je proveo 24-satna

neprekidna mjerenja razina buke i brojanja cestovnog prometa, kako bi se pribavili svi potrebni

podaci za izradu emisijskog modela cestovnog prometa u skladu s metodologijom izrade

strateških karata buke.

Mjerenja razina buke i brojanja prometa provedena su u skladu s odredbama HRN ISO 1996-

2:2008 – Akustika – Opis, mjerenje i utvrđivanje buke okoliša – 2. dio: Određivanje razina buke

okoliša.

Mjerni sustavi bili su smješteni na javnim površinama u blizini prometnih raskrižja, tako

da omogućuju praćenje prometa i mjerenje buke na visini 5 metara iznad tla. Mjerenje je

provedeno u razdoblju od 26. rujna do 5. prosinca 2013.

Elaborat o mjerenju i analiza rezultata mjerenja razine buke i brojanja cestovnog prometa za

potrebe usporedbe dobivenih rezultata i rezultata mjerenja koja sam prikupila pomoću

NoiseTube aplikacije mi je ustupila Sandra Hamin iz Gradskog ureda za energetiku, zaštitu

okoliša i održivi razvoj.

7.1. Lokacije mjerenja

Mjerenja su provedena na 70 mjernih mjesta raspoređenih na mreži prometnica s više od 2

milijuna prolaza vozila godišnje.

Za svako pojedinačno mjerenje elaborat sadrži:

ortofoto prikaz lokacije s ucrtanim nazivima prometnica i oznakom pripadajućeg

mjernog mjesta,

tablicu s podacima o vremenu i lokaciji mjerenja, broju prolazaka lakih i teških vozila te

LAeq (A-vrednovana ekvivalentna ocjenska razina zvučnog tlaka) izraženu u

indikatorima dnevne buke (Ldan), večernje buke (Lvečer), noćne buke (Lnoć) i indikatoru

buke za dan-večer-noć(Lden).

grafički prikaz vrijednosti koje poprima LAeq za vrijeme 24-satnog mjerenja.

Na području za koje izrađujem kartu buke nalaze se četiri lokacije na kojima je izvršeno

mjerenje (slika 36).


Slika 36. Lokacije na kojima su obavljena mjerenja za potrebe izrade strateške karte buke

Budući da su dvije lokacije jedna vrlo blizu drugoj te ne bi dale bitno različite podatke, za

potrebe usporedbe odabrala sam tri lokacije (isključena je najsjevernija točka).

7.2. Podaci mjerenja

Za tri točke preuzeti su podaci mjerenja za potrebe izrade strateške karte buke (tablica 3).

Tablica 3. Podaci mjerenja za potrebe izrade strateške karte buke (Tudor, Francetić, 2014)

Mjerno

mjesto

broj

Naziv

prometnice

Datum

mjerenja

Ukupni promet Ldan

[dB(A)]

Lvečer

[dB(A)

]

Lnoć

[dB(A)

]

Lden

[dB(A)

] Dan Večer Noć

MM_60

Savska/

Hebrangova/

Klaićeva

22.10.

2013 5957 3636 566 70,6 66,8 62,5 71,5

MM_69

Vodnikova/

Marulićeva/

Mihanović.

3.10.

2013 1038 727 146 71,4 70,6 58,5 71,9

MM_81

Savska/

Vukotinov./

Kršnjavoga

24.10.

2013 6320 4390 1055 70,6 69,8 66,7 74,2


7.3. Mjerenje NoiseTube aplikacijom za potrebe usporedbe s podacima

strateške karte buke grada Zagreba

Prilikom uspoređivanja podataka, koji se dobivaju različitim metodama rada, bitno je obratiti

pozornost na određene stvari. Mjerenja je potrebno izvoditi na istim lokacijama. Osim toga,

mjerenje NoiseTube aplikacijom obavljeno je za vrijeme razdoblja dana (od 7 do 19 sati) tako

da će ta razdoblja dana biti međusobno uspoređivana. Mjerenja za potrebe izrade strateške

karte buke provođena su radnim danima u tjednu (ponedjeljak-petak).

Prikupljena mjerenja za izradu karte buke bit će korištena za usporedbu, kao i dodatna

mjerenja obavljena na trima točkama. Osim toga, radi dobivanja dodatnih podataka za analizu,

dio mjerenja je prikupljen i neradnim danom (25. lipnja, državni praznik).

