Click here to load reader

Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014_analiza_Ivana Begic_final

  • View
    173

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014_analiza_Ivana Begic_final

  1. 1. Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014 1 Mladi psiholozi i nezaposlenost u 2014. godini analiza aktualnog stanja Napomena: za provedenu objektivnu analizu stanja psihologijske struke na tritu rada koristila sam vie razliitih izvora: sekundarne, javno dostupne statistike podatke Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, obavijesti o upisima i upisnim kvotama Sveuilita, uz originalne podatke izvornog istraivanja inicijative mladih psihologa PerspektivA provedenog 2014. godine na uzorku od 381 buduih i mladih psihologa u Hrvatskoj (rad u pripremi za objavu). Posljednjih godina kriza, nezaposlenost i sve tei pronalazak otvorenih radnih mjesta ne zaobilaze niti inae iznimno popularnu psihologijsku struku u Hrvatskoj. U 2013. godini objavljen je podatak o 8,91% nezaposlenih psihologa u odnosu na broj registriranih, tj. broj od 234 nezaposlenih psihologa u tom trenutku1 . Broj od 234 nezaposlenih ili 9% (u odnosu na registrirane) ne izgleda toliko znaajno kada stoji kao zasebna brojka. No, kada se promatra kroz due vremensko razdoblje, od 2004. do 2014. godine, vidljiv je zamjetno znaajan porast evidentirane nezaposlenosti psihologa u Hrvatskoj. Znaajan porast ak nije najvie karakteristian za poetak globalne krize, u periodu od 2008.-2009. godine, nego je gotovo eksponencijalan porast krenuo u periodu nakon 2011. godine. *Graf1 broj evidentiranih nezaposlenih psihologa, u periodu od 2004.-2014. Izvor: Interaktivna statistika baza podataka; Hrvatski zavod za zapoljavanje. Gledano po dobi nezaposlenih psihologa, najvei porast nezaposlenosti kroz promatrani period biljei se u dobi od 24-29 godina (od 114 nezaposlenih u 2012. godini do 154 u 2014.), te u dobi od 30-34 godina (24 nezaposlena u 2012. do 45 u 2014.), a trenutno nema naznaka barem naelne stagnacije ovog porasta2 . Iako je i logino za oekivati najveu stopu nezaposlenosti upravo u kasnim dvadesetima, najveim dijelom zbog trenutka zavretka fakulteta i oekivanog vremena ulaska na trite rada, ono to je najvie zabrinjavajue je pitanje kontinuiranog opeg porasta nezaposlenosti u struci, koja ipak trenutno najvie pogaa mlade psihologe u dobi od 24-34 godine. Ako se uzme u obzir prethodni radni sta, prije ulaska u evidenciju nezaposlenih, posljednjih nekoliko godina takoer se primjeuje, uz porast nezaposlenosti onih bez iskustva i znaajan porast evidentiranih nezaposlenih mladih psihologa s 1-2 godina radnog iskustva. Broj nezaposlenih dalje gotovo opada razmjerno poveanju radnog iskustva. Zanimljivo, broj novonezaposlenih sa staem kraim od 1 godine i ne varira toliko posljednjih nekoliko godina. 1 Vijest s mrenih stranica Hrvatskog psiholokog drutva, 2013. http://www.psihologija.hr/strucne-sekcije/sekcija-za- profesionalno-usmjeravanje/clanak/koliko-je-nezaposlenih-psihologa-u-hrvatskoj.html 2 Interaktivna statistika baza podataka, Hrvatski zavod za zapoljavanje, 2014. http://statistika.hzz.hr/
  2. 2. Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014 2 *Graf2 Kretanje evidentirane nezaposlenosti psihologa prema stau prije ulaska u evidenciju (2004. 2014.); Izvor: Interaktivna statistika baza podataka; Hrvatski zavod za zapoljavanje. Gledano po upanijama, najvei je broj nezaposlenih psihologa u 2014. u upanijama gdje su mladi diplomanti najvie i koncentrirani: u gradu Zagrebu (39%), Splitsko-dalmatinskoj (22%), Osjeko-baranjskoj upaniji (15%), Primorsko-goranskoj (13%), te Zadarskoj (7%). U Zagrebu se psihologija moe studirati na 3 studija psihologije - Filozofski fakultet, Hrvatski studiji i Hrvatsko katoliko sveuilite (gdje je prije par godina otvoren novi studij psihologije), pa se uz Osijek, Zadar i Rijeku, psihologija moe studirati trenutno na ukupno 6 fakulteta u Hrvatskoj. Naalost, ini se da pitanje usklaivanja upisnih kvota studija psihologije s potrebama trita rada jo uvijek nije prepoznato kao iznimno vaan problem. Pogledom na razlike u upisnim kvotama (uzevi u obzir samo prethodnu 2013. i aktualnu 2014. godinu) vidljivo je da je 5 of 6 fakulteta gdje se moe studirati psihologija zadralo iste, ili ak i povealo upisne kvote za preddiplomskestudije psihologije. Prema dostupnim podacima o upisnim kvotama na internetu, Osjeko sveuilite je izgleda jedino trenutno prepoznalo problematiku neusklaenosti upisnih kvota sa stvarnim potrebama na tritu rada, smanjivi upisne kvote sa 30 u 2013. na 20 u 2014. *Tablica1 prikaz upisnih kvota za preddiplomski studij psihologije po fakultetima u Hrvatskoj za 2013./2014. i 2014./2015. Izvor: mrene stranice Sveuilita i fakulteta 0 2 4 6 8 10 12 Kretanje evidentirane nezaposlenosti psihologa u Hrvatskoj prema stau prije ulaska u evidenciju (2004. - 2014.) Bez staa Do 1 godine 1 - 2 godine 2 - 3 godine 3 - 5 godina 5 - 10 godina 10 - 20 godina 20 - 30 godina 30 - 35 godina 35 - 40 godina Preko 40 godina 2004 2014
