76
Mjera 1 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja Udio sufinanciranja: 90% EU, 10% RH Virje, 4. 12. 2019. Tomislav Mesić OVA AKTIVNOST SUFINANCIRANA JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Mjera 1 Prenošenje znanja i...Prevencija i zaštita zdravlja životinja •U cilju sprječavanja pojave bolesti posjednik stada dužan je provoditi preventivne mjere! •Bolesti u

  • Upload
    others

  • View
    5

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Mjera 1 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

Udio sufinanciranja: 90% EU, 10% RH

Virje, 4. 12. 2019.

Tomislav Mesić

OVA AKTIVNOST SUFINANCIRANA JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

[email protected]

Tema (područje) programa osposobljavanja:

Stočarstvo

Naziv programa:

DOBROBIT ŽIVOTINJA

Podmjera 1.1. Potpora za strukovno osposobljavanje i

aktivnosti za stjecanje vještina

Tip operacije 1.1.2. Strukovno osposobljavanje za

poljoprivrednike

[email protected]

• Naziv programa:

DOBROBIT ŽIVOTINJA

Tema:

Upravljanje pašnjacima i ispustima,

prevencija i zdravstvena zaštita

životinja, etologija

[email protected]

SADRŽAJ

1. Upravljanje pašnjacima i ispustima

2. Prevencija i zdravstvena zaštita životinja

3. Etologija

[email protected]

Ispaša

• Kretanje životinja na otvorenom doprinosi dobrobiti u skladu s njihovim fiziološkim i etološkim potrebama, plodnosti i zdravljem.

• Neizravno se smanjuje opterećenost objekta uzrokovana cjelogodišnjim držanjem goveda u zatvorenom prostoru, smanjuje se udio tekućeg gnoja i potrebe za njegovim skladištenjem.

[email protected]

• Kako bi ispunili zahtjev držanja goveda na ispaši obvezni ste držati goveda na ispaši najmanje 120 dana u godini uz obveznu koprološku pretragu dva puta godišnje.

• Koprološka pretraga je pretraga fecesa (balege) na parazite, koristi se za otkrivanje svih invazijskih bolesti čiji su uzročnici lokalizirani u probavnom sustavu.

[email protected]

Koprološka pretraga

• Koprološku pretragu potrebno je izvršiti dva puta godišnje.

• Prvi uzorak se uzima dva tjedna nakon izlaska na pašu, drugi uzorak se uzima nakon završetka perioda napasivanja.

• Za koprološku (parazitološku) pretragu uzima se jedan uzorak na 20 krava odnosno vrši se spajanje uzoraka do najviše 20 životinja u grupni uzorak.

• Prikupljeni feces mora biti svjež i prikladan za parazitološki pregled.

[email protected]

Postupak uzorkovanja

• Uzorke može uzimati korisnik (uzimanje

uzorka sa tla) kao i stručna osposobljena

osoba za taj posao (uzimanje direktno iz

rektuma).

• Uzorke je potrebno pažljivo pakirati

(plastična vrećica) i označiti.

[email protected]

Postupak uzorkovanja

• Najbolje je uzeti uzorke fecesa od

pojedinačnih životinja npr. po 4 žlice od

svake životinje.

• Svježi feces može biti uzet s tla ili se

uzima direktno iz rektuma svake životinje.

[email protected]

Označavanje uzoraka za koprološku

pretragu

• Uzorak je potrebno označiti (po mogućnosti

naljepnicom) sa sljedećim podacima:

1. ime i prezime vlasnika, adresa,

2. identifikacijski broj gospodarstva,

3. vrsta životinja,

4. identifikacijski broj životinje ili grupe životinja

(ako se uzima grupni uzorak)

5. datum uzorkovanja.

[email protected]

Gdje se obavlja ispitivanje uzoraka?

• Uzorci fecesa odnose se ili šalju u

veterinarske ili druge organizacije koje u

djelokrugu svog rada provode koprološke

preglede u specijaliziranom laboratoriju

(Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski

fakultet ili lokalne veterinarske

organizacije).