Dodatna mjerenja približno su organizirana na sljedeći način:

Točka MM_60 mjerenje od/do: 10.00-10.20, 12.20-12.40, 14.00-14.20

Točka MM_69 mjerenje od/do: 10.25-10.45, 12.45-13.05, 14.25-14.45

Točka MM_81 mjerenje od/do: 10.50- 11.10, 13.10-13.30, 14.50-15.10

Mjerenje se provodilo u intervalima od 15-20 minuta u tri različita doba dana.

7.4. Obrada mjerenja

Prikupljena mjerenja za potrebe izrade karte buke izdvojena su na način da je pomoću opcije

Alata geoprocesiranja – Zaštita (buffer) na trima točkama definirana tampon zona radijusa 20

metara od središta točke (slika 37), budući da ta udaljenost daje zanemarive razlike u razini

izmjerenih decibela.

Slika 37. Izdvajanje željenih mjerenja pomoću buffer funkcije

Na taj način dobivene su zone oko točaka na kojima je provođeno mjerenje (slika 38).


Slika 38. Izračunate tampon zone

Tampon zone je bilo potrebno definirati kako bi se pomoću presjeka sa slojem mjerenja

izdvojila samo ona mjerenja koja se nalaze na toj lokaciji, unutar tih zona.

Mjerenjima izdvojenim pomoću buffer funkcije pridodana su dodatna mjerenja kako bismo

imali što veći broj mjerenja te potom izračunali statističke vrijednosti.

7.5. Analiza mjerenja

Dobivene vrijednosti na točkama (podaci se odnose na mjerenja dobivena radnim danom za

razdoblje dana od 7 do 19 sati) dane su u tablici 4.

Tablica 4: Dobivene vrijednosti za mjerenja opažana radnim danom u razdoblju 7-19h

Mjerno mjesto

broj Broj mjerenja

Srednja

vrijednost

(NoiseTube)

[dB(A)]

Ldan

(elaborat)

[dB(A)]

Odstupanje

[dB(A)]

MM_60 1015 69,1 70,6 1,5

MM_69 1308 65,2 71,4 6,2

MM_81 1153 69,9 70,6 0,7

Iz dobivenih rezultata vidljivo je da su između podataka preuzetih iz elaborata izrade strateške

karte buke i podataka prikupljenih pomoću NoiseTube aplikacije na dvjema točkama

odstupanja manja od 2 decibela dok je na trećoj točki odstupanje nešto veće od 6 decibela.

Podaci se podudaraju do vrlo zadovoljavajuće razine na točkama MM_60 i MM_81 ukoliko


uzimamo podatke iz elaborata kao referentne, i ne iskaču od očekivanih vrijednosti, što

ukazuje na pouzdanost NoiseTube aplikacije. Međutim, odstupanje od 6,2 decibela na točki

MM_69 može biti prouzročeno različitim razlozima (nedovoljno podataka mjerenja, dnevne

varijacije prometa). Ipak, za očekivati je da će se točka MM_69 razlikovati po prosječnoj

vrijednosti izmjerenih decibela od točaka MM_60 i MM_81 s obzirom da se te dvije točke

nalaze uz Savsku ulicu koja ima više kolničkih traka, te kao što je vidljivo u tablici 3, i 6 puta

više prometa tijekom dana od točke MM_69.

Dobivene vrijednosti za dan 25. lipnja 2015. godine (podaci se odnose na mjerenja dobivena

državnim praznikom za razdoblje dana od 7 do 19 sati) nalaze se u tablici 5.

Tablica 5: Dobivene vrijednosti za mjerenja opažana praznikom u periodu 7-19

Mjerno mjesto

broj Broj mjerenja

Srednja

vrijednost

25.6.2015.

