Model Okvirnog Nastavnog Plana i Programa

5/12/2018 Model Okvirnog Nastavnog Plana i Programa - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/model-okvirnog-nastavnog-plana-i-programa-55a35d194ebe9



1

MODEL

OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA /CURRICULUM



2



3

SASTAV KOORDINACIONE GRUPE

InstitucijaImenovanipredstavnik

Trenutna pozicija

Ministarstvo civilnih poslava, Odjel zaobrazovanje

Esma Hadžagi Pomonik ministra

Ministarstvo prosvjete i kulture RSMilovan Pecelj

(Boško Stojkovi)

Ministar

(Naelnik Odjeljenja za srednjeobrazovanje)

Ministarstvo prosvjete i kulture RS Zorica Garaa Naelnik Odjeljenja za opšte,pravne i kadrovske poslove

Ministarstvo prosvjete i kulture RS Radmila Peji Prosvjetni inspektor

Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH Zijad Paši Ministar

Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH Alija Piri Savjetnik

Odjel za obrazovanje, Brko Distrikt Vladimir urak Pomonik šefa Odjela

Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulturei športa, Hercegovako-neretvanskikanton

Ignancija Radi Pomonik ministra

Ministarstvo obrazovanja, nauke ikulture, Unsko-sanski kanton

JasminkaBujanovi

Struni saradnik

Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulturei športa, Posavski kanton

Marko Nedi Pomonik ministra

Ministarstvo obrazovanja, nauke,kulture i sporta, Tuzlanski kanton

Hazim Halilovi Pomonik ministra

Ministarstvo obrazovanja, nauke,kulture i sporta, Zeniko-dobojskikanton

Rasim Bajri Pomonik ministra

Ministarstvo obrazovanja, nauke,kulture i sporta, Bosansko-podrinjskikanton

Emira Drakovac Struni saradnik

Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulturei športa, Srednje-bosanski kanton

Zoran Matoševi Pomonik ministra

Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulturei športa, Zapadno-hercegovaki kanton

Viktor Mari Pomonik ministra

Ministarstvo obrazovanja i nauke,Sarajevski kanton

Sabaheta Zvizdi Pomonik ministra

Ministarstvo prosvjete i znanosti,Kanton 10

Miroslav uri Direktor, Srednja ekonomskaškola, Livno

Pedagoški zavod, Sarajevo Mevlida Pekmez Direktor

Pedagoški zavod, Mostar amil Tabakovi SavjetnikLjubomirBrajkovi

SavjetnikZavod za školstvo, Mostar

Silvestar Ištuk Savjetnik

Pedagoški zavod, Tuzla Hariz Agi Direktor

Pedagoški zavod, ZenicaMuneveraSelmanovi

Direktor

Pedagoški zavod, Biha Ismet Beiragi DirektorMomir Laki Inspektor

Republiki pedagoški zavod, Banja LukaBosiljka Spremo Nadzornik



4

Podruna jedinica RPZ Doboj Novak Paravac ProfesorPodruna jedinica RPZ Prijedor Mirko Muti Direktor

Jasminka Nalo Struni saradnikAgencija za standarde i ocjenjivanje

Branka Kovaevi Struni saradnik

Sindikat srednjeg obrazovanja BiHDženana Tanovi Hamzi

Predsjednik Sindikata zasrednje obrazovanje BiH

Sindikat nastavnika, RS Ranka Miši

Predsjednik Sindikata za

obrazovanje, nauku i kulturuRSOsnovna škola 'engi Vila 1', Sarajevo Zineta Boguni DirektorOsnovna škola 'Nova Bila, Nova Bila Jelica Žuljevi DirektorOsnovna škola 'Vasa ubrilovi',Gradiška

Ostoja uri Direktor

Gimnazija fra Grge Martia, Mostar Jerko Radi ProfesorSrednja mješovita škola 'Jovan Dui',Tesli

Aleksa Radiši Direktor

Srednja mješovita škola, Živinice Redžo Butkovi Direktor

Lektorisali:

Zineta Boguni za bosanski jezikBosiljka Spremo za srpski jezikIgnancija Radi za hrvatski jezik



5

SADRŽAJ

UVOD 7 1. PRINCIPI OBRAZOVNOG SISTEMA U BIH I CILJEVI OBRAZOVANJA 13

1.1 Opi principi obrazovanja 13

1.2 Principi obrazovnog sistema 131.3 Opi ciljevi obrazovanja 141.4 Ciljevi obaveznog obrazovanja 151.5 Ciljevi opeg srednjeg obrazovanja 16

2. KONCEPT UENJA I PRINCIPI IZRADE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA 182.1 Koncept uenja 182.2 Principi izrade nastavnog plana i programa 19

3. SADRŽAJ I STRUKTURA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA 213.1 Principi za izbor sadržaja i organizaciju NPP-a 223.2 Nastavni plan I program u Bosni I Hercegovini 223.2.1 Zajedniko jezgro NPP-a 223.2.2 Dio NPP-a koji izrauju entiteti, kantoni / županije 233.2.3 Dio NPP koji izrauje škole 233.3 Rezultati uenja u odnosu na sposobnosti uenika (osnovno i srednje obrazovanje):

definiranje Zajednikog jezgra NPP-a koje je zasnovano na rezultatima uenja 233.3.1 Kljune sposobnosti 243.3.2 Ciljevi i ishodi 24

3.4 Odnos meu obrazovnim oblastima/predmetima 293.5 Jedan mogui model nastavnog plana za obavezno i srednje obrazovanje 293.5.1 Primjer nastavnog plana za osnovnu školu 303.5.2 Primjer nastavnog plana za gimnaziju 31

4. SMJERNICE ZA IZRADU PREDMETNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA 344.1 Uvod 344.2 Struktura 344.3 Obrazloženje 34

4.4 Opi i posebni ciljevi uenja 354.5 Glavne sposobnosti i vještine 364.6 Organizacija (planiranje) sadržaja predmeta 364.7 Uputstva za ocjenjivanje i ocjenjivanje i vrednovanje (evaluaciju) 374.8 Orijentacija prema samostalnom radu uenika/uenica 374.9 Predmetni nastavni plan i program / silabus za maternji jezik i matematiku 38



6

5. ULOGE I AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/NASTAVNICA I UENIKA/UENICAU IMPLEMENTACIJI SUVREMENOG NASTAVNOG PLANA IPROGRAMA (CURRICULUMA) 41

5.1 Kako nastavnici/nastavnice mogu dati podršku implementaciji novog nastavnogplana i programa (Curriculuma) 42

5.2 Uloge i aktivnosti uenika/uenica u kontekstu poduavanja i uenjakoji se temelje na novom nastavnom planu i programu 42

6. VEZE IZMEU NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA,OCJENJIVANJA I SVJEDOANSTAVA 44

6.1 Ocjenjivanje i evaluacija postignua u uenju: šta je ocjenjivanje i njegovauloga u cjelokupnom obrazovnom procesu 45

6.2 Odnos izmeu nastavnog plana i programa, ocjenjivanja i izdavanja svjedoanstava 466.3 Sagledavanje ocjenjivake prakse u Bosni i Hercegovini 476.4 Šta bi se trebalo promijeniti? Nova filozofija ocjenjivanja: zašto, kako, šta

kada ocjenjivati 476.5 Kako primijeniti novu filozofiju u praksi: vrste i procedure ocjenjivanja 486.6 Pitanje svjedoanstava 51



7

UVOD

U cijelom svijetu razvoj nastavnog plana i programa (Curriculuma) je stalni proceskoji ukljuuje fazu promjene, fazu primjene i stabilnosti nastavnog plana i

programa, te fazu revizije i daljnjeg poboljšanja.Procesi donošenja i razvoja nastavnog plana i programa trebali bi biti utemeljeni na pažljivojanalizi prethodnog nastavnog plana i programa, metoda predavanja i uenja, ocjenjivanja ievaluacije, te sredstava za uenje, kao što su udžbenici i druga sredstva.

Ova analiza bi trebala uzeti u obzir nove izazove i mogunosti koji stoje pred uenikom ukontekstu lokalnih, nacionalnih, regionalnih, evropskih i meunarodnih veza i meuovisnosti.

Suvremeni nastavni plan i program trebao bi biti rezultat takvih pažljivih razmatranja i trebaobi se temeljiti na rezultatima uenja i postignuima važnim za uenike/ce u Bosni iHercegovini, i sadržavati smjernice za ueše nastavnika/nastavnica, škole i okruženja, teobrazovnih vlasti i obrazovnih partnera iz svih sfera života u procesu uenja.Razvoj i primjena suvremenog nastavnog plana i programa bi trebali biti razultat širokihkonsultacija unutar svih entiteta i kantona/županija u Bosni i Hercegovini, te bi trebali spojitivrijednosti domae obrazovne tradicije s meunarodnim trendovima i dobrim praksama urazvoju suvremenog nastavnog plana i programa.

Sistem nastavnog plana i programa(Curriculuma)

Okvirni nastavni plan i program – njegovauloga unutar sistema nastavnog plana iprograma

Meunarodni razvoj nastavnog plana iprograma – neki od glavnih trendova

Razlozi za promjenu i poboljšanjenastavnih planova i programa u Bosni iHercegovini

Kontekst promjene

Šta oekujemo od suvremenog nastavnogplana i programa

Preduvjeti za uspješnu implementacijusuvremenog nastavnog plana i programa



8

Okvirni nastavni plan i program/curriculum*je jedan od najvažnijih komponenti sistemaprikazanog na shemi:

Interakcija razliitih komponenti obrazovnog sistema

*Curriculum (C) je naširoko korišten termin u cijelom svijetu koji oznaava sistematski i postepen proces

uenja koji je zasnovan na jasnim svrhama uenja ( zašto i radi ega uenici trebaju uiti), pažljivomodabiru sadržaja i organizaciji (što uenici ue, kada i po kom redoslijedu) metodama poduavanja iuenja (kako uenici trebaju uiti), te na ocjenjivanju i evaluaciji postignua uenja (što su uenicinauili / izveli / razvili, kakvo je, ustvari, efektivno uenje).

O K V I R N I N P P(CURRICULUM)

OCJENJIVANJE ICERTIFIKACIJA

OBUKA ZANASTAVNIKE

I N S T I T U C I J E

AGENCIJA ZA OBRAZOVANJE

PEDAGOŠKI ZAVOD/ZAVOD ZAŠKOLSTVO



9

Sistem nastavnog plana i programa

Nastavni plan i program (Curriculum) ine svi oni dokumenti kojima se propisuju predmetiza odreeni obrazovni nivo i propisuju/odreuju ciljevi, aktivnosti i rezultati uenja na timnivoima, a koji su odobreni od nadležnih obrazovnih vlasti.

Nastavni plan i program se predstavlja javnosti u formi pisanih dokumenata kao službeni ili pisani NPP. Utemeljen na konkretnoj interakciji poduavanja i uenja, tj. interakciji uenik-

nastavnik, NPP se zatim ostvaruje u praksi i tako postaje primijenjeni, efektivni . Na ishodeuenja utjeu uenici/uenice i nastavnici/nastavnice sa svojim prethodnim znanjem, linimiskustvom, vrijednostima, vjerovanjima i pogledima, odnosno s takozvanim skrivenimnastavnim planom i programom (hidden curriculum).

Pisani NPP/C je set dokumenata koji se sastoji od:

Okvirnog nastavnog plana i programa koji propisuje namjeravane i široke rezultateuenja za uenike, sve predmete koji su na raspolaganju i pravila koja ureuju kako seti predmeti mogu kombinirati u odobrene nastavne planove, ukljuujui zajedniko

jezgro, izborne i fakultativne predmete. Takoer okvirni NPP treba opisati i to kakoispunjava relevantne obrazovne, socijalne i ekonomske politike djelovanja.

Predmetnih nastavnih planova i programa (silabusa1) koji bliže opisuje nastavnipredmet, odnosno podru je uenja s aspekta planiranja, organizacije i izvoenjasadržaja, a ukljuuje:- cilj, zadatke, oekivane rezultate, strategije uenja/nastave, vremenski raspored,

nain i instrumente ocjenjivanja i sredstva koja e biti korišena– teme / moduli, nastavne jedinice.

Popisa preporuenih udžbenika, literature i drugih sredstava uenja i nastavnihpomagala koji pruža osnovu za sve oblike uenja.

Okvirni nastavni plan i program (Curriculum) i njegova uloga unutar sistema

nastavnog plana i programaOkvirni nastavni plan i program daje odgovore na pitanja:

- zašto i radi ega uenici trebaju uiti- šta e uenici nauiti / postii / razviti

(kakav je efekat uenja)- kako uenici trebaju uiti- šta uenici ue, kada i po kom redoslijedu i- kako vrednovati uenika postignua.

Okvirni nastavni plan i program navodi temeljne principe organizacije nastavnog plana i

programa u Bosni i Hercegovini na temelju suvremenih pedagoških pristupa procesapoduavanja i uenja.

On daje smjernice za razvoj i poboljšanje:

Zajednikog jezgra nastavnog plana i programa, dijela nastavnog plana i programa o kojem odluuju Republika Srpska, kantoni/županije

u Federaciji Bosne i Hercegovine i Distrikt Brko i dijela nastavnog plana i programa o kojem odluuje svaka škola u okviru svoje

autonomije.Okvirni nastavni plan i program istie potrebu za poboljšanjem nastavnog plana i programa natemelju inovativnih pristupa.

1 Syllabus je nastavni i plan program predmeta



10

Predmetni nastavni planovi i progami (silabusi), udžbenici i druga nastavna sredstva bi trebalabiti izraena na principima i smjernicama sadržanim u Okvirnom nastavnom planu i programu.

Zajedniko jezgro nastavnog plana i programa (kao što je istaknuto u Okvirnom zakonu iBijelom papiru) je skup predmeta, predmetnih sadržaja i tema bitnih i obaveznih za sveuenike/uenice u BiH. Zajedniko jezgro treba definirati zajednike ciljeve i ishode uenja zasve uenike/uenice u BiH.

U skladu sa suvremenom praksom u razvijenim zemljama u razvoju NPP, model suvremenogOkvirnog nastavnog plana i programa u BiH se fokusira na postignua uenja i razvoj uenikihsposobnosti. Ovo predstavlja glavni pomak u suvremenom razvoju nastavnog plana iprograma: pomak od kreiranja nastavnog plana i programa koji je orijentiran na predmet inastavnika/nastavnicu (tradicionalnog), ka modelu razvoja nastavnog plana i programa koji sefokusira na procese uenja i postignua uenja, odnosno koji je orijentiran na uenika/uenicu.

Meunarodni razvoj nastavnog plana i programa – neki od glavnih trendova

Tokom zadnjih decenija mogu se uoiti neki od važnih trendova u meunarodnom razvojunastavnog plana i programa (Curriculuma), kao što su:

pomak od predmetnog/akademskog fokusa i pristupa nastavniku/nastavnici, kapristupu koji se fokusira na uenika/uenicu, napredak uenika/uenice, tenjegovom/njenom razvoju kao osobe.

pomak od podijeljenog/fragmentiranog, centraliziranog i strogo definiranog NPP kafleksibilnijem NPP koji se temelji na širokim podru jima uenja i novim pristupima kojipromoviraju integrirano i holistino uenje i dozvoljavaju kreativna rješenja u vezi sNPP na nivou zajednice i škole.

pomak sa NPP usmjerenih na sadržaje na NPP usmjerene na ishode odnosno na ono štobi uenici/uenice trebali znati i umjeti.

pomak od uenja temeljenog na zapamivanju i reproduciranju informacija ka razvojuuenikih sposobnosti koje su rezultati procesa uenja - znanje, vrijednosti, vještine,

stavovi, procedure/šabloni, akcije, navike i rutine koje se dokazuju u praksi (tj. kakouenici/uenice razmišljaju, djeluju, ue, prenose, te primjenjuju znanje i nezavisnotraže rješenja).

Pomak od NPP koji je predviao isto za sve ka diferenciranom NPP koji uzima u obzirpojedinane stilove uenja, kao i razliite interese, talente i probleme kojeuenici/uenice imaju, posebne lokalne uvjete itd.

Razlozi za promjenu i poboljšanje nastavnih planova i programa u Bosni iHercegovini

U BiH, kao i u drugim zemljama, promjene obrazovnog sistema i redefiniranje njegove svrhe istrategije da bi se postigli odreeni ciljevi, u osnovi, uzrokovano je faktorima koji su odfundamentalne važnosti za današnji društveni i ekonomski razvoj:

ubrzana znanstvena i tehnološka otkria i inovacije rasprostiranje informatikih i komunikacijskih tehnologija proces globalizacije kulturološke promjene promjene u nainu razmišljanja (kao što su promjene izazvane brigom o okolišu) promjene u nainu shvatanja samog uenja promjene u shvatanju ljudskog razvoja (ukljuujui i razvoj djeteta), koje su zasnovane

na novim istraživanjima provedenim na mozgu kao i na novim psiho-sociološkim ipedagoškim istraživanjima i teorijama.

Obrazovni sistem treba uvažavati obilježja i posljedice tih procesa, kako u sferi rada izapošljavanja, tako i u svakodnevnom privatnom i društvenom životu pojedinca.



