8
VIZIJA PARTNERA Partner vidi budućnost u BiH gdje će finansijske usluge biti dostupne svima koji su poduzetni i voljni za rad. Naša uloga će biti da pomognemo našim klijentima da počnu i razviju male poslove, da asistiramo u kreiranju zaposlenja, te da kao agent promjene doprinesemo zdravoj tranziciji zemlje na tržišnu ekonomiju. Mjesečni bilten mart 2015. godine MISIJA PARTNERA Partner pruža finansijske usluge ekonomski aktivnoj populaciji kojoj je otežan ili koja nema pristup komercija lnim izvorima finansiranja, za pokretanje i unapređenje biznisa i poboljšanje kvaliteta života. Podržavamo mikro poduzetnike, promovišemo učešće žena u biznisu i nudimo lakši pristup finansijskim uslugama u ruralnim područjima. Na teritoriji cijele BiH, uslugom na pragu, pružamo kvalitetne proizvode i tehničku pomoć, pomažemo rast životnog standarda, povećavamo zaposlenost podstičući prelazak na tržišnu ekonomiju

Mjesečni bilten mart 2015. godine - optimus.CMScms.optimus.ba/Avanti_ApplicationFiles/122/Documents/Eksterni bilten... · Edukacije iz oblasti uzgoja jagodičastog voća u BiH U

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

VIZIJA PARTNERA

Partner vidi budućnost u BiH gdje će finansijske usluge biti dostupne svima koji su poduzetni i voljni za rad.

Naša uloga će biti da pomognemo našim klijentima da počnu i razviju male poslove, da asistiramo u kreiranju zaposlenja,

te da kao agent promjene doprinesemo zdravoj tranziciji zemlje na tržišnu ekonomiju.

Mjesečni bilten mart 2015. godine

MISIJA PARTNERA

Partner pruža finansijske usluge ekonomski aktivnoj populaciji kojoj je otežan ili koja nema pristup komercijalnim

izvorima finansiranja, za pokretanje i unapređenje biznisa i poboljšanje kvaliteta života.

Podržavamo mikro poduzetnike, promovišemo učešće žena u biznisu i nudimo lakši pristup finansijskim uslugama u

ruralnim područjima.

Na teritoriji cijele BiH, uslugom na pragu, pružamo kvalitetne proizvode i tehničku pomoć, pomažemo rast životnog

standarda, povećavamo zaposlenost podstičući prelazak na tržišnu ekonomiju

Edukacije iz oblasti uzgoja jagodičastog voća u BiH

U organizaciji Partner mikrokreditne fondacije i mjesnih zajednica sa područja opština: Banja Luka, Ribnik,

Prnjavor i Mrkonjić Grad, u periodu od januara do marta mjeseca 2015. godine, tehnički saradnik za poljoprivredu

održao je više prezentacija iz oblasti uzgoja jagodičastog voća u BiH. Prezentacije su održane u sljedećim

mjesnim zajednicama: mjesna zajednica Kmećani, Krupa na Vrbasu, Bistrica, Gornja Piskavica i Bronzani Majdan

kod Banja Luke, mjesna zajednica Gornja Mravica kod Prnjavora i mjesna zajednica Baljvine kod Mrkonjić Grada.

Prezentacije su održane i u prostorijama Zemljoradničke zadruge „Ribnik“ iz Ribnika i Zemljoradničke zadruge

„Čokorska polja“ kod Banja Luke. Rezultat ovih prezentacija je dvadesetak novih klijenata koji u narednom

periodu planiraju da podignu nove zasade putem našeg kreditnog proizvoda Agro.

