11
P – 402 Modeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja računarstva Karmen Klarin Sveučilišni odjel za stručne studije, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska [email protected] Sažetak. Planiranje i izrada kurikuluma važan su dio obrazovnog procesa. Kurikulum za područje računarstva treba biti osmišljen tako da studentima pruži znanja iz više područja, poput operacijskih sustava, programskih jezika, informacijskih sustava, inteligentnih sustava, sigurnosti mreža i komunikacije i slično. Kroz obrazovni proces studente treba pripremiti za razna zanimanja. Tako su, osim osnovnih informatičkih zanimanja poput programiranja, danas aktualna i zanimanja vezana za računalnu kemiju, ekoinformatiku ili bioinformatiku. Stoga kurikulum mora pružiti jasne i pr imjenjive ciljeve obrazovnog procesa uz mogućnost fleksibilnih programa obrazovanja koji se mogu prilagoditi stalnim promjenama na tržištu rada. Uz to, nastavni planovi moraju pripremiti studente za cjeloživotno obrazovanje, moraju sadržavati elemente stručne prakse i iskustva u komunikaciji, timskom radu i etici te moraju naučiti studente da prepoznaju važnost apstrakcije kako bi bili u stanju objediniti teoriju i praksu. U ovom radu prikazan je postupak raščlanjivanja osnovnih koncepata područja računarstva kao što su: područja znanja i njihovi dijelovi, kolegiji i nastavne jedinice, ishodi učenja te radna mjesta i potrebne vještine. Dizajniran je model podataka i implementiran ogledni skup podataka kurikuluma računarstva. Izrađeno je nekoliko primjera upita kojima se mogu dobiti informacije o ciljevima i ishodima učenja, traženim kompetencijama na tržištu rada te mogućnosti studenata da se zaposle i mogućnosti poslodavaca da dobiju kandidate s potrebnim znanjem i vještinama. Model koncepata oblikovan je pomoću alata za prikaz znanja preko konceptualnih grafova, a podaci i upiti oblikovani su i izrađeni u relacijskoj bazi podataka. Ključne riječi: modeliranje koncepata, modeliranje podataka, kurikulum, područje računarstva 1. Uvod Obrazovanje i znanost u RH su od posebnog javnog interesa. Obrazovanje je jedan od najvažnijih razvojnih prioriteta s obzirom na dinamičnost promjena u društvu, gospodarstvu i kulturi, a naročito globalizaciju i primjene novih tehnologija koji se s uspjehom mogu rješavati samo uz pomoć znanosti [1]. Obrazovni sustav i tržište rada moraju međusobno surađivati jer će jedino tako pridonijeti razvoju gospodarstva, odnosno društva. Na slici 1 opisan je koncept povezivanja tržišta rada i procesa obrazovanja [2]. Hrvatski kvalifikacijski okvir 1 - HKO ima zadatak osigurati povezivanje između kompetencija koje opisuju zanimanja pojedinih radnih mjesta u poduzeću i kvalifikacija koje se stječu u obrazovnim programima. Kvalifikacija je naziv za objedinjene skupove ishoda učenja 2 određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete, a dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom 1 Hrvatski kvalifikacijski okvir je reformski instrument kojim se uređuje cj elokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini. http://www.kvalifikacije.hr/ 2 Ishodi učenja su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja. [3]

Modeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja ...d.researchbib.com/f/2nBQt1AwRhpTEz.pdfModeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja računarstva Karmen

  • Upload
    others

  • View
    11

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Modeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja ...d.researchbib.com/f/2nBQt1AwRhpTEz.pdfModeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja računarstva Karmen

P – 402

Modeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja

računarstva

Karmen Klarin

Sveučilišni odjel za stručne studije, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska

[email protected]

