MKII - 3. Tankovi i Silosi

  • View
    221

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of MKII - 3. Tankovi i Silosi

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    1/78

    Tankovi i silosi

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    2/78

    Norme

    Eurocode EN 1991-4 Actions on silos andtanks Optereenja na tankove i silose

    Eurocode EN 1993-4-1 Design of steel

    structures Silos

    Eurocode EN 1993-4-2 Design of steel

    structures Tanks

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    3/78

    Osnovne oznakedc promjer najvee upisanekrunice u horizontalni presjeksilosa

    hc visina cilindrinog dijela(odspoja s lijevkom do ekvivalentneplohe)

    hh visina lijevka

    r radijus silosa

    A/U omjer povrine i opsegahorizontalnog presjeka silosa

    ef najvei ostvareni ekscentricitet

    punjenjae1 ekscentricitet na vrhu granineplohe materijala

    Evivalentna ploha razina na kojojnasuti materijal ima isti volumen

    kao materijal s horizontalnompovrinom

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    4/78

    Klase pouzdanosti

    Podjela silosa po klasama pouzdanosti, ovisno opouzdanosti konstrukcije i podlonosti razliitim

    modovima otkazivanja konstrukcije

    Klasa pouzdanosti Opis

    Klasa pouzdanosti 3 Silosi sa kapacitetom veim od 10000 tona.

    Silosi sa kapacitetom veim od 1000 tona kod kojih se pojavljuje:

    a) ekscentrino pranjenje s omjerom eo/dc>0,25 (Slika 1.1b);

    b) zdepasti silos sa ekscentricitetom gornje plohe et/dc>0,25.

    Klasa pouzdanosti 2 Svi silosi iz ovog standarda koji nisu svrstaniu druge klase.

    Klasa pouzdanosti 1 Silosi kapaciteta manjeg od 100 tona.

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    5/78

    Najstroe parametre prorauna ima klasa

    3, dok u klasi 1 se doputaju neka

    pojednostavljenja.

    Odabir vie klase za pojedini objekt je

    dozvoljen u dogovoru s investitorom

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    6/78

    Djelovanja na silose

    Optereenja uslijed utovara i istovarasipkih materijala

    Izvanredna optereenja

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    7/78

    Optereenja od sipkih materijala

    Dijele se prema stupnju ekscentrinostipunjenja i pranjenja

    Za male ekscentricitete simetrino

    optereenje s dodatnim lokalnim

    nesimetrinim optereenjima

    Za vee ekscentricitete nesimetrinadistribucija tlakova

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    8/78

    Simetrina optereenja od sipkih

    materijala

    Horizontalni tlak naunutarnju stranu vertikalnih

    stijenki silosa ph

    Okomiti tlak na kose plohe -

    pn

    Tangencijalna naprezanjana zidove od trenja pw i pt

    Tlak u skladitenommaterijalu pv

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    9/78

    Dodatna lokalna optereenja

    Tzv. Patch Load Pomou njih se opisuju manja

    ekscentrina optereenja

    Dodatna lokalna optereenja zadana su u

    vidu horizontalnih optereenja na

    vertikalnu stijenku

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    10/78

    Izvanredna optereenja

    Eksplozije Udar vozila

    Potres Poar

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    11/78

    Karakteristine vrijednosti mehanikih

    svojstava sipkih materijala Za optereenja uzima se puna ispunjenost silosa

    Za svaki sluaj optereenja treba definirati jedan setvrijednosti svojstava skladitenog materijala , K i i,tako da svako granino stanje je povezano uz

    odgovarajui materijal Razliite kombinacije opteenja uslijed punjenja i

    pranjenja mogu se koristi pri proraunima graninihstanja.

