GRAĐEVINAR 52 (2000) 9 545

MLJET - PRELIJEPI OTOK TUŽNE SUDBINE

Mnogo se superlativa veže uz otokMljet. Za mnoge je to našnajljepši otok kojega je, kažu,londonski Times (nigdje se ipak nenavodi kada) kao jedini europskisvrstao među deset najljepšihotoka na svijetu. Često se ističe daje Mljet sa svojih 70 postopovršine pod šumama naj-šumovitiji hrvatski otok. Takođerse ne propušta istaknuti kako jezapadni dio otoka s jedinstvenimmorskim jezerima proglašennacionalnim parkom, što nijeslučaj s drugim otocima budući dase preostali otočki nacionalniparkovi (Brijuni i Kornati) odnosena skupine otoka.

Mljet je ipak najjužniji i

najistočniji pučinski otok međunašim velikim i naseljenimotocima. S površinom od 100,4km2 na osmom je mjestu poveličini među jadranskim otocima.Ne pruža se sasvim u smjerusjeverozapad-jugoistok, koji jesmjer pružanja jadranske obale,već je nešto više nagnut premazapadu, baš poput susjednogpoluotoka Pelješca s kojim jeparalelan. Dug je 37 km, a prosječ-no širok oko 3 km. Dužina obalnecrte jest 131,3 km, što mu dajejedan od najvećih koeficijenatarazvedenosti - 3,75.

Od poluotoka Pelješca odvojen jeMljetskim kanalom širine 4,5

nautičke milje (8 km).Sjeverozapadni kraj otoka (rtGoli) udaljen je od Korčule 13

milja, a jugoistočni kraj (rt Gruj)od luke Gruž u Dubrovnikupribližno 15 milja. S južne straneotoka je otvorena pučina. Otok sistoimenom općinom, zauzimaprostor do vanjske granice našihteritorijalnih voda, s površinom od1288 km2, što je 19,5 posto obalnogmora Županije dubrovačko-neretvanske i 4 posto morskogakvatorija Republike Hrvatske.

Mljet je poput drugih naših otokanepotopljeni ostatak dinarskoggrebena, a građen je odvapnenaca i dolomita. Nakrajnjem jugoistočnom dijelunalaze se debele naslage ple-

istocenskog pijeska eolskogpodrijetla. Otok ima raščlanjenreljef i brdovit izgled s nekoliko

uzdužnih nizova uzvišenja.Dvadesetak vrhova prelazi 300 m,a najviši vrh Veliki (Velji) gradvisok je 514 m. U uzdužnimudolinama, pretežno u dolomit-

Razvitak hrvatskih otoka

MLJET - AN INTENSELY BEAUTIFUL ISLAND WITH A SAD DESTINY

Mljet is the southernmost big populated island in Croatia, ranked eight by its size. Itis however very sparsely populated and its populating is aging. Many consider it tobe the most beautiful island in Croatia and, according to legends, it was visited byUllyses and St Paul. The west portion of the island has received status of a nationalpark. It is there that we have Mljet's salty lakes, with big and deep bays linked to thesea by narrow passages. These passages have been widened on several occasionsduring the island's history, so that now the sea flows directly into the lakes, insteadof through underground passages as is believed to have been the case in the past.The island situated on the Big Lake is adorned by a beautiful Benedictine churchand monastery converted into a hotel, which is now empty. The national park alsoembraces some smaller settleements, and a new hotel has been built in the town ofPomena. The biggest town on the island, Babino Polje, is situated in the middle ofthe island, just like most of other settlements. In addition, there are several smallerlakes on the island and spacious sand beaches, still waiting to be discovered, aresituated on the southernmost portion of the island.

Zemljovid otoka Mljeta

Situacija mljetskih jezera

Razvitak hrvatskih otoka

546 GRAĐEVINAR 52 (2000) 9

skim slojevima, smješteno je dvade-setak manjih polja i stotinjakkrških dolova. Tlo im jepokriveno crvenicom i glavne suobradive površine. Izdizanjemmorske razine u postglacijalnomrazdoblju, dna su se nekih kraškihpolja našla ispod morske razine itako pretvorena u vodom ispu-njene mljetske blatine ili slatine.Iako je Mljet dobro razvedenotok, ipak su dobro razvedeni samonjegovi krajnji dijelovi. Na južnojobali, koja je izložena južnimvjetrovima i mjestimično vrlostrma, mnoge male uvale služekao ljetna skloništa za ribarskebrodice stanovnika mjesta uunutrašnjosti otoka. To suBrnjestrova, Rikavica, Obod,Jama, Sutmiholjska, Pod Kosmači Pod Rope. Na sjevernoj obalikoja je blaže položena ipristupačnija smještene su jedinedobre luke s izgrađenom obalom:Polače, Kozarica, Sobra, Prožurai Okuklje. Na istočnom su dijeludobro zaštićene uvale Preč,Saplunara, Blace i Pod Škoj, a nazapadnom Soline, Blace, Lastovkai Pomena. Uz mljetske obale imacijeli niz otoka (22), hridi (13) igrebena (3). Najveći su smješteniuz najzaštićenije uvale. To su

Pomeštak i Glavat ispred Pomene;Tajnik, Moračnik, Maharac,Ovrata i Kobrava ispred Polača teGaličnjak, Borovac i Planjaispred Prožurske luke.

