Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
VIZIJA PARTNERA
Partner vidi budućnost u BiH gdje će finansijske usluge biti dostupne svima koji su poduzetni i voljni za rad.
Naša uloga će biti da pomognemo našim klijentima da počnu i razviju male poslove, da asistiramo u kreiranju zaposlenja, te da kao
agent promjene doprinesemo zdravoj tranziciji zemlje na tržišnu ekonomiju.
Mjesečni bilten septembar 2015. godine
MISIJA PARTNERA
Partner pruža finansijske usluge ekonomski aktivnoj populaciji kojoj je otežan ili koja nema pristup komercijalnim izvorima finansiranja,
za pokretanje i unapređenje biznisa i poboljšanje kvaliteta života.
Podržavamo mikro poduzetnike, promovišemo učešće žena u biznisu i nudimo lakši pristup finansijskim uslugama u ruralnim
područjima.
Na teritoriji cijele BiH, uslugom na pragu, pružamo kvalitetne proizvode i tehničku pomoć, pomažemo rast životnog standarda,
povećavamo zaposlenost podstičući prelazak na tržišnu ekonomi
USAID projekat „Solarna energija kao budućnost održivog razvoja“
prezentirao aktivnosti na multimedijalnoj izložbi
USAID projekat „Solarna energija kao budućnost održivog razvoja“ koji implementira Partner MKF je 15. i 16.09.2015. godine u Tuzli održao promociju prednosti korištenja solarne energije u BiH. Inače, radi se o drugoj promocije ove vrste koja ima za cilj naglašavanje vrijednosti domaće proizvodnje solarnih kolektora. Ispred Konzum tržnog centra u Tuzli, prolaznici su imali priliku vidjeti izložene solarne sisteme za sanitarnu vodu i dogrijavanje prostora u kombinaciji sa kotlovima na pelet. Također, pored domaćeg proizvoda, pločastog solarnog kolektora, predstavljeni su i fotonaponski sistemi za proizvodnju električne energije za male potrošače.
Slika 1. Multimedijalna izložba ispred Konzum Centra u Tuzli
Koliko je projekat važan za BiH svjedoči i činjenica da je u okviru ovog projekta pokrenuta proizvodnja solarnih kolektora u BiH te da je putem kreditne linije preko Partner MKF finansirano preko 90 solarnih sistema za instalaciju na stambenim i poslovnim objektima širom BiH.
„Smatramo da ćemo na ovaj način potencijalnim korisnicima približiti namjenu korištenja solarnih sistema kao i sve pozitivne efekte koje donosi primjena solarne energije. Izložbe su prilika za sve zainteresirane da dobiju informaciju više o tehničkim karakteristikama solarnih kolektora i njihovoj primjeni na vlasititim objektima. Cilj projekta je povećanje korištenja solarnih kolektora kao i drugih alternativnih izvora energije u BiH. Partner mikrokreditna fondacija je zajedničkim zalaganjem sa USAIDom uspjela napraviti pionirski iskorak u pokretanju domaće proizvodnje solarnih kolektora i razvijanju svijesti o korištenju solarne energije u našoj zemlji. U okviru kreditne linije koja je namijenjena za nabavku solarnih kolektora, Partner je do sada plasirao preko 90 kredita u ukupnom iznosu od 650.000,00 KM što ukazuje da su naše aktivnosti na širenju svijesti o prednostima solarne energije dovele do veće potražnje solarnih sistema“, izjavila je Selma Jahić, direktorica sektora za kreditne plasmane Partner MKF.
U nastavku nekoliko fotografija.
Slika 2. Rasvjeta sa fotonaposnkim sistemom Slika 3. Zasposlenici Partner MKF
Sadnja voćaka
Prednosti sadnje voćaka u jesenjem periodu
Sadnice zasađene u jesen napreduju znatno brže od onih posađenih u proljeće. Voće zasađeno u jesen, brže
napreduje u budućem razvoju od voćki posađenih u proljeće. Voćke zasađene u jesen imaju vremenski period od par
mjeseci da se prime, odnosno ostvare funkcionalnu vezu između korijenovog sistema i podloge, u vrijeme kada je
zemljište ima optimalnu vlažnost. Na kraju prve godine uzgoja, odnosno prve vegetacije, voćke zasađene u jesen su
50 % razvijenije nego one posađene u proljeće. Takođe, u jesen je izbor sadnog materijala znatno bolji, kvalitetniji,
boljeg i raznovrsnijeg sortimenta, jer se na jesen proda najkvalitetniji sadni materijal.