11

Poboljšanje NPP u BiH je dio neprekidnog procesa revizije. U sklopu ovog procesa treba i daljeuzimati u obzir postojea korisna obrazovna iskustva u BiH i drugim evropskim i razvijenimzemljama.

Nastavni plan i program treba pomoi uenicima/uenicama da se bolje nose sa izazovima imogunostima današnjeg svijeta radi postizanja brže i uspješnije integracije u osobnom,profesionalnom i javnom životu.Odredbe nastavnog plana i programa trebaju odražavati specifinu kulturnu, nacionalnu iobrazovnu tradiciju (koje moraju biti prisutne na svim stupnjevima školskog sistema), uzistovremeno upoznavanje drugih kultura i civilizacija, te odgoja u duhu meusobne tolerancije ipoštivanja razliitosti.

Kontekst promjena

Unutrašnji i vanjski razlozi koji uvjetuju proces promjene nastavnog plana i programa seisprepliu.

Uz ve predoene razloge za promjenu, koje je dinamika današnjeg svijeta donijela sa sobom,BiH, kao evropska zemlja u tranziciji, ima dodatne razloge za strukturne promjene obrazovnog

sistema, ukljuujui i poboljšanje nastavnog plana i programa.

BiH sada prolazi kroz tranziciju iz prijašnje planske u tržišnu privredu i kroz procesedemokratizacije društva – sve ove promjene trebaju olakšati proces pridruživanja BiHEvropskoj uniji.

Obrazovanje u BiH u nadležnosti je 13 ministarstava obrazovanja. Škole u BiH rade po višerazliitih neusklaenih nastavnih planova i programa u kojima je vrlo teško osigurati kvalitet,

jednakost i omoguiti prohodnost u obrazovanju, kao i efikasno upravljanje obrazovnimsistemom. Prvi pomak ka promjenama je donošenje Zajednikog jezgra NPP.

Šta oekujemo od suvremenog nastavnog plana i programa

Suvremeni nastavni plan i program bi trebao zadovoljavati potrebe individualnog/osobnograzvoja uenika/uenice i potrebe društva.

Poboljšani nastavni plan i program trebao bi omoguiti uenicima/uenicama da se razviju kaoosobe koje su u stanju osmisliti vlastiti život, a istovremeno se uspješno integrirati na tržišterada i u javni život.

Nove mogunosti poduavanja i uenja koje nudi suvremeni nastavni plan i program poveate postotak upisa i završavanja srednjeg i visokog obrazovanja i doprinijeti da uenici/ueniceu BiH budu adekvatno pripremljeni da se mogu na zadovoljavajui nain suoiti sa životom uEvropi i svijetu, i radnom mobilnošu i konkurencijom.

Promjene koje se predlažu trebaju se provoditi postupno, ovisno o novanim, materijalnim ikadrovskim mogunostima zemlje.

Preduvjeti za uspješnu implementaciju suvremenog nastavnog plana i programa

Nastavnici/nastavnice su kljune osobe u uspješnom provoenju promjena. Oni/one trebajukod uenika/uenica probuditi želju za uenjem i pronai nain da adekvatno vrednuju uenikipotencijal za uenje i razvijanje vlastite linosti. Kreativno kombinirajui tradicionalne isuvremene/nove metode, nastavnici pomažu uenicima/uenicama da steknu korisna znanja ivještine, da razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi i drugima, kao i sposobnosticjeloživotnog uenja.

Da bi nastavnik/nastavnica mogao/la odgovoriti ovim zahtjevima potrebno je poboljšati sistempoetnog obrazovanja nastavnika/nastavnica i osigurati kontinuirano usavršavanje iobrazovanje za usvajanje novih strategija poduavanja i uenja.



12

Korištenje razliitih didaktiko-metodikih sredstava u nastavnom procesu treba unaprijeditikvalitetu nastavnog procesa. Udžbenik je nezaobilazno metodiko-didaktiko sredstvo zastjecanje i produbljivanje znanja, vještina i stavova. Zbog toga se pri izradi udžbenika morajuzadovoljiti principi i smjernice koje nudi suvremeni nastavni plan i program, a koji se odnosena realizaciju procesa kvalitetnog poduavanja i uenja.

Roditelji i šira zajednica (druge zainteresirane strane) takoer moraju biti aktivni uesnici uprocesu implementacije suvremenog nastavnog plana i programa, te se trebaju ukljuiti u

procese konsultacija o izradi i implementaciji suvremenog nastavnog plana i programa itrebaju jaati veze izmeu škole, zajednice i obitelji.

Promjene koje se predlažu trebaju se provoditi postupno ovisno o finansijskim, materijalnim ikadrovskim mogunostima.



13

1. PRINCIPI OBRAZOVNOG SISTEMA U BIH I CILJEVIOBRAZOVANJA

1.1 Opi principi obrazovanja

1.2 Principi obrazovnog sistema1.3 Opi ciljevi obrazovanja1.4 Ciljevi obaveznog obrazovanja1.5 Ciljevi opeg srednjeg obrazovanja

1.1 Opi principi obrazovanja su

Nauna zasnovanost Obaveznost i neselektivnost osnovnog obrazovanja Obrazovanje za potrebe participacije u demokratskom društvu Decentralizacija, demokratizacija i depolitizacija (profesionalizacija) u obrazovanju Obrazovanje za potrebe informacionog, tehnološkog, globalnog društva Obrazovanje kao doživotni proces Jednake obrazovne mogunosti za sve.

Na opim principima poiva sistem obrazovanja u cjelini.

1.2 Principi obrazovnog sistema

Osim opih naela koji se jednako odnose na obrazovanje u cjelini i na NPP, njihov razvitaktemelji se na posebnim naelima kojih se trebaju pridržavati svi uesnici obrazovnog procesa,

prvenstveno nastavnici/nastavnice i uenici/uenice. Oni predstavljaju polazne osnove zakreiranje svih elemenata nastave i procesa uenja u školi.

Obrazovanje treba biti usmjereno na procese i ishode uenja, više nego napredstavljanje sadržaja pojedinih akademskih disciplina;

Obrazovanje treba biti zasnovano na standardima uz sistematsko praenje iprocjenjivanje njegovog kvaliteta;

Obrazovanje treba biti zasnovano na integriranom nastavnom programu u kojempostoji horizontalna i vertikalna povezanost izmeu razliitih nastavnih predmeta koji supovezani u šire nastavne oblasti;

Za kvalitet obrazovanja trebaju biti odgovorni ne samo nastavnici/nastavnice i škola ve i svi zainteresirani akteri (uenici/uenice, roditelji i lokalna zajednica);

Obrazovanje treba poštovati individualne razlike meu uenicima/uenicama u pogledunaina uenja i brzine napredovanja; Obrazovanje se treba zasnivati na participativnim, kooperativnim, aktivnim i

iskustvenim metodama nastave i uenja; Obrazovanje treba uvažavati svakodnevno iskustvo uenika/uenica i znanja koje stjeu

van škole te ih povezivati sa sadržajima nastave; Obrazovanje treba razvijati kod uenika/uenica pozitivan odnos prema školi i

obrazovanju i podsticati uenikov interes za uenjem i kontinuiranim educiranjem; Obrazovanje treba biti proces razvoja znanja, vještina, stavova i vrijednosti kod

uenika/uenica.

Posebno je važna povezanost opih principa i principa na kojima se zasniva obrazovni processa ciljevima i ishodima obrazovanja.

Poduavanje pojedinaca da odgovorno i svrhovito upravljaju sobom i vlastitim životom zadatak je dostojan svakog truda. Obrazovanje kao organizirana društvena aktivnost utemeljena na



14

znanosti i strunosti svoju e zadau uspješno ostvariti ako je postavljeno na Delorsovimstupovima obrazovanja, jedino znanstveno i civilizacijski opravdano jer:

I stup – obrazovanje za znati (znanje, ali vezano za stavove i vještine)

U vremenu u kojem živimo treba znati odabrati one vrijedne sadržaje iz bogatog postojeegljudskog iskustva koje omoguuje kognitivni (spoznajni), emocionalni i konativni (pokušajni)razvoj pojedinca. U sklopu kognitivnog razvoja pobliže se misli na razvoj verbalnih,matematiko-logikih, prostornih, muzikih, inerpersonalnih (meuljudskih) i intrapersonalnih(unutarljudskih) sposobnosti uz pomo kojih osoba bira ciljeve i strategije ostvarivanja,obnavlja i nadograuje vlastito znanje, vrši izbor vrijednog znanja, naui uiti i primjenjivatinaueno.Ovo je strateški najznaajnije podru je iako ne znai da je najzastupljenije.

II stup – obrazovanje za djelovati – raditi (vještine "injenja", ali vezano za znanje i stavove)

Suvremena ili "dobra škola" i obrazovanje trebaju kod uenika/uenice razviti osjeaj potrebepozitivnog odnosa prema radu i aktivnog sudjelovanja u rješavanju svih pitanja, problema iizazova u vlastitoj užoj i životnoj sredini primjenjujui steena znanja i vještine - biti

poduzetan i boriti se za napredak dajui vlastiti doprinos.

III stup – obrazovanje za zajedniki život "živjeti zajedno" – "uiti živjeti zajedno" – kako jenaš potencijal preveden u društveni i javni/politiki život.

Globalizacija odnosa u svijetu podrazumijeva da nacionalne granice predstavljaju samoadministrativna podru ja upravljanja i transfera kapitala, tehnologije i sve veih koliina roba,radne snage i kreativnosti, donosi sasvim nove potrebe zajednikog i odgovornog suživota.Najjednostavniji izraz te složene situacije je interkulturalizam, multikulturalizam kao stvarnosttog mnoštva kultura, vjera, jezika, tradicije, prehrane, odijevanja, ali i zajednikih ozonskihrupa, smanjenja koliina pitke vode, zagaenost tla, vode i zraka, terorizma i mogue kretnjesueljavanja svjetskih sila, zajedniki život u globalnom svijetu, tolerancija prema nepoznatom

i tuem, snošljivost svega što su dužni i drugi podnositi, mirno rješavanje problema i drugihsituacija svakidašnjeg života.

IV stup – obrazovanje za biti (artikulacija vještina, znanja i stavova) ili obrazovanje za život,a poznato i kao uiti za život – razviti se kao osoba i biti spreman za život

U podru ju obrazovanja za život favoriziraju se znanja o vlastitom razvoju tokom itavogživota, planiranje vlastite karijere, uvanje zdravlja i okoliša, brojna praktina znanja koja susvakog dana potrebna, od prehrane, higijene, slobodnog vremena, sitnih popravaka,odgovornosti i profesionalnog obavljanja bilo koje djelatnosti i slino. U njemu se prepliuhumane, demokratske, graanske i ljudske vrijednosti bez kojih tradicionalna i suvremenaevropska škola nije mogua.

1.3 Opi ciljevi obrazovanja

Obrazovanje donosi promjenu kvalitete života pojedinca i društva kroz human i demokratianproces cjeloživotnog uenja jer obrazovani pojedinci su sposobni da se odgovorno i aktivnoukljue i sudjeluju u privrednom, društvenom i kulturnom razvitku društva. Human idemokratian proces obrazovanja tokom cijelog života omoguuje, istovremeno, zadovoljenjeosobnih potreba i razvitak mogunosti (potencijala) pojedinca uz puno poštivanje drugihosoba, njihove osobnosti (individualnosti), potreba i zanimanja (interesa).

Posebni (specifini) ciljevi obrazovanja

Kroz ostvarivanja opeg cilja obrazovanja ujedno se ostvaruju i posebni (specifini) ciljevipojedinca i društva. Ti su ciljevi povezani, isprepliu se pa je i podjela uvjetna, ali obrazovanjedoprinosi dobrobiti i razvitku što e:



15

1. omoguiti razvoj svih aspekata osobnosti uenika/uenica u skladu s njegovimrazvojnim potrebama, mogunostima i zanimanjima;

2. omoguiti uenicima/uenicama upoznavanje sebe i samostalno, promišljeno iodgovorno donošenje odluka koje se tiu njihovog razvoja i budueg života;

3. osposobiti uenike/uenice za cjeloživotno obrazovanje u skladu s njihovim potrebama,mogunostima i zanimanjima;

4. omoguiti poznavanje i razumijevanje prirodnog i društvenog okruženja njihovemeusobne povezanosti i osobnog mjesta u njima;

5. osposobiti uenike/uenice za uspješno suoavanje s izazovima suvremenog svijeta iživota, te izazovima koje ih oekuju u budunosti;

6. stjecati znanja za cio život i stvarati temelj za nove vještine potrebne društvu koje sestalno i brzo mijenja;

7. omoguiti uenicima/uenicama da se opredijele i osposobe za odreenu profesiju (uskladu s individualnim sposobnostima i zanimanjima, uzimajui u obzir privrednookruženje), osigurati zaposlenje i ostvarivati vlastite prihode;

8. pružiti uenicima/uenicama znanje i vještine za njihov ujednaen razvoj mentalnih ifizikih sposobnosti;

9. omoguiti uenicima/uenicama da postanu korisne i nezavisne osobe, kako kod kuetako i u društvu kako bi bili konkurentni u oblasti globalne privrede;

10. pružiti uvjete za ovladavanjem maternjim i stranim jezicima, matematikom, prirodnim

znanostima, medijskim obrazovanjem, ekološkim i zdravstvenim odgojem;11. omoguiti djeci da naue kako uiti, pamtiti, pohranjivati, pretraživati i koristiti

pohranjeno znanje;12. unaprijediti uenje putom otkria;13. podržati projektno uenje, odnosno projektnu nastavu;14. razvijati i podržavati korištenje oblika rada koji omoguavaju samostalan prilaz nastavi

i uenju uz istovremeno stvaranje uvjeta za zajedniki rad i uenje.

U razvitku društva obrazovanje e:

1. omoguiti razvoj osjeanja pripadnosti društvenim skupinama i društvu u cjelini, kao iosjeanje pripadnosti vlastitom i evropskom prostoru, te cijelom svijetu;

2. osposobiti uenike/uenice da aktivno doprinose ekonomskom i demokratskom razvitkudruštva, te ouvanju i njegovanju tradicije i kulture;

3. osposobiti uenike/uenice da zaštite vlastite potrebe i zanimanja, izgrade i ouvajusamostalnost i integritet, bez narušavanja samostalnosti (autonomije) i integritetadrugih osoba;

4. razvijati meusobno uvažavanje, suradnju i solidarnost izmeu pripadnika/pripadnicarazliitih društvenih, etnikih i kulturnih skupina;

5. podržavati procese integracije zemlje u meunarodne tokove;6. razvijati svijest o znaenju, zaštiti i ouvanju prirode i prirodnih bogatstava (resursa);7. djelovati na formiranju osnovnih odrednica moralnog ponašanja osoba, te

produktivnosti i suradnje s drugima, te življenja u skladu s prirodom;8. svaka škola kao prijatna sredina za uenje pruža mogunosti da bude zaštiena od

droge i nasilja;9. svaka škola treba podržavati partnerstvo s roditeljima u društvenom, emocionalnom i

akademskom razvitku djece.

Ostvarenje postavljenih ciljeva utvrdit emo najbolje kroz rezultate obrazovanja.

1.4 Ciljevi obaveznog obrazovanja

Iz opih ciljeva obrazovanja izvode se posebni ciljevi (specifini) za sve nivoe obrazovanja.

Posebni ciljevi obaveznog obrazovanja su: razvijanje funkcionalne pismenosti (jezike, matematike, prirodno-naune,

informatike, tehnike);



16

razumijevanje pojava, procesa i odnosa u prirodi na osnovu znanja fizikih, hemijskih ibioloških zakona, modela i teorija;

pravilno formiranje matematikih pojmova i stjecanje osnovnih matematikih znanja; stjecanje sposobnosti za uoavanje, formuliranje, analiziranje i rješavanje problema; razvijanje sposobnosti za izvoenje jednostavnih istraživanja; razvijanje logikog i apstraktnog mišljenja i kritikog stava u mišljenju; ovladavanje informaciono-komunikacionim tehnologijama; stjecanje znanja o prirodnim resursima, njihovoj ogranienosti i održivom korištenju; razvijanje svijesti o znaaju kulture, potrebe da se podstie njen razvoj, kao i potrebe

da se sauva kulturna baština; stjecanje znanja o potrebi zaštite, obnove i unapreivanju životne sredine; stjecanje osnovnih znanja o procesima i proizvodima razliitih tehnologija (proizvodi

ovjekovog rada); razvijanje humanosti, iskrenosti, patriotizma i drugih etikih vrijednosti pojedinca; uspostavljanje osobnih i kulturnih veza meu ljudima, nezavisno od njihovog spola,

rase, religiozne pripadnosti ili osobnih uvjerenja, razvijanje radoznalosti isamostalnosti;

osposobljavanje djece i mladih kako da ue, pamte, pohranjuju, pretražuju i koristeusvojeno znanje, kako da traže i pohranjuju informacije;

razvijanje sposobnosti djece i mladih da rade samostalno;

razvijanje sposobnosti djece i mladih da rade u timu, da dijele odgovornost zazajedniko uenje;

razvijanje sposobnosti djece i mladih da razumiju sebe i druge (razvijanjeintrapersonalne i interpersonalne sposobnosti);

razvijanje svijesti o vlastitim znanjima i sposobnostima i daljoj profesionalnojorijentaciji;razvijanje svijesti o važnosti brige o zdravlju.