(NoiseTube)

[dB(A)]

Srednja

vrijednost

radni dan

(NoiseTube)

[dB(A)]

Odstupanje

MM_60 1060 61,3 70,6 9,3

MM_69 1056 56,1 71,4 15,3

MM_81 879 60,1 70,6 10,5

Na lokacijama, koje se sve redom nalaze uz prometnice kojima prolaze tramvaji i automobili,

kao i koje su izložene drugim izvorima buke (ljudi, životinje, radovi itd.), očekivano je najveći

izvor buke promet, i to cestovni promet. Uobičajeno je da je nedjeljom i praznikom obujam

prometa manji, pa je tako i očekivana razina buke manja. To nam pokazuju i dobiveni podaci:

na dvjema točkama razina buke manja je za 10 decibela, dok je na trećoj točki razina buke

manja za čak 15 decibela.

7.6. Prednosti i nedostaci karte buke dobivene uz pomoć NoiseTube

aplikacije

Prednosti i nedostaci karte buke koja je izrađena uz pomoć NoiseTube aplikacije prikazani su

u tablici 6.

Tablica 6. Prednosti i nedostaci karte buke dobivene uz pomoć NoiseTube aplikacije

Prednosti Nedostaci

- za prikupljanje podataka potreban samo

mobilni telefon sa instaliranom aplikacijom

- točnost ovisi o uređaju (kalibracija,

pogreške senzora, ograničena točnost GPS

prijemnika u uređaju)

- karta buke se stalno nadopunjuje novim

podacima i ne zastarjeva

- moguće neispravno prikupljanje podataka

(mobitel u džepu i sl.) koji su ulazni podaci


za kartu, što uzrokuje nerealan prikaz razine

buke

- jednostavna za korištenje i razumijevanje - mogućnost manipulacije podacima

- lako dostupna - potrebno uključiti velik broj korisnika za

izradu karte

- mjerenje moguće bilo gdje, u bilo kojem

trenutku

- daje realno stanje o buci u okolišu

- mogućnost prikupljanja velikog broja

podataka

- mogućnost uključivanja građana u

prikupljanje podataka

- razvijanje svijesti kod građana o problemu

zagađenja bukom

- nisu potrebni ulazni podaci

Karta buke izrađena pomoću NoiseTube aplikacije ima mnogo prednosti nad strateškom

kartom buke. Njena najveća vrijednost je u tome što daje realan i cjelokupan prikaz stanja

buke u okolišu s obzirom na sve izvore buke. Međutim, problem koji će biti svakako potrebno

riješiti je i pitanje pouzdanosti i točnosti podataka koje prikupljaju korisnici. Trenutno ne

postoji nikakav ograničavajući faktor koji eliminira podatke koji ne bi smjeli služiti kao ulazni

podaci za izradu karte buke. To se najčešće odnosi na podatke koji nisu prikupljeni na ispravan

način (podaci prikupljeni dok je uređaj u džepu, ili prilikom vožnje i sl.) ili su opterećeni

pogreškama zbog neispravnosti uređaja.

Iako karta buke izrađena na ovaj način ne može zamijeniti postojeće karte buke, ona može

ukazati na probleme sa bukom na određenim područjima koje strateška karta buke zaobilazi

jer se ne odnose na ciljani izvor buke, te može ukazati na neka novostvorena okolišna

zagađenja bukom.

Prostora za napredak i poboljšanje svakako ima, no projekt će zaživjeti samo ako se dovoljan

broj ljudi uključi.


8. Zaključak

Zagađenje bukom velik je problem u mnogim gradovima. Buka izaziva mnoge neželjene učinke

na zdravlje, smanjuje kvalitetu života a svakodnevno smo njome okruženi. Postojeći sustavi

zaštite od buke u vidu zakona i pravilnika vrlo su manjkavi. Ulaskom u Europsku Uniju, kao i

sve države članice, obvezni smo izraditi strateške karte buke za veće gradove i urbana središta.

No, strateške karte buke izrađuju se svakih 5 godina, tokom kojih se može dogoditi mnogo

promjena u gradu, te s time povezano i mnogo nove buke. Izrada tih karata dugotrajan je i

skup proces, a uglavnom obuhvaća samo područja uz prometnice i industriju. Strateške karte

buke izrađuju se za točno određeni izvor buke: cestovni, željeznički, tramvajski, industrijski itd.