  3. 3. Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014 3 Podaci, gledani iz drugaije perspektive ukazuju na neosjetljivost fakulteta na problem porasta nezaposlenosti psihologa, gdje su mladi psiholozi u dobi 24-34 u najveoj, do sada evidentiranoj nezaposlenosti. Drava je ipak ponudila djelomino i privremeno rjeenje prema smanjenju nezaposlenosti mladih, koje je primjenjivo i na psihologijsku struku kroz aktivne mjere zapoljavanja mladih Kako bi se doskoilo problemu izrazite nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj, koja je u 2014. godini dosegla i 50%3 s mjerama aktivnog zapoljavanja mladih krenulo se 2011. godine tj. uvoenjem moda i najznaajnije mjere strunog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (dalje SOBZRO), koja je svakako utjecala na trenutnu sliku trita rada, kao i daljnjih mogunosti zapoljavanja za mlade psihologe. Strune mjere za poticanje zapoljavanja mladih, i ovih su dana ponovno posebno isticana tema u medijima. Najavljeni su i dodatni benefiti, via primanja za nove staiste, uz potporu strukturnih fondova EU. Kao glavni benefiti programa SOBZRO, navode se olakan ulazak mladih na trite rada, uz stjecanje dragocjenog iskustva i znanja traenih na tritu, odnosno prema dostupnim podacima, jednim od najboljih postignua programa smatra se, u medijima esto spominjan, broj mladih koji su nakon provedenih mjera pronali posao, generalno njih gotovo 60%. *Tablica2 Ishodi za osobe koje su izale iz mjere SOBZRO u 2012. godini; Izvor - Aktivne mjere zapoljavanja pregled obuhvata i ishoda (uz poseban naglasak na struno osposobljavanje za rad), Hrvatski zavod za zapoljavanje, prezentacija (oujak, 2014.), Zagreb. Nedvojbeno je velik broj VSS diplomanata tako dobio priliku za rad u struci, no vrlo malo se javno raspravlja o drugoj, manje uinkovitoj strani iste mjere, i/ili posljedicama mjere na aktualno trite rada, a prije svega na sam razvoj ili problematiku daljnjeg razvoja karijere mladih visoko obrazovanih buduih stunjaka. injenica: samo etvrtina (25%) mladih visokoobrazovanih ostaje raditi kod istog poslodavca kod kojeg su obavljali stairanje, dok gotovo polovica VSS mladih nakon stairanja nastavlja raditi u razliitoj djelatnosti od one za koju su struno osposobljavani, a vrlo esto i za koju su formalno obrazovani. 3 Izvjee Europske komisije za 2014. - State of play of the implementation of the Youth Guarantee - Croatia
  4. 4. Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014 4 Prema dostupnim podacima o osobama koje su izale iz mjere u 2012. godini4 , 61% mladih sa visokom strunom spremom uspjelo se zaposliti nakon zavretka stairanja po mjeri SOBZRO. Lijep podatak, kojeg zapravo zasjenjuje informacija da je od tih 61% samo etvrtina ostala raditi kod istog poslodavca, a najvei broj (njih 45%) nastavilo je ipak raditi u drugoj djelatnosti. Lako je povezati kako nam, nakon ovih brojki ostaju 2 kritina segmenta - 39% VSS mladih koji nisu zaposleni nakon odraivanja strunog osposobljavanja, uz 45% onih koji su nakon stairanja zaposleni, ali u razliitim djelatnostima, tako da se postavlja pitanje koriste li, i moe li veina VSS mladih uope kvalitetno koristiti dragocjeno iskustvo i vjetine steene tijekom stairanja ako nakon tog tipa obrazovanja ponovno esto mijenjaju podruje rada. Mogue POSLJEDICE ovakvih brojki: osim umjetnog produljenja karijernog puta, mladi psiholozi tee i sporije postaju strunjaci u svom podruju, veliki dio njih ne radi u eljenom podruju rada, te u onom za to su primarno i formalno kolovani, a esto imaju problema s pronalaskom novog posla zbog samog diskontinuiteta u odreenom podruju rada. Ako je putem brojki tee dobiti dojam koliko je bitan odreeni kontinuitet u karijeri, zamislite samo situaciju s dvije mlade psihologinje, koje se prijavljuju za isti posao u ljudskim potencijalima. Jedna psihologinja je sta nakon diplome odradila u koli, jer u tom trenutku nije bilo za nju vie preferiranih ili dostupnih opcija, iako ju zapravo zanimaju ljudski resursi. Nakon strunog osposobljavanja posao je dobila u nekoj drugoj djelatnosti, kojeg je zbog financijske situacije prihvatila, iako cijelo to vrijeme koristi svaku formalnu i neformalnu priliku za educiranje o podruju ljudskih resursa. Druga se psihologinja redovno zaposlila nakon diplome u podruju ljudskih resursa, no iako nije imala priliku na tom radnom mjestu raditi samostalno na projektima, uspjela je u meuvremenu upisati dodatnu obuku za rad u ljudskim resursima. Vi ste poslodavac, koga biste odabrali za tu poziciju? Ja bih na prvu odmah i pomislila da je druga psihologinja moda bolji odabir za to radno mjesto jer je ve radila u tom podruju...ostavljajui tako prvu psihologinju i dalje praktiki, u "sivoj zoni". Samo to, gore izmiljena pria prve psihologinje otprilike utjelovljuje osnovnu i vrlo estu problematiku zapoljavanja velikog broja