MJERENJE VELIINA

PREDMET: MJERNE I KONTROLNE TEHNOLOGIJE U GRAFIKOM INENJERINGUMentor: Doc. dr Radenko urica Student: Boris Stankovi

Univerzitet PIM, Banja Luka, juni, 2015.godine

DEFINICIJA I OSNOVNI ZADACI MJERNE TEHNIKENauka o mjerenju ili metrologija je specijalizirani dio pojedinih prirodnih i tehnikih nauka koji se bavi metodama mjerenja fizikalnih veliina, razvojem i izradom mjernih ureaja, reprodukcijom i pohranjivanjem mjernih jedinica, te svim ostalim aktivnostima koje omoguavaju mjerenje i usavravanje mjernih postupaka.Mjerenje predstavlja skup aktivnosti iji je cilj dobivanje vrijednosti mjerne veliine (fizike veliine).Znaaj mjerenja kao praktine tehnike djelatnosti od prvenstvene je vanosti kako u svakodnevnom ivotu tako i u svim podrujima privrede i nauke.

DEFINICIJA I OSNOVNI ZADACI MJERNE TEHNIKEIndustrijska proizvodnja zahtijeva esta mjerenja. U tehnikoj dijagnostici se vre mjerenja u cilju utvrivanja stanja tehnikih sistema. Nakon konstrukcije novog proizvoda vre se ispitivanja karakteristika prototipnog rjeenja. Kontrola i mjerenje se vre u svrhu automatskog upravljanja procesima. Bez mjerenja se ne moe zamisliti kontrola kvaliteta proizvoda kao uslov za njegovu prodaju.

DEFINICIJA I OSNOVNI ZADACI MJERNE TEHNIKEU tehnici i tehnologiji proizvodnje razliitih maina i ureaja koriste se razliite metode i sistemi ocjene karaktera proizvoda. Kvalitet proizvoda moe se ogledati kroz geometrijsku tanost, kvalitet povrina, hemijskog sastava i mehanikih karakteristika materijala. Kvalitet proizvoda je i direktna posljedica tanosti tehnolokih procesa. Osnovne fizike veliine se koriste za identifikaciju i kvalifikaciju kvaliteta proizvoda (duina, masa, vrijeme, sila, pritisak).

DEFINICIJA I OSNOVNI ZADACI MJERNE TEHNIKEU razliitim granama nauke i tehnike treba mjerenje istih fizikih veliina provoditi jedinstvenim postupcima mjerenja i kontrole.Metrologija je nauka o mjerenju (grki: - mjerenje, - nauka). Nauka o mjerenju, u principu, obuhvata:principe i metode mjerenja,sredstva za izvoenje mjerenja i kontrole.To su potrebni uslovi kojima se obezbjeuje jedinstvo mjera i mjerenja, tanost izrade proizvoda i stabilnost i tanost proizvodnih procesa.

METROLOKI SISTEM U BIH

MJERNI ETALONIMjerni etalon je materijalizovana mjera, mjerni instrument, referentni materijal ili mjerni sistem namijenjen za definisanje, ostvarivanje, odravanje ili reprodukovanje jedinice jedne ili vie vrijednosti veliine koja slui kao referentna.Primjer: Metar je definisan kao duina puta koju u vakuumu pree svijetlost u vremenu 1/299792458 sekunde. Primarni nivo metra je realizovan talasnom duinom jodno stabilizovanog helium-neonskog lasera. Za nie nivoe koriste se materijalizovane mjere kao to su reporteri (mjerke), a sljedivost se obezbjeuje koritenjem optike interferometrije za odreivanje duine reportera u odnosu na navedenu talasnu duinu svjetlosti lasera.

MJERNI ETALONIRazliiti nivoi etalona u lancu sljedivosti prikazani su na slici.Meunarodni pregled svih mjernih etalona ne postoji.

GREKE MJERENJASvako mjerenje u sebi sadri greku mjerenja.Greke mogu biti:grube (nepanja ispitivanja, manjkavo znanje ispitivaa, neprimjenjeno izabrana oprema ili njeno koritenje, povrno opaanje ili raunanje...) otklanjaju se paljivim mjerenjemsistematske (greke mjerne metode i opreme, greke uslijed linih i vanjskih utjecaja) otklanjaju se badarenjemsluajne (promjene osobina opreme ili mjerenog objekta, promjene utjecajnih veliina, paralaksa) otklanjaju se statistiki

MJERNA NESIGURNOSTNesigurnost je kvantitativna mjera kvaliteta mjernog rezultata koja mu omoguava da se uporedi sa drugim rezultatima, referencama, specifikacijama ili standardima.Sva mjerenja imaju greke, prema kojima se rezultat mjerenja razlikuje od tane vrijednosti onoga to mjerimo. U odreenom vremenu i sa odreenim sredstvima, veina izvora greke mjerenja moe se identificirati i greke mjerenja mogu se kvantifikovati i ispraviti, npr. kroz proces kalibracije.