Izbor bezvirusnog sadnog materijala
Voćnjaci koji su zasnovani inficiranim sadnim
materijalom iz neregistrovanih rasadnika, najčešće se
krče u prve tri godine, takođe zarazu prenose na okolna
zdrava stabla. Sadnja „virus free“ sadnog materijala
posebno je značajna za koštičave voćne vrste koje su
jako osjetljive na pojedine viruse. To su u prvom redu
virus šarke šljive (Plum pox virus), Prunus virus 7 su
ograničavajući faktor uzgoja šljive, koji takođe
ugrožavaju uzgoj kajsije i breskve. To praktično znači
da su sve voćke osjetljive na patogene, ako nisu
bezvirusne i nisu proizvedene u izolovanim i
kontrolisanim uslovima (registrovani rasadnici).
Slika 4 : Rasadnik utrapljenih sadnica kalemljenih voćnih vrsta
Slika 5: Tipovi sadnog materijala kalemljenih voćaka
Transition Page
Agrotehničke mjere za podizanje voćnjaka
Kada podižemo plantažne zasade, prva neophodna mjera je hemijska analiza zemljišta, koja se mora uraditi pravilno u skladu sa uputama stručnog lica (agronoma). Slijedeća mjera je izbor voćne vrste u skladu sa klimatskim karakteristikama područja gdje se podiže zasad voća. Tu se u prvom redu misli na nadmorsku visinu, ekspoziciju, nagib i dr. karakteristike lokacije budućeg zasada. Prije zasnivanja zasada, na osnovu hemijske analize zemljišta, treba uraditi meliorativno đubrenje, duboko oranje (rigolovanje), na dubini 50-60 cm. Poslije toga vršimo razmjeravanje zemljišta i plan sadnje sa rastojanjima voćaka, koja su zavisno od sorte i podloge drugačija. Izbor sorte voća zavisi od karakteristika tržišta i načina prodaje. Izbor sorte i voćne vrste treba planirati tako da sorta bude visokokvalitetna, koja će imati svoje mjesto na savremenom tržištu voća.
Priprema voćnih sadnica za sadnju Prije sadnje sadnice treba pripremiti tako da moramo odstraniti sve povređene i suhe žilice, skraćivanjem do zdravog dijela, a sve duže žile skratiti na 15-20 cm. U kasnu jesen, odnosno zimi se sadnja može obaviti ako vremenske prilike dozvole i zemljište nije smrznuto, a proljećnu sadnju kao lošiju alternativu najbolje je obaviti što ranije. Ukoliko je zemljište dobro pripremljeno, uz unos hranjivih materija na potrebnu dubinu, kopamo rupe 40 x 40 ili pravimo brazde pomenute dubine, duž rednog prostora. Ukoliko vršimo đubrenje u rupe, one se kopaju dimenzija 60 x 60 cm. Postoji i sadnja na nepripremljenom zemljištu (ledini), koju treba izbjegavati. Ako se vrši sadnja na nepripremljenom zemljištu, kopamo rupe dimenzija 80 x 60 cm. Đubrenje u rupu radimo tako da na dno rupe stavimo zgorelo stajsko đubrivo (4-5 kg), i mineralno đubrivo NPK 7 :20:30, oko 200-300 grama, koje se zatim zagrne sa zemljom kako žile ne bi došle u dodir sa mineralnim đubrivom.
Tehnika sadnje i pomotehnika poslije sadnje voća Stavimo sadnicu u rupu ili brazdu, ako je zemljište pripremljeno za sadnju, korijen zagrnemo sa zemljom, sadnicu
blago povučemo napolje tako da kalemljeno mjesto bude van zemlje za dva prsta iznad zemlje. Nagazimo dobro zemlju na žile, a preostalu količinu zemlje vratimo u rupu bez gaženja. Kod jesenje sadnje nije potrebno zalivati sadnice sa vodom.