No, što je s ostalim područjima i izvorima buke? Primjerice, ljudi koji stanuju u blizini vjerskih

objekata izloženi su buci crkvenih zvona. Prema Zakonu o zaštiti od buke, buka koju proizvode

vjerski objekti (zvučno oglašavanje zvonima ili elektroakustičkim uređajima na/iz vjerskih

objekata) nije podložna odredbama Zakona. Odredbe Zakona ne odnose se ni na buku koju

proizvode domaće ili divlje životinje, zatim na buku koja potječe iz objekata u kojem se

obavljaju neregistrirane djelatnosti i mnoge druge izvore buke. Ipak, činjenica je da je buka

prisutna, djeluje na ljude i treba ju reducirati.

Prikaz koji daje stvarno, ukupno i potpuno stanje buke kojoj su izloženi stanovnici nekog grada

moguć je jedino ako svakom stanovniku damo u ruke uređaj koji će mjeriti razinu buke kojoj

je izložen, gdje god pošao, u bilo kojem trenutku, neovisno o izvoru buke. Upravo to je

omogućeno iScope projektom razvojem NoiseTube aplikacije. Polazi se od pojedinca, a ne od

nekoliko unaprijed određenih izvora buke koji će biti mjereni samo na određenim lokacijama.

To je i najveća prednost takve izrade karte buke. Uključivanjem mnogobrojnih korisnika u taj

projekt, omogućeno je stvaranje globalne karte buke koja će dati realan prikaz tog zagađenja

u gradskom okruženju. Karta kojoj doprinose korisnici ne zastarjeva, s vremenom broj

podataka raste i ona biva točnijom i potpunijom. Informacije koje korisnici dobivaju razvijaju

svijest o tom problemu, a to je prvi korak prema njegovom rješavanju.

Karta buke koju sam izradila u okviru ovog diplomskog rada, izrađena je koristeći besplatnu

aplikaciju NoiseTube, besplatni program QGIS te uz pomoć kolega s Fakulteta koji su mi

pomogli prikupiti podatke šetajući Zagrebom. Gledajući tu količinu buke u brojkama, graf koji

se konstantno crveni i skače dotičući najgornju granicu, teško se ne zapitati kakvo je to

okruženje u kojem živimo i što nam čini ta neprestana buka. Na taj način i mi smo postali

svjesni tog problema, ali i činjenice da vrlo lako možemo postati njegov dio, što je zasigurno

vrlo vrijedna spoznaja.


9. Literatura

Bublić, I. (2013): Izrada strateške karte buke kao dio sustava upravljanja bukom okoliša u

naseljenim područjima, Brodarski institut, Zagreb

Howe, J. (2006): Crowdsourcing: Why the power of the crowd is driving the future of business,

http://www.crowdsourcing.com (29.06.2015.)

NN 145/04: Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

Narodne novine, Službeni glasnik Republike Hrvatske.

NN 20/03: Zakon o zaštiti od buke, Narodne Novine, Službeni glasnik Republike Hrvatske.

NN 75/09: Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu

izračuna dopuštenih indikatora buke, Narodne Novine, Službeni glasnik Republike

Hrvatske.

Nugent, C., Blanes N., Fons J., Sáinz de la Maza M., Ramos M. J., Domingues F., van Beek A.,

Houthuijs D. (2014): Noise in Europe 2014, Noise assesment report, European

Environment Agency (EEA)

Radojković, J. (2009): Elaborat o izradi strateške karte buke grada Split, Zavod za zaštitu na

radu, zaštitu od požara i zaštitu čovjekove okoline, Split.

Resanović, B., Vranjković M., Orsag Z. (2011): Buka okoliša - javnozdravstveni problem,

Hrvatski časopis za javno zdravstvo, Br. 28, Vol. 7, Zagreb.

Roth, Y. (2013): Što je crowdsourcing i zašto je postao sve veći trend,

https://dnevnik.hr/vijesti/tech/crowdsourcing-sve-veci-trend-u-marketingu-i-

medijima---310565.html (29.06.2015.)

Stojnić, Lj., Klarić J. (2009): Odluka o dozvoljenom prekoračenju najviše dopuštene razine buke

za noć na otvorenim prostorima grada Rijeka na kojima se pružaju ugostiteljske usluge

- nacrt prijedloga, Rijeka.

Tudor, I., Francetić J. (2014): Strateška karta buke grada Zagreba, Elaborat o mjerenju i analiza

rezultata mjerenja razina buke i brojanja cestovnog prometa, Brodarski Institut,

Zagreb.