[email protected]

Što poduzeti u slučaju pozitivnih

rezultata analize?

• Nakon svake pretrage veterinarska organizacija mora izdati potvrdu korisniku o rezultatu pregleda.

• Liječenje životinja provodi se na temelju pozitivnih rezultata koprološke analize i stručnoga mišljenja veterinara.

• Stručno mišljenje veterinara treba biti vidljivo iz dnevnika veterinarskih intervencija.

[email protected]

• Dokaz o provedenim analizama uzoraka

fecesa mora se držati na gospodarstvu.

• Nalaz koprološke pretrage korisnik je

dužan dostaviti na uvid podružnici

Agencije za plaćanja najkasnije do 31. 12.

2019.

[email protected]

Upravljanje pašnjacima

Fotografija: Tatjana Međimurec

[email protected]

Pašnjaci

Vijek pašnjaka ovisi o načinu gospodarenja

pašnjakom i primijenjenoj agrotehnici:

1. nepravilna gnojidba i/ili izostanak gnojidbe

2. preveliki broj stoke na površini

3. kasna košnja,

4. teška mehanizacija u nepovoljnim uvjetima

Klimatskim uvjetima uvjetima ( suša, poplave,

snijeg, mraz)

5. Štete od glodavaca

[email protected]

Kada treba obnoviti pašnjak?

• Kontinuirani pad prinosa krme

• Životinje nerado pasu, ostaju dijelovi površine

nepopaseni

• Pojava trave i zeljanica slabe kvalitetne

vrijednosti na više od 50 % površine

• pojava plješina veća od 30 %

[email protected]

Mjere popravka pašnjaka

• Vizualna procjena obilaskom parcele

• Procjena botaničkog sastava (% korova)

• Više od 50 % korova –nova sjetva

• Do 30% korova – usijavanje i promjena

agrotehnike :

1. malčiranje - košnja nepopasenih

dijelova

2. gnojidba

3. kalcizacija

[email protected]

Popravak usijavanjem

• Specijalne sijačice ili drljanje i sjetva rasipačem za gnojivo te valjanjem nakon sjetve

• Količina sjemena ovisno o procjeni praznih mjesta na parceli

Zasnivanje novog pašnjaka

• Sjetva u obrađeno tlo

• Primjena herbicida i površinska obrada

• Herbicidi i direktna sjetva (usijavanje)

[email protected]

Odabir vrsta za pašnjak

• Prema staništu (suho-mokro)

• Planiranoj agrotehnici

• Načinu korištenja (pašnjak, košnja-ispaša)

• Vrste pogodne za sjetvu:

• Engleski ljulj (norma sjetve: 35 kg/ha u

čistoj sjetvi)

• Livadna vlasnjača (norma sjetve: 30 kg/ha)

• Vlasulja trstikasta (norma sjetve: 35-40

kg/ha u čistoj sjetvi)

Vlažnija staništa – sastav pašnjačkih vrsta

Smjesa 1.

• Engleski ljulj 30 kg/ ha

• Bijela djetelina 2 kg/ha

Smjesa 2.

• Engleski ljulj 15 kg/ha

• Vlasulja trstikasta 10 kg/ha

• Vlasnjača livadna 5 kg/ha

• Bijela djetelina 2 kg/ha

Suha staništa – sastav pašnjačkih vrsta

Smjesa 1.

• Vlasulja trstikasta 15 kg /ha

• Vlasnjača livadna 15 kg/ha

• Bijela djetelina 2 kg /ha

Smjesa 2.

• Klupčasta oštrica 9 kg/ha

• Vlasnjača livadna 10 kg/ha

• Vlasulja trstikasta 10 kg/ha

• Bijela djetelina 2 kg/ha

[email protected]

Metode napasivanja

• Ostaviti dovoljno vremena za odmor pašnjaka nakon paše – regeneracija!