Sažetak. Planiranje i izrada kurikuluma važan su dio obrazovnog procesa. Kurikulum za područje

računarstva treba biti osmišljen tako da studentima pruži znanja iz više područja, poput operacijskih

sustava, programskih jezika, informacijskih sustava, inteligentnih sustava, sigurnosti mreža i

komunikacije i slično. Kroz obrazovni proces studente treba pripremiti za razna zanimanja. Tako su,

osim osnovnih informatičkih zanimanja poput programiranja, danas aktualna i zanimanja vezana za

računalnu kemiju, ekoinformatiku ili bioinformatiku. Stoga kurikulum mora pružiti jasne i primjenjive

ciljeve obrazovnog procesa uz mogućnost fleksibilnih programa obrazovanja koji se mogu prilagoditi

stalnim promjenama na tržištu rada. Uz to, nastavni planovi moraju pripremiti studente za cjeloživotno

obrazovanje, moraju sadržavati elemente stručne prakse i iskustva u komunikaciji, timskom radu i

etici te moraju naučiti studente da prepoznaju važnost apstrakcije kako bi bili u stanju objediniti

teoriju i praksu.

U ovom radu prikazan je postupak raščlanjivanja osnovnih koncepata područja računarstva kao što su:

područja znanja i njihovi dijelovi, kolegiji i nastavne jedinice, ishodi učenja te radna mjesta i potrebne

vještine. Dizajniran je model podataka i implementiran ogledni skup podataka kurikuluma

računarstva. Izrađeno je nekoliko primjera upita kojima se mogu dobiti informacije o ciljevima i

ishodima učenja, traženim kompetencijama na tržištu rada te mogućnosti studenata da se zaposle i

mogućnosti poslodavaca da dobiju kandidate s potrebnim znanjem i vještinama. Model koncepata

oblikovan je pomoću alata za prikaz znanja preko konceptualnih grafova, a podaci i upiti oblikovani su

i izrađeni u relacijskoj bazi podataka.

Ključne riječi: modeliranje koncepata, modeliranje podataka, kurikulum, područje računarstva

1. Uvod

Obrazovanje i znanost u RH su od posebnog javnog interesa. Obrazovanje je jedan od

najvažnijih razvojnih prioriteta s obzirom na dinamičnost promjena u društvu, gospodarstvu i

kulturi, a naročito globalizaciju i primjene novih tehnologija koji se s uspjehom mogu

rješavati samo uz pomoć znanosti [1]. Obrazovni sustav i tržište rada moraju međusobno

surađivati jer će jedino tako pridonijeti razvoju gospodarstva, odnosno društva. Na slici 1

opisan je koncept povezivanja tržišta rada i procesa obrazovanja [2]. Hrvatski kvalifikacijski

okvir1 - HKO ima zadatak osigurati povezivanje između kompetencija koje opisuju zanimanja

pojedinih radnih mjesta u poduzeću i kvalifikacija koje se stječu u obrazovnim programima.

Kvalifikacija je naziv za objedinjene skupove ishoda učenja2 određenih razina, obujma,

profila, vrste i kvalitete, a dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom

1 Hrvatski kvalifikacijski okvir je reformski instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim

obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s

potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini. http://www.kvalifikacije.hr/

2 Ishodi učenja su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja. [3]

Page 2: Modeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja ...d.researchbib.com/f/2nBQt1AwRhpTEz.pdfModeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja računarstva Karmen

P – 403

koju izdaje ovlaštena pravna osoba [3]. Stoga je težnja da obrazovni programi stvaraju ishode

učenja koja su temelj za podršku ključnim poslovima na odgovarajućim radnim mjestima.

Slika 1. Povezivanje potreba tržišta rada i obrazovanja [1]

Treba napomenuti kako proces izrade standardnih kvalifikacija (a što je zadatak HKO-a)

započinje od definiranja zanimanja po sektorima u privredi i ispitivanja u kojim djelatnostima

se zapošljavaju osobe s tim zanimanjima (uz anketiranje poslodavaca) [2]. Zatim se definiraju

kompetencije3 i skupovi kompetencija potrebne za prepoznata zanimanja na temelju kojih se

izrađuju ishodi učenja i skupovi ishoda učenja4 koji postaju dijelom obrazovnih programa.