    Za proraun svakog pojedinog dijela silosa uzimaju segornje ili donje karakteristine vrijednosti , K i i zaklase pouzdanosti 2 i 3, dok za klasu 1 moe se koristiti

    srednjim vrijednostima

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    12/78

    Uporaba Karakteristine vrijednosti

    Koeficijent trenja Koeficijent

    bonog tlakaK

    Kut unutanjeg

    trenja i

    Za vertikalne

    stijenke

    Maksimalni normalni

    tlak

    donja gornja donja

    Maksimalno trenje gornja gornja donja

    Maksimalni vertikalnipritisak tereta

    donja donja gornja

    Za stijenke lijevka Koeficijent tlakaza lijevak F

    Maksimalni pritisak

    pri punjenju

    gornja vrijednost za

    lijevak

    donja donja

    Maksimalni pritisakpri pranjenju

    donja vrijednost za lijevak gornja gornja

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    13/78

    Podjela optereenja ovisno o

    mjestu i vrsti djelovanja

    Optereenje od punjenja na vertikalnezidove

    Optereenje od pranjenja na vertikalne

    zidove

    Optereenje od punjenja i pranjenja na

    ravna dna

    Optereenje od punjenja na lijevke

    Optereenje od pranjenja na lijevke

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    14/78

    Podjela djelovanja ovisno o reimu

    istjecanja

    Ukupno istjecanje Cijevasto istjecanje

    Mjeano istjecanje

    Ovisi o vrsti materijala i vitkosti silosa

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    15/78

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    16/78

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    17/78

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    18/78

    Razredi vitkosti silosa

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    19/78

    Vitki silosi 2,0 < hc/dc Srednje vitki silosi 1,0 < hc/dc < 2,0

    Zdepasti silos 0,4 < hc

    /dc

    < 1,0 Zadravajui silosi hc/dc < 0,4

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    20/78

    Proraun optereenja

    Prilikom prorauna optereenja trebavoditi rauna o:

    Karakteristikama uskladitenog materijala

    Trenju izmeu materijala i silosa

    Geometriji silosa

    Metodama punjenja i pranjenja silosa

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    21/78

    Vitki silosi - punjenje

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    22/78

    Vitki silosi - punjenje

    karakterictina jedinina teina

    karakteristino trenje izmeu materijala i

    zida silosa

    K karakteristina vrijednost bonog tlaka Z dubina ispod mjerodavne razine materijala

    A povrina poprenog presjeka silosa U unutarnji promjer poprenog presjeka

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    23/78

    Proraun vitkih silosa

    nesimetrino punjenje

    ppfs = ppfcos

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    24/78

    Vitki silosi - pranjenje phe = Chphf

    pwe = Cwpwf

    Ch - faktor pranjenja za horizontalni tlak

    Cw - faktor pranjenja za trenje po zidu

    Za klase pouzdanosti 2 i 3 faktori su: Ch = 1,15 iCw = 1,10

    Za klasu pouzdanosti 1

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    25/78

    Vitki silosi nesimetrino

    pranjenje

    Za klasu pouzadnosti 1 moe se zanemariti

    Za klasu 2 i 3:

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    26/78

    Toplinska optereenja uslijed razlike

    temperature izmeu uskladitenihmaterijala i silosa

    Tlak uslijed sniavanja vanjske temperature -

    javlja se prilikom uskladitenja temperaturno

    inertnijih materijala od elika Tlak uslijed punjenja silosa vruim materijalom

    javlja se uslijed nejednakog irenja donjeg,

    ugrijanog dijela i gonjeg hladnog dijela

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    27/78

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    28/78

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    29/78

    Oblik raspodjele naprezanja ovisno

    o tipu lijevka

    PranjenjePunjenje

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    30/78

    Srednji vertikalni pritisak na ravnini prijelaza izvertikalnog zida u lijevak:

    pvf vrijednost vertikalnog tlak na ravnini prelaza

    Cb faktor uveanja optereenja

    Faktor Cb u obiajenim situacijama za klasu pouzadnosti2 i 3 iznosi 1,0, a za klasu 1 iznosi 1,3. U iznimnimsluajevima gdje dolazi do velikog prenosa siladinamikim udarom virijednosti iznose za klasu 2 i 3: 1,2,

    a za klasu 1: 1,6. Za ravno dno mjerodavno naprezanje je pvf

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    31/78

    Strmi nagib - punjenje

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    32/78

    Strmi nagib - pranjenje

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    33/78

    Plitki nagib - punjenje

    Pri pranjenju mogu se uzeti iste vrijednosti kao i za punjenje.