Mljet ima izrazitu sredozemnuklimu s ustaljenim zračnimstrujanjima juga i bure u zimskoj,a maestrala i burina u ljetnojpolovici godine. Temperaturni suprosjeci zimi rijetko niži od 60 C,a snijeg je zaista rijetka pojava.Po broju sunčanih sati Mljet sesvrstava u najsunčanija mjesta nanašoj obali, a količina od 1000 do1200 mm godišnje najčešće padaujesen i tijekom zime. Touzrokuje česte ljetne suše, jer naMljetu izvori ljeti redovito

presušuju. Uz obalu je nekolikoizvora pitke vode: Omani kodSobre, izvor u Polačama, kapelaFontana na rubu Velikog jezera,zdenac kod Ponte Lenge i izvorvode u Suđurskoj do kojega jemoguće doći jedino za oseke, jerse za plime miješa s morem. Izvoriu unutrašnjosti su: Vrbova voda iVlaška voda kraj Goveđara,Vilino vrelo iznad Kneževa polja,Vodice kod Babina Polja, izvor ublatini kod Sobre, izvor kodKorita i dr. Na Mjetu postoje ičetiri blatine, od kojih se ona krajKozarica naziva i slatina. To sublatine kraj Blata, Sobre iProžure. U njima se voda zimipodigne za nekoliko metara, a ljetispusti na samo dno. U svima jevoda boćata, u svima ima jegulja ina sve je nedavno postavljenuređaj za desalinizaciju radivodoopskrbe stanovništva.

Vegetacija Mljeta ima izrazitomediteranski karakter. Osobite subujne šume alepskog bora ičesvine s gustom makijom nazapadnom dijelu otoka. Naistočnom kraju su guste šumeborova pinija, a šume su, i makija,u središnjem dijelu otoka znatnoprorijeđene. Šume su se inače dopočetka 20. stoljeća prostirale namnogo većim površinama, ali jeveliki požar 1917. godine naprostoru između Polača i BabinaPolja uništio mnoge stoljetnešume. Šumovitost i slaba

Pogled na Veliko jezero i Solinski kanal

Mali most - prolaz između Malog i Velikog jezera

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 9 547

naseljenost omogućili su razvitakbrojnih životinjskih vrsta, poputkune bjelice, divlje mačke,podivljale domaće koze, miša,puha, ježa, žabe kornjače ibrojnih ptica te neotrovnih zmija,poput bjelouške i sljepića. PrijePrvoga svjetskog rata otok jeobilovao zmijama otrovnicama -poskocima i pepeljuhama. Popredaji su čak otok zmijamanaselili gusari, smatrajući da sulegla otrovnica najbolja zaštitanjihova skrivenog blaga.Činjenica jest da su od zmijskogotrova stradali mnogi Mljećani, ali imnoge domaće životinje poputmagaraca, koza i ovaca. Zbogtoga je 1910. godine, na poticajondašnje općine i šumarije uzpomoć baruna Schillinga(upravitelja Šumarije) nabavljenonekoliko parova indijskoga sivogmungosa, koji su se brzorazmnožili i gotovo potpunoistrijebili zmije otrovnice. Mungosujedno progoni sve sisavce kojinisu veći od zeca, a od pticanajviše voli kokoši. Jede čak ipoljske plodove, te ribu i sve štozatekne oko seoskih kuća.Činjenica je da mungos velikeštete nanosi ptičjim gnijezdima,ali je isto tako činjenica da ipaknije do sada istrijebio niti jednuživotinjsku vrstu koju je zatekao.Mungos praktički nemaprirodnog neprijatelja, a za njegasu najopasniji snijeg i mraz.Od 1958. godine na otok sudonesene mnoge nove životinjskevrste: jelen lopatar i aksis, zec,muflon, divlja svinja, jarebica ifazan. Održali su se jedino jelenlopatar, zec i divlja svinja koja jeprava napast za vinograde,krumpirišta i voćnjake, a gotovoje istrijebila žabu kornjaču, kojajoj je omiljena hrana.Uokolo mljetskih obala imamnogo najkvalitetnijih riba, a uzjužnu obalu i mnogo jastoga.Pretpostavlja se da osamljene i

špiljama bogate južne obaleMljeta povremeno posjećujerijetka i zaštićena sredozemnamedvjedica (koja još živi naobalama Albanije i Grčke).Ujedno se pretpostavlja da napjeskovitim obalama Velike i MaleSaplunare te uvale Blace nakrajnjem jugoistoku ima svojeodmorište rijetka i zaštićenasredozemna morska kornjačaglavata želva, za koju sepretpostavlja da u topli mljetskipijesak polaže i svoja jaja.

Antički pisci nazivaju ovaj otokMelite, Meleta, Melada ili Melta.Sve te riječi imaju u grčkom istoznačenje kao što to ima latinskariječ mell, mellis = med. To značida su nekadašnji brojni rojevipčela po mljetskim šumama daliovom otoku ime, ime koje je popostanku istovjetno jednomvećem i mnogo poznatijem otoku -Malti. Upravo je Malta zbogsličnosti imena Mljetu oduzela ijoš uvijek svojata dvije najvažnijemljetske legende - legendu oboravku Odiseja s nimfom

Samostan i crkva na otoku u Velikom jezeru

Samostanski klaustar s vrtom

Razvitak hrvatskih otoka

548 GRAĐEVINAR 52 (2000) 9

Kalipso i legendu o brodolomusvetog Pavla na njegovu putu uRim.

Kada se starogrčki junak Odisejvraćao kući nakondugogodišnjega pustolovnoglutanja morima, u oluji mu jestradao brod i more ga je izbacilona začarani otok Oggygiju, koji jebio kraljevstvo lijepe boginjeKalipso, kćeri Atlantove. Ona sevezala uz Odiseja i s njim sedamgodina proboravila u jednojpećini, sprječavajući ga da daljeotputuje. Iz te mitske veze Odisej iKalipso dobili su i sinove blizance- Nausinoja i Nausitoja. Kalipso jeoslobodila Odiseja i pustila ga narodnu Itaku tek kada joj je toZeus izričito naredio.