1.5 Posebni ciljevi opeg srednjeg obrazovanja su:

unapreivanje funkcionalne pismenosti (jezike, matematike, prirodno-naune,informatike, tehnike) steene u toku obaveznog obrazovanja;

razvijanje osnova naune pismenosti; unapreivanje jezikih sposobnosti i znanja steenih u obaveznom obrazovanju; dosezanje nivoa jezikih i komunikativnih znanja i sposobnosti koji e omoguiti

ueniku/uenici efikasno komuniciranje na svom i stranom jeziku u usmenom i pisanomobliku u razliitim siuacijama i u razliite svrhe;

stjecanje funkcionalnih i teorijskih znanja o jeziku, književnosti i komunikaciji, medijimai o njihovoj ulozi u društvu;

osposobljavanje uenika/uenica za razumijevanje i tumaenje poruka koje suformulirane na klasinim jezicima i upoznavanje sa bitnim elementima klasinih kulturai njihovog naslijea u suvremenim kulturama;

poznavanje i razumijevanje teorijskih osnova društvenih nauka radi razumijevanjadruštvenih i kulturnih pojava i procesa;

njegovanje nacionalnog i kulturnog identiteta i ukljuivanje u razli

ite društvene ikulturne grupe;

razvijanje sposobnosti uenja, istraživanja i kritikog mišljenja; razumijevanje pojava, promjena, procesa i odnosa na osnovu zakona, modela i teorija

prirodnih nauka; formiranje matematike kulture, svijesti o univerzalnosti i primjeni matematike i

matematikog naina mišljenja; razvijanje sposobnosti za uoavanje, formuliranje, analiziranje i rješavanje problema; razvijanje samostalnosti i istrajnosti pri rješavanju problema; razvijanje sposobnosti za izvoenje istraživanja; razvijanje logikog i apstraktnog mišljenja i kritikog stava u mišljenju; razumijevanje interakcije prirodnih nauka i tehnologije; stjecanje znanja o prirodnim resursima i znaaju ouvanja ekološke ravnoteže; razvijanje ideja, istraživanje procesa i razvijanje vještina i tehnika umjetnikog

izražavanja; upoznavanje razliitih aspekata tradicionalnog i suvremenog umjetnikog izražavanja;



17

upoznavanje vrijednosti vlastitog kulturnog naslijea i povezanosti s drugim kulturama itradicijama;

razvijanje svijesti o važnosti uvanja i unapreivanja zdravlja, poštivanju principazdravog naina života;

podsticanje stvaralaštva i kreativnosti; razvijanje svijesti o vlastitim znanjima i sposobnostima i daljoj profesionalnoj

orijentaciji.



18

2. KONCEPT UENJA I PRINCIPI IZRADE NASTAVNOG PLANA

I PROGRAMA

2.1 Koncept uenja

Sadržaj uenja se sastoji od znanja (u razliitim oblicima: deskriptivno, analitiko iproceduralno znanje), vrijednosti, vještina i stavova. Znai da uenje ne ukljuuje samomemoriranje i reprodukciju unaprijed odreenog znanja, kako se obino pretpostavljalotradicionalnim ili zastarjelim modelom uenja koji je, u prošlosti, bio preovlaujui u mnogimdruštvima.

Postojei koncept uenja novog modela suvremenog okvirnog nastavnog plana i programa uBiH je zasnovan na nekoliko važnih pretpostavki o tome šta i kako ovjek ui, koje se temeljena praktinim iskustvima, suvremenim teorijama uenja i rezultatima novih vidovaistraživanja, kao što su kognitivna psihologija i istraživanja na mozgu:

Ako se tradicionalni nastavni plan i program više fokusirao na informacijama iinjenicama koje je trebalo pamtiti, onda se suvremeni nastavni plan i program morafokusirati i na procese uenja i na ishode uenja takoer.

Uenici/uenice moraju stjecati znanje u njegovim razliitim oblicima, a ne samo u viduinformacija i teoretskog znanja. Znanje podrazumijeva injenice, ali i koncepte,strukture/obrasce i umne operacije uz upotrebu injenica, koncepta, struktura i

Izrada nastavnog plana i programa i strategije poduavanja i uenja su zasnovane nanekoliko važnih pretpostavki o uenju: kako uenici ue i kako da ue još bolje.

Koncepti uenja su sadržani u NPP-u, ali ipak je važno da se još jasnije predstave i da seobjasni zašto neko smatra da odreeni nastavni plan i program i/ili strategija poduavanjai uenja mogu biti uspješniji u pružanju podrške procesima uenja i u postizanjurelevantnih ishoda uenja nego neki drugi.

Principi izrade nastavnog plana i programa su usko vezani sa osnovnim konceptom uenja;ustvari, nain na koji je nastavni plan i program struktuiran i sam sadržaj nastavnog planai programa odražavaju koncept uenja koji preporuuje odreeni obrazovni sistem.

2.1 Koncept uenja

2.2 Principi izrade nastavnogplana i programa



19

obrazaca. Pristup uenika/uenica znanju treba biti kritian i kreativan, a ne krut ikonformistiki.

Uenje se sastoji i od vrijednosti (šta ljudi smatraju važnim, šta cijene); vještina (šta jeto što uenici/uenice mogu da urade, a što je rezultat procesa uenja); i stavova (kakouenici/uenice doživljavaju svijet oko sebe, kako se odnose sami prema sebi, drugimljudima, idejama i radnjama).

Uenici/uenice imaju razliite stilove uenja – upravo zato uenje (i nastavni plan iprogram) treba udovoljiti zahtjevima za diferencijaciju i individualizaciju. Dok nekiuenici/uenice ue bolje primjenjujui konceptualni pristup, drugi ue bolje kroz rad,eksperimentisanje i/ili prouavanje svojih svakodnevnih iskustava. Neki uenici/uenicebolje ue kroz individualni rad, dok drugi ue bolje kad ue u grupi, saraujui sasvojim vršnjacima. Prema tome, da bi se zadovoljili specifini stilovi uenjauenika/uenica i da bi se smisleno istakle njihove jae i slabije strane, treba koristitiniz strategija poduavanja i uenja, a sam nastavni plan i program treba dozvolitidiferencijaciju pristupa uenju i odgovarajuih iskustava u uenju da bi pomogliuenicima/uenicama da ostvare odgovarajui napredak u skladu sa njihovim stvarnimpotencijalima.

Uenici/uenice ue bolje ukoliko ih, do neke razumne mjere, potiemo i stimuliramoda budu radoznali, da postavljaju pitanja, da daju komentare i predlažu kreativnarješenja za razliite probleme. Uenici/uenice vole jasan pristup uenju i vole daaktivno uestvuju u kreiranju vlastitih okolnosti uenja, kao i iskustava.

Uenici/uenice ue bolje ako razumiju veze i meuovisnosti u prirodnom, društvenom ivještakom okruženju, pri tome koristei niz strategija uenja koje se dotiu i razuma iosjeaja, kao i intelektualnih, fizikih, emocionalnih i društvenih vještina.Uenici/uenice, takoer, ue bolje ukoliko mogu napraviti korisnu vezu izmeu novogsadržaja uenja i svojih prijašnjih iskustava – i ukoliko razumiju znaaj tog sadržaja isvojih napora da nešto naue. Nova znanja trebaju biti integrirana u sistem uenja, tj.treba uspostaviti adekvatne veze koje e povezati dosadašnja postignua i nove

izazove. Da bi mogli razumjeti i na pravi nain koristiti svoje znanje, vrijednosti, vještine i

stavove, važno je razvijati uenike vještine višeg intelektualnog reda (kao što suanaliza, sinteza, evaluacija i rješavanje problema na kreativan nain), zajedno sarazvojem emocionalnih, društvenih, motorikih, estetikih i drugih vještina.

Uenje je produktivnije ako je popraeno toplim i stimulativnim okruženjem u kojemuenici imaju povjerenje u svoje nastavnike/nastavnice i školske prijatelje/prijateljice igdje se osjeaju poštovanim, vrijednim i sigurnim. Interakcija u uionici (kao što je radu manjim grupama, rad na projektu) je važan faktor za stimuliranje samopouzdanjakod uenika/uenica i za osiguravanje pozitivnog poticaja u sklopu jasne podjele

ueni

kih zadataka i odgovornosti.

Rezultati uenika/uenica su bolji ukoliko su oni pozitivno motivirani. Umjestokažnjavanja uenika/uenica zbog slabog rada, treba im pomoi da prevaziu poteškoena koje su nailazili pri savladavanju odreenih elemenata nastavnog plana i programa.

2.2 Principi izrade nastavnog plana i programa

Principi izrade nastavnog plana i programa su nastali iz koncepta uenja koji se preporuuje uBiH (pogledati gore), i iz ope orijentacije obrazovne politike u BiH kad su u pitanju dobrimodeli obrazovnih praksi koji ukljuuje školski i razredni menadžment (upravu) i organizaciju.

Najvažniji principi izrade nastavnog plana i programa u BiH su slijedei:

1. Sveobuhvatan pristup uenju. Nastavni plan i program se bavi informacijama iinjenicama, procesima i ishodima uenja na sveobuhvatan nain. Fokus izrade i



20

poboljšanja nastavnog plana i programa ne treba biti samo na informacijama iinjenicama koje treba pamtiti (kao što je akademski sadržaj, kako je navedeno upredmetnim nastavnim planovima i programima i u udžbenicima), nego nainformacijama i injenicama, procesima uenja i ishodima uenja jednako.

2. Standardi kvaliteta relevantni za BiH. Odredbe nastavnog plana i programa su izraeneuzimajui u obzir standarde kvalitete nastavnih sadržaja, procesa i ishoda uenja koji seprate u svim školama u BiH.

3. Znaajna iskustva u uenju. Odabir i organizacija iskustava i mogunosti uenja supredvidjeli horizontalnu i vertikalnu koordinaciju i orijentirani su na integrirano uenjekoje se zasniva na integraciji nastavnog plana i programa (ukljuujui obrazovneoblasti, tematski pristup, meupredmetno tematsko prožimanje, teme i pristupe, jasneveze izmeu obrazovnih oblasti/predmeta).

4. Nastavni plan i program koji je usmjeren na uenika/uenicu i koji je izdiferenciran iindividualiziran. Nastavni plan i program poštuje individualne razlike meuuenicima/uenicama u pogledu stilova uenja, ritma uenja i njihovih jaih i slabijihstrana.

5. Ueše i interakcija uenika/uenice. Ohrabruje pristup zasnovan na uešu, kao ikorištenje aktivnih metoda i metoda poduavanja i uenja orijentiranih na iskustvo. On,takoer, stimulira motivaciju uenika/uenica za uenjem i nastoji osigurati pozitivanpoticaj za njihovu motivaciju i interes za uenjem – njeguje osjeaj radosti uenja iosjeaj djelotvornog truda koji doprinosi razvoju uenika/uenice kao osobe.

6. Princip orijentiranosti ka životu i cjeloživotnom uenju. Obrazovanje treba uvažavati, usvakom smislu, iskustva uenika/uenica i znanja koja su stekli van škole i povezivati ihsa sadržajem nastave. Poduavanje i uenje treba biti povezano sa stvarnim životnimiskustvima i izazovima, i treba poticati razvoj sposobnosti cjeloživotnog uenja.

7. Ueše, decentralizacija i odgovornost. Roditelji, predstavnici/predstavnice zajednice i

druge zainteresirane strane trebaju biti pozvani da uestvuju u procesu izrade ipoboljšanja nastavnog plana i programa. Obrazovne vlasti i škole snose odgovornost zaodluke koje donose, a koje se tiu nastavnog plana i programa, kao i za kvalitetprocesa uenja i ishoda uenja. Odredbe Zajednikog jezgra nastavnog plana iprograma postoje istovremeno sa entitetskom, kantonalnom i školskom komponentomnastavnog plana i programa – dakle postoje i zajedniki zahtjevi za sve uenike u BiH.Postojanje Zajednikog jezgra podrazumijeva i odreivanje ishoda uenja zajednikih zasve uenike/uenice u BiH.



21

3. SADRŽAJ I STRUKTURA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA(Zajedniko jezgro nastavnog plana i programa i dio nastavnog plana i programa koji izrauješkola)

Izrada NPP-a i njegovo poboljšanje u razvijenim zemljama i zemljama u

tranziciji širom svijeta doživjeli su, u toku posljednje decenije, veliku promjenu:pomjeranje usmjerenja sa predmeta i nastavnika na potrebe uenika/uenica irezultate uenja.

Ako je tradicionalni NPP bio definiran u smislu obaveznih predmeta, tema, idnevnih, sedminih i godišnjih perioda nastave i uenja, danas se nastoji daNPP bude definiran na jedan fleksibilan nain. Umjesto da njegovu strukturuine mnogo fragmentiranih akademskih predmeta, strukturu NPP ine širokeoblasti uenja koje su definirane na nain koji uzima u obzir potrebe onih kojiue i odgovarajue rezultate uenja kojima svaka od oblasti uenja i sve onezajedno mogu doprinijeti.

Principi kao što su integracija NPP-a, i jedan sveobuhvatan i fleksibilan pristupuenju bi mogli dovesti do smanjenja nepotrebnih ponavljanja i preklapanja, ido fleksibilnog i kreativnog rasporeivanja vremena (vremena dovoljnog za radna projektu, grupni rad itd.) u nastavnim i vannastavnim aktivnostima. Ovodoprinosi razvoju jednog fleksibilnog, modernog i zanimljivog NPP-a koji jeorijentiran na inovativna rješenja za nastavu i uenje, zanimljiv je zauenike/uenice i dozvoljava raznoliku nastavu i uenje.

3.1 Principi za izbor sadržaja i organizaciju NPP-a3.2 Zajednika jezgra NPP-a i NPP na nivou škole3.2.1 Zajedniko jezgro NPP-a3.2.2 Dio NPP koji izrauju entiteti, kanton/županija3.2.3. Dio NPP koji izrauje škole3.3 Rezultati uenja u odnosu na sposobnosti

uenika (osnovno i srednje obrazovanje):definiranje Zajednikog jezgra NPP-a koje je

zasnovano na rezultatima uenja3.3.1 Kljune sposobnosti3.3.2 Ciljevi i ishodi3.4 Odnos meu obrazovnim oblastima/predmetima3.5 Jedan mogui model nastavnog plana za

obavezno i ope srednje obrazovanje



22

3.1 Principi za izbor sadržaja i organizaciju NPP-a

Razvoj NPP-a zasniva se na principima koji predstavljaju polaznu osnovu za kreiranje svihelemenata nastave i procesa uenja:

Usmjerenost na procese i ishode uenja, a ne na sadržaje. Nastavni plan i program kojiima fokus na ishodima obrazovanja predstavlja promjenu odgojno-obrazovneparadigme: umjesto obrazovanja usmjerenog na program i nastavnika/nastavnicu,

obrazovanje organizirano na ishodima je usmjereno na uenika/uenicu i njegovapostgnua.

Integracija - NPP zasnovan na integriranom nastavnom programu u kojem postojihorizontalna i vertikalna povezanost izmeu razliitih predmeta, koji su povezani u šireobrazovne oblasti, utjee da se:

- izbjegne nepotrebno ponavljanje i preklapanje nastavnh sadržaja,- uspostavljaju suštinske, sadržajne i druge veze meu predmetima iz iste obrazovne

oblasti,- omoguava tematsko i problemsko koncipiranje nastavnih sadržaja i- omoguava upoznavanje i sagledavanje fenomena iz perspektive razliitih naunih,

odnosno umjetnikih disciplina.

Sveobuhvatan i fleksibilan pristup uenju doveo bi do smanjenja - nepotrebnihponavljanja i preklapanja kao i do fleksibilnijeg i kreativnog rasporeivanja vremena unastavnim i vannastvnim aktivnostima.

Strogi razredno-asovni sistem ne nudi dovoljno vremena za interaktivne strategijeuenja (rad na projektu, grupni istraživaki rad, itd.) te je potrebna fleksibilnijaraspodjela vremena: period od 90 umjesto 45 minuta, više dana ili sedmica zaodreene aktivnosti itd.

Poštivanje ovih principa doprinijet e razvoju jednog fleksibilnog, modernog i zanimljivog NPP-a koji je orijentiran na uenika/uenicu i koji dozvoljava raznovrsne efikasne oblike nastave i

uenja. Takav NPP doprinijet e boljem i kvalitetnijem obrazovanju.

3.2 Nastavni plan i program u Bosni i Hercegovini

Nastavne planove i programe u Bosni i Hercegovini donose nadležne obrazovne vlasti. SvakiNPP sadrži obavezno dogovoreno zajedniko jezgro, a može da sadrži dio o kojem odluujeentitet, kanton/županija, te dio koji donosi škola.

3.2.1 Zajedniko jezgro NPP-a

Zajedniko jezgro nastavnih planova i programa ini skup svih predmeta, predmetnih sadržaja

i tema bitnih i obaveznih za sve uenike/u

enice u svim NPP u BiH i ono je sastavni dioOkvirnog zakona o osnovnom i opem srednjem obrazovanju. Prihvatili su ga svi ministri

obrazovanja 8.augusta 2003. godine, a njegova primjena poela je poetkom školske2003/2004. godine.