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    34/78

    Proraun silosa

    Konstrukcija silosa obuhvaa sve plo

    astei ljuskaste elemente (shell), ukljuujui

    ukrute (stiffners), rebra (ribs), prestenaste

    nosae (rings) i dodatke (attachments),ne ukljuujui stupove (supporting

    structures).

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    35/78

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    36/78

    Klase posljedica otkazivanja

    konstrukcije

    Ovisno o riziku uvode se klase posljedica za pomo pri

    proraunu. Via klasa znai otrije zahtjeve priproraunu. Granice klasa dane su u tablici:

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    37/78

    Klasa posljedica Projekni sluaj

    Klasa posljedica 3 Silosi koji lee na tlu ili silosi ija je vertikalna stjenka produena dotla iji kapacitet prelazi W3a tona.

    Tokasto oslonjeni silosi sa kapacitetom veim od W3b tona.

    Silosi sa kapacitetom veim od W3c za sluajeve:a) ekscentrino pranjenje;

    b) local patch loading;

    c) nesimetrino punjenje.

    Klasa posljedica 2 Svi silosi iz ovog standarda koji nisu svrstani u druge klase.

    Klasa posljedica 1 Silosi sa kapacitetom izmeu W1a* i W1b tona

    * Silosi manjeg kapaciteta od W1a tona nisu pokriveni ovim standardom

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    38/78

    Granice klasa Preporuena

    vrijednost

    (tona)

    W3a 5000

    W3b 1000

    W3c 200

    W1b 100

    W1a 10

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    39/78

    Analiza konstrukcije

    Svi modeli koijma se modeliraju

    konstrukcije silosa trebaju sadravati

    pored ljuski sve ukrute, velike otvore i

    dodatke. Takoer treba modelirati nanain da rubni uvjeti budu to tonije

    opisani

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    40/78

    Naini proraunaZa klasu posljedica 3:

    Svi unutarnji momenti i sile raunaju se iz valjanog numerikog

    modela konanim elementima (finite element shell analysis)Za klasu posljedica 2

    U sluaju osnosimetrinog optereenja i pridranja mogu seprimjeniti dva prorauna:

    Membranskom teorijom moe se doi do naprezanja. Teorijomelastinog savijanja mogu se opisati lokani efekti savijanja.

    Numeriki model

    U sluaju da ne postoji osnosimetrinost sustava, treba se koristiti

    numerikim modelom.Za klasu posljedica 1

    Membranskom teorijom definirati naprezanja, s faktorima ipojednostavljenim izrazima opisati efekte lokalnih savijanja i

    nesimetrinih djelovanja na konstrukcija.

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    41/78

    Membranska teorija

    Diskretni ojaanja u vidu prstena imaju

    utjecajnu irini od 0,78*(rt)0.5 s gornje i

    donje strane, osim na spoju s lijevkom

    Lokalna savijanja promatraju se odvojeno

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    42/78

    Pravokutni presjeci silosa

    Potrebno je modelirati svaku plou

    posebno pri emu treba optereenja is

    susjednih ploa prenijeti na promatranu i

    ukljuiti njihovu savojnu krutost

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    43/78

    Valovite ploe U proraun ulaze kao jednolike ortotropne ploe

    d razmak izmeu vrha i dna ploe l valjna duljina valovitosti ploe

    R lokalni radijus zakrivljenosti na vrhu

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    44/78

    Valovite ploe Ekvivalentna membranska

    svojstva (rastezanje)

    Ekvivalentne savojne krutosti,

    po jedinici duljine

    Di i i j ljk tih

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    45/78

    Dimenzioniranje valjkastih

    zidova Valjkaste zidove treba provjeriti na:

    LS1 Plastino granino stanje optornost na lom uslijed plastinog otkazivanja pod unutarnjim tlakom i/ili vanjskim utjecajima otpornost spojeva

    LS2 Ciklika plastifikacija otpornost na lokalno savijanje

    lokalizirani efekti

    LS3 Stabilnost Otpornost na izvijanje uslijed tlane centrine sile

    Otpornost na izvijanje uslijed vanjskih sila

    Otpornost na izvijanje uslijed posminih sila uslijed nesimetrinog optereenja

    Otpornost na izvijanje uslijed posminih sila uz nosive stupove

    Otpornost na lokalno izvijanje iznad oslonaca

    Otpornost na lokalna oteenja uz otvore Otpornost na lokalno izvijanje uslijed nesimetrinih djelovanja

