Upload
ajdin11
View
33
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Mjerenje ekonomske aktivnosti
Ekonomija i građevinska regulativa
Krstić SanjaTurbo Nadžija
Glavni ekonomski ciljevi:• visok i brz rast proizvodnje• niska nezaposlenost • stabilne cijeneInteres svih zemalja: sve veći nivo proizvodnje dobara i usluga.
Makroekonomski ciljevi•Proizvodnja
Bruto domaći proizvod – eng. gross domestic product•BDP
tržišna vrijednost finalnih roba
vrijednost usluga proizvedenih u državi
u godini dana
proizvodnja potrošačkih i
investcijskih dobara, državna potrošnji i
neto izvoz
• potrošnja - C • bruto ulaganja - I • državnih izdaci za robe i usluge – G• neto izvoza - X
•BDP= C+I+G+X
•BDP
• Pojednostavljen primjer:
• društvo godišnje potroši finalne robe i usluge:• kupovina namještaja, hrane• zbrajanjem novca potrošenog na ta dobra BDP
pojednostavljene ekonomije.
Tok roba•Dva načina mjerenja
• uključuje nadnice za rad, najamnine za zemlju
• mjerenjem godišnjeg toka tih zarada dobijamo BDP
•Koji način je bolji? Tok roba ili zarada?
Mjerenje zaradama
• Uključujemo finalna dobra, • uključujemo hljeb, ali ne i pšenicu. • Rješenje:
•Problem dvostrukog obračuna
uključivanje samo dodane vrijednosti , tj. razlika između
prodaje preduzeća i kupnje sirovine od drugih
• Dva načina izražavanja vrijednosti ukupne proizvodnje u ekonomiji:
• Nominalni bruto domaći proizvod• Realni bruto domaći proizvod
• Nominalni BDP - prema tržišnim cijenama• Realni - količina prizvedenih dobara, bez uticaja povećanja
cijena.• Realni BDP = nominalni – inflacija
•Detalji nacionalnih računa
Promjene u vrijednosti proizvodnje utvrđujemo otklanjanjem efekata inflacije iz nominalnog, uz pomoć specifičnog indeksa cijena – deflatora BDPa
Q - proizvodnja P - cijene Nominalni= QxP Realni BDP
I godina 1.000 2 2.000KM 2.000KM
II godina 1.010 2,5 2.525KM 2.020KM
Rast 2.525 - 2.000 = 525 (26,25%) 20KM(1%)
Q - proizvodnja P - cijene Nominalni= QxP
I godina 1.000 2 2.000
II godina 1.010 2,5 2.525
Rast nominalnog BDP 2.525 - 2.000 = 525 (26,25%)
BDP deflator
•Potencijalni BDP
• Maksimalno održivi nivo proizvodnje koji ekonomija može postići uz angažovanje svih resursa
• proizvodnja pri punoj zaposlenosti.
• Razlika potencijalnog i realnog BDP-a je BDP jaz = veličina neiskorištenog potencijala, signal da je ekonomija u krizi.
• Bruto ulaganja se ne umanjuje za amortizaciju kapitala• U zbir uključeni su strojevi, tvornice iako mogu biti zamjena za
stare objekte.• Za procjenu tvorbe kapitala koristimo neto ulaganja - umanjuju
se za amortizaciju kapitala.
• Država kupuje i investira• BDP uključuje izdatke za robe i usluge, ali ne za transferna
plaćanja -
Država•Neto ulaganja
plaćanja koja nisu za usluge. Socijalna, kamata na državni dug...
• Neto izvoz Razlika između izvoza i uvoza roba i usluga.
• Sve važniji sastavni dio BDP-a proteklih godina.
• Izvoz- prodani proizvodi i usluge stranim državama.• Uvoz- kupljeni proizvodi i usluge iz inostranstva.
• Izvoz < uvoz trgovački deficit smanjuje BDP
• Izvoz > uvoz trgovački suficit povećava BDP
Izmišljena Poljoprivredna proizvodi 100 bušela kukuruza, a 7 bušela uvozi.