Ono je zajedniko jezgro u svim predmetima, ali ostavlja dovoljno prostora za priznavanjerazliitih tradicija i historijskih, kulturnih i jezikih obilježja svih konstitutivnih naroda u Bosni iHercegovini.

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini u nadležnosti je Republike Srpske, kantona/županija u FBiHi Distrikta Brko, te se izvodi po više razliitih nastavnih planova i programa.

Zbog toga se pokazala potreba za uvoenjem Zajedni

kog jezgra koje

e:

Osigurati da se kroz odgojno-obrazovni proces razvija pozitivan odnos i osjeajpripadnosti državi BiH;



23

Jamiti i osigurati kvalitetno obrazovanje za svu djecu i dostizanje zadovoljavajuegstandarda znanja, vještina i sposobnosti;

Osigurati dosljednost kvalitete standarda obrazovanja u svim školama i na svimrazinama naobrazbe;

Osigurati zadovoljavajuu usaglašenost nastavnih planova i programa, kao i njihovuprilagodljivost, u skladu s posebnim potrebama škole i lokalne zajednice;

Osigurati primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju razvojnim potrebamadjece na koju se odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima s naglaskom na

promoviranje zdravog naina života kao najveeg interesa uenika, roditelja, nastavnogosoblja i društva; Osigurati slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju; Jaati ekonominost i uinkovitost u finansiranju u radu škole.

Imajui u vidu da se suvremeni NPP fokusira prvenstveno na ishode uenja, Zajedniko jezgronastavnih planova i programa u BiH potrebno je definirati kroz zajednike ishode uenja zauenike/uenice u BiH.

3.2.2 Dio NPP koji izrauju entiteti, kantoni/županije

Obrazovne vlasti propisat e proceduru izrade i verifikacije dijela programa o kojem odluuje

entitet, kanton / županija i školskog dijela programa odnosno dijela programa kojegdonosi škola u okviru svoje autonomije.

3.2.3. Dio NPP koji izrauje škole

Škola može doprinijeti razvoju NPP tako što ima pravo i obavezu da pravi školski program kojisadrži:

sve sadržaje, procese i aktivnosti usmjerene na realizaciju Okvirnog NPiP-a; predmete (odnosno teme) koje formira škola kako bi zadovoljila specifine

obrazovne potrebe i interes lokalne zajednice; sve sadržaje, procese i aktivnosti usmjerene na ostvarivanje ciljeva i ishoda za

predmete (teme) sa liste koju formira škola; ukupan broj asova za svaki predmet (temu); ukupan broj asova za svaki razred, koji ne smije biti manji od minimalno

propisanog u Okvirnom NPiP-u.

Škola ima pravo i obavezu da izrauje školski dio NPP koji iznosi:

u prvom ciklusu do 10% od ukupnog fonda sati po obrazovnoj oblasti;

u drugom ciklusu do 20% od ukupnog fonda sati po obrazovnoj oblasti;

u treem ciklusu obaveznog obrazovanja do 30% od ukupnog fonda sati po obrazovnojoblasti,

i u opem srednjem obrazovanju, takoer do 30% od ukupnog fonda sati po

obrazovnoj oblasti.

Škola ovaj slobodni prostor može iskoristiti za realizaciju svih vidova nastave, a premapotrebama i procjeni škole. Prostor slobode se odnosi i na nain realizacije dijela programapredvienog Okvirnim NPP.

3.3 Ishodi (rezultati) uenja u odnosu na sposobnosti uenika(obavezno i ope srednje obrazovanje): definiranje Zajednikog jezgra NPP-a rezultatimauenja



24

3.3.1 Kljune sposobnosti kojima uenici/uenice u BiH trebaju ovladati i razviti ih u školi jesu:

Sposobnosti komunikacije i izražavanja, Sposobnost logikog, kritikog i kreativnog razmišljanja, Sposobnost korištenja metoda naunog rada i istraživanja svijeta koji nas

okružuje u cilju njegovog održanja, zaštite i poboljšanja, Sposobnost poštivanja opih moralnih i duhovnih vrijednosti i uvažavanje

razliitosti, Sposobnost korištenja tradicionalne i suvremene tehnologije na moralan, siguran i

djelotvoran nain, Sposobnost za shvatanje društvenih pitanja i zainteresiranost da kao aktivan

graanin uestvuje u javnom životu i životu zajednice, Sposobnost da procijeni svoje sposobnosti, planira osobni razvoj i rješava

probleme u napredovanju, Sposobnost samostalnog donošenja odluka i uspješnog suoavanja sa izazovima

suvremenog svijeta.

3.3.2 Za pet obrazovnih oblasti (u planu za gimnaziju oznaenih kao nastavna podru ja) datisu ciljevi i ishodi, tj. znanja, vještine, stavovi i vrijednosti koje trebaju ostvariti na krajuodreenog nivoa školovanja, kako slijedi:

1. Obrazovna oblast: Jezik, književnost i komunikacija

Ciljevi nastave u obrazovnoj oblasti Jezik, književnost i komunikacija za obavezno obrazovanje jesu:

Razvijanje jezikih sposobnosti i osposobljavanje uenika/uenica da efikasnokomunicira u osnovnim formama diskursa društvene zajednice u kojoj se odreeni jezikgovori;

Razvijanje sposobnosti mišljenja i kritikog stava prema stvarnosti; Upoznavanje s vlastitom kulturom, književnom tradicijom, drugim suvremenim

kulturama, kao i univerzalnim vrijednostima humanistike baštine i višejezinosti; Razvijanje funkcionalnih znanja o jeziku, jezikoj strukturi, funkcijama i normi; Oplemenjivanje i bogaenje mašte, upuivanje u simbolike forme i njegovanje osobnog

izraza i komunikativnosti uenika/uenica.

Ishodi

Po završetku obaveznog (devetogodišnjeg) obrazovanja uenik/uenica:

Vlada receptivnim jezikim vještinama (slušanje, itanje) u razliitim komunikativnim

situacijama; Vlada vještinama jezike produkcije (govorenje, pisanje) u razliitim komunikativnim

situacijama;

U širem smislu sposobnosti se shvataju kao stjecanje i posjedovanje sposobnosti kojerezultiraju iz procesa uenja, one obuhvataju znanje, vrijednosti, vještine,procedure/šablone za akciju, navike i rutine, koje se dokazuju u praksi kroz nain kakouenici/uenice misle, djeluju, ue, prenose i primjenjuju znanje i samostalno tražerješenja. Dakle, sposobnosti su šire, a time i drugaije, od uenikih

postignua/postignua u uenju koja se samo testiraju u školi. Sposobnosti su operativnikapaciteti uenika/uenica da kreativno i efikasno koriste svoje znanje, vještine, stavoveitd., u konkretnim situacijama svog osobnog, profesionalnog i društvenog života.



25

Uestvuje u razliitim oblicima interakcije koristei stil i formu obraanja primjerenusugovorniku i komunikativnoj situaciji;

Može da preoblikuje jeziku poruku/tekst, ne mijenjajui joj znaenje, u skladu srazliitim komunikativnim potrebama;

Posjeduje funkcionalna znanja o jeziku, jezikoj strukturi, funkcijama i normi; ita i razumije tekstove iz nacionalne i ope književne i kulturne baštine, uoavajui

njihove estetske, moralne, emocionalne, jezike i kulturne vrijednosti; Razvija vlastiti italaki ukus i samostalnost u recepciji književnog djela; Prati i koristi medije, interpretira i preispituje medijske tekstove razliitih vrsta.

Ciljevi nastave u obrazovnoj oblasti Jezik, književnost i komunikacija za ope srednje obrazovanje jesu:

Unapreivanje jezikih sposobnosti i znanja steenih u obaveznom obrazovanju iosposobljavanje uenika/uenica da efikasno komuniciraju koristei razliite formediskursa društvene zajednice u kojoj se odreeni jezik govori;

Razvijanje sposobnosti apstraktnog i kreativnog mišljenja i kritikog promišljanja

stvarnosti; Unapreivanje znanja o vlastitoj kulturi i drugim suvremenim i klasinim kulturama,

književnoj tradiciji, kao i o univerzalnim vrijednostima humanistike baštine ivišejezinosti;

Razvijanje kreativnih sposobnosti i njegovanje osobnog izraza i komunikativnostiuenika/uenica;

Razvijanje sposobnosti za dalje usavršavanje u profesionalnom, društvenom, javnomživotu i drugim domenima.

Ishodi

Po završetku opeg srednjeg obrazovanja u

enik/u

enica:

Vlada receptivnim jezikim vještinama (slušanje i itanje) u širokom spektrukomunikativnih situacija;

Vlada vještinama jezike produkcije (govorenje, pisanje) u širokom spektrukomunikativnih situacija;

Uestvuje u razliitim oblicima interakcije prilagoavajui jeziki izraz sugovorniku ikomunikativnoj situaciji;

Samostalno osmišljava razliite strategije za rješavanje problema i konflikata ukomunikaciji;

Može, bez izmjene znaenja, preoblikovati najraznovrsnije jezike sadržaje/tekstove uskladu s razliitim komunikativnim potrebama;

Posjeduje funkcionalna i analitika znanja o jeziku, jezikoj strukturi, funkcijama inormi;

Selektivno i kritiki prati, preispituje i vrednuje medijske tekstoverazliitih vrsta.

2. Obrazovna oblast: Društvene nauke

Ciljevi:

Razumijevanje pojava i procesa u društvu i prirodi i njihova povezanost u prostoru ivremenu;

Razumijevanje slinosti i razliitosti pojedinaca i grupa i uvažavanje drugaijih od sebe; Poznavanje i razumijevanje kontinuiteta, promjenljivosti i razvojnosti društvenih i

kulturnih pojava; Poznavanje i razumijevanje teorijskih osnova društvenih nauka radi razumijevanja

društvenih i kulturnih pojava;



26

Njegovanje nacionalnog i kulturnog identiteta; Razvijanje logikog, kreativnog i kritikog mišljenja; Razvijanje sposobnosti uenja, istraživanja i kritikog mišljenja; Primjena znanja, vještina i stavova steenih u oblasti društvenih nauka u razliitim

okolnostima

Ishodi

Po završetku osnovnog i opeg srednjeg obrazovanja uenik/uenica treba da:

Usvoji osnovne pojmove društvenih nauka (kultura, društvo, narod, država,stanovništvo, privreda, razvojnost, ...);

Može navesti osnovne inioce društvenih pojava i procesa (sredina, nauka, tehnologija,kultura, politika, linosti)

Zna dogaaje i linosti koje su obilježili historijske periode u opoj i nacionalnojhistoriji;

Bude sposoban/sposobna da objasne zavisnost pojedinca, društva i kulture; Shvata ulogu pojedinca u formiranju društva Bude u stanju razlikovati mitsku od naune interpretacije društvenih i kulturnih pojava i

procesa, da razlikuje predrasude od naunih znanja o društvenim i kulturnim pojavamai procesima;

Zna napraviti razliku izmeu naunih i paranaunih teorija, literature i informacija; Razumije pojam nacionalnog, etnikog i kulturnog identiteta; Poznaje društvene ustanove kojima se zadovoljavaju line i zajednike potrebe, te

koristi društveno i kulturno prihvatljive naine zadovoljenja linih i zajednikih potreba; Poznaje znaaj i ulogu meunarodnih organizacija (OUN, Unesko, Unicef, EU,

humanitarne organizacije) Razumije ustrojstvo i funkciju suvremenih politikih, pravnih, ekonomskih, društvenih i

ustanova kulture, Zna zauzeti stav prema lokalnim, regionalnim, nacionalnim i globalnim problemima; Zna pronai informacije, obraditi ih i koristiti se njima.

3. Obrazovna oblast: Matematika, prirodne nauke i tehnologija

Ciljevi:

Razvijanje osnovnih pojmova matematike i prirodnih nauka i njihovo povezivanje; Pravilno formiranje matematikih pojmova i stjecanje matematikih znanja i vještina; Razvijanje funkcionalne pismenosti (matematika, prirodne nauke, informatika); Razumijevanje fenomena u prirodi i razvijanje pojmova prirodnih nauka; Razvijanje sposobnosti za aktivno stjecanje znanja o prirodnim pojavama kroz

istraživanje; Razumijevanje pojava, procesa i odnosa u prirodi na osnovu znanja fizikih, hemijskih ibioloških zakona, modela i teorija;

Razumijevanje interakcije prirodnih nauka i tehnologije; Razvijanje osnova naune pismenosti; Razvijanje logikog i apstraktnog mišljenja; Stjecanje saznanja o ovjekovom djelovanju na prirodu i potrebi racionalnog korištenja

prirodnih resursa, znaaju ouvanja ekološke ravnoteže; Razvijanje sposobnosti za primjenu znanja iz matematike i prirodnih nauka; Razvijanje sposobnosti za uoavanje, formuliranje, analiziranje i rješavanje problema; Upoznavanje informatikih i komunikacionih sredstava i njihova upotreba Ovladavanje informaciono-komunikacionim tehnologijama.



27

Ishodi

Nakon završetka obaveznog i opeg obrazovanja uenik/uenica e biti sposoban/sposobna da:

Osnovno obrazovanje Ope srednje obrazovanje

rješava jednostavne teorijske probleme iz

svakodnevnog života uz upotreba simbola imatematikih operacija;

demonstrira osnovne vještine umatematikoj pismenosti;

uoava greške i ispravlja ih na odgovarajuinain;

da slijedi uputstva i obavlja jednostavnezadatke za odreeno vrijeme;

poznaje razliite istraživake naunemetode;

analizira i napravi smisaone veze izmeuprirodnog fenomena i individualnog idruštvenog života;

ima razvijenu svijest o prirodnoj sredini isredini koju je ovjek stvorio i omogunostima za linu stalnu aktivnost unjihovom ouvanju i/ili njihovom poboljšanjuna održiv nain;

razumije da je interakcija uzrok svihpromjena i pojava u prirodi;

koristi moderna sredstva komunikacija i jednostavnije tehnološke postupkeda doe do razliitih izvora informacija podnadzorom nastavnika/ica i da obradiinformaciju u skladu sa specifinimzadatkom;

demonstrira kako koristiti tehnike vještine u

rješavanju jednostavnih i osrednje teškihpraktinih problema;

izbjegava razliite vrste opasnosti kodrukovanja tradicionalnim i modernimtehnologijama; procijeni rizik i zna kako sezaštititi;

aktivno uestuje u procesu uenja, te dadnekvalitetan doprinos individulanom i/ilitimskom/grupnom radu;

da procijeni svoje sposobnosti, planira linirazvoj i rješava probleme u napredovanju.

koristi matematika sredstva u rješavanju

problema matematike i naune prirode;

traga za naunim znanjem i kreativnopristupa naunim problemima;

samostalno koristi naune metode imodalitete naunih rasprava;

se ukljui u pružanje kreativnih rješenja zapitanja okoliša na nivou zajednice;

samostalno doe do razliitih izvora

informacija i da kreativno obradi informacijeu skladu sa specifinim zadatkom;

pokaže vještine u inicijativama i donošenjuodluka;

demonstrira znanja i vještine vezane zaupotrebu matematikih instrumenata kodrješavanja naunih i praktinih ili tehnološkihproblema;

prevodi jezik matematike/nauke u prirodni

jezik i obrnuto;

pokaže intelektualnu toleranciju u naunimdebatama;

demonstrira kako koristiti tehnike vještine urješavanju osrednje teških i kompleksnihproblema vezanih za upotrebu tradicionalne imoderne tehnologije;

demonstrira pravilnu upotrebu kompleksnihsuvremenih informacionih i komunikacijskih

tehnologija u traženju i tretiranju informacija,kao i u rješavanju problema teoretske ilipraktine prirode;

za kooperativan rad koji se zasniva napravednoj podjeli zadataka u grupi ipravednoj evaluaciji linog rada i radadrugih;

da realno procijeni svoje sposobnosti iinteresovanja i da procjenu koristi zaplaniranje daljeg obrazovanja i karijere.



28

4. Obrazovna oblast: Umjetnost

Ciljevi:

Upoznavanje i korištenje razliitih formi umjetnikog izražavanja i razmjenjivanjevlastitih osjeanja i ideja u razliitim umjetnikim medijima;

stjecanje i razvijanje osjetljivosti za razliite umjetnike vrijednosti (estetske i duhovnedimenzije ljudskog iskustva) i svijesti o njima kroz upoznavanje umjetnike tradicije i

kulture svog i drugih naroda.

Ishodi

Na kraju obaveznog i opeg srednjeg obrazovanja uenici/uenice e biti sposobni da:

kroz razliite umjetnike forme i procese, samostalno i s drugima, istražuju, razvijaju irazmjenjuju ideje da bi izrazili sebe i svoje potencijale;

razumiju ulogu umjetnosti kao integralnog dijela života u vlastitoj i drugim kulturama, uprošlosti i sadašnjosti;

razumiju i vrednuju razliite aspekte umjetnikog djelovanja i primjenjuju steenaznanja u razliitim životnim situacijama.