Standardi bi trebali osigurati kvalitetu i garantirati iste ishode učenja za iste kvalifikacije [2].

Drugo poglavlje ovog rada opisuje ukratko osnovne elemente obrazovnog procesa i potreba

tržišta rada s naglaskom na kvalifikacije koje povezuju ova dva subjekta. Izrađen je

konceptualni model s primjerima koncepata i veza među konceptima za studij informacijske

tehnologije (računarstva).

U trećem poglavlju prezentiran je model podataka sustava obrazovanja vezano za nastavni

plan (kurikulum). Za neke segmente organiziranja i praćenja uspješnosti obrazovnog procesa

osmišljen je prototip s upitima nad podacima. Rezultat upita prikazuje odnos nastavnih cjelina

i područja znanja koje je u njima zastupljeno, a također i razinu odgovarajućih ishoda učenja.

U četvrtom zaključnom poglavlju dan je osvrt na pojavljivanje ishoda učenja u procesu

obrazovanja i potreba tržišta rada. Cilj je ukazati na potencijal programskih rješenja (jednog

ili više informacijskih sustava) koji se mogu povezati preko odgovarajućih standarda

kvalifikacija i radnih mjesta i tako pravovremeno pomoći svim sudionicima u donošenju

kvalitetnih poslovnih odluka.

2. Koncepti obrazovnog procesa i njihova veza s tržištem rada

Prema slici 1, kompetencije su točka u kojoj se susreću kvalifikacije koje je osoba stekla

učenjem i završenim obrazovanjem s jedne strane te s druge strane zanimanja koja su

potrebna poduzećima, a za koja se traže određene kompetencije. Na slici 2 prikazan je s lijeva

na desno proces obrazovanja u kome se stječu kompetencije poput određenih znanja i vještina

koje se vrednuju preko ishoda učenja koji su, nadalje, sastavni dio potvrde (dokumenta) o

kvalifikacijama nakon završenog obrazovanja s kojom osoba može tražiti posao na tržištu

rada.

3 Kompetencije su znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost. [3]

4 Skup ishoda učenja je najmanji cjelovit skup povezanih ishoda učenja iste razine, obujma i profila. [3]

Page 3: Modeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja ...d.researchbib.com/f/2nBQt1AwRhpTEz.pdfModeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja računarstva Karmen

P – 404

Slika 2. Osnovni elementi kvalifikacija [5]

2.1 Konceptualno modeliranje obrazovanja i potreba tržišta rada

Model sustava obrazovanja i njegovih osnovnih elemenata poput studijskih programa,

pripadajućih predmeta i kompetencija prikazan je na primjeru studija informacijske

tehnologije (IT), studijskih modula i nekoliko oglednih predmeta (slika 3). Model je izrađen

tehnikom modeliranja koncepata u alatu Cogui [6]. Da bi priča bila zaokružena, u modelu je

nabrojano i nekoliko osnovnih zanimanja iz područja IT. Uz model koncepata (naziva se i

taksonomija koncepata) nužno je modelirati i relacije među konceptima koje opisuju prirodu

njihove povezanosti (slika 3).

Slika 3. Koncepti sustava obrazovanja i pripadajuće relacije

Page 4: Modeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja ...d.researchbib.com/f/2nBQt1AwRhpTEz.pdfModeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja računarstva Karmen

P – 405

Na temelju taksonomije koncepata i taksonomije relacija mogu se graditi pravila povezanosti,

poput konceptualnog grafa [7] na slici 4. Ovaj graf opisuje odnos između obrazovanja,

kompetencija i zanimanja (slika 1.) povezano preko primjera studija Informacijske tehnologije

i zanimanja programera.

Slika 4. Konceptualni graf za primjer studija IT i znanja i vještina koje pruža za zanimanje programera

U nastavku rada predložen je prototip modela podataka za opseg promatranog područja, a to

je sustav obrazovanja (desni dio slike 4). Prepoznati su osnovni dijelovi tog sustava: nastavni

planovi studijskog programa, eventualno modula unutar studija i pojedinačnih predmeta.