• Kod slobodne paše životinje biraju kvalitetne vrste, koje polako potiskuju zeljanice koje se šire sjemenom, vriježama- postaju dominantne na travnjacima

NAPASIVANJE:

• kontinuirana –neprekidna ispaša

• rotacijska – naizmjenična ispaša

[email protected]

Neprekidna ispaša

• Visina početka napasivanja je kada je tratina

visine 15-20 cm za goveda

• Važno je opterećenje pašnjaka odnos biljne

mase : broja stoke

• U proljeće : veći broj stoke po hektaru ili jedan

dio pokosimo

• U ljeto : smanjujemo broj stoke po hektaru

• Nema troškova ograde

[email protected]

Rotacijsko napasivanje

(pregonsko)

• Pregon traje1-20 dana

• Visina mase 15 - 20 cm (najkvalitetnija, najviše se iskoristi)

• Prednosti: bolja produktivnost pašnjaka, bolja iskorištenost, manje korova

• Nedostatak: ograda, premještanje stoke, potrebno više znanja

• Prestanak napasivanja kad tratina bude 7 - 10 cm visine.

[email protected]

Izračun broja pregona

[email protected]

Kod planiranja napasivanja važno je

znati:

• Površinu pašnjaka

• Godišnji prinos suhe tvari ( produktivnost )

• % iskorištenja pašnjaka

• Ritam porasta tratine

• Potrebe jednog grla i stada

• Trajanje pašne sezone

[email protected]

Upravljanje ispustima

[email protected]

Ispusti

• Vanjska ograđena površina u blizini staje,

namijenjena kretanju životinja, u koju

životinje imaju slobodan pristup.

• Kao dokaz o ispunjenju obaveze služi

Evidencija.

• Evidenciju je potrebno voditi ažurno na

propisanom obrascu u „papirnatom” ili

digitalnom obliku.

[email protected]

Ispusti

Vrsta životinje Tjelesna masa (kg)

Minimalna površina (m²)

Boravak na ispustu

Telad Manje od 150 1,5

150 – 220 1,7

220 i više 1,8

Mliječne krave - - Min. 150 dana

Krmače i nazimice - 1,3m² po životinji Min. 2 sata 2 x tjedno

Svinje za tov - 0,55m² po životinji Min. 2sata 2x tjedno

Držanje u natkrivenim boksovima s vanjskom klimom

[email protected]

Ispusti

• Omogućavaju životinjama kretanje, te

izlaganje svježem zraku i sunčevoj svjetlosti

što pozitivno utječe na zdravlje i dobrobit.

• Održavanje kondicije, sinteza vitamina D,

rashlađivanje tokom ljetnih noći…

• Ukoliko ispust nije vezan uz staju, odnosno

životinje ne mogu ulaziti slobodno iz objekta

u ispust i obratno, potrebno im je osigurati

neograničen pristup hrani i vodi te hlad.

[email protected]

Ispusti

• Pravilnikom o M14 nije propisana vrsta

podne površine.

• Obično je zemlja, može biti pijesak/šljunak

(drenaža oborinskih voda), rjeđe beton.

• Površina ne smije izazivati oštećenje

papka.

• Ne puštati životinje na zemljane ispuste

nakon topljenja snijega ili obilne kiše

(blato).

[email protected]

Prevencija i zaštita zdravlja životinja

• U cilju sprječavanja pojave bolesti

posjednik stada dužan je provoditi

preventivne mjere!

• Bolesti u stadu/jatu negativno utječu na

proizvodnju (prirast, mlijeko, jaja)-

smanjenje prihoda – liječenje (povećanje

troškova).

• Bolje spriječiti nego liječiti!

[email protected]

Biosigurnost

• Biosigurnost podrazumijeva provedbu mjera kojima se sprječava unos uzročnika zaraznih bolesti u uzgoj životinja odnosno širenje uzročnika bolesti među životinjama.

• Svi uzročnici bolesti, od virusa do bakterija, kokcidija, gljivica, mogu se širiti preko poznatih vektora ili sa životinje na životinju, s ljudi koji se brinu za životinje, zatim preko kontaminirane hrane, vode, opreme i okoliša te zrakom.