mladih psihologa u Hrvatskoj danas. Takoer, paralelno, ili ve due vrijeme, traje i oteano zapoljavanje u javnom sektoru (kole, vrtii, bolnice...) gdje u Hrvatskoj najvei broj mladih psihologa i pronalazi posao, pa je tako jo uvijek na snazi tuna "legenda" o jedinoj mogunosti zapoljavanja u tom sektoru kao privremena zamjena za bolovanje, porodiljni dopust ili kao zamjena zbog odlaska u mirovinu. Kako na tu istu problematiku gledaju sami budui i mladi psiholozi? Kako bi dobili to iri i jasniji uvid u stavove i miljenja mladih i buduih psihologa, PerspektivinA inicijativa5 provela je ove godine online anketu meu studentima/-cama, kao i mladim psihologicama i psiholozima. U ovom, prvenstveno orijentacijskom, tipu istraivanja postavili smo pitanja koja obuhvaaju generalna miljenja: o studiju psihologije (kvaliteti / dostupnosti i kvaliteti praktinog rada), informiranosti o strunim obavezama, miljenjima o mogunostima zapoljavanja, te dosadanja iskustva s tritem rada u Hrvatskoj, iskustvo s volontiranjem u struci, kao i standardne demografske podatke. Prikupljeno je 381 validnih anketa na prigodnom uzorku. Iako je rad u pripremi za objavu, izdvojiti u nekoliko rezultata za ovu priliku, koji naalost, samo potvruju prethodno isticane probleme zapoljavanja mladih psihologa. 4 Aktivne mjere zapoljavanja pregled obuhvata i ishoda (uz poseban naglasak na struno osposobljavanje za rad), Hrvatski zavod za zapoljavanje, prezentacija (oujak, 2014.), Zagreb. 5 PerspektivA inicijativa mladih psihologa; organizatori 2 drugaije konferencije za mlade psihologe (2012. i 2014., Zagreb)
  5. 5. Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014 5 *Graf3 n=381; mladi i budui psiholozi (od upisa studija psihologije do diplomiranih od 35.god) Pitanje: to u Hrvatskoj smatrate najveim problemom vezanim uz zapoljavanje mladih psihologa? Studenti i mladi psiholozi6 spontano najvie istiu nekoliko glavnih i percipiranih potekoa prilikom zapoljavanja - neotvaranje novih radnih mjesta kao generalan problem, te slabo promicanje struke, uz percepciju kako se psiholozi, i rad psihologa dovoljno ne cijeni. Slaba pripremljenost za rad / premalo steene prakse tijekom studija dodatna su prepreka zapoljavanju. Dodatne potekoe s kojima se u 2014. susreu mladi i budui psiholozi su i prevelik broj studija i upisnih kvota. Iako za preko 80% mladih i buduih psihologa eljeno radno mjesto postoji u Hrvatskoj, gotovo 3/4 njih spremno je zbog posla u struci na odlazak van Hrvatske. Gotovo 40% se ve informiralo o mogunostima zapoljavanja van Hrvatske, a treina se nije informirala, ali to planira uiniti u budunosti. Prema provedenoj anketi, tek je treina diplomiranih psihologa u prvom poslu nakon diplome adekvatno plaena, tj. uspijeva se zaposliti redovnim zasnivanjem radnog odnosa Polovina diplomiranih kree u svijet rada kroz mjere strunog zapoljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, a tek je neto vie od treine diplomiranih pronalo nakon diplome i redovno zaposlenje. Ako gledamo podatke iz drugog kuta, preko 65% anketiranih kroz ovakvu strukturu prvih zaposlenja nema adekvatna primanja, tj. ako ih i imaju, znatno su nia od prosjeka hrvatskih plaa. Drugim rijeima put ka eljenoj karijeri i/ili izgradnji strunjaka u odreenom podruju / specijalizaciji dodatno je otean, a estose svodi i na preivljavanje. 6 Begi, I., Sakoman, A., Petoi, N. (2014). Previe teorije, premalo prakse presjek stavova i miljenja mladih i buduih psihologa u Hrvatskoj. Istraivaki rad u pripremi za objavu. 4% 7% 2% 3% 3% 6% 7% 10% 10% 15% 18% 28% 41% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% ne zna/ ne eli rei neto drugo teko do specijalizacije / skupe edukacije teka zapoljivost u nekim podrujima slaba informiranost neaktivnost/ nezainteresiranost krovnih institucija zloupotreba mjere strunog osposobljavanja zapoljavanje preko veze/namjeteni natjeaji previe studija i kvota opa kriza i nezaposlenost slaba pripremljenost za rad/premalo prakse psiholozi se ne cijene/ slabo promicanje struke ne otvaraju se nova radna mjesta Series1 % // otvoreno pitanje; mogunost vie navoenja. Zbroj moe biti vei od 100%
  6. 6. Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014 6 *Graf4 n=224; mladi psiholozi (od diplome do 35.god) *zatvoreno pitanje , 1 mogu odgovor Pitanje: Moj prvi posao U STRUCI (kao psiholog) nakon diplome bio je... **dosadanja naknada za mjeru SOBZRO = 1600 kn/mj. Do trenutka pisanja lanka, pokuala sam pronai javno dostupne evaluacije i/ili evaluacije uinkovitosti analiziranih mjera, no bez puno uspjeha. Takoer, vrlo je teko pronai i neovisne studije i analize, i/ili istraivanja na veim uzorcima populacije koja prolazi mjere SOBZRO, pa je nae istraivanje sigurno i jedno od prvih koje neovisno i neizravno analiziraju i dosege mjera aktivnog zapoljavanja na veim uzorcima mladih. *Graf5 n=108; odgovarali samo mladi psiholozi koji su proli mjeru strunog osposobljavanja (od diplome do 35.god) *zatvoreno