Vuković, V., Poslončec-Petrić V., Frangeš S., Hamin S. (2015a): Dinamička karta buke grada

Zagreba izrađena u okviru i-Scope projekta, 13. festival znanosti, Zagreb.

Vuković, V., Poslončec-Petrić V., Frangeš S., Hamin S. (2015): Volontersko prikupljanje

podataka u svrhu praćenja buke u realnom vremenu, 11. savjetovanje Kartografija i

Geoinformacije, Buzet


Popis URL-ova:

URL 1: World Urbanization Prospects,

http://esa.un.org/unpd/wup, (29.06.2015.)

URL 2: Smart Cities,

https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/smart-cities, (29.06.2015.)

URL 3: Zaštita okoliša od buke,

http://www.zzjzpgz.hr/nzl/68/zastita-od-buke.htm, (29.06.2015.)

URL 4: Akustika,

http://kolegij.fizika.unios.hr/of3/nastavni-materijali/predavanja-stanic/,

(29.06.2015.)

URL 5: Akustika,

http://proleksis.lzmk.hr/7550/, (29.06.2015.)

URL 6: Buka na radnom mjestu,

http://web.zpr.fer.hr, (29.06.2015.)

URL 7: Zvukomjer,

http://www.bksv.com, (29.06.2015.)

URL 8: Geoportal grada Zagreba

https://geoportal.zagreb.hr/Karta, (29.06.2015.)

URL 9: Strateška karta buke cestovnog prometa grada Rijeke,

http://www.darh2.hr, (29.06.2015.)

URL 10: Službene web stranice Grada Splita,

http://www.split.hr, (29.06.2015.)

URL 11: i-Scope platforma,

http://iscope.graphitech-projects.com, (29.06.2015.)

URL 12: i-Scope projekt, službene web stranice,

http://www.iscopeproject.net, (29.06.2015.)

URL 13: Open Street Map,

https://www.openstreetmap.org, (29.06.2015.)


10. Prilozi

10.1. Sadržaj priloženog medija

Naziv datoteke/mape Opis

Moderne tehnologije u funkciji pametnih

gradova – izrada karte buke.docx Diplomski rad, word datoteka

Moderne tehnologije u funkciji pametnih

gradova – izrada karte buke.docx Diplomski rad, PDF datoteka

Podaci mjerenja preuzeti sa noisetube.net Podaci prikupljeni NoiseTube aplikacijom u

.kml formatu

Uređeni podaci mjerenja Podaci prikupljenih mjerenja uređeni za

unos u QGIS softver, txt datoteka

Karta buke (mapa)

QGIS projekt sa svim datotekama (.shp, .prj,

.dbf, .qpj, .shx) korištenim za izradu karte,

.qgs format

Mjerenja za usporedbu (mapa)

Mapa sa podacima mjerenja obavljenim na

točkama MM_60, MM_69 i MM_81,.txt i

kml datoteke)

Karta buke dijela grada Zagreba Izrađena tematska karta buke na području

Zagreba, PDF datoteka

Karta buke dijela grada Zagreba Izrađena tematska karta buke na području

Zagreba, SVG datoteka


10.2. Popis slika

Slika 1. Zvukomjer Brüel & Kjaer - tip 2250 ................................................................................ 6

Slika 2. Broj ljudi izložen buci na području Europe .................................................................... 8

Slika 3. Efekti utjecaja buke ........................................................................................................ 8

Slika 4. Primjeri različitih karata buke ...................................................................................... 11

Slika 5. Gotov akustički model .................................................................................................. 12

Slika 6. Ilustrativni prikaz procesa izrade strateške karte buke ............................................... 14

Slika 7. Strateška karta buke cestovnog prometa grada Zagreba ............................................ 15

Slika 8. Strateška karta buke cestovnog prometa grada Rijeke ............................................... 16

Slika 9. Strateška karta buke cestovnog prometa grada Splita ................................................ 17

Slika 10. Platforma s dostupnim informacijama i rutama kretanja za starije građane ............ 19

Slika 11. Platforma s dostupnim informacijama o solarnom potencijalu za pojedinu zgradu 20

Slika 12. Mjerenja učitana u Google Earth ............................................................................... 21

Slika 13. Dinamička karta buke na web platformi s 3D modelom ........................................... 21