Mitska Oggygija je po Homeru"...najljepši otok svih mora ioceana" i stoga su razumljivobrojni sredozemni otocikonkurirali za taj laskavi epitet.Teoriju da je Odisej boravio up-ravo na Mljetu osobito jezastupao Dubrovčanin AristidVučetić, koji je pažljivo analiziraosve opise otoka, pa je uz njegovušumovitost i izvore posebno isticaoi pećine koje bi odgovarale pećininimfe Kalipso. Među brojnim

dokazima posebno ističepostojanje hridi Ogiron na južnojmljetskoj obali, a za ime tvrdi danema nikakva značenja upoznatim indoeuropskimjezicima. To bi trebao bitiiskrivljeni naziv nekadašnjegnaziva otoka Mljeta. Štoviše naobali postoji i špilja koja se danasnaziva Odisejava spilja. Vučetićčak tvrdi da su Scila i Haridbagdje je Odisej doživio brodolom,zapravo Mali i Veliki Vratnik,smješteni između Pelješca i otokaOlipe odnosno Olipe i otokaJakljana. Odisej je nakonbrodoloma posljednjim snagamaisplivao na Mljetu, doduše neblizu Ogirona već na sjevernoj

obali, u blizini uvale Okuklje ivelike špilje Galičnjak, gdje jenimfa Kalipso živjela. Kada jeotplovio za Itaku, otisnuo se,prema Vučetiću, iz istočnog dijelaotoka, iz Saplunare, za štopotvrdu nalazi u položajuzvijezda.

Od mnogih Vučetićevih dokaza,od kojih su poneki i vrlo duhoviti(poput tvrdnje da spominjanje"babe" u mnogim mljetskimtoponimima upućuje na postojanjeostarjele Kalipso), najozbiljnijimase doimaju dokazi iz antike. UPseudoksilaksovu Periplusu uzopise jadranskih otoka stoji da jeudaljenost između KorkyreMelaine i Melite 120 stadija (18kilometara), pa se taj podataknikako ne može odnositi na Maltu.

Apolonije iz Rodosa u Argonauticipiše da u blizini Korkyre Melainena otoku Meliti boravi vladaricaKalipsa Atlantovica (KalipsaAtlantis). Stoga ne čudi da sedanas sve više istraživača priklanjatvrdnjama da je mitska Oggygijaupravo Mljet, a otprije je poznatoda je slijepi pjesnik Homer usvojim opisima bio vrlo doku-mentaran i precizan.Druga oteta legenda zapravo i nijelegenda jer ima elemenatapovijesnog događaja. Spašavajućise od velikog nevremena ibrodoloma sv. se Pavao nasukaona jednom šumovitom inepoznatom otoku (za koji kasnijesaznaje da se zove Melita)

prepunom otrovnih zmija, a jednaje čak i ugrizla apostola, ali bezikakvih posljedica. Bilo je to 61.godine na putu sv. Pavla u Rim. Upolju Žara nadomak mjestaKorita postoji predio zvan Crkvaili Crkvina gdje se nalaze ostacicrkve koja je, po predaji, bilapodignuta u čast sv. Pavla injegova tromjesečnog boravka naMljetu. Sv. Pavao se prema tojistoj predaji nasukao na hrid kojase otad naziva škoj Sv. Pavla.

Tezu o boravku sv. Pavla naMljetu zastupalo je mnogoistraživača, a najgorljivijemljetski opat i pjesnik,benediktinac Ignjat Đurđević, kojije u 18. stoljeću objavioznanstvenu studiju o putovanjusv. Pavla. No početkom 20.

Samostanski trijem

Naselje Soline

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 9 549

stoljeća dilema o boravku sv.Pavla zaključena je u koristMalte. Zaključeno je to usprkosčinjenici da na Malti nikada nijebilo zmija, da je sv. Pavao dobropoznavao geografiju i da je opisaokako se brodolom dogodio uAdriji te da u Poslanici Rimljanimaizričito tvrdi da je bio u Iliriku.Kako su putovanja sv. Pavlatemeljito istražena, vjerojatno bitezu o njegovu boravku na Maltitrebalo revidirati. Posebno što oboravku sv. Pavla na Mljetusvjedoči i neizbježni (kada je upitanju rana povijest naše obale iotoka) car i putopisac KonstantinPorfirogenet.

Mljet je u najstarijim vremenimabio naseljen Ilirima, koji su naMljet došli s Pelješca i iz dolineNeretve, a o njihovu boravku, kao idrugdje, svjedoče ostaci brojnihkamenih gomila-gradina. Poostacima brončane dugmadi iprstenja te staklastih perlicazaključuje se da su ti prapovijesnistanovnici otoka trgovali s ostalimstanovnicima Dalmacije i zaleđa.Najstariji povijesni tragovi oMljetu nalaze se kod grčkihautora i spomenuti su u vezi smogućim boravkom Odiseja na

Mljetu. Ipak Grci na Mljetuvjerojatno nisu nikada stalno bo-ravili. Prvi se stvarni podaci oMljetu nalaze kod Appiana,rimskog pisca iz 1. stoljeća prijeKrista. U djelu De rebus Illyricusgovori se o ratu koji je 35. godinepr. Krista Oktavijan (budući carAugust) poduzeo protiv Ilira naMljetu i na Korčuli, drastično ihkaznivši za gusarske napade nanjegove brodove. Tada je razorenilirski grad Melitusa, svi mladiljudi pobijeni, a stariji su i ženeprodani u roblje. Pretpostavlja seda je taj grad bio na mjestu današ-njih Polača, gdje je poslijeizgrađena velika palača zaupravitelja novog posjeda. Ostacite drevne palače, uzDioklecijanovu palaču u Splitu,ubrajaju se među najveće rimskespomenike u Dalmaciji, a unjezinu je prostoru danassmješteno mljetsko naselje koje jepo njoj dobilo i ime. Pokraj tepalače nalaze se dvije sakralneruševine, starokršćanske bazilikeiz kasnijeg vremena. Pronađene surimske terme s velikim mozaikomždrala, inače simbolom istočnihGota, koji su otokom vladali u 5. i

6. stoljeću. Potom je otok bio podupravom Bizanta.Naseljavanjem hrvatskih plemenana jadranskoj obali i razaranjemEpidaura, Salone i drugihsredišta, bjegunci iz razorenihgradova i rimskih posjeda dolaze ina Mljet. No postupno se naMljetu naseljavaju Neretvanci,koji uglavnom borave na istočnomdijelu otoka. Formirano je tada iprvo hrvatsko naselje na otoku -Vrhmljeće poviše luke Okukljekoje je kasnije napušteno. Neštokasnije nastaju Babino Polje,Žara (napuštena), Prožura, Blato,Okuklje (kasnije napušteno ali sedanas ponovno naseljava), Korita iMaranovići. U to vrijeme uPolačama još postoji rimskonaselje.