pitanje , 1 mogu odgovor Pitanje: Jeste li nakon odraenog strunog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa ostali raditi u istoj ustanovi / firmi / udruzi? Prema naim podacima, nakon odraene SOBZRO mjere, tek oko 15% mladih psihologa ostalo je raditi na istom radnom mjestu (13% na puno, a 2% pola radnog vremena). Pitanje je, kako to da unato velikim potrebama za suradnicima i psiholozima, te iste firme / organizacije / ustanove i dalje ne uspijevaju osigurati redovno plaena radna mjesta? Dodatan problem sigurno predstavlja i manjkavo reguliranje mjera "primanja" novih staista, jer prema HZZ odredbama, poslodavac moe "starog staistu zamijeniti novim" u kontinuitetu i neogranieno. Jedina formalna postavljena prepreka poslodavcu prilikom ostvarivanja prava na primanje novog staiste je redovno poslovanje organizacije, bez poslovno uvjetovanih otkaza u posljednjih 6 mjeseci. Stairanje (HZZ mjere); 50% Redovno zaposleni; 31% Stairanje (bez naknade);8% Nezaposleni; 5% Zaposleni vanstruke; 3% Mjere javnih radova;2% 2% 13% 13% 28% 44% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%100% Ostao/la sam raditi na tom radnom mjestu zaposlen/a na pol radnog vremena Ostao/la sam raditi na tom radnom mjestu zaposlen/a na puno radno vrijeme Dobio/la sam posao na drugom radnom mjestu, ali u istom podruju psihologije Dobio/la sam posao na drugom radnom mjestu, ali u drugom podruju psihologije I dalje sam nezaposlen/a Series1 % Nastavak rada kod istog poslodavca nakon zavretka mjere SOBZRO Prvi posao u struci (kao psiholog) nakon diplome %
  7. 7. Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014 7 Drugim rijeima, formalna prepreka postoji samo na poetku, kasnije teoretski, bez obzira na realnu potrebu za realnim novim i adekvatno plaenim radnim mjestom, pod utjecajem ekonomske krize, poslodavac moe samo vrtiti nove staiste, jer takav nain popunjavanja kadra ne zahtjeva dodatna vea financijska ulaganja od otvaranja novihr adnih mjesta. esto imamo situaciju novih i odstairanih diplomanata koji vie ne mogu koristiti mjeru strunog osposobljavanja (a koja opisuju realno najvei broj ponuenih radnih mjesta trenutno u struci), niti se mogu zaposliti na novom radnom mjestu (jer ih je vrlo malo novootvorenih, a nema potrebnih i/ili nema dovoljno regulativa za otvaranje novih), praktiki se nalaze u odreenoj sivoj zoni. Nereguliranje te strane stairanja sigurno ima utjecaja na glavne istaknute potekoe prilikom zapoljavanja - neotvaranje novih radnih mjesta. *Graf6 n=381; mladi i budui psiholozi (od upisa studija psihologije do diplomiranih od 35.god) *zatvoreno pitanje , 1 mogu odgovor Pitanje: Kako procjenjujete koliko bi Vam HZZ mjera strunog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa ili mjera javnih radova mogla POMOI // su Vam POMOGLE u pronalasku "pravog" posla (tj. u zapoljavanju) u struci? Veina buduih i mladih psihologa openito procjenjuje kako im mjere strunog osposobljavanja (i javnih radova) slabo ili uope ne pomau (52%) u pronalasku pravog posla, tj. u zapoljavanju u struci. Pri emu treba napomenuti da iako su rezultati udrueni, (kao procjena studenata o korisnosti ukljuenosti u budunosti, i kao evaluacija onih mladih koji su tu mjeru ve proli), oba segmenta zapravo pokazuju isti trend miljenja o navedenoj mjeri. Zabrinjavaju je i podatak da gotovo treina (28%) mladih psihologa dobiva posao u drugom podruju rada, to uvijek ukljuuje i velik napor da bi se "pohvatale" sve bitne zakonitosti i specifinosti novog podruja, to automatski smanjuje njihovu konkurentnost na tritu rada i oteava usavravanje i izgradnju karijere, jer ako ste esto prisiljeni mijenjati podruje rada i profesionalnog razvoja, kako moete oekivati kvalitetan fokus i razvoj u odreenom podruju, kao i kvalitetnu i prijeko potrebnu izgradnju mladih diplomanata u strunjake? uope ne pomae; 33% ne pomae; 19% niti da, niti ne; 22% pomae; 14% jako pomae; 12% Subjektivna procjena korisnosti mjera SOBZRO i javnih radova u pronalasku pravog posla u struci
  8. 8. Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014 8 *Graf7 n=224; mladi psiholozi (od diplomiranja do 35.god) Pitanje: S kojim ste se problemima najvie susretali kod zapoljavanja u struci? Premali broj otvorenih natjeaja za posao, uglavnom otvarani za struno osposobljavanje, velika konkurencija (kao posljedica velikih upisnih kvota), te namjeteni natjeaji glavni su percipirani problemi zapoljavanja mladih psihologa. Najee potekoe s kojima se mladi psiholozi susreu prilikom traenja posla su mali broj natjeaja za "prava" radna mjesta (tj. redovnog zaposlenja za razliku od stairanja), velik broj natjeaja za struno osposobljavanje, a samim time i vea konkurencija za ista radna mjesta. Drugi po vanosti istican problem prilikom zapoljavanja su namjeteni natjeaji, kao i esta dodatna percipirana prepreka prilikom ulaska na trite rada - nedostatak radnog iskustva / praktinih znanja. *Graf8 n=224; mladi psiholozi (od diplomiranja do 35.god) Pitanje: Koliko je vremena prolo od Vaeg diplomiranja do zapoljavanja U STRUCI (kao psiholog)? Najvei broj mladih psihologa ekao je oko 6 mjeseci do godinu dana do prvog posla u struci. Dok je broj onih koji su dobili posao i prije diplome, tj. odmah nakon diplome znatno manji, i gotovo rijedak sluaj. 