5. Obrazovna oblast: Tjelesni i zdravstveni odgoj

Ciljevi:

ouvanje i unapreenje zdravlja; razvijanje motorikih sposobnosti, vještina i navika u skladu sa uzrastom i individualnim

karakteristikama; podsticanje fizikog rasta i razvoja; osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme; promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija; razvijanje pozitivne slike o sebi; razvijanje kreativnosti kroz pokret; razvijanje frustracione tolerancije.

Ishodi

Nakon završetka obaveznog i srednjeg obrazovanja uenik/uenica e:

usvojiti pravilno držanje tijela; posjedovati i primjenjivati znanja, navike i životne vještine od znaaja za ouvanje i

unapreenje zdravlja; formirati pozitivan stav prema tjelesnoj aktivnosti kao osnovi za bavljenje tjelesnim

aktivnostima tokom cijelog života; unaprijediti motorike sposobnosti; posjedovati raznovrsna motorika umijea i navike; poznavati osnovnu terminologiju tjelesnih aktivnosti; posjedovati znanja u vezi s funkcioniranjem organizma i pojedinih organskih sistema

tokom vježbanja i u oporavku u skladu sa steenim znanjima iz drugih obrazovnihoblasti;

posjedovati znanja u vezi s karakteristikama pojedinih tipova tjelesnih aktivnosti; biti sposoban samostalno pratiti reakcije organizma na tjelesni napor; poznavati i primjenjivati metode sigurnosti prilikom vježbanja; biti sposoban samostalno upražnjavati tjelesnu aktivnost u slobodno vrijeme; prihvatiti i poštovati razliitost drugih osoba; biti sposoban uspostaviti suradnike odnose i uestvovati u timskom radu;



29

razviti samopoštovanje i samopouzdanje kroz svladavanje sve složenijih zadatakakretanja;

razviti samopoštovanje i samopouzdanje kroz zdravstveni odgoj; biti sposoban da kroz pokret izrazi svoje emocije, iskustva, osjeaj za lijepo i

kreativnost. nauiti poštivati postavljena pravila i posjedovati kulturu navijaa; uvažavati druge i sebe, moi se nositi sa porazom i pobjedom na isti nain.

3.4 Odnos meu obrazovnim oblastima / predmetima

Uvoenjem obrazovnih oblasti ne ugrožava se autonomija pojedinih predmeta ve sepospješuje njihovo smisleno povezivanje i prožimanje. Pored navedenog povezivanja srodnihpredmeta u obrazovne oblasti, mogue je uspostavljanje i drugih veza meu obrazovnimoblastima i meu predmetima, koje omoguuju da se nastavni sadržaji organiziraju i u veecjeline – teme ili tematske cjeline, odnosno grupiraju u jednu smislenu cjelinu.

Tematsko grupiranje predstavlja osnovu modela integriranog uenja u kome se jedna ideja iliproblem prouava kroz sadržaje više nastavnih predmeta i obrazovnih oblasti. Tematski pristupzahtijeva suradnju nastavnika/nastavnica u procesu planiranja i realiziranja integriranihsadržaja.

Teme mogu biti razliite i otvaraju mogunosti za raznovrsne aktivnosti u školi. One mogu bitirealizirane kao poseban projekat ili kao izborna aktivnost. Naprimjer, integrativne teme su,izmeu ostalih, i obrazovanje za mir, vještine komunikacije i izražavanja, ljudska prava igraansko obrazovanje, zaštita okoline i sl.

3.5 Jedan mogui model nastavnog plana za obavezno i ope srednje obrazovanje

Navedeni planovi koje dajemo kao primjer sadržani su u Bijelom papiru, Zajednikoj strategijiza modernizaciju osnovnog i opeg srednjeg obrazovanja u BiH. Zajedniku strategijuizradile su obrazovne vlasti u BiH uz pomo EC-TAER programa u oktobru 2003.



30

3 . 5 . 1 P r i m j e r n a s t a v n o g p l a n a z a o s n o v n u š k o l u

R A Z R E D I B R O J S A T I

S E D M I N O

O b r a z o v

n a o b l a s t

N a s t a v n i p r e d m e t

I

I I

I I I

I V

V

V I

V I I

V I I I

I X

U k u p n o

M a t e r n j i j e z i k 2

5

6

6

6

6

5

4

4

4

4 6

E n g l e s k i j e z i k

2

2

2

2

2

2

2

1 4

J e z i k , k n j i ž e v n o s t

i k o m u n

i k a c i j a

D r u g i s t r a n i j e z i k

2

2

2

2

8

M o j a o k o l i n a 3

3

3

3

9

D r u š t v o

2

2

4

H i s t o r i j a

1

2

2

2

7

V j e r o n a u k a 4

1

1

1

1

1

1

1

1

8

D r u š t v e n e n a u k e

D e m o k r a t i j a i l j u d . p r

a v a

1

1

M a t e m a t i k a

2

4

5

5

5

4

4

4

4

3 7

G e o g r a f i j a

1

2

2

2

7

M o j a o k o l i n a

( 3 )

( 3 )

( 3 )

N a u k a i t e h n o l o g i j a

2

2

4

T e h n i k a i i n f o r . t e h n o

l o g i j a

2

1

1

1

5

N a u k a

2

3

5

F i z i k a

2

2

4

H e m i j a

2

2

4

M a t e m a

t i k a ,

p r i r o d n e

n a u k e i

t e h n o l o g i j a

B i o l o g i j a

2

2

4

R i t m i k a , s p o r t i m u z i k a

4

4

4

1 2

L i k o v n a k u l t u r a

2

2

2

2

2

1

1

1 i a

1 i a

1 2

U m j e t n o

s t 5

M u z . k u l t u r a

2

2

1

1

1 i a

1 i a

6

T j e l . i z d

r . o d g o j

2

2

2

2

2

2

1 2

I

U K U P N O

S A T I S E D M

I N O

1 6

2 0

2 3

2 4

2 4

2 4

2 5

2 6

2 7

2 0 9

P r e d m e t I

1

1

1

3

P r e d m e t I I

1

1

1

3

I I . I z b o r n o

p o d r u j e

P r e d m e t I I I

1

1

1

3

U k u p n o I +

I I

1 6

2 0

2 3

2 4

2 4

2 4

2 8

2 9

3 0

2 1 8

S A T O D J .

Z A J E D N

I C E

1

1

1

1

1

1

1

1

1

2 M a t e r n j i j e z i k ( b o s a n s k i , h r v a t s k i , s r p s k i j e z i k )

3 U p r v o m r a z

r e d u o s n o v n e š k o l e

n a s t a v n i p l a n i

p r o g r a m m o g u e j e r a z v i t i k r o z

t r i

i n t e g r i r a n a p o d r u j a :

g o v o r , i z r a ž a v

a n j e i s t v a r a n j e , m o j a

o k o l i n a , r i t m i k a

, s p o r t , m u z i k a

4 V j e r o n a u k a

j e i z b o r n i p r e d m e t , i b i r a j u r o d i t e l j i i u e n i c i u d r u g o m r a z r e d u o s n o v n e

š k o l e ,

n a k o n p o z i t i v n o g i z b o r a p r e d m e t p o s t a j e o b a v e z a n u p r e o s t a l o m

t o k u o s n o v n o g

o b r a z o v a n j a

( d I I

I X

r . ) .

5 U o s m o m i d

e v e t o m r a z r e d u o b r a z o v n a o b l a s t u m

j e t n o s t r e a l i z i r a s e k r o z i z b o r n e a k t i v n o s t i ( g r a f i k a , k e r a m i k a , s l i k a n j e , h o r , o r k e s t a r , r u k o t v o r i n e i s l i n o . . . )



31

3 . 5 . 2 P

r i m j e r n a s t a v n o g p l a n a z a g i m

n a z i j u

I Z B O R N O

P O

D R U J

E

I I I

i I V * r a z .

Z a j e d n i k o

z a s v a

i z b o r n

a

p o d r u j a

J e z i k o

D r u š t v r n o

P r i r o d n o

M a t e

m a t i k o

i n f o r m a t i k o

A d m i n i s t r a t i -

v n o

S p o

r t s k o

R e d .

b r .

N A S T A V N I P R E D M E T

I

I I

I I I

I V

I I I

I V

I I I

I V

I I I

I V

I I I

I V

I I

I

I V

A – J E Z I K O

P O D R U J E

1 .

M a t e r n j i j e z i k i

k n j i ž e v n o s t

4

4

5

5

3

3

3

3

3

3

3

3

3

3

2 .

P r v i s t r a n i j e z i k

3

3

4

4

3

3

3

3

3

3

3

3

3

3

3 .

D r u g i s t r a n i j e z i k

2

2

4

4

2

2

2

2

2

2

2

2

2

2

4 .

T r e i s t r a n i j e z i k

2

4

5 .

L a t i n s k i j e z i k

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

2

1

B – D R U

Š T V E N O

P O D R U J E

6 .

H i s t o r i j a * *

2

2

3

3

7 .

G e o g r a f i j a * *

2

2

3

3

8 .

S o c i o l o g i j a

2

3

3

2

2

2

2

9 .

P s i h o l o g i j a

2

2

2

2

2

2

1 0 .

F i l o z o f i j a s l o g i k o m

3

3

3

3

3

3

1 1 .

D e m o k r a t i j a i l j u d s k a p r a v a

2

2

2

2

2

2

1 2 .

K a n c e l a r i j s k o p o s l o v a n j e

3

3

1 3 .

S t a t i s t i k a

2

1 4 .

E k o n o m i j a

2

2

1 5 .

P r a v o

2

2

C – P R I R O D N O

P O D R U J E

1 6 .

M a t e m a t i k a

4

4

3

3

3

3

3

3

5

5

3

3

3

3

1 7 .

F i z i k a

2

2

3

3

3

3

1 8

H e m i j a * * *

2

2

3

3

1 9 .

B i o l o g i j a * * *

2

2

3

3

2

2

2 0 .

I n f o r m a t i k a

2

1

2

2

2 1 .

N a c r t n a g e o m e t r i j a

D – K U L

T U R N O P O D R U J E

2 2 .

M u z i k a k u l t u r a

2

2 3 .

L i k o v n a k u l t u r a

2

2 4 .

S p o r t

2

2

2

2

2

2

2

2

2

2

2

2

* * * *

7

* * * * 9



32

U K U P N O A

+

B +

C +

D

2 9

2 8

2 8

2 6

2 8

2 6

3 0

2 6

2 8

2 6

2 8

2 6

2 8

2 6

E – L I N I

I Z B O R U E N I K A

L i

n i i z b o r

2

2

2

4

2

4

2

4

2

4

2

4

2

4

S V E G A : A

+

B +

C +

D +

E

3 1

3 0

3 0

3 0

3 0

3 0

3 0

3 0

3 0

3 0

3 0

3 0

3 0

3 0

* Š k o l e e u s k l a d u s a s v o j i m k a d r o v s k i m i

d r u g

i m p o t e n c i j a l i m a b l a g o v r e m e n o o b a v

i j e s t i t i k a n d i d a t e o i z b o r n i m p o d r u j i

m a k o j a u e n i k m o ž e b i r a t i .

* * i * * * U c i l j u r a s t e r e e n j a u e n i k a u I i I I r a z r

e d u o v i p r e d m e t i b i s e m o g l i i z u a v a

t i p o p o l u g o d i š t i m a - s a 4 s a t a s e d m i n o u j e d n o m p o l u g o d i š t u ( n a p r i m j e r : u p r v o m r a z r e d u

g e o g r a f i j a u

p r v o m , a h i s t o r i j a u d r u g o m p o l u g o

d i š t u , a u d r u g o m r a z r e d u o b r n u t o , i m a j u i u v i d u r a v n o m j e r n u o p t e r e e n

o s t n a s t a v n i k a p o p o l u g o d i š t i m a ) .

* * * * U o k v

i r u o v i h s a t i k r o z m e z o c i k l u s e k o j i o b

u h v a t a j u o k o 3 0 a s o v a r e a l i z i r a j u s e s a d r ž a j i i z o b l a s t i : a t l e t i k e , g i m n a s t i k e , r i t m i k e i d r u g i h s p o r t s k i h d i s c i p l i n a u s p o r t s k o m

i z b o r n o m p

o d r u j u , a s a d r ž a j i i z o b l a s t i : r a z v o j n

e , p e d a g o š k e , s o c i j a l n e p s i h o l o g i j e i

d r u g i h p s i h o l o š k i h d i s c i p l i n a ; t e d i d a k t i k e , s u v r e m e n e n a s t a v n e t e h n o l o g i j e s p e c i j a l n e

p e d a g o g i j e

i d r u g i h p e d a g o š k i h d i s c i p l i n a , u p e d

a g o š k o m i z b o r n o m p o d r u j u .

Š k o l a i z r a

u j e š k o l s k i p r o g r a m o

d j e l j e n s k e z a j e d n i c e ( 1 s a t s e d m i n o ) u s k l a d u s a p

r o g r a m s k i m o

k v i r i m a k o j e d o n o s e o b

r a z o v n e v l a s t i .



33

Dati model nastavnog plana za gimnaziju pozicioniran je univerzalno za sredine sa malimbrojem uenika/uenica, ali isto tako je racionalno postavljen za vee gradove gdje sepojavljuje vei broj gimnazija koje se mogu specijalizirati za odreena izborna podru ja. Model

je dat sa šest izbornih podru ja, no u skladu sa odgovarajuim potrebama i materijalnimmogunostima, broj izbornih podru ja je mogue širiti i prilagoavati zahtjevima uenika, a uskladu s potrebom stvaranja preduvjeta za kvalitetan nastavak školovanja na specifinimvisokoškolskim ustanovama (pedagoško, tehniko i dr.).Osobni izbor uenika/uenica pozicioniran takom E je definiran kao neobavezan i zamišljen

je da uenicima/uenicama III i IV razreda, koji su u dilemi oko vrste nastavka obrazovanja navisokoškolskim ustanovama, omogui da pored opredjeljenja za osnovno izborno podru jedobiju odreeno obrazovanje iz još jednog izbornog podru ja. U cilju racionalizacijeorganizacije i troškova nastave, broj predmeta za osobni izbor bi trebao biti ogranien nagrupu predmeta izbornog podru ja iz preostalih izbornih podru ja. Isto tako bi minimalan brojuenika/uenica za koje se organizira nastava po osnovu osobnog izbora trebao biti utvrenPedagoškim standardima i normativima (naprimjer, škola bi bila dužna organizirati nastavu poosnovu osobnog izbora uenika, ako se za odreeni predmet prijavi najmanje 20uenika/uenica, no u svakom sluaju ovaj minimalni broj uenika/uenika bi se morao utvrditiodreenim aktom.



34

4. SMJERNICE ZA IZRADU PREDMETNOG NASTAVNOGPLANA I PROGRAMA

4.1 Uvod

Predmetni nastavni plan i program (silabus) je dokument koji bliže opisuje nastavnipredmet/nastavnu oblast iz ugla planiranja, organizacije i izvoenja sadržaja, a može ukljuiti:cilj, zadatke, oekivane rezultate (ishode), strategije uenja/nastave, vremenski raspored,nain i instrumente ocjenjivanja i sredstva koja e biti korištena.

Predmetne nastavne planove i programe za obavezne, izborne i fakultativne predmete trebarazvijati imajui na umu da pripadaju širim cjelinama, obrazovnim oblastima:

jezik, književnost, komunikacija, društvene nauke, matematika, prirodne nauke i tehnologija, umjetnost, tjelesni i zdravstveni odgoj.

Predmetni NPP treba da bude napravljen na takav nain da nastavnicima/nastavnicama,uenicima/uenicama, roditeljima i svim zainteresiranim pruži dovoljno jasnih informacija ociljevima uenja, o oekivanim rezultatima, o tome koje kljune sposobnosti i vještinepredmet/obrazovna oblast razvija kod uenika/uenica, sadržajima i metodama uenja inastave, nainu ocjenjivanja, vezi s drugim obrazovnim oblastima/predmetima i drugimvažnim elementima.

Predmetni NPP treba da slijedi istu ili slinu shemu konstrukcije za sve predmete/obrazovneoblasti.

4.2 Struktura

Predmetni NPiP treba da ima slijedeu strukturu:

1. mjesto obrazovne oblasti ili predmeta u okvirnom NPP i njihova uloga u razvojuuenika/uenica;

2. ope napomene o didaktici odgovarajue obrazovne oblasti ili predmeta -tradicionalne i suvremene tendencije u nastavi i uenju u odgovarajuimobrazovnim oblastima ili predmetima;

3. napomene o vezama s drugim obrazovnim oblastima ili predmetima;4. ope i posebne ciljeve uenja;5. kljune sposobnosti i vještine predviene u odgovarajuoj obrazovnoj oblasti ili

predmetu (ishodi uenja);

6. ope napomene/uputstva za izbor i organizaciju sadržaja;7. metodološka uputstva, ukljuujui orijentaciju na aktivne metode i nasamostalan rad uenika/uenika;

8. standarde ocjenjivanja i evaluacije (vrednovanja);

4.3 Obrazloženje

1. UVOD: mjesto obrazovne oblasti/predmeta u okvirnom NPiP i njihova uloga u razvojuuenika/uenice, doprinos oblasti/predmeta ukupnom razvoju linosti uenika/uenice.