    LS4 Zamor

    Za silose u klasi posljedica 1 LS2 i LS4 mogu se zanemariti

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    46/78

    Otpornost valjkastih zidova Kada se statiki sustav rauna preko membranske

    teorije iz prorauna dobiva se polje naprezanja skomponentama nx,Ed, n,Ed i nx,Ed iz kojih se moeizraunati ekvivalentno raunsko naprezanje

    Kad se statiki sustav rauna po teoriji elastinog savijanja iz

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    47/78

    Kad se statiki sustav rauna po teoriji elastinog savijanja izprorauna dobiva se dvodimenzionalno polje unutarnjih sila s

    komponentama nx,Ed, n,Ed,nx,Ed,mx,Ed, m,Ed i mx,Ed iz kojih se moguizraunati naprezanja:

    Izvijanje uslijed centrikog tlaka

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    48/78

    Izvijanje uslijed centrikog tlaka

    (meridijalni tlak) Poetni parametar pri definiranju otpornosti na izvijanje je faktor

    kvalitete Q

    Reprezentativna imperfekcijska amplituda wok definira se kao:

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    49/78

    Redukcijski faktor za elastinu imperfekciju za prazni silos:

    pri emu je = 1 za jednoliki tlak po opsegu

    Kada je silos tlaen iz unutra, elastini faktor imperfekcije uzima se manji od

    dvije vrijednosti pe i pp koji se definiraju po lokalnim vrijednostimaunutarnjeg tlaka p. Za klasu posljedica 1 dovoljno je tono definirati faktor

    imperfekcija na 0.

    Faktorpe - elastini faktor redukcije uslijed imperfekcija tlaenog silosa

    definira se prema najmanjem lokalnom tlaku (onome za kojega se moegarantirati) na toki koja se promatra.

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    50/78

    gdje su:

    ps minimalna pouzdana raunska vrijednost tlaka u silosu u promatranoj

    toki

    x,Rcr elastino kritino naprezanje izvijanja

    Faktorpp - plastini faktor redukcije uslijed imperfekcija tlaenog silosa

    definira se prema najveem lokalnom tlaku (onome za kojega se moe

    garantirati) na toki koja se promatra.

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    51/78

    gdje je:

    ps maksimalna pouzdana raunska vrijednost tlaka u silosu upromatranoj toki

    Nejednoliko naprezanje po opsegu

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    52/78

    Nejednoliko naprezanje po opsegu

    cilindra Odredi se najvee neprezanje u elementu x0,Ed i naprezanje na udaljenosti

    y = r= 4*(rt)^0,5 od njega koje se definira kao x1,Ed

    preporueno b = 0,40

    Kritino naprezanje u izotropnoj

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    53/78

    Kritino naprezanje u izotropnoj

    ploi

    Raunsko doputeno naprezanje koje se smije javiti iznosi

    Raunska naprezanja

    Redukcijski faktor rauna se kao

    Redukcijski faktor X raRedukcijski faktor X rauna se kaouna se kao

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    54/78

    = 0, ep, pp, L ovisno o proraunu = 0,60

    Izvijanje uslijed vanjskog tlaka unutarnjeg

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    55/78

    Izvijanje uslijed vanjskog tlaka, unutarnjeg

    parcijalnog potlaka i vjetra (tlak u smjeru opsega)

    Vertikalni zidovi djele se na segmente, kojima granice su na

    ukrutama, promjeni debljine lima ili na mjesu pridranja. Procijenaizvijanja provodi se na pojedinom segmentu ili grupi segmenata gdjese oekiva gubitak stabilnosti.