Slika 14. Dinamička karta buke na web platformi, preklopljena s DOF-om ............................. 22

Slika 15. Karta s prikazom mjerenja u obliku kocki .................................................................. 22

Slika 16. Sučelje NoiseTube aplikacije ...................................................................................... 23

Slika 17. Testiranje mobilnog telefona Nokia N95 ................................................................... 24

Slika 18. Prikupljeni podaci mjerenja u Google Earth-u ........................................................... 28

Slika 19. Kvadratna područja sa izračunatim srednjim vrijednostima mjerenja ...................... 29

Slika 20. Karta buke grada Zagreba .......................................................................................... 30

Slika 21. Područje obuhvaćeno mjerenjima ............................................................................. 31

Slika 22. Područje karte podijeljeno na kvadrate ..................................................................... 32

Slika 23. Prikupljeni podaci na noisetube.net web stranici...................................................... 33

Slika 24. KML datoteka ............................................................................................................. 33

Slika 25. KML datoteka preuređena u programu Notepad++ .................................................. 34

Slika 26. Odabir referentnog koordinatnog sustava ................................................................ 35

Slika 27. Unos tekstualne datoteke s podacima u QGIS .......................................................... 36

Slika 28. Prikaz podataka mjerenja na DOF-u .......................................................................... 36


Slika 29. Atributna tablica s podacima mjerenja ...................................................................... 37

Slika 30. Klasifikacija podataka mjerenja ................................................................................. 37

Slika 31. Klasificirani podaci mjerenja ...................................................................................... 38

Slika 32. Atributna tablica sa srednjim vrijednostima pojedinog kvadrata ............................ 39

Slika 33. Klasifikacija srednjih vrijednosti mjerenja ................................................................. 39

Slika 34. Rezultat klasifikacije ................................................................................................... 40

Slika 35. Karta buke dijela grada Zagreba ................................................................................ 41

Slika 36. Lokacije na kojima su obavljena mjerenja za potrebe izrade strateške karte buke .. 43

Slika 37. Izdvajanje željenih mjerenja pomoću buffer funkcije ................................................ 44

Slika 38. Izračunate tampon zone ............................................................................................ 45

10.3. Popis tablica

Tablica 1. Zvukovi iz okoliša i odgovarajuće razine zvuka .......................................................... 9

Tablica 2. Najviše dopuštene ocjenske razine buke ................................................................. 10

Tablica 3. Podaci mjerenja za potrebe izrade strateške karte buke ........................................ 43

Tablica 4: Dobivene vrijednosti za mjerenja opažana radnim danom u razdoblju 7-19h ....... 45

Tablica 5: Dobivene vrijednosti za mjerenja opažana praznikom u periodu 7-19 ................... 46

Tablica 6. Prednosti i nedostaci karte buke dobivene uz pomoć NoiseTube aplikacije .......... 46


11. Životopis

E u r o p e a n c u r r i c u l u m v i t a e

f o r m a t

Osobne informacije

Ime Vuković Valentina

Adresa Gornji kraj 76, 10430 Samobor, Hrvatska

Telefon 095 590 4749

E-pošta [email protected]

Državljanstvo Hrvatsko

Datum rođenja 28. 03. 1990.

Radno iskustvo

• Datum (od – do) rujan 2014. – srpanj 2015.

• Naziv i sjedište tvrtke zaposlenja

Casino Hrvatske lutrije

• Vrsta posla ili područje djeljenje karata

• Datum (od – do)

ožujak 2014. – lipanj 2014.


GEO-BIM, Starogradska 24, Samobor

• Vrsta posla ili područje geodetski poslovi

• Datum (od – do)

kolovoz 2012. – rujan 2014.


Globalna hrana d.o.o.

• Vrsta posla ili područje razni poslovi u restoranu

Obrazovanje

• Datum (od – do) rujan 2008. – srpanj 2013.

• Naziv i vrsta obrazovne ustanove

Geodetski fakultet u Zagrebu

• Osnovni predmet /zanimanje Preddiplomski studij geodezije i geoinformatike

• Naslov postignut obrazovanjem

univ. bacc. ing. geod. et geoinf.

• Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji)

-

• Datum (od – do) rujan 2004. – lipanj 2008.


