Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
MLEČNA ŽLEZDA gl. lactifera, gl. mammae
M. Lazarević2020.
1
MLEČNA ŽLEZDA
Modifikovana znojna žlezda, tubulo-alveolamog tipasa apokrinom sekrecijom
Obezbeđuje ishranu i razvoj podmlatkaAkcesorna žlezda reproduktivnog sistema
Sve mlečne žlezde jedinke grade vimeVentralni deo trbušnog zida - između zadnjihekstremiteta- ingvinalno (kobila, krava, koza, ovca) - prednjih (slonice, primati, slepi miš) ili- celom dužinom (krmača, kuja, mačka)
2
MLEČNA ŽLEZDA Mamarni kompleksi mogu biti odvojeni ili se
dodiruju Krava - 4, kobila ovca i koza - 2, Kuja i mačka - 8-12, krmača - 10-18 Kupastog oblika (pločaste ili okruglaste) Vezana je rastresitim vezivom za trbušni zid
Krvni i limfni sudovi líg. suspensoríum mammae (kobila, krava, ovca,
koza) Veličina zavisi od faze laktacije Papilla mammae - sisa Oblik i veličina zavise od vrste, rase, funkc. stanja
vimena, broja laktacije 3
MLEČNA ŽLEZDA Pokrivena veoma tankom kožom sa znojnim i
lojnim žlezdama Građena je od intersticijuma i parenhima Razlike u histološkoj građi između vrsta nisu
velike Intersticijum - krvni i limfni sudovi, nervi, masno
tkivo Deli žlezdu na režnjeve i režnjiće Parenhim - režnjiće grade alveole - mlečni
meškovi opkoljeni intersticijumom 0,1 - 0,3 mm, 100 000/cm3
4
5
MLEČNA ŽLEZDA
Alveole oblaže jednoslojan prizmatičan epitel On leži na bazalnoj membrani Nisko prizmatičan u mirovanju a
visokoprizmatičan u laktaciji, Žlezdane ćelije i stroma
Alveole su povezane kratkim i širokim kanalima U zidu su mioepetelne ćelije
6
MLEČNA ŽLEZDA
Alveole => ductus lactiferus => sinus lactiferus(1/2 u žlezdi a 1/2 u sisnom kanalu, odvojeniprstenom - anulusom) => ductus papillarís => ostíum papillare
Sinusi su posebno izraženi kod ženki preživara
Krava, ovca, koza - 1 otvor Kobila - 2 otvora Krmača - 2-3 otvora Kuja - 8-20 otvora
7
8
Krvotok vimena Venski 50-100 X razvijeniji od arterijskog a. pudendalís externa, a.pudendalís interna + aa. íntercostales + a. thoracica externa et interna (krmače i kuje)
v. pudendalís externa, v. pudendalis interna => v. cava caudalis Krave - v. subcutanea abdomínis => v. thoracíca
interna => v. cava craníalís Protok se značajno intenzivira u laktaciji kod
krava 3,5 L/min Za 1 L mleka prođe oko 300 L krvi
9
Limfotok i inervacija vimenaLimfotok vimena Dobro razvijen - supramamami limfni čvorovi => duboki ingvinalni i spoljašnji ilijačni čvorovi =>
cisterna chilí i ductus thoracícus Kod krave u mirovanju 14-240 ml/h u laktaciji
2600 ml/h (deset puta se poveća)
Inervacija vimena n. spermaticus externus n. iliohypogastrícus n. ílioingualís nn. íntercostales externi (krmača i kuja)
10
11
Razviće mlečne žlezde Embrionalni period - subepidermalno
razmnožavanje ćelija na određenim mestima
Pupoljci pokožice u krznu (vezivnom tkivu)
Slabo razvijene do polne zrelosti (malo žlezdanogi vezivnog tkiva)
Polno sazrevanje ženki prati razvoj ml. žlezde
Kod mužjaka ostaju trajno rudimentirane
12
13
Hormoni i mlečna žlezda
Estrogeni - diferenciranje sistema kanalića(pokreće se u svakom estrusu)
Potpun razvoj je tek u graviditetu Progesteron - utiče na razvoj alveola ali samo ako
je prethodno delovao estrogen
Kada se ukloni posteljica smanjuje se koncentracija progesterona i estrogena =>
stimulacija adenohipofize => PRL
14
Hormoni i mlečna žlezda
Teorija dvostrukog praga - Folley Niska koncentracija estrogena stimuliše lučenje
PRL Visoka koncentracija estrogena inhibira lučenje
PRL Međutim, i nizak nivo estrogena može biti
inhibitoran ako je progesteron visok Kada on padne dolazi do stimulacije
Estrogen => hipotalamus PIF => inhibicija PRL
15
Hormoni i mlečna žlezda
Nizak estrogen inhibira lučenje PIF => lučenjeprolaktina
STH, ACTH, TSH, FSH, LH, Insulin
Estrogen i PRL sinergistički deluju na razvojžlezde ali estrogeni antagonizuju uticaj naprodukciju mleka
Sisanje dodatno stimuliše sekreciju PRL16
17
Izlučivanje mleka - sisanje i muža
Izlučivanje mleka - sisanje i muža Faza sinteze sastojaka i prelazak u cisternu i
zatim izlučivanje mleka
Za trajno lučenje - laktaciju je neophodna redovnaevakuacija
Sisanje - mleko je u mlečnoj cistemi pod određenim pritiskom a mladunci smanjujućipritisak u svojim ustima izvlače mleko
Istovremeno, oni desnima i jezikom nadražujusenzitivna simpatikusna nervna vlakna oko sise
18
19
Izlučivanje mleka - sisanje i muža Impuls ide u paraventrikulama jedra =>
neurohumoralna reakcija
Oksitocin iz hipotalamusa ide u neurohipofizu pa krvotokom do mlečne žlezde gde stimulišemioepitelne ćelije
Refleks ejekcije mleka (ne sisanja)
Moguće je formiranje uslovnog refleksa pri muži(zvuci, pranje vimena i sl.)