Slika 1: detalj sa edukacije

U BiH se dominantno uzgaja malina i godišnje se proizvede oko 5.000 tona. Prema podacima Prehrambeno-

poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, BiH trenutno u svijetu zauzima 12. mjesto po izvozu maline, i prema

nezvaničnim podacima ona je već ispod 10. mjesta što je fantastičan rezultat. Do kraja 2014. godine, Partner je

plasirao ukupno 590 kredita, za podizanje dugogodišnjih voćnih zasada na površini oko 1.273,8 dunuma (127,038

ha), uglavnom maline. Partnerovi klijenti od zasada u rodu očekuju ukupno oko 1.180 tona prinosa maline sa

površine od 1.273,8 dunuma (>127,038 ha), primjenjujući najbolje poljoprivredne prakse i sve neophodne agro

mjere za uspješnu proizvodnju voća.1 Uzimajući u obzir ovaj podatak, učešće Partnerovih klijenata u ukupnoj

proizvodnji maline u BiH je 23,6 %. Ovaj podatak u 2015. godini bi trebao biti znatno veći zbog činjenice da mnogi

zasadi maline stupaju u punu rodnost.

1 590 klijenata X 2000 kg (prosječan prinos); 1.180.000 kg x 2,8 KM/kg (cijena po kg)= 3.304.000 KM/590 klijenata =5.600 KM. (povećanje prihoda

naših klijenata na godišnjem nivou).

Solarne elektrane u BIH

Sunčeva energija je najperspektivniji oblik energije u smislu ekologije. U viziji Europske Unije (EU) za fotonaponske sisteme određeno je da će se do 2030. godine u EU instalirati solarne elektrane čija će snaga doseći 200 Giga-Watta, a to je 4% ukupne svijetske proizvodnje električne energije. Do 2050. godine sva proizvedena električna energija iz solarnih sistema bi trebala doseći preko 25% ukupne električne energije proizvedene na klasičan način u cijelom svijetu. U skladu sa zahtjevima EU, naša zemlja nastoji da omogući instalaciju što većeg broja solarnih elektrana, međutim situacija nije ohrabrujuća. Ako promatramo iz stajališta ekologije, električna energija dobivena iz sunca je najprihvatljiviji način dobivanja energije. Sunce je besplatno, nije ničije vlasništvo te nikad neće nestati. Ulaganje u solarnu elektranu je zadatak svakog čovjeka koji teži u budućnosti, u osvještenu i ekonomičnu potrošnju električne energije. Solarna elektrana je dugoročno rješenje, te i s time predstavlja dugoročni prihod električne energije.2

Kako radi solarna elektrana? Solarna elektrana radi na jednostavan način. Fotovoltaične module postavimo na krov ili konstrukciju, međusobno ih povežemo i već mogu da proizvode električnu energiju. Pomoću invertera napon se pretvara iz jednosmijernog u naizmjenični, a električnu energiju preko brojača šaljemo u mrežu. Na taj način svu proizvedenu električnu energiju prodajemo po zagarantovanoj otkupnoj cijeni, koja je nekoliko puta viša od cijene struje za ličnu upotrebu, koju kupujemo iz mreže po tržišnoj cijeni. Krov, adekvatan za izgradnju solarne elektrane, usmjeren je prema: jugoistoku/jugu ili jugozapadu i ima nagib između 0°– 60°. Površina fotovoltaičnih modula ne smije da bude

u sjenci krovne konstrukcije, dimnjaka, drveća u okolini objekta ili sličnih predmeta, koji bi zasjenčili površine. Životni vijek solarne fotonaponske elektrane je 30 godina i više, što omogućava veoma siguran i dugoročno usmjeren oblik investicije. Sigurnost investicije je pored zagarantovanih otkupnih cijena električne energije osigurana i dugoročnom profitabilnošću pri proizvodnji električne energije, jer poslije završenog perioda vraćanja uloženih sredstava, proizvedena energija investitoru donosi čistu dobit.3 Kakva je situacija u BiH vezano za pokretanje biznisa za proizvodnju električne energije govori činjenica da trenutno u BiH imamo preko 300 zahtjeva na čekanju za dozvolu za izgradnju fotoelektrane. Pored opširne administracije za odobrenje zahtjeva za izgradnju solarne elektrane, potrebno je pratiti sljedeće propise kojima se uređuju aktivnosti za izgradnju elektrane korištenjem solarne energije, a kako slijedi:

• Zakon o električnoj energiji (Sl. novine FBiH 66/13) • Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije (Sl. novine FBiH 70/13 i 5/14) • Uredba o postupku, kriterijima, formi i sadržaju zahtjeva za izdavanje dozvole • Uredba o podsticanju proizvodnje električne energije iz OIE (Sl.novineFBiH 48/14) • Pravilnik za mikropostrojenja OIE (FERK, 6.6.2014.)

2 http://www.solarni-paneli.hr/pdf/pitanja.pdf

3 http://www.plan-net-solar.rs/solarne-elektrane/da-li-je-solarna-elektrana-upravo-za-vas/

• Pravilnik o obaveznom udjelu i preuzimanju električne energije proizvedene iz OIE (FERK, 6.6.2014.) U ovisnosti od instalisane snage imamo sljedeću klasifikaciju postrojenja:

• 2 kW < mikro ≤ 23 kW • 23 kW < mini ≤ 150 kW • 150 kW < mala ≤ 1000 kW • 1 MW < srednja ≤ 10 MW • 10 MW < velika

Kolika je isplativost investicije? Isplativnost investicije je uslovljena sa sljedećim parametrima:

trenutna garantovana otkupna cijena za mikro solarne elektrane iznosi 0,61814 KM/kWh trenutna referentna cijena iznosi 0,105696 KM/kWh cijena struje koju plaćaju domaćinstva iznosi 0,1262 KM/kWh cijena struje koju plaćaju pravna lica iznosi 0,2454 KM/kWh.

Analiza isplativosti ulaganja Troškovi projekta i dokumentacije oko 500 KM/kW Cijena opreme i radova 2.000 do 3.000 KM/kW Ukupna vrijednost investicije od 2.500 do 3.500 KM/kW Godišnja proizvodnja od 1.000 do 1.400 kWh/

Kakav je tok aktivnosti za registraciju i otvaranje solarne elektrane u BiH? 1. Izrada projektnog zadatka 2. Izrada investicionog plana i varijanti idejnog rješenja 3. Načelna odluka o investiciji 4. Podnijeti zahtjev za prethodnu energetsku saglasnost u EP 5. Izrada idejnog projekta usvojene varijante 6. Odluka o investiciji 7. Podnijeti zahtjev za urbanističku saglasnost u Grad Mostar 8. Notarska obrada odluke o izmjeni i dopuni djelatnosti Društva 9. Podnijeti zahtjev na Sud 10. Dostaviti novo rješenje u Poresku upravu i Zavod za statistiku 11. Potvrda od banke o osiguranom finansiranju vlastitim sredstvima firme 12. Potvrda banke o solvetnosti računa 13. Izvaditi aktuleni ZK izvadak 14. Potvrde sa suda za firmu i direktore o nekažnjavanju i prekršaje vezane za zaštitu životne sredine 15. Podnijeti zahtjev za energetsku dozvolu kod Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije 16. Izraditi glavni projekat mikro elektrane:

- Elaborat zaštite na radu - Elaborat zaštite od požara - Revizija projekta - Potvrda MUP-a (ispunjene mjere protivpožarne zaštite) - Revizija Kantonalnog ministarstva privrede.

17. Podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu u Grad Mostar 18. Pribaviti energetsku saglasnost od EP 19. Prijaviti objekat u izgradnji kod Operatora za OIE (1-3) 20. Podnijeti zahtjev za potencijalno privilegovanog kod Operatora za OIE (1-10) 21. Tehnički prijem i upotrebna dozvola - Grad Mostar 22. Podnijeti zahtjev za dozvolu za rad kod FERK-a (čl. 22 a-p; čl. 23 a-n) 23. Podnijeti zahtjev za privilegovanog proizvođača kod Operatora za OIE (1-12) 4

4 Prezentacija “Praktične mogućnosti individualnog korištenja izvora solarne energije u Bosni i Hercegovini“ Salko Kulukčija, Interprojekt d.o.o. Mostar

U RASEMINIM PLASTENICIMA SVEGA, OD LUKA DO CVIJEĆA Niko od članova porodice Raseme Pjanić iz Gornje Zenice, naselja koje se nalazi nadomak jednog od najvećih industrijskih centara u Bosni i Hercegovini nije zaposlen. Rasema, njen muž i dvojica punoljetnih sinova nisu mogli dobiti posao u nekom od zeničkih preduzeća, a kako raspolažu sa samo 2 duluma zemljišta, njihove mogućnosti za bavljenje poljoprivredom su također ograničene. Pjanići ipak nisu pristali da budu socijalni slučajevi, te su iskoristili jedan od povoljnih kredita Partner mikrokreditne fondacije i u blizini porodične kuće postavili 4 plastenika površine po 100 kvadratnih metara, i u njima proizvode različite kulture.

Slika 2: Rasema Pjanić

U Raseminim plastenicima rastu luk, salata, špinat i nekoliko vrsta cvijeća, a u toplijem dijelu godine Pjanići u svojim pokrivenim vrtovima uzgajaju paradajz, papriku i ostalo sezonsko povrće. Sve što ubere, Rasema Pjanić i proda na lokalnoj pijaci, tako da nema nikakvih problema sa plasmanom svojih proizvoda. Od ostvarenog prihoda živi ova četveročlana porodica, i bez većih teškoća uspijevaju vratiti kreditne rate. Partner MKF je već godinama stalni pratilac svih njihovih aktivnosti. «Do sada sam koristila čak 7 Partnerovih kredita, u početku u manjim iznosima, i postepeno sam došla do skoro pola duluma pod plastenicima. Bez njih bi sve ovo bilo nemoguće ostvariti i mi smo najbolji primjer da se od vlastitog rada, uz određenu finansijsku podršku, ipak može živjeti», ističe Rasema Pjanić. O rečenom svjedoči činjenica da je Rasema još 2007. godine zahvaljujući robnom kreditu uzetom od Partner mikrokreditne fondacije, postavila dva plastenika, a kasnije odvojeno i ostala dva. Što se tiče plasteničke proizvodnje Pjanići smatraju da su postigli optimalan nivo, i u tom dijelu se za sada ne planiraju širiti. Gospođa Rasema najavljuje da će sljedeći Partnerov kredit iskoristiti za kupovinu krave, a namjerava se i ozbiljnije početi baviti tovom pilića. Tako će u budućnosti njene stalne mušterije na štandu zeničke pijace, uz više vrsta sezonskog povrća, moći kupiti i svježe mlijeko i meso.

Najvažniji pokazatelji poslovanja od početka rada Partnera

Pokazatelji poslovanja od početka rada Partnera (1997)*

Broj kredita izdatih ženama od početka rada Partnera (1997) 167.252

Broj kredita izdatih ruralnim klijentima od početka rada Partnera 281.476

Broj stvorenih radnih mjesta od početka rada Partnera 94.471

Broj izdatih kredita ponovljenim klijentima od početka rada Partnera 199.934

Broj zadržanih radnih mjesta od početka rada Partnera 347.208

Broj izdatih kredita od početka rada Partnera 376.196

Iznos izdatih kredita od početka rada Partnera 1.173.188.290

Broj kredita izdatih povratnicima od početka rada Partnera 25.017

Broj kredita izdatih raseljenim licima od početka rada Partnera 30.537

Broj kredita izdatih mladima (18-35) od početka rada Partnera 80.911

Broj kredita izdatih za poslovne aktivnosti od početka rada Partnera 283.197

Broj kredita izdatih za unapređenje uslova stanovanja i poboljšanje kvaliteta života