• Za biosigurnost je odgovoran proizvođač odnosno posjednik životinja. Stoga, svaki posjednik životinja treba izraditi PLAN BIOSIGURNOSTI koji osigurava potpunu i učinkovitu provedbu biosigurnosnih mjera.

[email protected]

Plan biosigurnosti uključuje

• Planiranje:

- uvođenja novih životinja na

farmu,

- premještanja životinja unutar

farme,

- stavljanje životinja u promet.

• Praćenje zdravstvenog stanja životinja kroz:

- promjene u proizvodnji,

- kliničke znakove bolesti,

- promjene u ponašanju,

- promjene u uzimanju hrane i

vode.

[email protected]

Vođenje propisanih evidencija:

• bilježenje u registar životinja na farmi svaku promjenu:

• brojnog stanja životinja,

• vođenje podataka o uginućima životinja,

• vođenje podataka o stavljanju životinja u promet,

• vođenje podataka o liječenju i karenciji,

• bilješka o nadzoru gospodarstva od strane veterinarskog inspektora.

[email protected]

IZOLACIJA ŽIVOTINJA NA FARMI

• Izoliranje novih životinja i životinja koje se vraćaju na farmu s mjesta gdje su bile u kontaktu s drugim životinjama (npr. izložbe, sajmovi) najmanje dva tjedna.

• Izolacija znači smještaj životinja u odvojene objekte. Ako se ne može postići potpuna izolacija životinje je potrebno izolirati pomoću pregrada u istom objektu, odnosno spriječiti kontakt izravan i neizravan s ostalim životinjama, osobito korištenje hranilica i pojilica koje koriste i zdrave životinje.

• Odjeću i obuću koju nosite u objektu u kojem su smještene izolirane životinje potrebno je promijeniti prije ulaska u objekte s životinjama koje nisu u izolaciji.

[email protected]

Bakterije mogu uzrokovati šepavost!

[email protected]

PLAN POSTUPANJA KOD SUMNJE NA

POJAVU BOLESTI

Izolirajte životinje koje pokazuju znakove bolesti, te što prije kontaktirajte svog

veterinara!

Kontaktirajte svog veterinara ukoliko primijetite

povećani pobol ili uginuće životinja.

U suradnji sa svojim veterinarom izradite Plan postupanja prilikom sumnje na pojavu zarazne bolesti, koji sadrži:

[email protected]

• Opis situacija u kojima ćete reagirati prema planu (npr. veliki broj životinja pokazuje znakove bolesti ili je utvrđen značajan pad proizvodnje,uobičajeni terapijski postupci ne rezultiraju vidljivim poboljšanjem zdravstvenog stanja životinja, uginuće velikog broja životinja),

• Brojeve telefona osoba koje u takvoj situaciji treba kontaktirati,

• Plan za ograničavanje kretanja životinja, ljudi i vozila sa farme i na farmu,

• Druge mjere koje preporuči Vaš veterinar.

[email protected]

KRETANJE LJUDI NA FARMI

• Posjetitelji na farmi moraju nositi čistu odjeću i obuću. Dobro je za posjetitelje farme osigurati jednokratne zaštitne navlake za obuću i odjeću,

• Posjetiteljima nije dopušten kontakt sa životinjama, ukoliko za to ne postoji valjan razlog,

• Ne dozvoljavajte posjetiteljima da na farmu unose hranu,

• Osigurajte plastičnu vreću za otpatke,

• Zatražite od posjetitelja da operu ruke prije nego napuste farmu,

• Ukoliko zaposlenici farme imaju vlastitu stoku moraju na farmu ulaziti u čistoj odjeći i obući u kojoj nisu bili u kontaktu s vlastitim životinjama.

[email protected]

KRETANJE VOZILA NA GOSPODARSTVU

• Vozila koja ulaze u

krug farme moraju biti

čista i na njima ne

smije biti vidljivih

tragova izmeta na

gumama,

• Vozila i prikolice koja

prevoze stoku moraju

biti očišćena i

dezinficirana prije

ulaska u krug farme.