• 87 bušela potroši stanovništvo• 10 bušela kupuje vlada za vojsku• 6 bušela je domaće ulaganje za
povećanje zaliha• 4 bušela se izvoze
Izrada: BDP= C + I + G + X
• Primjer
• Uključuje bruto ulaganje;
• BU=NU+amortizacija;• Bolje bi bilo samo
neto ulaganja uključiti.
• Rezultat rada i kapitala smještenih unutar granica te zemlje.
• NDP=BDP-amorti.• Tačnija mjera od
BDP-a.
• Alternativna mjera društvene proizvodnje;
• Ukupna proizvodnja proizvedena radom i kapitalom koji posjeduju građani te države.
BDP NDP BNP
• BDP, NDP i BNP• Kao mjera društvene proizvodnje se najčešće navodi BDP, ali se
primjenjuju i druga dva pojma ( BNP I NDP )
Ako na teritoriji SAD-a dejtsvuje preduzeće Honda koje se nalazi u japanskom vlasništvu, da li će se dobit tog preduzeća uključiti u BDP ili u BNP te države?
Ako američki predavač otputuje u BIH, u šta se sve uključuje njegova plata?
• Šta vi mislite?
Mjerenje troškova BDP-a tokom proizvoda u tokom troškova daje identične rezultate ( uz pridržavanje pravila knjigovodstva ).
• Nacionalni dohodak “NI”- ukupni dohodak rada, kapitala i zemlje
NI = BDP - amortizacija
• Raspoloživi dohodak “ DI” – ono što potrošači dobiju na ruke- oduzmemo poreze i neto štednju preduzeća i dodamo tranferna plaćanja
LIČNA POTROŠNJA
DI LIČNA ŠTEDNJA
• Štednja i ulaganja
• Proizvodnja se može potrošiti ili se može ulagati.
• Ulaganje je neophodna ekonomska aktivnost jer povećava zalihu kapitala za buduću proizvodnju.
• Jedna od najvažnijih tačaka nacionalnog računovodstva jeste jednakost štednje i ulaganja
Npr. Kada bismo zamislili da nema vlade ni inostranog sektora:I= BDP mjeren tokom proizvodnje ( štednja )S= Bdp mjeren tokom zarada ( ulaganja )
Mjere daju iste vrijednosti za BDP I=S Slučaj kad uvedemo preduzeća, državu i neto izvoz.
• S one strane nacionalnih računa
• Zagovarači kapitalizma ukazuju na porast BDP-a zbog slobodnog tržišta.• Kritičari ukazuju na nedostatke: studenti1. Izostavljene su usluge u domaćinstvu netržišne aktivnosti vrijednost slobodnog vremena aktivnosti podzemlja
2. Izostavljeno zagađivanje okoline- sječa šuma prikazana kao pozitivna proizvodnja.
• Inflacija- porast opšte razine cijena .
• Indeksi cijena i inflacija• Indeks cijena- mjera prosječne razine cijena - svrha da se mjeri trošak života - ponderisani prosjek ocjena jednog broja roba i usluga - gradi se ponderisanjem svake cijene prema
ekonomskoj važnosti.
- Razina cijena se računa preko indeksa cijena.
• Deflacija- pad razine cijena ( rijetkost )- SAD 1955.
1. CPI ( indeks potrošačkih cijena )
- Mjera je prosječne promjene cijena koje građanin plaća za potrošačku robu i usluge u nekom vremenskom razdoblju ( hrana, odjeća, stanovanje, školarina- svakodnevno ).- Svakom se artiklu dodjeljuje relativna važnost (nije puko zbrajanje).
-Ustanovljeni su nedostaci CPI- a zbog preuveličavanja i ne uzimanja u obzir poboljšavanja – teži se da se to ispravi.
3. Indeks proizvođačkih cijena ( PPI ) - Mjeri visinu cijena u proizvođačkoj fazi. - Fiksni ponder koji služi za računanje PPI-a je neto prodaja svakog potrošačkog dobra.
2. Indeks cijena BDP- a ( deflator BDP- a ) - Cijena svih roba i usluga proizvedenih u nekoj zemlji. - Razlika između ovog i CPI je što je ovaj indeks cijena lančano
ponderisani indeks koji u obzir uzima promjenu udjela pojedinih roba.