Nastavni plan treba povezati s kompetencijama, a prema dosadašnjoj analizi to povezivanje

treba ostvariti preko ishoda učenja. Pogledajmo kako je to zadano u dokumentu Strategije

obrazovanja, znanosti i tehnologije.

2.2 Ciljevi obrazovnog sustava

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije [1] u domeni visokog obrazovanja navodi

nekoliko ciljeva koje treba implementirati u nastavni proces, prvenstveno kroz prilagodbu

nastavnog plana i proširenje elementima ishoda učenja. Evo primjer dva zanimljiva cilja

(djelomično izdvojeno iz originala [1]) koji se mogu implementirati u programsko rješenje za

poboljšanje obrazovnog sustava:

1) Prilagoditi sadržaje studijskih programa jasno definiranim ishodima učenja – treba

zadati jasne i provjerljive ishode učenja na svim razinama studijskog programa koji

trebaju biti potvrđeni odgovarajućom kvalifikacijom.

2) Utemeljiti razlikovanje sveučilišnih, odnosno stručnih studijskih programa isključivo

na transparentnim verificiranim kompetencijama – na stručnim studijima prevladavaju

stručni nastavni sadržaji kojima se usvajaju vještine, a na sveučilišnim studijima

prevladavaju sveučilišni nastavni sadržaji kojima se pretežno usvajaju (teorijska)

znanja. Stručni bi studiji trebali biti fleksibilniji tako da mogu brzo odgovarati na

kratkoročne zahtjeve tržišta.

Razmišljajući kao informatičari, ova dva cilja možemo protumačiti kao glavne korisničke

zahtjeve visoke razine koji definiraju skup funkcionalnosti programskog rješenja. Prvi cilj je

temeljni za modeliranje baze podataka u koju bi se evidentirali svi elementi obrazovnog

procesa. Drugi cilj je više strateškog karaktera jer je potrebno realizirati prvi cilj da bi se kroz

lepezu upita nad osnovnim podacima dobila pregledna izvješća koja bi služila za poboljšanje

obrazovnog procesa i donošenje strateških odluka. Pogledajmo prijedlog realizacije ova dva

navedena cilja.

Page 5: Modeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja ...d.researchbib.com/f/2nBQt1AwRhpTEz.pdfModeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja računarstva Karmen

P – 406

3. Model prototipa nastavnog plana studija Informacijske tehnologije

Modeliranje podataka započinje definiranjem osnovnih entiteta poput popisa predmeta i

oblika održavanja nastave, popisa kategorija znanja (područja i pripadajuće jedinice znanja5) i

slično. Nakon toga će biti zadana glavna skupina podataka koja prikazuje nastavne cjeline za

pojedini predmet podijeljene po tjednima održavanja nastave. Nastavnim cjelinama će se

dodijeliti jedinice znanja pomoću kojih će biti moguće praćenje nastavnog plana po

područjima znanja za pojedini predmet, ali i na razini studija (ili neke druge podjele). Na

kraju će ishodi učenja povezati jedinice znanja i nastavne cjeline. Tako se otvara niz

mogućnosti praćenja obrazovnog procesa i njegovih dijelova kroz ishode učenja i pripadajuća

područja znanja (kompetencija). U nastavku su detaljnije opisani elementi modela podataka i

preglednih izvješća.

3.1 Osnovni entiteti nastavnog plana

Osnovni entiteti baze podataka nastavnog plana (za područje računarstva, odnosno

informacijske tehnologije Sveučilišnog odjela za stručne studije Sveučilišta u Splitu) prikazani

su na slici 5. To su podaci o: predmetima, području znanja i jedinicama znanja, oblicima

nastave i razinama ishoda učenja.

Slika 5. Osnovni entiteti i primjeri podataka nastavnog plana

5 U ovom primjeru prototipa programskog rješenja za kompetencije je, radi jednostavnosti, uzeta samo

kategorija znanja.