[email protected]

POSTUPANJE S OPREMOM NA FARMI

• Opremom koja je bila u kontaktu sa stokom ili je onečišćena tjelesnim izlučevinama stoke može se prenijeti zarazna bolest,

• Oprema koja je u kontaktu sa stajskom gnojem ne smije se dijeliti između gospodarstava osim ukoliko prethodno nije temeljito očišćena i dezinficirana,

• Oprema koja je u kontaktu sa životinjama mora se redovito čistiti i dezinficirati,

• Gume i podvozja vozila koja su u izravnom kontaktu s izlučevinama životinja moraju se redovito čistiti i prati

[email protected]

SPRJEČAVANJE ULASKA DIVLJIH ŽIVOTINJA NA FARMU

• Držite prostor za hranjenje životinja čistim,

• Onemogućite ulazak glodavcima,

mačkama i drugim životinjama u prostore

gdje se skladišti hrana za životinje,

• Redovito obavljajte dezinsekciju i

deratizaciju na gospodarstvu.

[email protected]

UPRAVLJANJE GOSPODARSTVOM

• Osigurajte otpremanje i neškodljivo uklanjanje uginulih životinja u skladu sa zakonskim odredbama u što kraćem roku,

• Provodite sakupljanje, pohranu, premještanje i uklanjanje gnoja na način da se širenje uzročnika bolesti smanji na minimum,

• Osigurajte mjesto za čišćenje, pranje i dezinfekciju opreme i vozila,

• Redovito čistite, perite i dezinficirajte objekte, vozila i opremu,

• Redovito održavajte objekte kako bi ostali u dobrom stanju, što uključuje redoviti popravak ograda koje onemogućavaju ulazak divljih životinja na gospodarstvo, spriječite ulaz glodavaca i drugih životinja na mjesta gdje se skladišti hrana,

• Osigurajte da sve sirovine koje se unose na farmu potječu iz sigurnih i kontroliranih izvora.

[email protected]

ETOLOGIJA ŽIVOTINJA

Znanost o ponašanju i navikama životinja, osobito u prirodnom okolišu. Dijeli se na: 1. Temeljnu etologiju koja proučava ponašanje

primitivnih i divljih pasmina kao i bliskih srodnika domestificiranih životinja u njihovom iskonskom okruženju.

2. Primijenjenu etologiju koja se bavi proučavanjem ponašanja životinja u novom okruženju.

[email protected]

Etologija životinja

• tipično ponašanje je jedan od pokazatelja

dobrobiti životinja.

• ako sustav uzgoja ne dopušta da se životinje

osjećaju dobro, javljaju se poremećaji zdravlja,

stres, povećani mortalitet, postotak pojava

bolesti i smanjenje proizvodnje.

• pokazatelji dobrobiti životinja međusobno su

povezani i međusobno isprepleteni.

• bolji uvjeti omogućuju uspješniji uzgoj.

[email protected]

Etologija životinja - opća načela

stočarstva

• Uvjeti života za životinje moraju odgovarati: biološkim potrebama

etološkim potrebama

Ponašanje životinja ogleda se u osiguravanju: hranidbe (hrana) napajanju (voda) odmoru preživanja (preživači) normalnog baleganja i mokrenja socijalnom ponašanju stoke

[email protected]

Management u stočarstvu

U uzgoju životinja za koje se uzgajivač (stočar) skrbi primjenjuju se pet temeljnih prava: •pristup hrani i vodi, održavanje zdravlja i vitalnosti (sprječavanje gladi, žeđi i neuhranjenosti) •osiguravanje odgovarajućeg okruženja (životni uvjeti koji pružaju sklonište i udobno odmorište) •odsutnost boli, ozljeda i bolesti (prevencija s brzom dijagnozom i liječenje) •sprječavanje stresa i nelagode (skrb koja ne uzrokuje mentalnu patnju životinja) •mogućnost provođenja promatranja životinja (osiguranje dovoljnog prostora, prikladne opreme…)

[email protected]

Etologija goveda - specifičnosti

• Paša - vrijeme hranidbe na pašnjaku obično traje 8 - 10 sati na dan u četiri razdoblja

• Hranidba u staji – na krmnom stolu gdje je hrana stalno dostupna, vrijeme hranidbe se smanjuje na 4 – 7 sati, ovisno o količini, kvaliteti i sadržaju vlakana u krmi.