Na proljeće prve godine, sadnice se prikrate na 90 cm (jabuka, kruška, dunja, mušmula), a koštičave na 1-1,2 m od zemlje (šljiva, kajsija, višnja, trešnja, breskva). Kod breskve i badema sve bočne grančice treba skratiti na dva pupoljka. Orah se prikrati na prvi zdrvenjeni pupoljak. Lijeska se prikrati na 40 cm od zemlje, dok pojedine jagodaste voćne vrste kao ribizla i kivi se skrate na 3-4 pupoljka. Malina se prikraćuje tek na proljeće kada mladi izdanci porastu iz korijena 20-tak cm. Rez iznad pupoljka mora biti blago ukoso, naspram pupoljka (kao krov u kuće), da se ne ostavlja patrlj, da voda i patogeni ne ulaze u pupoljak i ne izazovu njegovo oštećenje.
Slika 6 : Zasad kruške u jesen poslije sadnje
Sistemi uzgoja muznih krava prednosti i slabosti
U odnosu na sistem držanja muznih krava razlikujemo vezani i slobodni sistem držanja. Bez obzira na sistem držanja, uslovi smještaja bi trebali zadovoljavati osnovne sadržaje štale: prostor za ležište, prostor za hranjenje i napajanje (hranidbeni hodnik), prostor za mužu (izmuzište), prostor za izđubravanje (đubrišni hodnik) i manipulativni prostor . Vezani sistem zahtjeva da se svi procesi i radnje u uzgoju muznih krava odvijaju na skučenom prostoru tako da se razni procesi pogotovo muža odvijaju otežano. Nagativna strana ovog sistema držanja je to što krave ne mogu da se slobodno kreću pa ne ispoljavaju u punoj mjeri svoje proizvodne sposobnosti. Otežan je pristup i manipulacija oko hranjenja, muže, izđubravanja.
Slika 7. Primjer
Iako ima negativnih strana ovaj način držanja ima neke od svojih prednosti: individualan pristup u tretmanu svakog grla, ne postoji mogućnost međusobnog povređivanja grla, znatno manji prostor po uslovnom grlu. Većina naših farmi je vezanog sistema držanja. Ovaj sistem donekle je prikladan za manji broj grla i postoji mogućnost rekonstrukcije ovakvih štala i prilagodbe slobodnom sistemu držanja što je sve više tendencija ka slobodnom načinu držanja. Slobodni sistem držanja omogućava da stoka slobodno kreće u grupi, odlazi do jasala hrani se i poji kada to hoće, koristi više propstora, što uveliko doprinosi da se njene biloške i proizvodne osobine ispoljavaju u punoj mjeri. Pojedini proizvodni procesi su potpuno odvojeni ležanje, ishrana i muža. To omogućava djelimične prepravke pojedinih funkcionalnih jedinica štale, u pogledu uvođenja novih tehnoloških procesa. Štale sa ovakvim načinom držanja su obićno jeftinije. Najveća prednost ovog sistema držanja je dobrobit životinje. Ovakvim sistemom držanja krave su u boljoj kondiciji i slabije obolijevaju u dva najosjetljivija anatomska područja papci i vime. To sve doprinosi boljoj proizvodnji i zdravstvenom stanju grla.1 Dobra poljoprivredna praksa u uzgoju muznih krava preporučuje slobodni sistem držanja
1 1 Dr. Dušan Radivojević: Objekti i oprema u govedarstvu
Najvažniji pokazatelji poslovanja od početka rada
Pokazatelji poslovanja od početka rada Partnera (1997)*
Broj kredita izdatih ženama od početka rada Partnera (1997) 172.999
Broj kredita izdatih ruralnim klijentima od početka rada Partnera 292.677
Broj stvorenih radnih mjesta od početka rada Partnera 98.612
Broj izdatih kredita ponovljenim klijentima od početka rada Partnera 208.475
Broj zadržanih radnih mjesta od početka rada Partnera 355.308
Broj izdatih kredita od početka rada Partnera 389.253
Iznos izdatih kredita od početka rada Partnera 1.212.355.723
Broj kredita izdatih povratnicima od početka rada Partnera 25.394