    Kritini vanjski tlak za izvijanje izotropnih ploa

    t debljina najtanjeg dijela u zidu l visina segmenta

    Cb koeficijent izvijanja uslijed vanjskog tlaka, ovisi o pridranju gornjegruba zida

    Cw koeficijent distribucije tlaka vjetra

    Stanje gornjeg ruba Pokrov je nastavak

    stijenki

    Gonji rub

    zadovoljava

    Gonji rub ne

    zadovoljava

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    56/78

    (puni kontinuitet) 5.3.2.5 (12)-

    (14)

    5.3.2.5 (12)-

    (14)

    Cb 1,0 1,0 0,6

    Za provjeru dali gornji prsten zadovoljava pridranje u smislu nosivosti i

    krutosti.

    pn,Edu raunska vrijednostjednolike komponente od vanjskogtlakapn,Edw raunska vrijednost tlaka

    stagnacijske toke uslijed vanjskogtlakapnS1 referentni tlaka za momentsavijanja prstenaM,Edo raunska vrijednostmomenta savijanja povezanog s

    zakrivljenostiM,Edw raunska vrijednostmomenta savijanja uslijed vjetraIz moment tromosti prstena zasavijanje u smjeru prstenaL ukupna visina vetrikalnog zidat debljina najtanjeg elementa u

    zidu

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    57/78

    k1 = 0,1 je preporuena vrijednost

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    58/78

    Membranski posmik Gdje je vei dio zida izloen posminom optereenju uslijed

    ekscentrinog optereenja ili potresa provjerava se presjek nagubitak stabilnosti uslijed posmika.

    Kritino naprezanje za posmik iznosi

    Minimalna savojna krutost prstena oko opsega koji definira podruje zida nakoje postoji problem izvijanja uslijed posminog naprezanja dana jeizrazom:

    Predloena vrijednost za ks = 0,10

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    59/78

    Dozvoljena raunska naprezanja dana su sljedeim izrazima, a

    mjerodavno je ono manje.

    faktor redukcije uslijed izvijanja, 0,80 je preporuena vrijednost.

    U svakoj toki konstrukcije sljedei uvjet treba biti zadovoljen

    nx,Ed tx,Rd

    Interakcija izmeu meridijalnog tlaka

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    60/78

    Interakcija izmeu meridijalnog tlaka,

    tangencijalnog tlaka i membranskog posmika

    Moe se zanemariti ako su dva od tri raunska

    naprezanja manja od 20% svojih raunskih optornosti.

    Pl l j h i t l j

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    61/78

    Ploe sa valovanjem u horizontalnom smjeru

    Pretpostavlja se u proraunima da vertikalne ukrute imaju kontinuiranu

    savojnu krutost du cijele visine zbog otpornosti na izvijanje uslijed

    djelovanja vanjskog tlaka. Takoer spojna sredstva trebaju biti tako

    dimenzionirana da prenose optereenja od trenja materijala u potpunosti u

    vertikalne ukrute.

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    62/78

    Razmak izmeu spojnih sredstava mora biti manji od 3 opsega

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    63/78

    Dimenzioniranje na uzduni tlak Nain dimenzioniranja ovisi o razmaku vertikalnih ukruta.

    svoenje ploe na ekvivalentnu ortotropnu plou i provjeraizvijanja iste ukoliko horizontalni razmak ukruta zadovoljava

    postavljeni uvjet

    izvijanje vertikalnih ukruta kao samostalnih nosaa

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    64/78

    Neukrueni zid Ukoliko je zid neukruen, karakteristina lokalna otpornost naizvijanje definirana je kao vea od sljedea dva izraza:

    t debljina lima

    d visina od brijega do dola vala lima

    R lokalna zakrivljenost vala r radijus valjkastog zida

    nx,Rkje neovisan od unutarnjeg tlaka

    Raunska vrijednost otpornosti na lokalno izvijanje dano je izrazom:

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    65/78

    Pri emu je x elastini faktor imperfekcije, predloena vrijednost0,80

    Za svaki toku konstrukcije treba biti zadovoljen uvjet

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    66/78

    Zid tretiran kao otrotropna ploa Horizontalni razmak izmeu nosaa mora biti manji od:

    Dy savojna krutost po jedinici duljine najtanjeg dijela paralelnog s

    valovanjem Cy krutost istezanja po jedinici duljine najtanjeg dijela paralelnog s

    valovanjem

    r radijus cilindra

    Preporuena vrijednost kdx = 7,4 Odredi se najvee neprezanje u elementu x0,Ed i naprezanje na

    udaljenosti y = r= 4*(rt)0,5 od njega koje se definira kao x1,Ed

    li pola valne duljine izvijanja uvertikalnom smjeruAs povrina poprenog presjekaukrute