• Životinje najčešće jedu ujutro neposredno prije izlaska sunca i na večer prije mraka.

[email protected]

Hranidba - paša

Različiti sustavi pašnjaka za različite kategorije goveda:

•Količina krme može biti ograničena ili neograničena

•Vrijeme može također biti ograničeno ili neograničeno

•Prirodno ponašanje goveda

•Odmaranje i preživanje na pašnjaku

•Obvezno osigurati vodu i hladovinu

•Noćni obrok - nakon večernje mužnje preporučljivo u ljetnom razdoblju gdje je to moguće organizirati jer pomaže u sprečavanju toplinskog stresa u zagrijanoj staji.

[email protected]

Kombinacija paše i hranidbe u staji

• Krma bogata energijom - kukuruzna silaža i

zrno žitarica

• Dohranjivanje u staji prema količini

proizvedenog mlijeka

• Osigurana dovoljna količina vode

[email protected]

Držanje na paši nudi mnoge pogodnosti

i prirodno ponašanje

[email protected]

Hranidba visokoproizvodnih krava

Slobodni način držanja:

• Dovoljno prostora na krmnoj zabrani za sve krave

• Osnovna krma u neograničenoj količini

• Dovoljno prostora za napajanje

• Promatranje ponašanja i suparništva

• Socijalno rangiranje životinja

[email protected]

Slobodni način držanja - prednosti

• Rijetko postoje poremećaji u ponašanju

• Manje nezgoda pri radu u staji - životinje su blagog

ponašanja i nisu neugodne kao kod vezanog načina

• Lijeganje i ustajanje nije otežano ako su boksovi za

ležanje udobni i odgovarajućih dimenzija

• Određivanje gonjenja je učinkovitije

• Manja su oštećenja vimena i sisa nego kod veza

• Zbog kretanja lakša su teljenja - manja pomoć pri

teljenju

• Bolja higijena mužnje

• Bolja kvaliteta mlijeka

• Ljudski rad u staji je manji i olakšan jer je moguće

koristiti modernu mehanizaciju.

[email protected]

Slobodni način držanja – potiskivana/duboka

stelja

[email protected]

Slobodni način držanja - nedostaci

• Nedostaci se uglavnom javljaju kod loše planiranih staja

• Opskrba i upravljanje stadom teže nego kod vezanog

držanja

• Socijalno rangiranje i nasilje prema najslabijim

životinjama u stadu posebno rogatih životinja

• Nedovoljno mjesta na krmnom stolu i mjestu za

napajanje (greška kod planiranja)

• Ležišta premalih dimenzija i neudobna podloga (osobiti

nedostatak za visoko produktivne krava jer premalo leže

i preživaju (greška u planiranju)

• Skliski pod – izaziva osjećaj nesigurnosti prilikom

kretanja

• Moguća oštećenja nogu i kukova (ako postoje u staji

neprikladne i nepravilno ugrađene rešetke)

• Odbijanje krava da uđu u izmuzište.

[email protected]

Slobodni način držanja – pažnja na dovoljan

prostor krmnog stola i krmnih zabrana

[email protected]

Vezani način držanja - prednosti

• Jednostavna kontrola i pregled grla na vezu

• Mogućnost hranjenja svake krave odvojeno, iako krave dosežu krmu druge krave.

• Nema asocijalnih pojava.

• Veći je mir u staji (ne uznemiravaju jedna drugu). Međutim, buka može biti veća jer životinje često zveckaju s lancima (buka može biti vrlo uznemirujuća).

• Manja ukupna površina staje nego kod različitih vrsta slobodnog načina držanja.