102.125

Prosječan rok kredita 20 mjeseci

Donatori

Fondacija za održivi razvoj (OdRaz), LIP-Projekat Lokalne inicijative (LOIN)

United Nations High Commissioner for Refugees (UNHCR), SAD

The Consultative Group to Assist the Poor (CGAP), SAD

Microfinance Centre (MFC), Poljska

Mercy Corps, USA

European Microfinance Network (EMN), Francuska

The European Fund for Southeast Europe (EFSE), Holandija

World Bank, SAD

Intercooperation Schweiz, Švicarska

European Microfinance Platform, Luksemburg

United Nations Development Programme (UNDP), SAD

Fondazione Giordano Dell Amore, Italija

European Bank for Reconstruction and Development (EBRD)

Alternative Credit Technologies - SAD

United Methodist Committee on Relief (UMCOR), New York, SAD

International Rescue Committee (IRC), SAD

Evangelische Zentralstelle fur Entwicklungshilfe E.V. (EZE), Bon - Njemačka

Kreditori

Instituto de Credito Oficial, Španija

The European Fund for Southeast Europe (EFSE), Holandija

The Green for Growth Fund (GGF), Holandija

European Bank for Reconstruction and Development ( EBRD)

Mercy Corps, USA

Kreditanstalt fur Wiederaufbau (KfW), Njemačka

Razvojna Banka FBiH

Udruženje za ekonomski razvoj i zapošljavanje Terra Sana, Sanski Most

Microfinance Enhancement Facility-MEF SICAV-SIF (BO-POOL), (MEF). Luxemburg

Oikocredit Ecumenical Devolopment Cooperative Society U.A, Holandija

Unicredit Banka Mostar

USAID Projects:LAMP/Rural Employment Generation Activity (REGA)/Solar Energy as the Future of Sustainable Development

Kontakt: Partner MKF Tuzla, ulica 15 maja bb, TC Sjenjak Tel / Fax: ++ 387 (35) 300-269, 300-250, Besplatna info linija : 080 02 02 07 E-mail: [email protected];

www.partner.ba Ovaj Bilten je namijenjen, klijentima, partnerima i poslovnim saradnicima Partner MKF, kao generalni izvor informacija o organizacijii i njenim aktivnostima. Partner MKF je kreirao ovaj dokument sa velikom pažnjom, prema najboljim svojim znanjima i uvjerenjima. Partner MKF je poduzeo razumne korake kako bi osigurao tačnost informacija i podataka prezentiranih u ovom Biltenu. Ukoliko ništa ne ukaže na suprotno, podaci se ne provjeravaju. Međutim, Partner MKF ne garantuje za sadržaj i kompletnost informacija, i ne preuzima nikakvu odgovornost za gubitke koji bi mogli nastati od korištenja datih informacija. Mišljenja izražena u ovom dokumentu su mišljenja Partner MKF u vrijeme pisanja i podliježu promjeni u bilo koje vrijeme, bez prethodnog obavještenja. Ovaj dokument služi samo u svrhu informisanja i isključivo za korištenje od strane primaoca. Niti jedna informacija sadržana u ovom Biltenu ne predstavlja zahtjev, ponudu, mišljenje ili preporuku od strane Partner MKF; niti je namijenjena za donošenje odluka o investiranju. Dostupne informacije nisu namijenjene za korištenje ili distribuciju od strane bilo kojeg lica ili entiteta, u bilo kojoj nadležnosti ili zemlji, u kojoj bi takvo korištenje ili distribucija bila u suprotnosti sa zakonom ili regulativama. Ovaj Bilten je intelektualno vlasništvo Partner MKF. Kopiranje, objavljivanje ili distribucija sadržaja ovog Biltena je zabranjena bez prethodne pismene saglasnosti od strane Partner MKF.