Odlučni sukob nepomirljivihneprijatelja dogodio se početkom12. stoljeća na Ivan dan 24. lipnja.Tog su se dana podno brda Bijeđ,upravo na prostoru kojim danasprolazi granica nacionalnogparka, sukobili duka Remin,zapovjednik rimsko-ilirske vojskei kralj Dešin, zapovjednikhrvatske vojske. Po predaji kojaje na Mljetu još živa, krv je teklasve do mora, do uvale Križice.Zanimljivo jest da je predajapotvrđena pronalaskom velikegrobnice na Ivanju polju 1938.godine s mnoštvom ljudskihkostura i ostacima oružja. U toj suvelikoj bitki pobijedili Hrvati kojisu otada gospodari cijelog otoka.Nakon toga Mljet dolazi pod vlastZahumlja. Upravo je veliki knezZahumlja Desa 1151. godinepoklonio cijeli otok Mljetbenediktinskom redu sv. Marije izPulsana na Monte Garganu utalijanskoj pokrajini Apuliji.Benediktinci su inače najstarijiredovnički red, kojega jeutemeljio i dao mu pravilaBenedikt iz Nursije, a prvi su

Naselje Polače

Razvitak hrvatskih otoka

550 GRAĐEVINAR 52 (2000) 9

samostan maticu izgradili 529.godine ne Monte Cassinu.

Poznato je da su se sredinom 12.stoljeća na Mljetu iskrcalibenediktinski svećenici Marin,Šimun i Vilim u uvaliSutmiholjska i kraće zadržalipokraj crkve Sv. Mihajla. Tada suse odlučili sagraditi samostan naotočiću usred Velikog jezera, namjestu koje se još u rimskimvremenima smatralo svetimmjestom. Crkva su i samostanvrlo brzo sagrađeni, što sezaključuje po tome što se već1198. godine spominju u jednojbuli pape Inocentija III. Samostanje vrlo brzo postao feudalni

gospodar cijelog otoka.U skladu s benediktinskomtradicijom izgrađena jesamostanska crkva u romaničkomstilu, s predvorjem, trodjelnomoltarskom pregradom,polukružnom apsidom isredišnjim eliptičnim kubusom.Crkva i samostan znatno suutjecali na razvitak pismenosti ikulture uopće na Mljetu i u širemzaleđu Balkanskog poluotoka, asamostanski redovnici su uvelikeutjecali na zbivanja u Bosni,Zahumlju i DubrovačkojRepublici. Oni su usamostanskom skriptorijuprepisivali liturgijske knjige,Sveto pismo, djela crkvenih pisaca

i latinske klasike. Pisali su napergamentu koji su samiizrađivali, baš kao i tintu i priborza pisanje. Bili su vezani uzdomaće plemstvo te nositelji ot-pora protiv stranih osvajača,posebice Mlečana. Od mljetskihbenediktinica najpoznatiji su pisciMavro Vetranović i IgnjatĐurđević te povjesničar MavroOrbinij, a svi su oni bilidubrovački plemići.Prvotna crkva i samostan ukasnijim su stoljećima u višenavrata pregrađivani idograđivani pa se danas doimljupoput raskošne renesansne gra-đevine u formi ljetnikovca. U 16.stoljeću samostansko je zdanjeojačano obrambenim zidovima,kulom i puškarnicama. U tovrijeme, a posebno nakonpropasti matičnog samostana uPulsanu od kojega je mljetski ina-če bio veći, samostan Sv. Marijepostaje glavnim samostanom tzv.Mljetske kongregacije, kojoj su sepridružili svi dubrovačkisamostani osim lokrumskog.Nakon propasti DubrovačkeRepublike (1808. godine)benediktinci gube vlast nad sa-mostanom koji su u dva navratapoharali i mljetski seljaci. Godine1866. posljednji redovnicinapuštaju samostanska dobra izdanje u koje se useljavaaustrijska šumarska uprava.

Naselje Goveđari

Naselje Blato

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 9 551

Inače posebnim je ugovorom još1345. godine mljetski samostanoslobodio otočane svih daća islužba prema opatiji, uz godišnjiprihod od 300 perpera i jednekokoši po svakoj kući. Iste jegodine donesen i Statut općineMljet. To je vrijeme kada sekonačno kidaju labilne vezeMljeta s kontinentalnim zaleđem isrpskom državom uz istodobnojačanje dubrovačkog utjecaja.Dubrovnik će konačno zavladatiMljetom nakon dugotrajne izamršene diplomatske borbe. Upočetku otokom upravlja šipanskiknez, a od 1500. godine na Mljetustoluje poseban knez i otok je poddubrovačkom upravom sve dokraja Dubrovačke Republike.Nakon toga je otok do kraja I.svjetskog rata u sastavuHabsburške Monarhije i poslijeJugoslavije, uz kratke prekide stalijanskom okupacijom u dvanavrata i još kraćom njemačkomu Drugom svjetskom ratu. Od1990. Mljet je poput svih nasta-njenih jadranskih otoka u sastavusamostalne Republike Hrvatske.

Valja reći da su Mljet, kao isturenpučinski otok, u više navratapoharali gusari, a opljačkao ga jei spalio i čuveni turski gusar UluzAli, koji je 1571. uništio gradHvar i napadao Korčulu.Gusarski napadi i velikeepidemije kuge sprječavali surazvitak naselja na obali, a imnoga su naselja u unutrašnjostipotpuno napuštena. Slabonaseljeni Mljet često je služio kaokarantena ili kao mjesto progonaza raznorazne bolesnike. Prvonaselje na zapadnom dijelu otokaGoveđari nastalo je u 18. stoljećupovrh plodnog polja Pomijente ublizini Velikog jezera od doselje-nika iz Hercegovine i dubrovačkeokoline koji su tu napasali samos-tansku stoku. Kasnije se razvijajui ostala manja mjesta,doseljavanjem mljetskih težaka i

slabljenjem benediktinske moći.Tako nastaju Soline i BabinaKuća uz jezera te Polače uistoimenoj uvali i Pomena kaoribarska luka Goveđara.