[email protected]

Vezani način držanja – većinom ručna hranidba

[email protected]

Vezani način držanja - nedostaci

• Ograničeno kretanje naprijed i natrag radi veza

• Otežano lijeganje i ustajanje

• Ozljede nogu, papaka, sisa i vimena zbog kratkih stajališta u

stajama gdje su postavljene metalne rešetke

• Teže i manje uspješno uočavanje znakova tjeranja nego kod

gospodarstava sa slobodnim načinom držanja

• Dostavljanje krme isključivo pred vezanu životinju

• Mužnja u kantu ili putem mljekovoda teža i sporija nego u

izmuzištu

• Problemi s teljenjima radi pomanjkanja fleksibilnosti

• Uzajamna njega i briga o tijelu (lizanje, trljanje) je

onemogućena

• Socijalni kontakti mogući samo između susjednih krava

[email protected]

Mužnja – prijenos informacija preko mirisnih i

akustičkih mehanizama

[email protected]

Etologija svinja - specifičnosti

• Svinje se prilagođavaju prostoru i uvjetima u

kojima žive, navikavaju se na njih i razvijaju

emocionalnu povezanost prema njima.

• Osim prostora prilagođavaju se i emocionalno

vežu unutar grupe, što znači da su svinje

životinje "tjelesnog dodira" koje razvijaju

međusobnu komunikaciju i socijalnu hijerarhiju

• razvijaju odnos prema čovjeku.

[email protected]

Socijalno ponašanje svinja

• u svinja je posebno izražen rangni red (hijerarhijski

odnos), a započinje već redom kod sisanja.

• Pri formiranju novih skupina rangni red oblikuje se

u vremenskom razdoblju od nekoliko minuta do

nekoliko dana, a uvjetuje ga veličina skupine,

osobitost jedinki te okoliš (objekt).

• Poziciju u skupini uvjetuje spol, tjelesna snaga, dob

i težina, a stanovitu ulogu ima i temperament.

• Skupine sačinjene od svinja različite dobi i spola

rangiraju se od nerasta, preko kastrata, zatim

krmača te, na koncu, do mlađih kategorija.

[email protected]

Veličina skupine

• Ima značajan utjecaj na ponašanje jedinki unutar iste

skupine.

• Utjecaj na gomilanja individualnih podražaja i signala za

agresiju u većim skupinama (preporuka je 10 do 20 grla,

maksimalna veličina skupine u kojoj se pojedinačno

prepoznaje jedinka je 20 do 30 grla).

• Neovisno o unutarnjem socijalnom redu u skupini, važno

je da se skupina prema drugim skupinama ili jedinkama

postavlja kao cjelina.

• Kada se u stabilnu skupinu uvede nova jedinka, odmah je

svi članovi skupine napadaju, a ishod može biti teško

ozlijeđivanje pridošlice, čak i sa smrtnim posljedicama.

[email protected]

Uvjeti u okolišu mogu promijeniti ili

naglasiti socijalne napetosti i sukobe kod:

– nedovoljno prostora na hranilištu,

– nečistoća,

– slabog prozračivanja,

– prejakog svjetla.

• Borbeno ponašanje počinje rano, već kod

prasadi natjecanjem za sise s više mlijeka.

• Kod veće prasadi ovakvo ponašanje

nalikuje na borbene igre.

• Odrasle životinje u sukobima mogu si

nanijeti ozbiljne ozljede.

[email protected]

Ponašanje svinja u kontroliranom

prostoru

Uzgojem i držanjem svinja u

kontroliranom prostoru, primijećene su

pojave u ponašanju koje se smatraju

problematičnim:

• prenaglašena agresivnost,

• odbijanje dojenja,

• žderanje prasadi,

• griženje repova kod prasadi.

[email protected]

Socijalni rangni red svinja

• Borbe unutar skupine učestale su u uspostavi socijalnog

rangnog reda.

• Jedinke niže pozicionirane unutar skupine izbjegavaju

sukobe i bježe, hranilištu pristupaju pri kraju hranjenja te

izbjegavaju odmor sa skupinom.