1% 2% 3% 3% 4% 4% 5% 9% 10% 14% 23% 23% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% nezavrene dodatne edukacije potekoe u mijenjanju podruja interesa birokracija zloupotreba mjere strunog osposobljavanja neprepoznatljivost struke neodgovaranje na molbe / nema povratne informacije samo poslovi na odreeno neto drugo nemam loih iskustava nedostatak radnog isustva/praktinih znanja zapoljavanje preko veze/namjeteni natjeaji mali broj natjeaja/ uglavnom za struno osposobljavanje/velika konkurencija Series1 1% 2% 2% 4% 7% 12% 17% 26% 29% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% vie od godine dana 2 i vie godina neto drugo prije diplome odmah sam se zaposlio/la trenutno nezaposlen/a do 6 mjeseci do 3 mjeseca 6 mjeseci do 1 godinu Series1 % / otvoreno pitanje % // otvoreno pitanje; mogunost vie navoenja. Zbroj moe biti vei od 100% Najee barijere prilikom zapoljavanja Vrijeme proteklo od diplomiranja do prvog posla u struci.
  9. 9. Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014 9 Proizali glavni zakljuci: stopa nezaposlenosti u psihologijskoj struci u znaajnom je porastu, posebno proteklih godina, gdje se najvie istie trend porasta nezaposlenosti mladih psihologa u dobi 24-34 godine fakultetske upisne kvote i dalje ostaju nepromijenjene, unato estom javno raspravljanom pitanju neusklaenosti broja kvota s realnim i aktualnim potrebama trita rada veina anketiranih diplomiranih psihologa na trite rada ulazi kroz mjere strunog osposobljavanja bezi zasnivanja radnog odnosa, uz najei period ekanja na prvi posao u struci od 6 12 mjeseci, dok je broj redovno zaposlenih neposredno nakon diplome bio tek oko 10% najvei broj buduih i mladih psihologa nije pronalo prepreke zapoljavanju u inae esto navoenom manjku prakse kroz formalno kolovanje, nego upravo u nestabilnom, nedovoljno reguliranom i neizvjesnom tritu rada u Hrvatskoj, navodei glavne percipirane probleme u premalom broju novih otvorenih radnih mjesta, kao i prevelikom broj otvorenih mjesta za stairanje, te preveliku konkurentnost po jednom radnom mjestu najvei broj anketiranih mladih psihologa kod ulaska na trite rada je imao ispodprosjena primanja; to za posljedicu svakako neposredno ima i tee / sporije napredovanje u karijeri, upravo zbog problema s financiranjem raznih dodatnih edukacija i kolovanja, bez kojih im je konkurentnost na tritu rada jako smanjena vie od polovice anketiranih buduih i mladih psihologa ne percipiraju mjere strunog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa kao mjeru koja im pomae u karijeri najvei broj mladih psihologa u anketi, nakon zavrene mjere strunog osposobljavanja ili je pronalo posao u drugoj djelatnosti, ili nije uspjelo pronai redovan posao; tek je 15% promatranog uzorka mladih psihologa zaposleno na istom radnom mjestu na kojem su i obavljali stairanje iako za veinu mladih i buduih strunjaka obuhvaenim istraivanjem postoji eljeno radno mjesto u Hrvatskoj, njih gotovo je spremno na odlazak van Hrvatske zbog elje za radom u struci, tj. za posao za koji su i prolazili dugotrajno i skupo formalno visoko obrazovanje. Unato velikoj potrebi za psiholozima (procjene su da je u Hrvatskoj trenutno raspoloivo tek 5 psihologa na 100 000 ljudi), te unato njihovoj prirodno veoj zapoljivosti zbog same raznovrsnosti i irine struke, smanjena i problematina zapoljivost mladih psihologa predstavlja zaista ozbiljan problem odreene populacije mladih, jer i dalje ne postoje kvalitetne regulative / preporuke koje se dotiu analizirane problematike i niza pitanja o zapoljivosti mladih psihologa u Hrvatskoj. Mjera aktivnog zapoljavanja SOBZRO zasigurno donosi odreene benefite mladim diplomantima, no vea opasnost lei u slaboj regulaciji istih mjera, posebno naspram poslodavaca, to za rezultat dugorono ostavlja problem neotvaranja novih radnih mjesta, te pitanje sive zone problem slabog zapoljavanja mladih psihologa koji zavre mjeru, ne mogu ponovno iskoristiti istu mjeru, a i dalje nema dovoljno otvorenih radnih mjesta. Takoer, esta promjena podruja rada, kao i oteana izgradnja karijere u takvim je situacijama neminovna. Rezultati gledani iz druge perspektive pokazuju da za potekoe prilikom zapoljavanja ipak nisu odgovorni samo mladi, u medijima i vrlo esto opisivani kao neaktivni, kao generacija fejsbuk i kau prosvjeda, ili kao bumerang djeca koja naveliko koriste benefite roditeljske protekcije. Iz svega analiziranoga, vidljivo je da su za ovakvo stanje podjednako odgovorni svi dionici procesa zapoljavanja, pa samim time ovaj problem zahtijeva i zajedniku suradnju svih odgovornih kako bi pronali kvalitetno i odrivo rjeenje.