Otok je oduvijek bio slabonaseljen, pa uz Cres pripadanajslabije naseljenim većimjadranskim otocima. Najviše jestanovnika (više od 2000) imaouoči i neposredno nakon Drugogasvjetskog rata, od kada se brojnaglo smanjuje zbog iseljavanja,da bi ih u popisu iz 1991. bilozabilježeno tek 1237. Najvećenaselje i tradicionalno otočko

središte Babino Polje ima 398stanovnika, a još samo dva naseljaimaju više od 100 stanovnika -Goveđari 179 (ali s BabinimKućama, Njivicama i Solinama) iPolače 123. Sva su ostala mjestaznatno manja: Blato (77), Korita(90), Kozarica (32), Maranovići(60), Okuklje (16), Pomena (50),Prožura (78), Prožurska Luka (15),Ropa (19), Saplunara (32) i Sobra(68).

Najveća su mljetska prirodnarijetkost njegova jezera, ujedno inajveća atrakcija Nacionalnogparka Mljet. Postoje Veliko i Malo

Blatina pokraj Blata

Slatina u Kozarici

Razvitak hrvatskih otoka

552 GRAĐEVINAR 52 (2000) 9

jezero te uski zaljev Soline prekokojega su spojeni s otvorenimmorem. Nastala supostglacijalnim potapanjemkraških udolina i stvaranjemzaljeva duboko uvučenog uzapadni dio otoka. Tako je nastaloMalo jezero (površine 0,24 km2 inajveće dubine 29 m), VelikoJezero (površine 1,45 km2 inajveće dubine 46 m) i Solinskikanal (dug približno 1 km, do 200m širok i dubok do 3 m). To jevelika prirodoslovno-pejzažnavrijednost otoka, ali činjenica jestda je u njihovu nastajanju ipakodlučujuću ulogu imao čovjek.

Kada su prvi benediktinskisvećenici sredinom 12. stoljećastigli na Mljet i za izgradnjusamostana izabrali otočić naVelikom jezeru, pretpostavlja se dau to vrijeme cijela udubina nijebila ispunjena morem kao danas.More je u Veliko i Malo jezero do-lazilo podzemnim izvorima ikanalima te za plime kroz uskiprolaz između Solinskog zaljeva iVelikog jezera. Benediktinci sutada (pretpostavlja se u 15.stoljeću) produbili i proširili tajuski prolaz te tjesnac izmeđuVelikog i Malog jezera. Tada jeobilje mora poteklo kroz 30 mdug, 4 m širok i 0,6 m dubokprolaz između Solinskog zaljeva iVelikog jezera, a snažna morskastruja koja svakih 6 sati, ovisno oplimi i oseki, utječe ili istječe izjezera poslužila je za pokretanjemlina za žito i druge žitarice. Tajfenomen mijenjanja smjeratečenja mora uočljiv je i danas.Valja dodati da je nakon pro-dubljivanja preko kanalasagrađen i lijep kameni most.No to nije bio kraj intervencijamau ovaj neobični prirodni fenomen.Plitka veza između Velikog iMalog jezera, koja se mogla lakopregaziti, produbljena je uočiDrugoga svjetskog rata za gradnje

ceste uokolo Velikog jezera. Tadaje taj kanal i presvođen kamenimmostom. Najveće intervencije najezerima napravljene su ipak1960. godine kada je umjetnikanal između Solinskog zaljeva iVelikog jezera ponovnoprodubljen i proširen na širinu od10 m i dubinu od 2,5 m. Tada jesrušen i stari kameni most, aprodubljen je i ulaz iz otvorenogmora u Solinski zaljev, sprijašnjih 1 m na 2,5 m dubine.Učinjeno je to da bi se omogućioprilaz jahtama u Veliko jezero,budući da je upravo tada staribenediktinski samostan na otočićupretvoren u hotelski objekt.Koliko su sve te intervencijenaškodile osjetljivoj ekološkojravnoteži jezera može se samonagađati. Zna se samo da sunekada jezera bila znatno bogatijaribom negoli što je to slučajdanas, iako i dalje u njima živerazličite vrste školjkaša, poputkamenica, dagnja, periska,kunjka i sl.

Inače godinama se mjerekarakteristike vode u jezerima paje zapaženo da su temperaturnerazlike u njima mnogo veće negolina otvorenom moru, tako da jevoda u njima ljeti toplija, a zimihladnija. Posebno je to slučaj uMalom jezeru gdje su ljetizabilježene površinske tempera-ture iznad 300 C i gdje jeprosječna zimska temperatura4,50 C, za razliku od 10,070 C uVelikom jezeru ili 12,650 C naotvorenom moru.

U Velikom jezeru opadatemperatua u dubini i ispod 90 C,pa je voda znatno hladnija odotvorenog mora, a u Malomjezeru se ponekad pojavljuje idihotermija, a to je slučaj da sunajhladniji srednji slojevi. I s ob-zirom na slanost postoji određenarazlika u odnosu premaotvorenom moru. Slanost površineMalog jezera niža je od slanosti