Page 6: Modeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja ...d.researchbib.com/f/2nBQt1AwRhpTEz.pdfModeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja računarstva Karmen

P – 407

3.2 Praćenje važnih funkcionalnosti obrazovnog procesa

Na slici 6a) zadan je konceptualni graf koji povezuje predmet Informacijski sustavi na studiju

IT s odgovarajućim kompetencijama; to je područje znanja Programskog inženjerstva. Desni

dio slike 6b) prikazuje primjer podataka u bazi gdje se uz zadane koncepte vodi i podatak o

postotku udjela pojedinog područja znanja u jednoj nastavnoj cjelini. Uz pomoć takve mjere

moguće je kroz izvješće Područja znanja po predmetu dobiti udio pojedinog područja znanja

u održanim satima, slika 6c). Naravno da je uz odgovarajući algoritam moguće taj podatak

prevesti u ECTS bodove. Kada bi se nastavne cjeline i znanje u ostalim predmeta mjerili na

isti način mogli bi na kraju obrazovanja dobiti udio pojedinog područja znanja u cjelokupnom

studiranju. To je prvi korak k postizanju kompetencija koje se traže na tržištu rada jer se lako

može usporediti koje kompetencije pruža studij, a koje se traže na tržištu rada.

Slika 6. Povezivanje nastavnih cjelina i područja znanja

3.2.1 Proširenje podataka s ishodima učenja

Daljnja usporedba dobiva još jednu dimenziju proširenjem postavljenog modela s ishodima

učenja. Ako se definiraju ishodi učenja na razini predmeta onda se može dobiti pregled kao na

slici 7. Ako grupiramo predmete prema područjima znanja pa kažemo da se predmet

Informacijski sustavi i Projektiranje informacijskih sustava nalaze uglavnom u području

znanja Programskog inženjerstva onda možemo pomoću izvješća sa slike 7 usporediti koliko

su ishodi učenja usklađeni.

Page 7: Modeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja ...d.researchbib.com/f/2nBQt1AwRhpTEz.pdfModeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja računarstva Karmen

P – 408

Slika 7 Ishodi učenja za pojedini predmet

Predložena usporedba je prihvatljiva ako pregledavamo ograničenu količinu informacija,

poput ovo primjera koji se odnosi na dva predmeta. Pregledi koji bi nam pružili usporedbu

znanja i/ili ishoda učenja na razini cijelog studija, modula na koje je studij podijeljen, godina

studiranja i slično, zahtijevaju međusobno povezivanje elemenata obrazovnog procesa i

unošenje velikog broja podataka. Složenost takvog programskog rješenja nadilazi opseg ovog

rada. Ipak, možemo pogledati primjer povezivanja područja znanja i ishoda učenja na razini

koncepata kao na slici 8.

Slika 8. Primjer povezivanja koncepata znanja i ishoda učenja

Ako se povezivanje među konceptima na slici 8. realizira preko nastavnih cjelina za pojedini

predmet onda se mogu dobiti pregledi strukturirani u raznovrsnim hijerarhijama, ovisno o

potrebi analiziranja elemenata sustava obrazovanja. Jedan primjer je i izvješće na slici 9, koje

pokazuje ishode učenja grupirane prema područjima znanja.

Slika 9. Izvješće pregleda znanja i ishoda učenja za predmet Informacijski sustavi

Page 8: Modeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja ...d.researchbib.com/f/2nBQt1AwRhpTEz.pdfModeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja računarstva Karmen

P – 409

3.2.2 Nastavne cjeline, ishodi učenja i područja znanja

Područjima i jedinicama znanja pridijeljeni su ishodi učenja razrađeni prema osnovnim

razinama ishoda učenja [9] [10]. Slika 10. prikazuje razradu pojedine cjeline znanja na

očekivane ishode učenja. Taj popis ishoda učenja zadan je za cijeli studij (eventualno za

studijski modul). Pojedinom predmetu se po područjima znanja pridružuju podskupovi

odgovarajućih ishoda učenja. Na kraju te ishode učenja pridružimo nastavnim cjelinama (i

njihovim područjima znanja, slika 11) i tada dobivamo temelj za pretraživanje i zaključivanje

na osnovu svih važnih elemenata procesa obrazovanja.