  10. 10. Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014 10 to i kako dalje? Profesor Rimac, je na nedavnom gostovanju u TV emisiji istaknuo vanu stvar - u Hrvatskoj generalno nedostaje dijaloga - a, niti psihologijska struka nije izolirana od tog opeg nedostatka. Pitanje isticanja odreenih negativnih trendova u zapoljavanju mladih psihologa proteklih godina, zahtijevaju postavljanje u iri i ozbiljniji okvir. O socijalnim i psihologijskim posljedicama mogue socijalne iskljuenosti, nezaposlenosti, i smanjene kompetitivnosti na tritu rada kao posljedica promatranih problema moda i ne treba ponovno nanovo pisati. Ovim putem svakako i pozivam kljune institucije i pojedince koji imaju znanje i odreen legitimitet u odgovaranju na probleme unutar struke, da otvore dijalog to prije i na ovu temu / problematiku. Problem naalost ve poodmaklo nadilazi pitanje pojedinca i njegova zapoljavanja. Bojim se da je ovo odavno postao i problem itavih generacija visoko diplomiranih mladih psihologa obuhvaenih periodom nezaustavljive krize i ekonomske stagnacije u zemlji, ali i neuinkovitim regulacijama i nedostatkom nadzora stanja na tritu rada. Dodatak: Primjeri spontano navoenih otvorenih odgovora buduih i mladih psihologa, prikupljeni online anketom tijekom 2014. godine, na temu glavnih potekoa prilikom zapoljavanja mladih psihologa u Hrvatskoj. Ne otvaraju se nova radna mjesta "Veina poslova koji se nude su struna usavravanja, a ako i postoji neki posao za stalno onda se trai nekoliko godina iskustva to je teko stei jer te nitko ne eli zaposliti odmah nakon diplomiranja" "Trebalo bi otvoriti vie radnih mjesta na koja bi se mladi psiholozi mogli zaposliti s obzirom da postoje brojne institucije koje bi trebale imati psihologa to kod nas nije sluaj" "To to se zapoljavaju psiholozi na 1600kn, to nema radnih mjesta, i to drava ne shvaa vanost psihologa i ne eli njegovati kulturu mentalnog zdravlja." "Svi govore kako treba psihologa, a slabo se otvaraju radna mjesta. Nadalje, esto se spominje kako treba volontirati, a s obzirom na financijsku situaciju, svaki slobodni trenutak (kojeg ba i nema) pokuavam iskoristiti kako bih zaradila neto novaca." "Puno je vie mogunosti, odnosno radnih mjesta, a koja se NE nude, tj praktiki bi svaka firma trebala imati psihologa, meutim nisu u mogunosti ili zbog nekih drugih razloga ne trae- premali broj mogunosti Osim toga, plae su premale s obzirom na zavren fakultet, opseg posla i u usporedbi sa nekim drugim poslovima BEZ fakultetske obrazovanosti (plae tu znaju biti i vee)- automatski se javlja odbojnost (ili ih se vie interesira za organizacijsku psihologiju- u posljednje vrijeme) Jo uvijek postoji tabu- ali to je vie drutveni problem"
  11. 11. Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014 11 Premalo radnih mjesta, a prevelika potreba za istima (npr jedan psiholog u koli koja ima 1400 uenika) Nesrazmjer upisnih kvota s realnim potrebama na tritu rada "Viak psihologa, manjak radnih mjesta-srezati upisne kvote i 3 faksa u Zg spojiti u jedan ( studiram u Zagrebu)" "Zapoljavanje preko veze, preveliku upisnu kvotu na fakultetu a manjak radnih mjesta, iskoritavanje mjere strunog osposobljavanja od veine institucija" "To to se ne prate potrebe u smislu trita rada, sad samo u Zagrebu postoje 3 studija psihologije. Mislim kako novi zakon koji ne ograniava daljnje zapoljavanje pripravnika nakon vjebenikog staa omoguava potpuno iskoritavanje mladih psihologa, a i pripravnicima ne ostaje nikakva nada za ostankom na tom radnom mjestu. Mislim kako bi HPK trebalo vie brinuti o statusu psihologa, osobito mladih koji dolaze tek na trite rada te u veoj mjeri zatiti nau struku. ini mi se da smo u brojnim podrujima rada na margini." "Smatram da je psihologa u Hrvatskoj previe s obzirom na potranju. Trenutno je gospodarska situacija takva da smo sretni ako uope neto naemo. Drava naalost ne ulae u nas. Takoer percepcija u drutvu je takva da se psiholozi smatraju neim negativnim." "Smatram da broj kvota na fakultetima te broj radnih mjesta nisu dovoljno dobro usklaeni. Nakon studija, mnogo mladih psihologa zavrava na burzi rada. Takoer, smatram da brojne ustanove jo uvijek ne potuju pravila o zapoljavanju psihologa kao obaveznog lana radnog kolektiva te se nadam da e se te u blioj budunosti regulirati." "Puno vei broj diplomiranih psihologa na godinjoj razini od broja otvorenih radnih mjesta. S tim da ne mislim da je broj diplomiranih psihologa znaajno vei od stvarnih potreba, naprotiv - naalost psiholozi jo uvijek nedostaju u mnogim ustanovama gdje bi bili vrijedni lanovi timova." Premalo radnih mjesta za prevelike upisne kvote studenata, potranja psihologa je premala s obzirom na broj diplomiranih psihologa. Osim to je recesija uinila svoje, upisne kvote, umjesto da se smanje, su se poveale. Ne postoji konsenzus izmeu potreba trita i visokog obrazovanja. Struno osposobljavanje takoer smatram umjetnim smanjenjem statistike HZZ-a. Pa nedostatak radnih mjesta, tj. moda prevelike upisne kvote za studij psihologije ako je stanje zaista takvo kakvo se ini da je, a to je da posla nema ili ga ima malo. Druga stvar (koja se djelomino dogaa i meni) je ta da se na poslu susreem s ogromnom kolinim posla nevezanom za psihologiju. Od nekih kolega ujem da su zapravo svedeni na tajnice te da na apsolutno nikakav nain ne primjenuju psihologiju u praksi. Oteano zapoljavanje u javnom sektoru "Zabrana zapoljavanja openito u RH zbog ega se ne otvaraju nova radna mjesta" "Velika potreba za zapoljavanje psihologa u razliitim ustanovama uz neodobravanje Ministarstva za raspisivanje natjeaja za poslove psihologa." "To to se ne zapoljavaju. Preveliki je broj djece na jednog psihologa u vrtiima i kolama, dok god se to ne izregulira za nas nema posla!"