REGIONALNE MJERITELJSKE ORGANIZACIJE

MJERNE JEDINICE SI SISTEMAZakonske mjerne jedinice u Bosni i Hercegovini su jedinice meunarodnog sistema SI (osnovne, dopunske i izvedene). Osnovne SI jedinice su:VeliinaImeOznakaduinametarmmasakilogramkgvrijemesekundaselektrina strujaamperAtermodinamika temperaturakelvinKjaina svjetlostikandelacdkoliina materije (supstance)molmol

MJERNE JEDINICE SI SISTEMADuina: Jedinica za duinu je metar. Metar je duina puta koju u vakuumu napravi svjetlost u vremenu 1/2999 792 458 sekunde.Masa: Jedinica za masu je kilogram. Kilogram je masa meunarodnog etalona kilograma.Vrijeme: Jedinica za vrijeme je sekunda. Sekunda je trajanje 9 192 631 770 perioda zraenja koje odgovara prijelazu izmeu dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezija 133.

MJERNE JEDINICE SI SISTEMAElektrina struja:Jedinica elektrine struje je amper. Amper je jaina stalne elektrine struje koja meu dva paralelna vodia, neograniene duine i zanemarivo malim krunim presjekom, koji su u vakuumu razmaknuti jedan metar, proizvodi meu tim vodiima silu od 210-7 njutna po metru duine.Termodinamika temperatura:Jedinica termodinamike temperature je kelvin. Kelvin je termodinamika temperatura koja je jednaka 1/273 dio termodinamike temperature trojne take vode.

MJERNE JEDINICE SI SISTEMAJaina svjetlosti:Jedinica jaine svjetlosti je kandela. Kandela je jaina svjetlosti u odreenom smjeru izvora koji odailje monohromatsko zraenje frekvencije 5401012 herca i kojemu je energetska jaina u tom smjeru 1/683 vata po steradijanu.Koliina materije:Jedinica za koliinu materije je mol. Mol je koliina materija u sastavu koji sadri toliko elementarnih jedinki koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljika 12.

MJERNE JEDINICE SI SISTEMADopunske jedinice SI:Ugao (u ravni):Jedinica ugla u ravni je radijan. Radijan je ugao izmeu dvaju poluprenika koji na krugu isjecaju luk duine jednake polupreniku (1 rad = 1).Prostorni ugao:Jedinica prostornog ugla je steradijan. Steradijan je ugao kupe sa vrhom u sredini kugle, koja na povrini kugle omeuje povrinu jednaku povrini kvadrata odreenog poluprenikom kugle (1 sr = 1).

MJERNE JEDINICE SI SISTEMAIzvedene SI jedinice: frekvencija (Hz), sila (N), pritisak (Pa), energija, rad, toplota (J), snaga, energetski tok, toplinski tok (W), elektrini naboj (C), elektrini napon, elektromotorna sila, elektrini potencijal (V), elektrini kapacitet (F), elektrina vodljivost (S), magnetni tok (Wb), magnetna indukcija (T), induktivnost (H), Celzijeva temperatura (C), svjetlosni tok (lm), osvijetljenost (lx), aktivnost radioaktivne tvari (Bq), apsorbirana doza joniziranog zraenja (Gy), ekvivalentna doza jonizujueg zraenja (Sv)

MJERNE JEDINICE SI SISTEMA

NazivOznakaBrojana vrijednostpetaP1 000 000 000 000 000= 1015teraT1 000 000 000 000= 1012gigaG1 000 000 000= 109megaM1 000 000= 106kilok1 000= 103hektoh100= 102dekada10= 101decid0,1= 10-1centic0,01= 10-2milim0,001= 10-3mikro0,000 001= 10-6nanon0,000 000 001= 10-9pikop0,000 000 000 001= 10-12femtof0,000 000 000 000 001= 10-15

ZAKLJUAKOptimizacija proizvodnje direktno je povezana sa cijenom proizvoda, pa je za svakog proizvoaa vano znati odgovore na niz pitanja koja se odnose na tanost rada maina. Radna gotovost maine takoer se procjenjuje mjerenjem. Da li je postojee tehnologija dobra i isplativa ili treba mijenjati postojeu, opet se odgovor dobiva koritenjem mjerenja. Svakoj proizvodnji prije poetka prethodi faza ispitivanja i analize trokova koje e pratiti proizvodnju. Proizvod u mainstvu se analizira i ispituje viestruko, naroito tolerancije. Svako poveanje tolerancija smanjuje trokove izrade i pojednostavljuje i pojeftinjuje kontrolu. Adekvatna mjerna sredstva su vane karike u kontroli kvaliteta.

HVALA NA PANJI!