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    67/78

    Is moment tromosti ukrute za

    vertikalno savijanjeds razmak izmeu ukrutaIts torziona kutost ukrutees ekscentricitet ukrute u odnosuna srednju os ploceAr povrina poprenog presjekaprstenaste ukruteIr moment tromost za savijanje usmjeru opsegadr razmak izmeu prstenastihukrutaItr torziona krutost prstensteukrute

    er ekscentricitet prstenaste ukruteu odnosu na srednju ravninu ploeC krutost lima na razvlaenje uvertikalnom smjeruC krutost lima na razvlaenje usmjeru opsegaC krutost lima na membranski

    posmikD krutost lima na savijanje uvertikalnom smjeruD krutost lima na savijanje usmjeru opsegaD krutost lima na uvrtanje

    r promjer silosa

    Otpornost na izvijanje ortotropne ljuske dana je manjom od ove dvije

    vrijednosti:

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    68/78

    x faktor imperfekcije, prepouruka x = 0,80

    U svakoj toki konstrukcije treba biti zadovoljeno

    Zid u kojem vertikalnu silu nosi

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    69/78

    samo ukruta Moe se raunati na sljedei nain:

    Zanemariti utjecaj limova na otpornost prema izvijanju

    Ukljuiti utjecaj lima na otpornost prema izvijanju Ako se zanemari utjecaj lima onda se otpornost rauna kao za obian stup, s linijom

    izvijanja c, bez obzira na vrstu profila i s duljinom izvijanja razmak izmeu prstenastihukruta.

    Ako se ukljuuje utjecaj lima onda se koristi manja od ove dvije vrijednosti:

    Dy savojna krutost lima

    ds razmak vertikalnih ukruta Za svaku toku u ukruti treba biti zadovoljeno:

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    70/78

    Dimenzioniranje koninih lijevaka

    Lijevke treba provjeriti na:

    otpornost na pucanje uslijed unutarnjeg tlaka i trenjauz vertikalnu plohu

    otpornost na savijanje na mjestu spoja s vertikalnim

    zidom otpornost na zamor

    otpornost spojeva

    otpornost na posmik lokalni efekti

    Oznake lokalnih osi koninih lijevaka

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    71/78

    Oznake lokalnih osi koninih lijevaka

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    72/78

    Izotropni lijevak Kritine toke spoja s vertikalnim dijelom

    Raunska sila u kritinoj toki:

    gasym koeficijent asimetrinosti preporua se 1,2 nh,Ed,s raunska vrijednosti meridijalne membranske sile po jedinici opsega, kada je optereenje

    potpuno simetrino

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    73/78

    Raunska otpornost u spoju

    fu vlana vrstoa

    preporua se kr = 0,90

    Plastini mehanizam u toki spoja ili

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    74/78

    promjeni debljine lima

    Raunska otpornost:

    t lokalna debljina stijenke lijevka

    r radijus zakrivljenosti na mjestu plastinog mehanizma

    polukut lijevka

    koeficijent trenja za lijevak

    u svakoj toki konstrukcije treba zadovoljiti

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    75/78

    Lokalno savijanje na mjestu spoja Ukoliko se ne koristi metoda konanih elemenata preko sljedeih izraza moe se

    izraunati efektivne sile i momenti:

    th lokalna debljina lima lijevkatc debljina lima vertikalnogelementar promjer silosa na spojunh,Ed raunska vrijednost

    meridijalnog membranskog stresa navrhu lijevkapnh lokalna vrijednost tlaka nalijevak ispod spojapnc lokalna vrijednost tlaka navertikalni zid iznad spoja

    Lokalno naprezanje uslijed ovih sila dano je u sljedeem izrazu:

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    76/78

    ts debljina vertikalnog dijela ispod spoja

    Aep povrina poprenog presjeka prstenaste ukrute na spoju bez utjecaja okolnih limova

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    77/78

    Detalji izvedbe

  • 8/2/2019 MKII - 3. Tankovi i Silosi

    78/78

    Detalji izvedbe Otvori:

    Prstenaste ukrute pri spoju vertikalni zid lijevak