  12. 12. Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014 12 "Svi trae osobe s radnim iskustvom kojeg mi nemamo (dovoljno), na strunom osposobljavanju radimo sve i svata, a najmanje svoj posao... Veina kola u RH nema zaposlenog psihologa, ve imaju nekog drugog strunog suradnika, a realna situacija iziskuje i vie od jednog psihologa na jednu O ili S..." "Smatram da je problem to to se zvanje psihologa ne vrednuje na pravi nain i da veina ljudi smatra da odlazak psihologu znai da osoba nije zdrava. Takoer, teko je pronai posao jer kole, bolnice i druge ustanove u kojima bi se psiholozi mogli zaposliti ne izdaju natjeaje zbog manjka sredstava." "Psiholozi se jo uvijek veim dijelom zapoljavaju u dravnim slubama, a drava nema predvieni vei broj takvih mjesta unato tome to je ista ta drava odobrila poveanje kvota za upise psihologa. stvara se hiperprodukcija kadra za kojim kao ima potreba, ali im nitko nema dati priliku da rade. Mladi psiholozi su danas primorani punooo volontirati raditi na vie razliitih mjesta i snalaziti se pa ponekad i na rubu zakona (siva zona pomaganja u uenju i sl)." Premalo radnih mjesta, nismo dovoljno prepoznati kao struka, zabrana je zapoljavanja u kolama o vrtiima, a kad se mjesto i otvori obino igraju jake veze. Psiholozi nisu dovoljno zastupljeni u drutvu - Ministarstvo obrazovanja ne slijedi svoj standard prema kojem na 400 djece u jednoj koli treba biti zaposlen psiholog na puno radno vrijeme. Slabija prepoznatost korisnosti i vanosti psihologijske struke "Velika potreba za psiholokom strukom, ali naalost nije dovoljno prepoznata" "u manjim sredinama jo uvijek postoji odreena rezerviranost prema psiholozima" "Trenutno je loa financijska situacija pa su psiholozi zadnja rupa na svirali u svakoj organizaciji, ali openito je malo radnih mjesta za psihologe. Nitko zapravo ne zna "emu sluimo". Uasno malo radimo na upoznavanju masa s naim mogunostima, odnosno samopromidbi." "To to ovo zanimanje jo uvijek u naoj zemlji nije raireno koliko bi trebalo biti i kao u drugim stranim zemljama u kojima su vee mogunosti izbora i zapoljenja za mlade psihologe" "to ljudi jo nisu toliko "slobodnog uma" da shvaaju da je potraiti pomo psihologa neto posve normalno, te da je u stranim zemljama to potpuno normalna pojava; prema tome - ne postoji radnih mjesta za psihologe koliko ih je stvarno potrebno." Potrebni smo kao struka u vrlo irokom rasponu ljudskog djelovanja i bivanja, no drava nema novca za otvaranje radnih mjesta. Moda bi se moglo rei i da nam struka nije dovoljno prepoznata kao vana. ...poimanje da je psiholog luksuz kada je zemlja u recesiji, a ne realna potreba.. Nitko ne treba psihologa jer ne zna emu psiholog slui. Struka nam je totalno zakazala. Nisu dovoljno cijenjeni, smatra se da nemaju dovoljno iskustva, premalo su traeni iako u zemljama EU psiholog je traen u gotovo svim podrujima ivota
  13. 13. Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014 13 Nekvalitetna priprema za trite rada "To to veina poslodavaca ne eli zaposliti psihologa bez radnog iskustva ili radnog staa. Takoer je veoma malo radnih mjesta za psihologe trenutno (s obzirom na broj natjeaja koji se objavljuju). Poslodavci takoer puno oekuju, a malo pruaju. Mladi psiholozi esto dou na radno mjesto bez da ih itko uputi u to to bi trebali raditi i kako te se moraju sami snalaziti." "to je malo praktinog rada na faksu pa kada i doemo u radnu situaciju, ne znamo nita. plus, to veoma teko dolazimo do konkretnih informacija kako se "probiti" do eljenog posla. Nije ba transparentan nain dolaenja do posla, to zbog razmiljanja "ne moe bez veze", to zbog openito kaotinog stanja na tritu rada." "Svi bi htjeli zaposliti osobe s iskustvom, a za vrijeme studija mislim da se ne nudi dovoljno mogunosti za praksu/stairanje u odreenim granama psihologije te su studenti uglavnom nedovoljno iskusni." "Smatram da nakon faksa nismo dovoljno samostalni za rad - potrebno je uvesti vie praktinih zadataka na fakultete, praksu ili pribliiti studentima mogunost dodatnog educiranja i prije zavretka fakulteta (npr.financijski)" Nismo povezani, ne brinemo jedni za druge. Nitko se ne zalae za nas mlade (HPK recimo) ve svatko na svakom eli zaraditi. Sve edukacije se masno plaaju, svi