Slika 10. Povezivanje područja znanja i ishoda učenja

Slika 11. Nastavne cjeline razrađene na područja znanja kojima se pridružuju odgovarajući ishodi učenja

Na slici 11 razrađene su nastavne cjeline predmeta na područja znanja (od prije slika 6b)

kojima se onda dodatno pridružuju upravo oni ishodi učenja koji se odnose na ta područja

znanja. Razrada ishoda učenja po područjima znanja trebala bi sadržavati potpuni skup ishoda

učenja koja na kraju studija definiraju kompetencije završenog studenta. Kada bi cijeli

nastavni plan bio razrađen do detalja onda bi se mogla pratiti evolucija svakog područja

znanja i konačni rezultat bi definirao završene kvalifikacije (slika 2).

U nastavku su prikazani: (1) primjer pregleda znanja i pripadajućih ishoda učenja u odnosu na

nastavne cjelina pojedinog predmeta (slika 12) i (2) primjer pregleda znanja i nastavnih

cjelina pojedinog predmeta u odnosu na očekivane ishode učenja (slika 13).

Page 9: Modeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja ...d.researchbib.com/f/2nBQt1AwRhpTEz.pdfModeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja računarstva Karmen

P – 410

Slika 12. Podjela znanja na ishode učenja te pridružene nastavne cjeline, po predmetima

Slika 13. Podjela znanja po nastavnim cjelinama predmeta i pridruženi ishodi učenja

Page 10: Modeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja ...d.researchbib.com/f/2nBQt1AwRhpTEz.pdfModeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja računarstva Karmen

P – 411

Složene usporedbe svih elemenata sustava obrazovanja koji su u ovom radu opisani mogu

pružiti preglede sintetizirane na razini studija i stečenih kvalifikacija. Primjerice, u baznim

predmetima nekog studija ishodi učenja mogu biti nižih razina (takozvani lower order

thinking [11]), a onda se u predmetima viših godina uče detalji nekog područja uz povezivanje

i korištenje znanja i tada se postižu više razine ishoda učenja po područjima (takozvani higher

order thinking [11]). Pregledom područja znanja i dostignutih razina ishoda učenja moglo bi

se zaključiti za koje kvalifikacije je student više, a za koje manje obrazovan. Dodavanjem

dimenzije ECTS bodova dostignute razine mogu biti mjerene i u postotku.

Nadalje, iz literature [11], zanimljivo je kako se nad ovom dimenzijom kognitivnog procesa

(Congitive Process Dimension, odnosno podjela prema Bloomovoj taksonomiji, kakvu

poznajemo u ovom radu [4]) može dodati takozvana dimenzija znanja (Knowledge

Dimension). Tako se dimenzija znanja može klasificirati u četiri stanja: činjenično,

konceptualno, proceduralno i metakognitivno znanje. Načelno bi se moglo reći da ta

dimenzija znanja odvaja stručne sadržaje od teorijskih znanja. Sigurno bi bilo zanimljivo

napraviti dodatnu analizu primjera u ovom radu uključivanjem i dimenzije znanja u praćenje

obrazovnog procesa.

4. Zaključak

Za zaključak bi se mogli osvrnuti na pojavljivanje ishoda učenja u procesu obrazovanja i

potreba tržišta rada [4]. Na početku procesa obrazovanja u nastavnom planu svrha praćenja

ishoda učenja je utvrditi očekivanja od svake aktivnosti učenja. U postupku ocjenjivanja,

ishodi učenja bi trebali osigurati homogenost u procjeni uspješnosti studenata. Sve ove

elemente, zajedno s pružanjem informacija poslodavcu o kvalifikacijama kandidata na osnovu

ishoda učenja opisali smo kroz jednostavni primjer/prototip programskog rješenja u ovom

radu. Potreba i plan da se dobro definiraju kvalifikacije na razini cijelog sustava obrazovanja

RH osnovni je cilj HKO-a [3], ali ne samo u Republici Hrvatskoj nego i na razini EU. I

najvažniji zadnji korak u ovoj priči, ali prvi u procesu izrade HKO je standard zanimanja koji

se može koristiti pri utvrđivanju kvalifikacija, prvenstveno u strukovnom obrazovanju. Time

je još jednom naglašena povezanost s obrazovnim procesom koji treba biti u stanju brzo

odgovoriti na potrebe tržišta rada prilagođavanjem svog nastavnog plana.