Broj kredita izdatih raseljenim licima od početka rada Partnera 31.071
Broj kredita izdatih mladima (18-35) od početka rada Partnera 85.198
Broj kredita izdatih za poslovne aktivnosti od početka rada Partnera 291.993
Broj kredita izdatih za unapređenje uslova stanovanja i poboljšanje kvaliteta života
107.094
Prosječan rok kredita 23
Donatori
Fondacija za održivi razvoj (OdRaz), LIP-Projekat Lokalne inicijative (LOIN)
United Nations High Commissioner for Refugees (UNHCR), SAD
The Consultative Group to Assist the Poor (CGAP), SAD
Microfinance Centre (MFC), Poljska
Mercy Corps, USA
European Microfinance Network (EMN), Francuska
The European Fund for Southeast Europe (EFSE), Holandija
World Bank, SAD
Intercooperation Schweiz, Švicarska
European Microfinance Platform, Luksemburg
United Nations Development Programme (UNDP), SAD
Fondazione Giordano Dell Amore, Italija
European Bank for Reconstruction and Development (EBRD)
Alternative Credit Technologies - SAD
United Methodist Committee on Relief (UMCOR), New York, SAD
International Rescue Committee (IRC), SAD
Evangelische Zentralstelle fur Entwicklungshilfe E.V. (EZE), Bon - Njemačka
Kreditori
Kontakt: Partner MKF Tuzla, ulica 15 maja bb, TC Sjenjak Tel / Fax: ++ 387 (35) 300-269, 300-250, Besplatna info linija : 080 02 02 07 E-mail: [email protected];
www.partner.ba Ovaj Bilten je namijenjen, klijentima, partnerima i poslovnim saradnicima Partner MKF, kao generalni izvor informacija o organizacijii i njenim aktivnostima. Partner MKF je kreirao
ovaj dokument sa velikom pažnjom, prema najboljim svojim znanjima i uvjerenjima. Partner MKF je poduzeo razumne korake kako bi osigurao tačnost informacija i podataka
prezentiranih u ovom Biltenu. Ukoliko ništa ne ukaže na suprotno, podaci se ne provjeravaju.
Međutim, Partner MKF ne garantuje za sadržaj i kompletnost informacija, i ne preuzima nikakvu odgovornost za gubitke koji bi mogli nastati od korištenja datih informacija. Mišljenja
izražena u ovom dokumentu su mišljenja Partner MKF u vrijeme pisanja i podliježu promjeni u bilo koje vrijeme, bez prethodnog obavještenja. Ovaj dokument služi samo u svrhu
informisanja i isključivo za korištenje od strane primaoca. Niti jedna informacija sadržana u ovom Biltenu ne predstavlja zahtjev, ponudu, mišljenje ili preporuku od strane Partner
MKF; niti je namijenjena za donošenje odluka o investiranju. Dostupne informacije nisu namijenjene za korištenje ili distribuciju od strane bilo kojeg lica ili entite ta, u bilo kojoj
nadležnosti ili zemlji, u kojoj bi takvo korištenje ili distribucija bila u suprotnosti sa zakonom ili regulativa ma. Ovaj Bilten je intelektualno vlasništvo Partner MKF. Kopiranje,
objavljivanje ili distribucija sadržaja ovog Biltena je zabranjena bez prethodne pismene saglasnosti od strane Partner MKF.
Instituto de Credito Oficial, Španija
The European Fund for Southeast Europe (EFSE), Holandija
The Green for Growth Fund (GGF), Holandija
European Bank for Reconstruction and Development ( EBRD)
Mercy Corps, USA
Kreditanstalt fur Wiederaufbau (KfW), Njemačka
Razvojna Banka FBiH
Udruženje za ekonomski razvoj i zapošljavanje Terra Sana, Sanski Most
Microfinance Enhancement Facility-MEF SICAV-SIF (BO-POOL), (MEF). Luxemburg
Oikocredit Ecumenical Devolopment Cooperative Society U.A, Holandija
Unicredit Banka Mostar
USAID Projects:LAMP/Rural Employment Generation Activity (REGA)/Solar Energy as the Future of Sustainable Development