20
21
22
Izlučivanje mleka - sisanje i muža
Za pravilnu evakuaciju je potrebno da sisenabreknu (sinusni krvni sudovi)
Ako je životinja uplašena ovo izostaje - adrenalin - vazokonstrikcija
Mleko može i spontano isticati ako se smanjitonus sfinktera i znatnije poveća pritisak
Zasušenje - mleko se zgušnjava i resorbuje, možedoći do laktozurije => involucija
U starosti => atrofija
23
Sastav mleka Mleko - emulzija masti u pravom rastvoru šećera i soli i koloidnom rastvoru belančevina
Sastojci krvi i proizvodi aktivne sekrecije - kazein, laktoza i mastiNije samo filtrat plazme
1. Neorganske soli - potiču iz krviNa, Fe (veoma malo), Cl manje nego u krvi, prelazeosmozomK, Ca, Mg, PO4 više nego u krvi - aktivni transport (ima dva puta više K od Na)
24
Sastav mleka2. Laktoza - disaharidSintetiše se u mlečnoj žlezdiKonverzija glukoze u galaktozu + glukoza = laktozaPotreban je UTPRazlažu je bakterije mlečno-kiselinskog vrenja=> jogurt, sir, kefir
3. Masti mlekaVMK se sintetišu u vimenu od Acetil CoA a NMK su iz krviKod krava 30-40 g/L, koze i ovce više, kobile manjeProste masti, fosfatidi, holesterolMasne kapljice 3-6 mm, haptogena opna dva sloja proteina -između je lecitinDaje naelektrisanje i održava stabilnost emulzije
25
Sastav mleka4. Proteini – 30 - 60 g/Liz krvne plazme ili sinteza iz AK krviProteini mlečnog seruma - surutke i kazeinski kompleksSerum albumini i Ig - iz krvi nepromenjenib laktoglobulini i a laktoglobulini od proteina krvi delimičnom razgradnjomKazein - fosfoproteid mleka iz AK krvi uz utrošak UTPViše srodnih fosfoproteida - a, b, k i gLabferment ga prevodi u parakazein i surutkinu albumozu Sir je Ca - parakazeinat
26
27
28
Kolostrum
Visoka koncentracija proteina - Ig, faktori rasta Resorpcija Ima laksantivno delovanje, slan i bljutav Postepeno prelazi u mleko
29
Trajanje laktacije i Q mleka
Krave 300 dana 8 - 9 000 L mleka, Ovce 120 dana 300 - 400 L mleka Koze 250-300 L Koza 10-12 X više od svoje TM Prekida se krajem graviditeta zbog hormona i
slabije vaskularizacije Faktori koji utiču na laktaciju: Rasa, individualne razlike, ishrana, kretanje,
nega, higijena, oboljenja
30
31
KOŽA - Integumentum commune
Oblaže telo spolja, a na otvorima prelazi u sluzokožu, najveći organ
Boja - rasa, starost, hiperemija, bledilo, cijanoza, neka oboljenja (Adisonova bolest),
Pigmentacija kod svinja ukazuje na rasnu pripadnost
Površina: neravna, ježenje, daktiloskopija, pokrivena dlakama, vunom ili perjem
32
KOŽA - Integumentum commune
Debljina - varira, leđa i vrat vs abdomen i ingvinalna regija
Građa: epídermis - pokožica, corium - krzno subcutis - potkožno tkivo
Znojne i lojne žlezde, čulni receptori, slobodni nervni završeci,
Derivati: nokti - kandže i dlaka, kopito, papci i rogovi
33
34
35
36
37
Funkcije kože1. Zaštitna ulogaMehaničke povrede, preterano isušivanje, termičkepromene, morganizmi, Neki ne prolaze, fagociti i lokalizacija infekcija u kožiNizak pH - MK, saprofiti2. Sekretorna i ekskretorna funkcijaLojne i znojne žlezde, voda, NaCl, lekovi, metaboliti, urea, kreatininKožni maz - neophodan za integritet kože
38
Funkcije kože3. Uloga u disanjuKod poikilotermnih životinja - vodozemci, ribe
4. Resorptivna ulogaPovećana kod oštećenja i oboljenjaCO2 i drugi gasovi, Pb, Hg, H2S, Supstance rastvorene u mastimaLekovi za aplikaciju preko kože
5. Uloga u sintezi - Ergosterol - Vit D
39
Funkcije kože
6. Uloga u termoregulaciji
Potkožno masno tkivo je dobar izolatorVazokonstrikcija i vazodilatcijaZnojenje
7. Rezervoar krvi - dobro vaskularisana
40
41