Primjer prototipa programskog rješenja razrađenog u ovom radu ukazuje na mogućnost

povezivanja (jednog ili više) informacijskih sustava obrazovanja koji bi se mogli povezati

preko odgovarajućih standarda kvalifikacija i radnih mjesta i tako pravovremeno pomoći svim

sudionicima u donošenju kvalitetnih poslovnih odluka.

REFERENCE

[1] „Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije,“ Narodne novine br.124, 24.10.2014.

[2] „Smjernice za izradu standarda zanimanja (radna verzija),“ Ministrastvo rada i mirovinskog

sustava, Zagreb, veljača 2016.

[3] „Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru,“ Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, ISBN

978-953-6569-82-3, Zagreb, 2013.

[4] „Primjena ishoda učenja,“ četvrta publikacija iz serije o Europskom kvalifikacijskom okviru

(EQF), Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, ISBN 978-953-6569-88-5, Zagreb, 2013.

[5] R. Beljo Lučić et al., „Uvod u kvalifikacije, HKO,“ Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,

Zagreb, 2009.

[6] http://www.lirmm.fr/cogui, ožujak, 2014.

[7] J. F. Sowa, „Conceptual graphs for representing conceptual structures,“ in Conceptual Structures

in Practice, pp. 125-136., 2009.

Page 11: Modeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja ...d.researchbib.com/f/2nBQt1AwRhpTEz.pdfModeliranje koncepata i podataka za nastavni plan područja računarstva Karmen

P – 412

[8] M. Chein, M.-L. Mugnier, „Graph-based knowledge representation: Computational foundations

of conceptual graphs,“ DOI: 10.1007/978-1-84800-286-9, Springer, 2010.

[9] „Computer Science Curricula 2013, Curriculum Guidelines for Undergraduate Degree Programs

in Computer Science,“ The Joint Task Force on Computing Curricula ACM, IEEE Computer

Society, 2013.

[10] http://www.eucip.com/, 10.02.2016.

[11] „A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing: A Revision of Bloom's Taxonomy of

Educational Objectives,“ editors L. W. Anderson and D. R. Krathwohl, 2012.

Conceptual and Data Modeling for a Computer Science

Curriculumm

Karmen Klarin

University department of professional studies, University of Split, Split, Croatia

[email protected]

Abstract. The stage of planning and creation of a Curriculum is an important step in the educational

process. A Curriculum in Computer Sciences must be conceptualized in such a way that students

acquire knowledge from various areas such as operational systems, programming languages,

information systems, intelligent systems, communications and network security, etc. The educational

process must prepare students for various professions. In addition to classical IT professions, today's

IT related jobs include EcoInformatics or BioInformatics. Therefore the curriculum must offer a clear

and applicable purpose of the educational process, including flexible educational programs that can be

easily adjusted to the continuous changes in the job market. In addition, the curriculum must prepare

students for life-long learning, including the on-hand work experience and communication skills, team

work and ethics and teach them to appreciate the importance of abstraction in order to unify their

theoretical and practical knowledge.

This paper describes the decomposition of key concepts of the field of Computing such as: knowledge

domains and their parts, academic courses, learning objects and outcomes, as well as work places and

required skills. A data model has been designed together with an experimental set of data describing

the Computer Science Curriculum. Several queries have been constructed that can be used to obtain

information on learning aims and outcomes, required competencies on the job market, and the ability

of students to find employment, as well as the possibility that the employers find candidates that match

the required skills and competencies. The conceptual model was designed with a tool for knowledge

representation that uses conceptual graphs. Data and queries were designed and built in a relational

database.

Key words: conceptual modeling, data modeling, curriculum, Computer science