Velikog jezera, a slanost Velikogjezera niža je od slanosti morapred Mljetom. U moru slanostpada od dna prema površini, dokje najveća slanost u Velikom je-zeru znala ponekad biti napovršini jezera, što je pojavanezabilježena u Jadranskommoru. Distribucija slanosti uMalom jezeru je normalna, tj.raste s dubinom. Na dnu doseženajveću slanost, što upućuje nazaključak da je bazen malogjezera podzemnim putemdirektno povezan s otvorenimmorem. Ujedno su najvećevrijednosti gustoće mora prona-đene u Malom jezeru, pa se možereći da se udaljavanjem od moraznačajno smanjuje prozirnost.Ona je najveća na otvorenommoru, u Velikom jezeru je zatrećinu manja, a u Malom čak zadvije trećine. Malo je jezeroizloženo procesu eutrofizacije,stoga u nižim slojevima nemakisika, a na dubinama nižim od 20m zapažena je i pojava sumporo-vodika, što je rijedak slučaj umorskoj vodi. Stoga su te vode,koje obiluju i hranjivim solima,pogodne za liječenje reumatskih ikožnih bolesti. Ujedno u Malomjezeru ima blata koje pomaže uliječenju određenih upala, cista isličnih oboljenja. Jezeraposjetitelje oduševljavaju svojimintenzivnim plavetnilom i gustomšumskom vegetacijom koja sespušta do samih obala, a nerijetkose borove grane moče u vodamajezera. Time je potaknutasimbolička (možda i stvarna) slikagrane bora na kojoj je s gornjestrane ptičje gnijezdo, a s donjegrozdovi školjaka, često rabljena iu mitologiji i u poeziji za prikazMljeta kao zemaljskog raja.Idiličnost prelijepog krajolikapojačava i otočić Sv. Marije (200m dug i 120 m širok) na juguVelikog jezera sa skladnouklopljenom renesansnomgrađevinom, pa se zaista svatkomože složiti s često navođenom

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 9 553

rečenicom mljetskog opata ipjesnika Ignjata Đurđevića izpisma koje je uputio svomučeniku Januariju Salinesu:

- "Kunem ti se prisno da je ovdjeljupkost prirode sve stvorila boljeod čovječjeg umijeća."

Danas je situacija na jezerimaposve drukčija. Crkva Sv. Marijeje restaurirana i privodi sevjerskoj funkciji, hotel je zatvoreni vraćen dubrovačkoj biskupijikoja mu tek treba odreditinamjenu. Posebnom mrežompregrađen je Solinski kanal (kojije ime dobio po tome što su unjemu fratri dobivali sol) tako dabrodovi više ne mogu ulaziti uVeliko jezero. Ukratko, stvarajuse mogućnosti da se pokušapopraviti sve ono što je na ovimneobičnim prirodnim morskimjezerima i zaljevima nedovoljnopromišljeno učinjeno proteklihgodina i stoljeća.

Nacionalni park Mljet smješten jena 31 km2 kopna ili približnojednoj trećini površine cijelogotoka. U sastav parka uključenoje i 26,6 km2 okolnog mora. Parkje utemeljen 1960. godine

zaslugom akademikā BranimiraGušića i Cvite Fiskovića, kojimasu ispred uprave parka u Pri-staništu na Velikom jezerupostavljene i biste, a šetnica okojezera nosi ime dr. Gušića,liječnika, etnologa i geografa. Usastavu parka su i naseljaGoveđari (s Babinim Kućama,Njivicama, Pristaništem iSolinama) te Polače i Pomena.

Za nedavnog posjeta Mljetuiskoristili smo priliku daposjetimo upravu Nacionalnog

Naselje Sobra u istoimenoj uvali

Blatina pokraj Sobre

Otočka cesta prolazi kroz Babino PoljeHotel Odisej u Pomeni

Razvitak hrvatskih otoka

554 GRAĐEVINAR 52 (2000) 9

parka i da popričamo s v. d.ravnateljicom mr. sc. MarijomNodilo, dipl. ing. šum., koja je nato mjesto imenovana nekolikodana prije. Ona nas je izvijestilada u Upravi parka radi tridesetakzaposlenih, a da ljeti zapošljavaju iponešto sezonskih radnika radiprotupožarne zaštite.Protupožarna služba u parku imasvake godine po nekolikointervencija, što je ove godinesrećom izostalo. U jezeru je sadastrogo zabranjen ribolov, a strogoje ograničena i izgradnja zbogmogućih mijenjanja obale.Sadašnji je jedini mljetski hotelOdisej u Pomeni (kojim upravljadubrovački Atlas) sa 300 soba,izgrađen 1979. godine u vrijemekada je postojala takva tendencijai kada su građeni hoteli i naPlitvičkim jezerima. Hotel imaodređenih neraščišćenih problemas vlasništvom zemljišta, a nema dokraja riješen problem odvodnje,što nemaju ni ostala naselja usastavu parka. Nije uostalomriješena ni vodoopskrba, pa sevoda s desalinizatora u Blaturazvozi cisternama.

Postojali su planovi za vraćanjena stanje koje je na jezerima biloprije intervencija 1960. godine, zašto se osobito zalagao dosadašnjiravnatelj Parka. Htjeli su izgraditikameni most, a za rekonstrukcijumlina nema naprosto nikakvihpisanih tragova, budući da subenediktinci otišli prije gotovodva stoljeća. Jedini putokaz mogubiti crteži Fausta Vrančića koji jeu knjizi Machinae novae prikazaorad mlina na plimu i oseku. Sveje, međutim, zapelo na nedostatkunovca. Vjeruju da samostan naotočiću usred jezera neće višenikada služiti kao hotel,najsretniji bi bili kada bi biopromotivno mjesto Nacionalnogparka, s prirodoslovnim odnosnoetnografskim sadržajima. Inače zaposjetitelje na otoku otvorena je

taverna te crkva u kojoj sukonzervatori pronašli nekadašnjisredišnji romanički dio. Za režimuporabe i zaštite Nacionalnogparka Mljet tek se očekujedogovor s predstavnicimaupravnog vijeća, ministarstva te sautorima prostornih planova.Sadašnji su prihodi od ulaznicavrlo mali, a državni proračun ne-ma novca za skupa i složenaulaganja.