• Naziv i vrsta obrazovne ustanove

Ekonomska, turistička i ugostiteljska škola Samobor

• Osnovni predmet /zanimanje Ekonomist

• Naslov postignut obrazovanjem

Ekonomist

• Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji)

-

Ostale vještine Stečene radom/životom,

karijerom, a koje nisu potkrijepljene potvrdama i

diplomama.

Strani jezik Engleski

• sposobnost čitanja Da.

• sposobnost pisanja Da.

• sposobnost usmenog izražavanja

Da.

Strani jezik

Španjolski

• sposobnost čitanja Da.

• sposobnost pisanja Da.

• sposobnost usmenog izražavanja

Da.

Organizacijske vještine i sposobnosti

Npr. koordinacija i upravljanje osobljem, projektima,

financijama; na poslu, u dragovoljnom radu (npr. u kulturi i

športu) i kod kuće, itd.

Tehničke vještine i sposobnosti

S računalima, posebnim vrstama opreme, strojeva, itd.

Poznavanje rada u računalnim programima:

AutoCAD,

QGIS, IDRISI, GRASS GIS,

SketchUp

Inkscape

Microsoft Office paket (Word, Excel, PowerPoint)

Umjetničke vještine i sposobnosti

Glazba, pisanje, dizajn, itd.

Vozačka dozvola Ne.

MODERNE TEHNOLOGIJE U FUNKCIJI PAMETNIH GRADOVA

Text of MODERNE TEHNOLOGIJE U FUNKCIJI PAMETNIH GRADOVA

Razvoj Gradova

Izrada „pametnih“ crteža parametarskim alatkama

NAJVEĆI Pored Beča niče Aspern Biznis, Radojka Nikolic.pdfAspern je jedan od deset pametnih gradova svetu i predstavlja najveći test za energetski i ekološki održivo sta-novanje

Razvoj pametnih gradova u Japanu - nsk

Mogućnosti i opasnosti korištenja pametnih ugovora

Pospeševanje razvoja pametnih mest in skupnosti (PMiS) v

ODPRTOKODNE REŠITVE ZA UPRAVLJANJE PAMETNIH HIŠ … · iv ODPRTOKODNE REŠITVE ZA UPRAVLJANJE PAMETNIH HIŠ Ključne besede: internet stvari, odprta koda, pametna hiša, iOS UDK:

Razvoj digitalnih gradova u Hrvatskoj

Varnost in zasebnost na pametnih telefonih 1

Održivi razvoj gradova - UNIPU

Koncept pametnih gradova: studija slučaja Amsterdam i

2013 Napad pametnih naprav

Izazovi Razvoja Pametnih Gradova u Srbiji-libre

Povijest hrvatskih gradova ^akovec

10 Pametnih Trikova Za Korištenje Googlea

proizvoda i pametnih industrija

KreativneIndustrije Konkurentnost Gradova

PRIMJENA PAMETNIH KAMERA U ITS-u

TRENDOVI U PRIMJENI KONCEPTA PAMETNIH GRADOVA

Strateški plan razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca · PDF fileStrateški plan razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca 0 Strateški plan razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca

gradova i prostora - mpgi.gov.hr

rešenja pametnih elektroenergetskih mreža na cloud bazirani

Razvoj pametnih gradova u Japanu - UNIPU

Raziskava uporabnikov pametnih telefonov v Sloveniji

Istorijski Razvoj Gradova 1

Teorijski Modeli Gradova

REGULIRANJE NA PODROJU PAMETNIH OMREIJ: ANALIZA … · Reguliranje na področju pametnih omrežij: analiza stanja in priprava izhodišč za uvajanje reguliranja Študija št. 2345

MARKETING KONCEPT PAMETNIH GRADOVA

Množična zloraba pametnih telefonov in vdor v zasebnost · Primer iz prakse Preventiva HEK 2017 . Uporaba pametnih telefonov HEK 2017 . Uporaba pametnih telefonov HEK 2017 Googlovo

Zagrijavanje Gradova Preko Kolovoznih Povrsina

Documents

MODERNE TEHNOLOGIJE U FUNKCIJI PAMETNIH GRADOVA

Text of MODERNE TEHNOLOGIJE U FUNKCIJI PAMETNIH GRADOVA