35

Npr. Tehnika i informatika tehnologija6 dio je nastavnog plana i programa zato štodoprinosi razvoju informatike pismenosti i funkcionalnih znanja koja omoguavajuuenicima/uenicama i mladim da se ukljuuju u procese nalaženja, razmjene iupotrebe informacija. Kako se pod osnovnom pismenosti ne podrazumijeva samo

jezika i matematika nego i medijska i informatika pismenost, to ovaj predmetdoprinosi realizaciji opih ciljeva obrazovanja.

2. DIDAKTIKA PITANjA: kratki prikaz o prisustvu obrazovne oblasti ili predmeta u

programima.

Predmetni NPiP treba, takoer, da se poziva na suvremene tendencije u nastavi i uenjuodgovarajue obrazovne oblasti ili predmeta:- šta je glavna svrha i koji su ciljevi razliitih obrazovnih nivoa,- kako se vrši izbor sadržaja,- koji su preporueni metodološki postupci,- koje procedure i koje instrumente treba primijeniti prilikom ocjenjivanja i evaluacije.

Ovaj dio treba pojasniti didaktiku filozofiju na kojoj se grade modeli nastave i uenja:- koje su osnovne ideje pristupa nastavi i kako ostvariti bolji uspjeh;- kako je mogue primijeniti interaktivnu pedagogiju i pristup orijentiran ka

ueniku/uenici u datoj obrazovnoj oblasti ili predmetu.

Npr.: Rješavanje jednog problema u životnoj sredini traži interdisciplinarni pristup(biologija, hemija, tehnologija), a u vezi s tim i razvijene sposobnosti za rad u timu,razvijene komunikativne vještine, odgovornost za zajedniki rad, sposobnostprezentacije. Razvijanju navedenih sposobnosti i vještina pogoduje interaktivna nastavai grupni oblici rada.

3. ODNOS S DRUGIM OBRAZOVNIM OBLASTIMA/predmetima i interdisciplinarni aspekti uokviru date obrazovne oblasti ili predmeta. Budui da znanje, vještine, stavovi i stilponašanja nisu rezultat nastave/uenja u jednoj obrazovnoj oblasti ili predmetu,potrebno je da predmetni NPP naglasi veze izmeu date obrazovne oblasti/predmeta idrugih obrazovnih oblasti/predmeta: koji su zajedniki ciljevi uenja, zajedniki

koncepti i strukture; koji su zajedniki metodološki pristupi; i šta je zajedni

ko kodocjenjivanja i evaluacije. Ovaj dio treba ukazati na naine integracije sadržaja date

obrazovne oblasti ili predmeta sa sadržajima koji utjeu na obrazovanje za graanskudemokratiju, životne vještine, vještine komunikacije, kreativnost i dr.

Naprimjer: Nastavne oblasti Jezik, književnost i komunikacija, Matematika, prirodnenauke i tehnologija i Umjetnost podstiu i razvijaju radoznalost, sistematinost,kreativnost, dovitljivost i pružaju mogunost za istraživanje, izražavanje i komunikaciju.Jezike vještine mogu se razvijati i poboljšavati i na satima umjetnosti ili prirodnih idruštvenih nauka; logiko razmišljanje ne njeguje se samo kroz matematiku i logiku,kritiko mišljenje treba naglašavati u svim školskim aktivnostima.

4.4. Opi i posebni ciljevi uenja

Predmetni NPP treba naglasiti najvažnije ciljeve uenja na razliitim nivoima obrazovanja.Ope ciljeve, kao i posebne ciljeve nastave i uenja za odreenu obrazovnu oblast ili predmet,treba formulirati bavei se, pritom, znaajnim dostignuima u razliitim razredima/ciklusima.

6 Predmet u obrazovnoj oblasti tmti, prirodne nauke i tehnologija u modelu Okvirnog plana za devetogodišnju

osnovnu školu u Bijelom papiru.



36

Npr.: Jedan od ciljeva obrazovne oblasti Jezik, književnost i komunikacija za razliitecikluse/nivoe može biti formuliran na slijedei nain:

Prvi ciklus

ob.obrazovanja: - bogaenje mašte i razvijanje kreativnosti;

Drugi ciklus: - bogaenje mašte i razvijanje kreativnosti i linog izraza;

Trei ciklus: - oplemenjivanje i bogaenje mašte, upuivanje u simbolike

forme i njegovanje linog izraza i komunikativnosti

uenika/uenica;

Ope srednje: - razvijanje kreativnih sposobnosti i njegovanje linog izraza i

komunikativnosti uenika/uenica, sposobnosti uobliavanja

vlastitih iskustava na razliite naine, te sposobnosti

prezentacije.

Ciljeve ne treba formulirati samo u odnosu na kognitivne sposobnosti, ve ih treba usmjeriti ina afektivne, socijalne i radno-akcione sposobnosti (vrijednosti, stavove i ponašanja).

Predmetni NPiP treba da dâ primjer o tome kako je mogue izvui više konkretnih ciljevauenja iz opijih ciljeva, polazei od opeg nivoa i kreui se prema sve konkretnijem nivou.Operacionalno formuliranje ciljeva uenja je od znaaja za ocjenjivanje, evaluaciju i mjerenja.

4.5 Glavne sposobnosti i vještine koje se promoviraju kroz datu obrazovnu oblast/predmetodnose se na specifian doprinos obrazovne oblasti/predmeta opem razvoju ljudskog bia.Naprimjer, koje se glavne sposobnosti i vještine podstiu kroz nastavu jezika, u odnosu nakomunikativne vještine (slušanje, razumijevanje, uestvovanje u dijalogu, sastavljanjeusmenih i pisanih poruka, umjetnike vještine, itd.).

4.6. Organizacija (planiranje) sadržaja predmeta

U ovom dijelu predmetni NPP treba da da dovoljno informacija (nastavnicima iautorima/autoricama udžbenika) o najvažnijim temama i elementima znanja u datojobrazovnoj oblasti ili predmetu.

Nadležne obrazovne vlasti propisuju dio nastavnih sadržaja (koji se ve sadrži u Zajednikom jezgru) u nacionalnoj grupi predmeta koji je obavezujui za uenike/uenice inastavnike/nastavnice. Odabir ovih sadržaja trebao bi ii prema dva kriterija: a) strunom i b)nacionalnom.

Predmetni program treba izbjegavati optereenje uenika/uenica i izbjegavati ukljuivanjepreviše pojmova i/ili podataka koje treba zapamtiti.

Predmetni NPP treba obuhvatiti principe selekcije sadržaja, kao što su:

na kojoj filozofiji uenja je zasnovan izbor sadržaja;



37

koja su najvažnija pitanja kojima se treba baviti da bi se podržao razvoj odreenihsposobnosti i vještina;

koji su najvažniji pojmovi i kako im se pristupa u razliitim razredima i formalnimnivoima obrazovanja;

koji su najrelevantniji injenini podaci, odnosi i strukture koje mogu podržati smislenidoživljaj uenja;

koji sadržaji zavise od drugih sadržaja i kojim se sadržajima može pristupiti bezpozivanja na prethodni sadržaj;

koji sadržaji zahtijevaju stalno utvrivanje i time zahtijevaju esto ponavljanje; koji je najbolji momenat za uvoenje odreene teme ili pitanja i zašto; kako se može pomoi uenicima da razvijaju intelektualne vještine višeg nivoa da bi

mogli da pristupe informacijama i kreativno ih koriste; kako im se može pomoi dabolje povezuju teoriju s praksom;

u emu je znaaj odreene selekcije sadržaja za prave životne situacije i za uenikepotrebe da se suoe sa smislenim doživljajem uenja.

Metodološke smjernice

U ovom dijelu predmetni NPP se treba baviti pitanjima o tome kako nastava i uenje mogu dabudu uspješniji u okviru date nastavne oblasti ili predmeta. Metodološka pitanja trebaju sefokusirati na ono što je zajedniko dobroj nastavi i uenju datog predmeta. Naprimjer,metodologija orijentirana prema ueniku/uenici treba se njegovati na satima svih predmeta,ali postoje razliiti naini za sastavljanje specifine strategije uenja u skladu sa specifinimciljevima uenja razliitih predmeta.Predmetni NPP treba naglasiti najpogodnije metode nastave i uenja te metodološka uputstvakako bi inspirirao nastavnike/nastavnice za rad u uionici.

4.7. Uputstva za ocjenjivanje i vrednovanje (evaluaciju)

U ovom dijelu predmetni NPP treba formulirati ishode (oekivane rezultate uenja) i standarde(kvalitet ishoda) koji e biti osnova za ocjenjivanje i evaluaciju. Standardi e pokazivati:

koje sadržaje i vještine uenici/uenice trebaju svladati poslije datog procesa uenja; kvalitet sadržaja i vještina; koji je nivo napora kome uenici/uenice mogu biti izloženi kako bi bili stimulirani za

smisleno uenje (mogunosti za uenje). Napori uenika/uenica moraju biti u skladu snjihovim uzrastom i drugim linim karakteristikama (naprimjer, stilovi uenja, specifiniritam uenja, teškoe u uenju).

Standardi za ocjenjivanje i evaluaciju moraju se razvijati zajedno sa strunjacima za NPiP iocjenjivanje i evaluaciju. Ovi standardi e se nai u osnovi razvoja testiranja.

Predmetni NPiP treba ponuditi prijedloge za ocjenjivanje i evaluaciju slobodnih aktivnostiuenika/uenica zasnovanih na samostalnom individualnom ili grupnom radu.

4.8 Orijentacija prema samostalnom radu uenika/uenicaU ovom dijelu, predmetni NPiP treba osigurati informacije nastavnicima/nastavnicama,uenicima/uenicama i roditeljima o tome kako se samostalni rad uenika/uenica možeorganizirati da bi im pomogao da se osamostaljuju u uenju. Ovdje treba dati sugestije orazliitim interesantnim aktivnostima koje se mogu odvijati individualno ili u grupi. Naprimjer,koje teme se mogu ponuditi za rad na projektu uenicima/uenicama u oblasti prirodnih naukaili nastave historije, ili o tome kako pomoi uenicima/uenicama u pripremi njihovih portfolija,naprimjer za obrazovanje za graansko društvo.



38

4.9. Predmetni nastavni plan i program/ silabus za maternji jezik i matematiku

Predmetni nastavni plan i program za maternji jezik I matematiku za trei, šesti I devetirazred osnovne škole i etvrti razred gimnazije razvijen je prema ranije navedenimsmjernicama, a iložen je prema slijedeoj strukturi:- uvod- obrazloženje- obrazovni ciljevi predmeta

- ishodi uenja / što uenici mogu u vezi sa:znanjemvještinamasposobnostimavještine uenja/ ishodi, predloženi sadržaj, predložene aktivnosti u poduavanju/uenju,predložene aktivnsti ocjenjivanja (šta ocjenjivati), školski nastavni plan I programresursi

Navedeni predmetni programi fokusirani su na ishode uenja razvijeni su u okviru poboljšanjaNPP u BiH i dodatak su Okvirnom NPP-u.

Ovdje se kao promjer navode samo mali dio predmetnih planova za maternji jezik i

matematiku.



39

P r i m j e

r z a m a t e r n j i j e z i k

T r e i r a z r e d

P o

d r u

j e : I T A N J E

V j e š t i n a

/ i s h o

d i

u e n j a

P r e

d l o ž e n

i s a

d r ž

a j

P r e

d l o ž e n e a

k t i v n o s

t i u

p o

d u a v a n

j u / u

e n

j u

P r e d

l o ž e n e a

k t i v n o s

t i o c

j e n

j i v

a n

j a

( Š t a

o c

j e n

j i v a

t i ? )

i t a t i

u s v r

h u

d o

b i j a

n j a

i n f o r m

a c

i j a

U e n i c

i e ,

p r a v i l n

o

i z g o v a

r a j u i

g l a s o v e i r i j e i ,

i t a t i , p r o n a l a z i t i

i k o r i s t i t i

i n f o r m

a c i j e

-

K r a t k i u m

j e t n i k i

t e k s t o v i r a z l i i t i h

s a d r ž a j a :

b a j k a ,

p r i a , p j e s m a

-

I n f o r m a t i v n i t e k s t o v i :

o g l a s , o b a v i j e s t ;

e s t i t k a , p o z i v n i c a ,

r a z g l e d n i c a

-

i t a n j e s r a z u m i j e v a n j e m -

O t k r i v a n j e z n a e n j a n e p o z n a t i h r i j e i

i z t e k s t a , k o r i s t e i k o n t e k s t , k l j u n e

r i j e i , i l u s t r a c i j u , r j e n i k n a k r a j u

t e k s t a i l i k n j i g

e ;

I d e n t i f i k o v a n j e d i j e l o v a t e k s t a ( n a s l o v

p r i e , p o d n a s l o v , i m e a u t o r a , o d j e l j c i ,

p a s u s i ) ;

D a v a n j e n a s l o v a t e k s t u , s l i c i ,

p o d n a s l o v a d i j e l o v i m a t e k s t a ;

K o r i š e n j e s a d r ž a j a k n j i g e d a b i

p r o n a š l i t r a ž e

n i t e k s t .

-

R a z g o v o r

o p r o i t a n o m –

t e m i ,

l i k o v i m a ,

d o g a a j i m a i

o s j e a n j i m

a

-

I z r a ž a v a n

j e l i n o g u t i s k a ,

m i š l j e n j a ,

s t a v a o p r o i t a n o m

-

I d e n t i f i k o v a n j e o s n o v n e i d e j e u

t e k s t u

-

i t a n j e p o

u l o g a m a

-

I g r a n j e u l o g a

-

R a z g o v o r

o p o š i l j a o c u i p r i m a o c u ,

o n a m j e n i , o o s n o v n i m

i n f o r m a c i j a m a / p o d a c i m a

-

P r o n a l a ž e

n j e k l j u n i h p o d a t a k a u

t e k s t u

-

I n d i v i d u a l n o i g r u p n o , u s m

e n o i

p i s m e n o o c j e n j i v a n j e

-

U s m e n o p r e p r i a v a n j e / s a ž i m a n j e p r i e

-

D a v a n j e i n f o r m a c i j a o l i k o v i m a ,

d o g a a j i m a i o s j e a n j i m a

-

I d e n t i f i k o v a n j e g l a v n e i d e j

e u t e k s t u

-

O c j e n j i v a n j e s t v a r a l a k o g

p i s a n j a / g o v o r a p r i e : d o v r š a v a n j e

p r i e

-

P i s a n j e o g l a s a i o b a v j e š t e n

j a p o u z o r u

-

S a m o s t a l n o p i s a n j e j e d n o s

t a v n i h

p o z d r a v a ( r a z g l e d n i c a ) , e

s t i t k i i l i

p o z i v n i c a



40

P r i m j e r

z a m a t e m a t i k u

T r e i r a

z r e d

P o

d r u

j e :

B R O J E V I

S p o s o b

n o s

t 1

i t a

, p

i š e ,

r a z

l i k u

j e i u p o r e u

j e b r o

j e v e

V j e š t i n

e / i s h o

d i

P r e

d l o ž

e n

i s a

d r ž a

j

P r e d

l o ž e n e a

k t i v n o s

t i u p o

d u a v a n

j u / u e n

j u

P r e

d l o ž e n e a

k t i v n o s

t i

o c

j e n

j i v a n

j a

R a z u m

i j e p o j a m s

k u p a ,

n a i n e

z a p i s i v a n j a ,

u r e e n

o s t s k u p a N i

o s o b i n

e p r i r o d n i h b r o j e v a

R a z u m

i j e r e l a c i j e m e u

b r o j e v i m a i o p e r a c i j a m a ,

k a o i p

o j m o v e :

« z a t o l i k o v e i »

« z a t o l i k o m a n j i »

« t o l i k o

p u t a v e i »

« t o l i k o

p u t a m a n j i »

P r e d s t a v l j a b r o j e v e n a

b r o j e v n o j p r a v o j i m o ž e

o d r e d i t i b r o j k o j i

n e d o s t

a j e s h v a t a j u i

j e d n o s

t a v n u v e z u m e u

n j i m a

R a z u m

i j e p o j a m

p r e t h o

d n i k a i s l j e d b e n i k a

P R

I R O D N I B R O J E V I D O

1 0

0

-

M a t e m a t i k i

z n a c i / s i m b o l i ( j e d n a k o s t

i n e j e d n a k o s t )