Nakon razgovora sprezaposlenom ravnateljicompopričali smo s Vlatkom Šćetarić,biologinjom i ekologinjom, kojanam je rekla da samoniklušumsku vegetaciju Nacionalnogparka po postanku dijelimo naantropogeno-degradirane oblikevegetacije, poput makije, gariga ikamenjara te prirodne šume ukoje se ubrajaju zajednice hrastacrnike i crnog jasena na osojnojstrani i alpskog bora na prisojnojstrani. Inače u Velikom je jezerunedavno pronađena nova vrstameduze te posebni i velikiprimjerci alga.Činjenicu što se gđica Šćetarićbavi istraživanjima po cijelomotoku Mljetu iskoristili smo da

saznamo ponešto o tajanstvenimmljetskim blatinama, koje su vrlovažne za prelete ptica, posebno zapatke i čaplje. One imaju iposebne vodne režime, jer dok sejedna puni druga se prazni, a svesu pune jegulja koje se ljeti lovetako da se zamuti dno pa sejegulje pojave na površini. Saznalismo ponešto i o Saplunari i o trivelike pješčane plaže na krajnjemistoku otoka. Inicirano je da seplaže zaštite kao park prirode,iako je cijeli kraj zaštićen kaošumski krajolik. To je po-tencijalno stanište morskekornjače te sredozemnemedvjedice ako je uopće ima unašim krajevima.Boravak u Nacionalnom parkuMljet iskoristili smo za vožnju

Trajektno pristanište blizu Sobre

Naselje Korita

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 9 555

Velikim jezerom i Solinskimkanalom, za razgledavanje otočićasa samostanom i crkvom te zašetnju uokolo Malog jezera.Potom smo u Babinu Poljurazgovarali poglavarstvom općineMljet - Đurom Nodilom,predsjednikom, DavoromDabelićem donačelnikom iAstritom Stermasijem, pred-sjednikom Općinskog vijeća. Odnjih smo saznali da je broj od1237 stanovnika uvelike pretjerante da sadrži mnogo onih kojima jeotok samo prebivalište, poneštopomoraca te "padobranaca",dakle onih koji su se na Mljetuprijavili iz samo njima znanihrazloga. Točan bi broj trebao bitiizmeđu 800 i 900 stanovnika, odčega je polovica smještena uBabinu Polju. Prosječna staroststanovništva je vrlo visoka i krećese između 60 i 65 godina. U ratusu imali manji poraststanovništva, a sada se opet ise-ljavanje pojačalo.Turizam je jedina prava otočkaperspektiva, ali je potrebno nekakoizdržati ono razdoblje izmeđurujna i svibnja kada se zapravoništa ne događa. Intenzivnijojpoljoprivredi prepreka je starost istruktura stanovništva te teškipristupi pojedinim poljima.Razvija se jedino poljodjelstvo sribarstvom za obiteljske pansionei za specifične oblike seoskogturizma. Isti je slučaj i smaslinarstvom koje je uposljednje vrijeme poneštointenzivnije.

S Nacionalnim parkom dobrosurađuju, iako je to dio općineMljet pod direktnom upravomVlade. To je jedna zasebna cjelinas kojom uspješno surađuju,posebno u pitanjima pro-tupožarne zaštite. Bilo je prije

određenih nesuglasica, jer jeupravi Nacionalnog parkanajpreča briga zaštita, a općini jebriga razvoj. Uostalom danasuprava parka priželjkuje višeposjetitelje koji borave jedan dan,dok općina više voli posjetiteljekoji na otoku ostaju. Zadovoljnisu da je konačno za ravnateljicuimenovan netko tko je obiteljskipovezan s razvojnomproblematikom otoka, prijašnji suravnatelji dolazili sa strane i čestosu imali premalo sluha za otočkeprobleme. Izbor ravnatelja iuprave osobito je važan jer je pro-račun nacionalnog parka tri putaveći od općinskog proračuna.Uostalom predstavnikNacionalnog parka stalni je članOpćinskog vijeća.

Prošle su godine usvojiliStrategiju razvitka općine,zapravo realni plan želja. Glavnije problem nedostatak ljudi i kakoih na otok privući. Svjesni su da jena području Nacionalnog parkapotrebno štititi temeljni fenomen,ali bi trebalo u prostornim pla-novima razraditi položaj i ulogurubnih naselja, posebnonajmlađeg Polača koja ima jednuod najzaštićenijih uvala naJadranu i izuzetne uvjete zarazvoj turizma. Sličan je slučaj saSaplunarom, za koju znaju da juse pokušava dodatno zaštititi, iakobi se tamo mogli smjestiti većihotelski sadržaji. Htjeli bi dajednom država definira svojeciljeve na otoku kako bi se tomumogli prilagoditi.

S vodoopskrbom i ugradnjomdesalinizatora sve je nekakonaopako ispalo. Desalinizator uBlatu radi s pola kapaciteta, a zabolju vodoopskrbu nedostaju ivodospreme i magistralna mreža.Tu su se poklopile sve moguće

nedaće, od bankrota izvoditelja doimovinsko-pravnih odnosa.Dojam je da bi jeftinija bila vodas kopna, posebno stoga što jepodmorski cjevovod izmeđuPelješca i Mljeta odavno položen.Sada se voda s desalinizatoradovozi cisternama, iako se morapriznati da je izvrsne kvalitete.Desalinizatori su ugrađeni ili seugrađuju na svim otočkim Blatina-ma, kod Blata, Sobre i Prožure.Uostalom ta je voda ponešto iskuplja i ovog je ljeta Centar zarazvoj otoka za velikih sušasufinancirao cijenu vode sa 70posto iznosa.

Pokušali su, da bi privuklistanovnike, prodavati općinskozemljište za one koji bi željeliostati po cijeni koja je deset putamanja od tržišne, ali bez ikakvastvarnog rezultata. Velik im jeproblem nedovršen dio od 4 kmdržavne ceste između Korita iSaplunare, jedne od rijetkihdržavnih cesta koja je samostrojevima probijena i nemanikakvog ni tampona ni asfalta.Kanalizacije praktički uopćenema, jedino Nacionalni park imao tome studije u izradi, a slično jei s divljim odlagalištem otpada naGrabovici. Razmišljalo se o tomeda se otpad odvodi s otoka,razmišljalo se i o spalionici, ali sveje stalo na problemu financiranja,posebno s nabavkom osamdesetakkontejnera. Koliko znaju, rekli sunaši sugovornici, ni Nacionalnipark nema zadovoljavajućerješenje, i njihovo je odlagališteneslužbeno, ali izgleda oni topokušavaju riješiti pa bi ubudućnosti bilo možda moguće izajedničko rješenje.