teajevi, psihologija se svela na sakupljanje certifikata i potvrdica. Fakulteti na ue svemu po malo, a iz niega ne zalazimo u dubinu. Nismo strunjaci u niem, svi smo nekakvi opi psiholozi. Potrebno je raslaniti diplomski studij na grane kako je svugdje u svijetu. Nismo imali dovoljno prakse tijekom studija za vrijeme koje bismo se dokazali, bolje usmjerili u neku specifinu granu i stekli kontakte u radnom svijetu kojima bismo se mogli obratiti za zapoljavanje. Slabije prepoznavanje kvaliteta struke od strane poslodavaca "To to poslodavci esto ne znaju koje su kompetencije psihologa i koje sve zadatke moemo obavljati" "To to je openita gospodarska situacija u dravi loa. Tvrtke koje i posluju koliko toliko smatraju da je zapoljavanje psihologa u firmi samo nepotreban troak. Takoer, raireno je uvjerenje da voditelji/direktori tvrtke sami znaju najbolje izabrati, a i ako se zapoljavaju novi radnici, esto se zapoljavaju poznanici. Premalo se radi na promociji psihologije kao struke u javnosti. Problem vidim i u natjeajima za posao u kojima se trai 2,3 godine radnog iskustva i trae se psiholozi koji ve znaju posao i tu mladi nemaju prilike. Takoer, ako mladi psiholog ne radi, nema sredstava da se dodatno obrazuje i usavrava te jedino to mu preostaje je da nazaduje u svom strunom znanju i da potrai posao van struke." "to organizacije koje bi nas trebale zapoljavati uope ne smatraju da su im psiholozi potrebni" Poslodavci jo nisu prepoznali vrijednost psihologa u njihovoj organizaciji i koliko im on moe pomoi u napretku. ak i oni koji misle da bi im psiholog mogao pomoi, ne ele investirati jer smatraju da se bez psihologa moe i da je to luksuz koji si u ovom vremenu ekonomske krize ne mogu priutiti. Osim toga, vezano ba za zapoljavanje MLADIH psihologa - veina poslodavaca trai bar neko iskustvo koje mi ne moemo dobiti upravo zbog navedenog stava, a ne nude nam ga i na fakultetu.
  14. 14. Mladi psiholozi i nezaposlenost 2014 14 Openita klima o tome da psiholozi ne trebaju u mnogim organizacijama u kojima su gotovo kljuni, ili bolje, da ih ne treba plaati jer su luksuz. Potreban je odreeni broj specijalizacija i edukacija uz zavreni fakultet kako bi se na osobu gledalo kao osobu sa znanjem i sposobnou za rad, a za veinu toga je potrebno izdvojiti potenu svotu novaca. Nedovoljna regulacija mjera strunog osposobljavanja "Zapoljavanje se veinom vri putem mjera HZZ-a i poslodavci uglavnom biraju besplatnu radnu snagu pod izgovorom da mladi psiholozi nisu dovoljno struni. Problem je zapoljavanje nakon to su iskoritene sve mogunosti" "Veliki broj prijavljenih kandidata uvijek, a mali broj otvorenih radnih mjesta openito. Zlouporaba stairanja za 1600kn, nakon ega ne nude posao na tom radnom mjestu, nego mijenjaju za novog vjebenika. Trae iskustvo u radu na takvim slinim podrujima, a igrom sluaja imam iskustvo iz drugog podruja itd." "Zapoljavanje preko veze koje je jo uvijek aktualno. Nedovoljno zapoljavanje psihologa kao struke uope. Prednost starijih kolega koji imaju vie iskustva u struci. Mali broj dodatnih edukacija zbog nedovoljnih prihoda uslijed nezaposlenosti." "Prethodno navedeno je i dalje gorui problem, a jo vei problem je to mladi psiholozi nakon strunog osposobljavanja vrlo rijetko dobivaju priliku ostati u poduzeu." "Poslodavac ne uzima u stalni radni odnos psihologa koji je kod njega bio na strunom osposobljavanju" "Prisiljeni smo raditi za mizerne novce, to se ne moe nazvati ni primanjima, ve radi za stanarinu. Rad u bilo kojem drugom poslu omoguuje ti ivot, a dan nema dovoljno sati za dva posla. Za takvu plau nije u redu raditi punih 8 sati i nemati za kruh. Nedostatak radnih mjesta, neukljuivanje komore u poticanje zapoljavanja na mjestima gdje psiholog vani radi. Necijenjeni smo. "Nepotrebni". Osim nedostatka otvorenih radnih mjesta (iako potreba postoji), poslodavci iskoritavaju mjeru strunog osposobljavanja pa samo mijenjaju ljude, imaju radnike a ne plaaju ih oni nego HZZ i to svotom koja se ne moe nazvati ni minimalcem. ini mi se da je 95% objavljenih natjeaja za psihologe ogranieno na struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. A to nakon toga? i Autorica analize: Ivana Begi, dipl.psih. za objavu 23.12.2014. [email protected] Ivana Begi