-

D e s e t i c e p r v e s t o t i n e ,

u p o r e i v a n j e d e s e t i c a

i p r e d s t a v l j a n j e n a

b r o j e v n o j p r a v o j / o s i

-

P i s a n j e d v o c i f r e n i h

b r o j e v a u o b l i k u

a · 1 0 + b

-

P i s a n j e i i t a n j e

b r o j e v a d o 1 0 0 ;

u p o r e i v a n j e

d v o c i f r e n i h b r o j e v a ,

u p o z n a v a n j e s t o t i n a

p r v e 1 0 0 0

-

R e d n i b r o j e v i

-

R i m s k i b r o j e v i

-

N a s t a v n i k i n i c i j a l n i m t e s t o m u t v r d i u e n i k a

z n a n j a n a s t a v n i h s a d r ž a j a k a

o n e o p h o d n a

p r e d z n a n j a z a u s p j e š n o p r a e n j e n o v i h

s a d r ž a j a

-

U e n i c i o b n o v e r a n i j e u s v o j e n

e p o j m o v e ,

p r e d s t a v e i t e r m i n e o b r o j e v i m a p r v e

s t o t i n e , k r o z r a z g o v o r i l i p i s m

e n o

-

U e n i c i u z p o m o n a s t a v n i k a

i l i o n i k o j i t o

m o g u n a o d a b r a n i m p r i m j e r i m a k o r i s t e

o d n o s e < , = . > i l i n p r . , u p r a z n

e k v a d r a t i e

u p i s u j u b r o j e v e k o j e p r i d r u ž u

j u t a k a m a n a

p r a v o j i l i n a s t a v e u p i s i v a t i b r o j e v e k a k o j e

z a p o e t o o t k r i v a j u i v e z u m e

u n j i m a

-

U e n i c i u z k o n t r o l u n a s t a v n i k

a n a r a z n i m

p r i m j e r i m a i z u d ž b e n i k a u v j e ž b a v a j u

p i s a n j e i i t a n j e b r o j e v a d o 1 0 0 ( n p r . ,

z a d a n i b r o j z a p i s u j u p o m o u

d e s e t i c a i

j e d i n i c a

i l i p i š u r i j e i m a z a d a n e b r o j e v e i

s l . )

-

N a s t a v n i k r a z g o v o r o m d o v o d

i u e n i k e d o

s p o z n a j e d a p o s t o j e

i b r o j e v i v e i o d 1 0 0 ,

o d n o s n o d a j e t o b e s k o n a a n

n i z

-

N a s t a v n i k p r i m j e r i m a i z ž i v o t a u v o d i p o j a m

r e d n o g b r o j a , k a o i r i m s k o g b

r o j a

-

U e n i c i n p r . , p o p u n j a v a j u t a b

e l u u k o j o j s u

r i j e i m a z a p i s a n i r e d n i b r o j e v

i i l i s p a j a j u

o d g o v a r a j u e p a r o v e s k u p o v a r e d n i h

b r o j e v a z a p i s a n i h r i j e i m a i i s

t i h , z a p i s a n i h

s i m b o l i m a

-

P i s a n i t e k s t o v i

-

D o m a a z a d a a

-

U s m e n

i o d g o v o r

-

M i k r o -

z a d a c i



41

5. ULOGE I AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/NASTAVNICA I

UENIKA/UENICA U IMPLEMENTACIJI SUVREMENOG

NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA (CURRICULUMA)

Pisani ili službeni nastavni plan i program (Curriculum) postaje realiziran i implementirannastavni plan i program u samoj uionici, gdje je modeliran interakcijom uenik/uenica-nastavnik/nastavnica i karakterom strategija poduavanja i uenja koje prakticirajunastavnici/ce.

Tradicionalne metode poduavanja i uenja se uglavnom fokusiraju na verbalnumotivaciju i apstraktne poglede, te više istiu aktivnosti nastavnika/nastavnice u uionicinego puteve za aktivno ukljuenje uenika/uenica u proces uenja.

Suvremene metode imaju za cilj balansiranje verbalne sa drugim motivacijama, kao

rezultat holistinog korištenja ljudskih osjeaja i intelektualnog, afektivnog ipsihomotornog potencijala svakog uenika/uenice. Takoer cilj im je da promovirajuuenje u društvu, uz pomo interaktivne organizacije uenikih aktivnosti kao što je radu parovima i grupni/timski rad.

Kako bi se uspješno primijenio novi nastavni plan i program, postoji potreba mudrogbalansiranja korištenja tradicionalnih i suvremenih metoda poduavanja i uenja. Itradicionalne i suvremene metode imaju velike mogunosti za stimuliranje uenja, ali seipak moraju uzeti u obzir njihove prednosti i mane u vezi sa odreenom okolinom zauenje, situacijom za uenje, grupom, te u vezi sa posebnim ciljevima uenja.

5.1 Kako nastavnici/nastavnice mogu datipodršku implementaciji novognastavnog plana i programa(Curriculuma)

5.2 Uloge i aktivnosti uenika/uenica ukontekstu poduavanja i uenja kojise temelje na novom nastavnomplanu i programu



42

5.1 Kako nastavnici/nastavnice mogu dati podršku implementaciji novog nastavnog plana iprograma (Curriculuma)

Suvremena nastava je organizirani proces koji olakšava uenje i uenikov/uenicin individualnirazvoj.

U suprotnosti sa tradicionalnom ulogom nastavnika/nastavnice kao glavnog izvora znanja iinformacija (odnosno, nastavnici/nastavnice predaju na satu, te traže od uenika/uenice dazapisuju, pamte i reproduciraju oekivano znanje), suvremeno poduavanje i uenje zahtijevaod nastavnika/ce da preuzmu nove uloge kao što slijedi:

Nastavnici/nastavnice kao facilitatori i moderatori uenja: Nastavnici/ce trebaju biti umogunosti da koriste i prilagode razliite strategije uenja specifinoj dobnoj grupikojoj predaju i karakteristikama odreenog sadržaja uenja, te ciljevima uenja ioekivanim rezultatima. Trebaju biti u mogunosti da primijene interaktivne strategije(na osnovu samostalnog rada uenika/uenice organiziranog individualno i/ili pogrupama), te da ih razumno povežu s tradicionalnim metodama kao što je predavanje.Nastavnici/ce moraju pripremiti i podijeliti zadatke, uputiti na izvore informacija,orijentirati uenike/uenice, dati im uputstva, te pratiti njihove aktivnosti i rezultate.Takoer moraju ohrabriti uenike/uenice da budu aktivni i radoznali, da formiraju

vlastito mišljenje da ga znaju obrazložiti, te saopiti drugima na civiliziran nain.

Nastavnici/nastavnice kao osobe koje razvijaju nastavni plan i progam: Odnastavnika/nastavnice se traži da kreativno implementira novi nastavni plan i program,te da da doprinos razvoju školskog dijela izrade nastavnog plana i programa. Uz to seod njih traži da aktivno uestvuju u javnim konsultacijama o novom nastavnom planu iprogramu, te da daju povratne informacije za daljnje poboljšanje nastavnog plana iprograma.

Nastavnici/ce kao organizatori i kreatori aktivnosti u uionici. Organiziranje rada uuionici ukljuuje planiranje, pripremanje, distribuciju zadataka, pripremanje ikorištenje sredstava, odluivanje, praenje i kontrolu imajui na umu ciljeve i ishode

uenja koje promovira novi nastavni plan i program. Ova uloga nastavnika/nastavnice uuionici ukljuuje uspješno moderiranje meusobnih ljudskih odnosa, mirno rješavanjekonflikata, te odluivanje o najboljem korištenju uenikih sposobnosti i iskustava tenastavnih materijala. Ocjenjivanje i evaluacija rada uenika/uenica, te vlastitog radakao nastavnika/nastavnice, takoer predstavlja važnu dimenziju nastavnikove uloge.

Nastavnici/nastavnice kao mentori i savjetnici. Nastavnici/nastavnice trebajusavjetovati uenike/uenice i roditelje u traženju najboljih rješenja za razliite vrsteproblema s kojima se mogu susresti uenici/ce ili njihovi roditelji. Nastavnici/ce trebajubiti u mogunosti da uoe jake i slabe strane svojih uenika/ca, i da grade uenikoverazvojne mogunosti – nastavnici/ce moraju pomoi uenicima/uenicama u donošenjuodluka o buduem obrazovanju i planovima za karijeru uenika/uenica.

5.2 Uloge i aktivnosti uenika/uenica u kontekstu poduavanja i uenja koji se temelje nasuvremenom nastavnom planu i programu

U promoviranju nastavnih metoda s uenikom/uenicom u centru, uenike/ce bi trebaloohrabriti:

da rade samostalno, nezavisno na temelju zaduženja pojedinca, da rade u paru i grupi(naprimjer, poštivanje plana rada, rokova, rad na pravilnoj raspodjeli odgovornosti ugrupi, da prihvaaju praenje i evaluacije nastavnika/nastavnica i njegovih/njenihvršnjaka, pružanje pravilne evaluacije rada svojih kolega/kolegica);



43

da efikasno komuniciraju sa drugima, te da izražavaju svoje (na informacijamatemeljene) poglede na civiliziran nain (da postavljaju pitanja, daju komentare,uestvuju u civiliziranom dijalogu, promoviraju i brane svoje argumente, mijenjajumišljenje na temelju razumnih argumenata drugih, pokazuju inicijativu, pregovaraju,odluuju, objašnjavaju/daju razloge, predlažu alternativna rješenja, uestvuju ukonstruktivnom rješavanju konflikta itd.);

da uestvuju u izboru situacija i iskustava uenja, te da budu svjesni svrhe odreenog

procesa uenja i oekivanih rezultata (da im se ponude izbori i u smislu sadržaja uenjai metodologije uenja; da budu informirani o svrhama uenja i oekivanim rezultatimakoji su povezani sa odreenim nastavnim planom i programom; da im se dozvoli dabudu kreativni i lini u pristupu sadržaju uenja, strategiji poduavanja i uenja; da seod uenika/uenica zatraži da dijele svoje lino (prethodno) iskustvo i da vrednujusvoje lino iskustvo u kontekstu razliitih aktivnosti uenja; da budu radoznali ikreativni – angažiranje u projektnom radu i drugim vrstama istraživanja itd.);

da uestvuju u pravednom i transparentnom procesu ocjenjivanja i evaluacije (da budusvjesni oekivanih rezultata i kriterija ocjenjivanja istih; da budu svjesni procedura inaina ocjenjivanja, te da budu ohrabreni da predlažu alternativne strategije, ukoliko jeto potrebno, da se ohrabre da izvedu samoocjenjivanje i da ocijene svoje vršnjake na

pravedan i transparentan nain);

da potiu svoj samorazvoj kao osobe (da budu svjesni jaina i slabosti; da dograuju jainu i razvijaju pozitivan stav prema samom sebi; da razvijaju samopoštovanje ipoštovanje prema drugima; da naue kako da budu tolerantni i da konstruktivnovrednuju razliitosti; da budu pozitivno podržani i motivirani da nastave sa naporima dapoboljšaju svoje uenje; da im se pokaže da je napredak u uenju mogu i da svakipojedinac može biti vrijedan svojoj grupi, kao i za izvoenje odreenih zadataka; da sepodrže u svom emocionalnom i društvenom razvoju);

da se razviju kao brižne osobe koje mogu uestvovati u suradnikim aktivnostima ipravednoj konkurenciji (da brine za druge, da pokaže solidarnost, da promovira ljudska

prava i demokratske graanske vrijednosti, stavove, i ponašanja; da se bori protivnepoštenih tretiranja i svih vrsta diskriminacije itd).



44

6. VEZE IZMEU NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA,OCJENJIVANJA I SVJEDOANSTAVA

Nastavni plan i program predstavlja sistematian izbor i organizaciju iskustava uenja imogunosti koje se pružaju uenicima/uenicama. On odgovara na pitanja “zašto” i “radi ega” uenici/uenice trebaju uiti odreene sadržaje, i “šta” trebaju uiti, koja su toznanja, vještine i stavovi.

Uenike/uenice treba ocjenjivati da bi procijenili “koliko dobro” su uenici uili i “koji su to problemi ”, ukoliko nisu uspjeli stei znanje, vještine i stavove koji se od njih oekuju.Ocjenjivanje predstavlja važnu dimenziju obrazovanja i procesa uenja koja dajeorijentaciju nastavnicima/nastavnicama, uenicima/uenicama i drugim zainteresiranimstranama koliko je zaista uenje bilo uspješno i efikasno.

Svjedo anstva predstavljaju važnu komponentu procedure ocjenjivanja koja vodi doformalnog priznavanja znanja i sposobnosti koje je uenik/uenica stekao i razvio tokom

odreenog perioda obrazovanja u odreenom obrazovnom sistemu, a koje se ogleda krozizdavanje svjedoanstava i diploma.

6.1 Ocjenjivanje i evaluacija postignua u uenju:šta je ocjenjivanje i njegova uloga ucjelokupnom obrazovnom procesu

6.2 Odnos izmeu nastavnog plana i programa,ocjenjivanja i izdavanja svjedoanstava

6.3 Sagledavanje ocjenjivake prakse u Bosni iHercegovini

6.4 Šta bi se trebalo promijeniti? Nova filozofijaocjenjivanja: zašto, kako, šta i kadaocjenjivati

6.5 Kako primijeniti novu filozofiju u praksi: vrste iprocedure ocjenjivanja

6.6 Pitanje svjedoanstava



45

6.1 Ocjenjivanje i evaluacija postignua u uenju : Šta je ocjenjivanje i uloga ocjenjivanja ucjelokupnom obrazovnom procesu

Uopeno govorei, ocjenjivati znai davati vrijednosnu procjenu za nešto ili nekog na osnovuodreenog kriterija. U kontekstu obrazovanja, ocjenjivanje i evaluacija uenikih postignua uuenju znai izražavanje vrijednosnog procjenjivanja uenikih rezultata, ali i poteškoa sakojima su se uenici/uenice susretali u uenju, i/ili mogunosti uenika/uenica da poboljšajuuenje i ostvare napredak u odreenim oblastima.

Takva vrijednosna procjena se može izraziti ocjenom, kvalitativnom procjenom i/ili uizvještajima koje nastavnici/nastavnice periodino pripremaju kao potvrdu uenikih rezultatada bi orijentirali roditelje i uenike/uenice o tome koji je najbolji nain na koji se može pomoiuenicima/ama da razviju svoje pune potencijale.

Relevantni rezultati ocjenjivanja uenikih postignua, kad su ishodi uenja u pitanju,predstavljaju važne pokazatelje kvaliteta i efikasnosti procesa uenja i okruženja u kojem seodvija uenje, kao i funkcioniranja i organizacije škole. Uz obrazloženje koje se odnosi nauenika postignua, rezultati procedura ocjenjivanja i evaluacije daju važnu povratnuinformaciju nastavnicima/nastavnicama, roditeljima i obrazovnim vlastima o cjelokupnomkvalitetu nastavnog procesa i o nastavnom planu i programu na osnovu kojeg se odvija procespoduavanja i uenja, kao i o efikasnosti razrednog i školskog menadžmenta.



46

6.2 Odnos izmeu nastavnog plana i programa, ocjenjivanja i izdavanja svjedoanstava

Ocjenjivanje ima regulatornu funkciju za nastavni plan i program i za poduavanje i uenje.

Principi, procedure i tehnike ocjenjivanja i evaluacije trebaju biti u skladu sa onim šta

nastavnici/nastavnice poduavaju i sa onim šta se zahtijeva nastavnim planom i programom.

Naprimjer, ako nastavni plan i program podstie kreativno i samostalno mišljenjeuenika/uenica i smisao za rješavanje problema, bilo bi pogrešno ocjenjivati samo njihovkapacitet memoriranja i reprodukcije tano definiranog znanja koje se oekuje. Pogrešno bibilo i ocjenjivati nešto što se ne zahtijeva nastavnim planom i programom i/ili nešto štonastavnik/nastavnica, samim tim, nije ni poduavao (naprimjer, u sluaju da uenici/uenicenikad nisu radili u grupama, niko ne može ocjenjivati njihovu sposobnost rada u grupi; usluaju da uenici/uenice nikad nisu bili stimulirani da iznesu vlastito mišljenje, niko ne možeocjenjivati njihovu sposobnost iznošenja vlastitog mišljenja na neku temu).

Budui da je interno ocjenjivanje/ocjenjivanje u razredu integralni dio procesa uenja i

poduavanja, nastavnici/nastavnice bi, pri planiranju aktivnosti uenja, takoer, trebaliplanirati i kako e pratiti napredak uenika/uenice.

Eksternim/spoljnim ocjenjivanjem se prate/nadziru osnovni sadržaji nastavnih planova iprograma koji se poduavaju u školi. Rezultati uenika/uenica na eksternom ocjenjivanju(standardizirani testovi) mogu biti indikatori/pokazatelji za reviziju nastavnih planova iprograma.

Svjedoanstvo treba biti dokaz da je uenik/uenica u potpunosti ispunio/la zahtjeveodreenog nastavnog plana i programa, što mu daje odreena prava kao što je pristup višimobrazovnim nivoima ili pristup tržištu rada. Upravo radi ovoga, proces izdavanjasvjedoanstava treba biti pošten i pouzdan i treba dati relevantne rezultate.