Razvitak hrvatskih otoka

556 GRAĐEVINAR 52 (2000) 9

Najveća je investicija na Mljetubila u prošloj i ovoj godiniuređenje trajektnog pristaništa uSobri, što je investicija Centra zaotoke. Trajekt svakodnevno vozido Dubrovnika, a uspjeli su ovogljeta uvjeriti Jadroliniju daodržava trajektnu liniju izmeđuSobre i Trstenika na Pelješcu, skojim je Mljet bio povezan i prijerata. Veseli ih što je prometpotpuno opravdao tu ljetnu

trajektnu vezu. No jedino je pravorješenje za Mljet izgradnjatrajektnog pristaništa u 5 miljaudaljenom Prapratnom na Pe-lješcu. Za to je zainteresirana iopćina Ston, a projekt sukandidirali i za zajam kodEuropske banke za razvoj. Naime,prometno povezivanje sDubrovnikom na određen je načinpromašeno budući da je danas uHrvatskoj i Dubrovnik u pravojprometnoj izolaciji. U Osnovnojškoli u Babinu Polju imajustotinjak učenika, azadovoljavajuće je riješenazdravstvena zaštita. Ambulanta jenedavno renovirana i na otoku sustalno dva liječnika. U općini jeukupno stotinjak zaposlenih i osimu javnim službama te vojsci i

policiji, najviše ih je zaposleno uNacionalnom parku.

Na kraju smo razgovarali oiseljavanju Mljećana kojih samo uDubrovniku danas ima više od4000. Iseljavali su se uprekomorske zemlje, ali i uZagreb te u Njemačku. Ekonom-ska je kriza to ponešto zaustavila iljudi su se okrenuli maslinarstvu iturizmu. Šteta je jedino što je

sezona jednostavno prekratka. Zaeventualna strana ulaganja, za štozanimanje postoji, velik jeproblem postojanje Nacionalnogparka i ograničenja koja se mogupojaviti. Život je na otoku mnogoskuplji, a nedostaju i kapitalneinvesticije. Ujedno smo saznali daopćina izrađuje prostorni plankoji će biti temeljni dokumentbudućeg razvoja.Obišli smo dakako cijeli otok. Bilismo u Koritni, luci Blata irazgledali slatinu koju jepoljoprivrednik Marin Raduljspojio s morem da mu ne bipoplavljivala plodno zemljište. Ontu uspješno uzgaja razno voće ipovrće, a nakon melioracije ukanalima slatine uzgaja ciple. Bilismo i u Sobri, luci Babina Polja, i

razgledali trajektno pristanište nakojem se obavljaju završni radovi.Trajektno je pristanište izgrađenona istočnom rubu prostrane uvale,a nastalo je spojem kopna iotočića Badanj, što bi značilo dasada u popisu otoka imamo jedanotok manje. Razgledali smo iprelijepu Prožursku luku te ži-vopisna naselja u unutrašnjostiotoka kao što su Prožura,Marasovići i Koritna. Vozili smose i nedovršenim dijelom cesteizmeđu Koritne i Saplunare kojije zaista u jadnom stanju. Divilismo se prekrasnim plažamaSaplunare i Sutmiholjske. Obišlismo praktički sve na ovom izduže-nom otoku i dojam koji smo steklimogao bi se opet vratiti onimsuperlativima s početka ovognapisa. Sve bi se sažeto mogloizraziti kao: otok je zaistaprelijep, ali...

U tom ali sadržani su brojniotočki problemi koji zaista nisumali. Iako je kopno relativno vrloblizu, otok je s njim vrlo slabopovezan. Trajekt do gruške lukevozi između 2-2,5 sata i svi suposjetitelji prisiljeni na vrlo ranaustajanja kako ne bi propustilijedinu otočku vezu. Otok imaizuzetno loše ceste kroz svanaseljena mjesta, posebno krozBabino Polje gdje je širina cestetolika da jedva prođu jednaosobna kola. Priča se da jenedavno jedan češki autobusmorao ispustiti gume kako biprošao kroz Polače, do hotela uPomeni, jer cesta upravo prolazikroz zid stare rimske palače.Nacionalni park je velika mljetskaprednost, ali se nekako čini da je ion poput ovog lijepog otokanekako na rubu zbivanja, te da sezaštita prirodnog fenomena nesprovodi ni dovoljno odlučno nitis dovoljno sredstava. Nekako sečini da bi slavna jezera zasluživalaprimjerice čamce na električnipogon (zbog buke i zagađenja), a

Pješčana uvala Blace

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 9 557

čini se i mnogo veću stručnu ekipuza njegovu zaštitu. Uostalom kakoje moguće da u okviruNacionalnog parka postoji hotelkoji nema zadovo

ljavajuće riješen problemodvodnje otpadnih voda nego ihispušta u zaštićeno more. Nismo lii u slučaju Nacionalnog parkaMljet "zaštitili" više prostoranegoli što smo to u stanjupodnijeti na sadašnjem stupnju

gospodarskog razvitka. Uostalomna tom prostoru postoje i živiljudi koje bi također trebalozaštiti, jer su oni na Mljetu zaistaprava rijetkost.Jer najveći je problem Mljetaizuzetno slaba naseljenost, koja seveć vje

rojatno spustila ispod biološkogminimuma. Valjalo bi zaistanajhitnije izraditi precizneprograme zadržavanja postojećih

stanovnika i privlačenja na otoknovih. Jer inače će se dogoditi da ćeovaj otok "umrijeti od ljepote",ako to već i nije.Valja zaista nešto hitno učiniti dapopularni slogan zaljubljenika uMljet "nema ljetovanja domljetovanja" ne bi zazvučaosasvim prazno.

Branko NadiloFotografije: B. Morić