OKVIRNI NPP

Predmetni plan i program

Metode poduavanja i uenja

O C J E N J I V A N J E

Ocjenjivanje u Spoljno

uionici ocjenjivanje

S v j e d o a n s t v a



47

6.3 Sagledavanje ocjenjivake prakse u Bosni i Hercegovini

Na osnovu nekoliko analiza trenutnog stanja koje se odnose na procedure ocjenjivanja ievaluacije u Bosni i Hercegovini, i rasprava koje su vodili strunjaci u obrazovanju i drugezainteresirane strane, uz pozitivne aspekte otkriveni su i slijedei problemi:

Nastavnici/nastavnice nedovoljno poznaju vrste i procedure ocjenjivanja koje bi semogle koristiti u školama;

Pravila i kriteriji za praenje uenikih postignua ne postoje u školama, nastavnici/cese drže vlastitog pristupa i stila ocjenjivanja, koji su zasnovani na vlastitim iskustvima;

Ocjenjivanje je uglavnom iskazano brojanim pokazateljima, dok su drugi rezultatiocjenjivanja, kao što su izvještaji o uenikom razvoju, oskudni i uglavnom se svode naocjenu koju je uenik/uenica dobio/la, a ne na sve aspekte njegovog/njenog razvoja;

U toku školske godine ocjenjivanje nije jednako distribuirano. Na kraju obrazovnihciklusa aktivnosti ocjenjivanja su intenzivnije, što predstavlja veliki pritisak nauenike/uenice;

Strukturom i frekvencijom ocjenjivanja esto ni roditelji nisu zadovoljni;

Ocjenjivanje je nedovoljno transparentno i ocjene esto ne prati komentar iobrazloženje o uenikovom postignuu;

Ocjene obino imaju samo ulogu mjerenja uenikih postignua i ne daju doprinoscjelokupnom obrazovnom procesu i razvoju linosti uenika/uenice;

Postignua u nekim predmetima su veoma niska i variraju od škole do škole;

Konflikti u školi naješe su posljedica ocjenjivanja;

Ocjena je nekim nastavnicima/nastavnicama esto instrument za uspostavljanjediscipline, a ne sredstvo koje e uenike/ce motivirati da ue bolje i da ulažu napore dabi unaprijedili svoj uspjeh i razvili svoje potencijale.

6.4 Šta bi se trebalo promijeniti? Nova filozofija ocjenjivanja: Zašto, kako, šta i kadaocjenjivati

Svrha ocjenjivanja treba biti doprinos napretku uenika/uenice i treba ga koristitikao sredstvo koje e motivirati uenike/uenice da ulože smislen napor kako bipostigli bolje rezultate, ali tako da ne ue za ocjenu. Ocjenjivanje i evaluacija netrebaju biti sredstvo kojim e se uenici/uenice kažnjavati ili kojim e se prijetiti,nego sredstvo koje e ih pozitivno stimulirati za uenje i kontinuirano obrazovanje.

Ocjenjivanje može imati razliite funkcije, kao što su:

utvrivanje prednosti i slabosti kod uenika/uenica (dijagnostiki pristup); osiguranje uzajamnih povratnih informacija o uenikom postignuu: od uenika/ce ka

nastavniku/ci i od nastavnika/ce ka ueniku/ci (ocjenjivanje napretka);

pojaati motivaciju uenika/uenica;

utvrivanje nivoa performanse/postignua uenika/uenica u datim oblastima, napoetku, u toku procesa nastave ili na kraju nekog perioda ili faze uenja (sumativnoocjenjivanje);

predvianje daljeg razvoja uenika/uenica, u smislu budue karijere ili orijentacije(prognostiko ocjenjivanje);

korišenje rezultata procesa ocjenjivanja i evaluacije za razliite vrste selekcije.

Važno je da su sredstva i procedure ocjenjivanja uvijek u skladu sa svrhom ocjenjivanja i sazahtjevima i smislom nastavnog plana i programa koji je ponuen uenicima/uenicama.



48

6.5 Kako primjeniti novu filozofiju u praksi: Vrste i procedure ocjenjivanja

Da bi bilo efikasno, ocjenjivanje treba biti zasnovano na razliitim metodama, procedurama iinstrumentima za koje nastavnici/nastavnice procijene da su najpogodniji s obzirom na ciljeve,karakter obrazovnih ishoda, karakteristike uenika/uenica, školski program, uvjete u kojimase realizira nastava.

Tradicionalne ocjenjivake procedure su uglavnom usmjerene na intelektualne ishode (kao što

je tana reprodukcija memoriranog znanja) i sastoje se od metoda usmenog ispitivanja (naosnovu pitanja i odgovora, itd.) i pisanog ispitivanja koje ukljuuje i testove.

Pored tradicionalnih metoda ocjenjivanja (usmeno ispitivanje, pisani zadaci, testovi),nastavnici/nastavnice trebaju koristiti raznovrsne komplementarne ili tzv. alternativne naine ocjenjivanja uenika/uenica, kao što su:

ocjenjivanje rada na projektu (koje dokazuje uenikovu sposobnost da radisistematino u sklopu istraživakog projekta pod vostvom nastavnika/ca ili da realizirapraktine zadatke, kao odgovor na situacije u kojima je potrebno dati rješenje za nekiproblem i odgovoriti na konkretne potrebe);

ocjenjivanje uenikog doprinosa za vrijeme grupnog rada; ueniki portfolio (voenje bilješke o uenikom individualnom radu i dokazivanje

ishoda/postignua u toku odreenog vremenskog perioda); ocjenjivanje eseja kreativni zadaci razraivanja na odreenu temu; ocjenjivanje specifinih komunikativnih i radnih vještina; ocjenjivanje uenikih stavova.

Komplementarne ili tzv. alternativne ocjenjivake procedure istiu ishode uenja, što dajesveobuhvatnu sliku o uenikim postignuima i linom razvoju. Uz fokusiranje naintelektualnim postignuima (posebno na intelektualne vještine višeg reda kao što su vještinerješavanja problema i kritiko i kreativno mišljenje), te metode istiu i uenika postignuakoja se odnose na vještine i stavove, kao i kapacitet uenika/uenica da koriste svoje znanje,

vještine i stavove na kreativan nain, u kontekstu individualnog, rada u paru i grupnog radakoji ima za cilj rješavanje specifinih teoretskih i praktinih zadataka.

Ako su se tradicionalne metode usmjeravale uglavnom na ocjenjivanje uenikog trenutnogznanja, tzv. nova ili alternativna sredstva i procedure ocjenjivanja istiu proces uenja unjegovoj specifinoj individualnoj i grupnoj dinamici, kao i probleme s kojim se uenik/uenicasretne i napredak kojeg uenik/uenica ostvari u toku odreenog vremenskog perioda.

Unutrašnje i vanjsko vrednovanje

Procedure za evaluaciju mogu se razvijati i primjenjivati na nivou škole. U tom sluajugovorimo o internoj evaluaciji (unutrašnje/školsko vrednovanje) koja je zasnovana naprincipima školske autonomije.

Interno ocjenjivanje se bazira na ocjenjivakim aktivnostima koje je osmislio i proveonastavnik/nastavnica i esto se upotrebljavaju kao dio njegovog nastavnog rada.

Eksterna evaluacija (spoljno vrednovanje) podrazumijeva da su sredstva i procedureevaluacije razvijeni izvan škole, naješe od strane strunih agencija (Agencija za standarde iocjenjivanje) koje imaju ovlašenje da provode validne i pouzdane evalucione procedure naosnovu kojih se obezbjeuje relevantna povratna informacija o uspjehu uenika, kvalitetu iefikasnosti obrazovnog procesa i postojeeg sistema.

Eksterna evaluacija podstie motivaciju i odgovornost uenika, nastavnika i roditelja.



49

Karakter i svrha ocjenjivanja

Ukoliko govorimo o svrsi i karakteru, ocjenjivanje i ispitivanje može biti:

dijagnostiko (utvrivanje prednosti i slabosti kod uenika/uenica); prognostiko (utvrivanje uenike sposobnosti da prati odreene aktivnosti u smislu

obrazovanja i karijere); progresivno i formativno ocjenjivanje (utvrivanje, na osnovu analiziranja prednosti i

slabosti uenika/uenica, kako se uenicima/ama može pomoi da prevaziu probleme ida naprave znaajan pomak; ili kako da na najbolji nain razvijaju svoje potencijale);

ueniko samoocjenjivanje.

Nain izražavanja ishoda ocjenjivanja

Rezultati primjene razliitih sredstava i procedura ocjenjivanja se mogu izraziti na razliitenaine. Ukoliko uzmemo u obzir ove kriterije, možemo napraviti razliku izmeu:

rezultata ocjenjivanja koji se izražavaju kvantitativnom ocjenom (sistem brojanogocjenjivanja);

rezultata ocjenjivanja izraženih kroz kvalitativne formule, kao što su sveobuhvatni

izvještaji o problemima i napretku uenika/uenica u uenju tokom odreenogvremenskog perioda, ili kroz “kvalitativne opisne ocjene” kao što su ''vrlo dobro'',''dobro'', ''slabo''.



50

Prijedlog

Opisno ocjenjivanje je naroito primjereno za uenike/uenice mlae školske dobi.

Opisno ocjenjivanje podrazumijeva sistematsko praenje napredovanja svakoguenika/uenice i procjenu stanja i situacije u odreenim intervalima, odnosno iskazivanjekvalitativnih elemenata na poetku i nakon odreenog vremenskog perioda. Dakle, opisno

ocjenjivanje je kvalitativna analiza ueni

kih postignu

a.

Opisne ocjene se mogu iskazati u usmenoj i pisanoj formi. To su informacije o postignuima upojedinim segmentima nastavnog programa. Na osnovu tih informacija mogue je formiratisliku o napredovanju svakog uenika/uenice.

Opisnu ocjenu nastavnik/nastavnica najee saopava usmeno u razgovoru sa uenikom/comili roditeljem. Meutim, za opisne ocjene koje se odnose na rezultate koje je uenik/capostigao/la tokom rada na veoj tematskoj cjelini (u tromjese ju ili polugodištu) potrebno jenainiti obrazac koji sadrži ishode (rezultate), a pored njih, u posebnoj koloni, treba opisationo što je uenik/uenica stvarno postigao/la (znanja, sposobnosti) i na emu treba da radi unarednom periodu.

Tako oblikovana opisna ocjena je korisna i uravnotežena informacija za uenike/ce i roditelje o

tome šta je u odreenom periodu uenja trebalo postii, šta je postignuto i šta treba uiti uslijedeem periodu. Poslije tog perioda, na osnovu praenja rada uenika/ca, slijedi noviizvještaj nastavnika/ca o uenikovom napredovanju.

Prednosti „opisnog/kvalitativnog”ocjenjivanja su:

nije usmjereno na klasificiranje uenika/uenica, ve na podsticanje uenikihpostignua i želje/interesa za uenjem,

ne vrednuje trenutni rad uenika/uenica, ve pruža konkretne informacije o efikasnostiuenikovog angažmana, sugerira naredne korake i odreuje ciljeve daljeg uenja i

razvoja.

Kod utvrivanja, dijagnostikog pristupa, u opisnom ocjenjivanju treba imati u vidu slijedeeelemente:

Ostvarivanje konkretnih odgojno-obrazovnih zadataka koji su definirani u Programu(znanja, stavovi, vrijednosti, vještine)

Da li je uenik/uenica usvojio/la programske sadržaje (potpuno, djelimino, nijeusvojio)

U emu je uenik/uenica uspješan/uspješna ? Šta je njegova/njena jaa strana? Koliko je napredovao u odnosu na poetak školske godine (mnogo, malo, nimalo)? Da li uenik/uenica ima teškoa? U kojim podru jima je to izraženo (izgovor,

odsustvo pažnje, razumijevanje, reprodukcija, zamjena glasova/slova, analiza,nemogunost zakljuivanja...) Koje su preporuke za prevazilaženje tih teškoa Koliko je uenik/uenica samostalan/samostalna u radu (nesamostalan je,

djelimino je samostalan, samostalan) Kakav je njegov/njen odnos prema radu i obavezama Odnos prema drugim uenicima/uenicama Odnos prema nastavnicima/nastavnicama Druge osobine.



51

Da zakljuimo, nastavnici/nastavnice, u procesu mijenjanja i poboljšavanja ocjenjivakihpraksi u BiH, moraju obratiti pažnju na slijedee aspekte:

Ocjenjivanje mora biti pravedno, u smislu da je povezano sa obraenim nastavnimgradivom, tako da se od uenika/uenica mogu oekivati dobri rezultati ako suredovno uili/le.

Ocjenjivanje treba varirati po vrsti i obliku da bi se mogao ocijeniti itav spektarželjenih pedagoških rezultata na razliite naine.

Uenik/uenica se mora obavijestiti o prirodi i namjeni ocjenjivakih aktivnosti,nainu upotrebe i mjerilima prema kojima se odreuju rezultati.

Ocjenjivake aktivnosti moraju se održavati u primjerenim okolnostima, posebno semora izbjegavati ometanje uenika/uenica za vrijeme tih aktivnosti, a koliko je tomogue, treba umanjiti uenike strahove.

Ocjenjivanje je potrebno brižljivo osmisliti i provesti kako bi zadaci bilinedvosmisleni, a vrsta oekivanih rezultata jasna uenicima/uenicama.

Nastavnik/nastavnica se mora pobrinuti da ocjenjivaka aktivnost valjano ocjenjujeupravo ono što se njome želi ocijeniti/ i da je prilagoena svrsi ocjenjivanja.

Ocjenjivaka aktivnost treba biti preusmjerena sa ocjenjivanja reprodukcije naocjenjivanje (i) drugih nivoa znanja (proceduralnog znanja – intelektualnih

sposobnosti višeg reda): razumijevanja, primjene, sinteze, procjene vrijednostiusvojenih znanja, vrednovanja, rješavanja problema.

Nastavnik/nastavnica bi prilikom završnog ocjenjivanja trebalo da uzme u obzir ukupan raduenika/uenica iz datog predmeta: napredovanje u odnosu na prethodna postignua imogunosti uenika/uenica, angažiranje na predmetu ili u vannastavnim aktivnostima iz teoblasti. To bi trebalo omoguiti školski dosjei o aktivnostima uenika/uenica u kojima bi bilizabilježeni rezultati uenikih aktivnosti koji e se koristiti za završno ocjenjivanje.

6.6 Pitanje svjedoanstva

Prijedlog

Evaluacije uenika/uenica na završetku obaveznog školovanja (9. razreda) i na završetkusrednjeg opeg obrazovanja (gimnazije) trebalo bi biti organizirane kao završni (javni)maturski ispiti. Završni ispiti bavili bi se dostignuima uenika/uenica u predmetimaodreenim od obrazovnih vlasti, uzimajui u obzir teorijsku i praktinu dimenziju nastave/uenja.

Maturski ispiti bili bi definirani od obrazovnih vlasti a provedeni od Agencije za standarde iocjenjivanje.

Na kraju osnovnog/obaveznog obrazovanja: Realizacija završnog maturskog ispita uosnovnoj školi i upis u srednju školu

Javno ocjenjivanje «mature» na završetku osnovne škole predstavljalo bi eksterno ocjenjivanjeukupne populacije uenika/uenica u BiH.

Eksterno ocjenjivanje mature u osnovnoj školi obuhvatilo bi obavezne predmete i jedan ili višeizbornih predmeta.

Svi uenici/uenice koji pristupe polaganju završnog ispita (mature) i ostvare rezultate iznadodreenog minimuma, stekli bi uvjete za upis u odgovarajuu srednju školu bez polaganjaprijemnog ispita. Dakle, u ovom ocjenjivanju, koje je usmjereno na rangiranje uenika/uenicaiji rezultat prelazi nivo postignua potreban da bi se uenik/uenica mogao/mogla upisati uodgovarajuu srednju školu, naglasak je na utvrivanju donje granice, odnosno minimalnogstandarda postignua koga uenici/uenice moraju ostvariti ukoliko žele da dobijusvjedoanstvo o položenom maturskom ispitu koje e im olakšati upis u srednju školu.



52

Na kraju srednjeg obrazovanja: Realizacija završnih maturskih ispita u gimnaziji i upis nainstitucije visokog obrazovanja

Na kraju gimnazijskog obrazovanja polagali bi se završni maturski ispiti (kombinacija internogi eksternog ispita). Dio mature - maturski rad radio bi se i ocjenjivao interno, u školi, dok bi seeksterni dio ispita, koji bi sadržavao obavezne nastavne predmete i jedan ili više izbornihpredmeta znaajnih za izborno podru je, pripremao i organizirao u nezavisnoj profesionalnojinstituciji (Agencija za standarde i ocjenjivanje) proveo u isto vrijeme, na isti nain i pod

jednakim uvjetima za sve uenike/uenice.Ovaj segment zahtijevao bi suradnju sauniverzitetima u pogledu odreivanja predmeta i zadataka za eksterni dio ispita, ali isto tako iusklaivanje odgovarajuih propisa iz ove oblasti. Matura se mora uskladiti sa zahtjevimapojedinih visokoškolskih institucija, i to tako da uenik/uenica može birati onaj modul namaturi koji mu omoguava upis na odreeni fakultet (ili grupu srodnih fakulteta) kojinamjerava studirati. Izbor takvog modula poveava šanse za upis na željeni studij.

Uspješno položen maturski ispit na kraju gimnazijskog obrazovanja, na osnovu kojeg bi seizdavalo svjedoanstvo, postao bi uvjet za upis na fakultet. Uz rezultate završnog maturskogispita važan kriterij za upis treba biti i prosjean uspjeh uenika/uenice tokomsrednjoškolskog obrazovanja.

Sve procedure za polaganje završnog maturskog ispita definirat e se odgovarajuimpravilnikom, a sva druga pitanja ispitnim katalozima.7

7 Ispitni katalozi sadrže: ciljeve ispita, plan provoenja ispita, sadržaje i kljune vještine koje e se ispitivati,oekivanestandarde postignua za svako podru je, dnosno srodne grupe predmeta, primjere zadataka, riterije ocjenjivanja,

nain bodovanja.



Documents

Model Okvirnog Nastavnog Plana i Programa