• Kada skupina prepozna zajedničkog protivnika brani se

sabijanjem u grupu i teško je izdvojiti jedinku.

• Igra i znatiželja izraženi su kod prasadi, a istraživački

nagon ostaje prisutan kroz čitav život.

• Komunikacija između jedinki provodi se glasanjem i

dodirima (taktilno), te mirisom.

• Kaljužanje je radnja kojom se svinje hlade i održavaju

“higijenu„ kože (štite se od nametnika).

[email protected]

Etologija peradi - specifičnosti

• U komunikaciji ptica najznačajniji je vid.

• Veličina krijeste mužjaka ovisi o količini androgenih hormona. Isti, androgeni hormoni potiču i agresivno ponašanje.

• Alternativni, skučeni okoliš dovodi do manjeg izražavanja negativnog aspekta ponašanja.

• To pak nerijetko dovodi do pojačane agresivnosti koja može rezultirati čak i kanibalizmom.

• Stoga treba obogatiti okoliš kako bi što više nalikovao prirodnom.

[email protected]

Normalno socijalno ponašanje peradi

• Socijalna zrelost u dobi oko jedne godine.

• Socijalni red ovisi o veličini i boji perja te

uvjetima okoliša

• Slobodno držana perad agresivnija je od one

držane u kavezima.

• Normalno ponašanje kokoši tipično je pri

slobodnom držanju

• Kavezno držanje je više restriktivno pa je

agresivnost slabije izražena.

• Uzimanje hrane kod kokoši nasljedno.

• Uzimaju tvari za oblikovanje gnijezda ako su

pristupačne.

[email protected]

Rangiranje peradi

• U mladosti postignuti rangni red kod kokoši i purana ostaje i u odrasloj dobi ako ostaju zajedno u istoj skupini.

• Ako mlade kokoši popune jato starijih ostaje postojeći rangni red.

• Pijetao dominantan nad kokošima u svakoj skupini osim u vrijeme mitarenja.

• Jedinke izdvojene iz skupine pa vraćene tretirane su kao strana jedinka.

• Slobodno držanje u velikim skupinama – nema učestalih sukoba među jedinkama.

[email protected]

Rangni red i proizvodnja

• Viši položaj u socijalnom rangnom redu kokoši može biti i rana zrelost.

• Uz viši rangni položaj ide i nesivost vezana uz prednost pri uzimanju hrane ali ne i plodnost jer izbjegavaju da ih pijetlovi gaze.

• Obrnuti učinak ima nizak rangni položaj.

• Pri tom je značajan stupanj agresivnosti prema nadređenima.

• Jaka volja za agresivnim ponašanjem ima sličan negativni učinak na proizvodnju kao i loši uvjeti držanja.

[email protected]

Borbena ponašanja i problemi kokoši

• Borbeni stavovi i oblici borbe karakteristični – uzroci različiti.

• Pilići se bore do početka puberteta neovisno o spolu.

• Problem pri ponašanju kokoši: agresija uz kljucanje i čupanje perja.

• Odnosi se na glavu i čitavo tijelo i ne zahvaća samo pernati pokrov kože.

• Kupanje u pijesku značajan oblik socijalnog i higijenskog oblika njege tijela, posebno perja.

• Postupci uklanjanja uzroka agresija i sakaćenja važni – držanje u okolišu uz više raznih sadržaja.

[email protected]

HVALA NA PAŽNJI !

[email protected]

KORIŠTENA LITERATURA

• Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019. godinu („Narodne novine“ broj 21/19)

• Etologija svinja , HZPSS, Draženka Gutzmirtl, dipl. inž. agr., Ivana Jurišić, dipl. inž. agr.

• Fraser, A. F., Broom, D. M. (1998): Farm animal behaviour and welfare. Third edition. CAB International,Oxon, New York.

• Pavičić, Ž. (2006): Opća etologija. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

• Priručnik za uzgajivače svinja, HZPSS, 2008., skupina autora.

• Fotografije: Internet, razne web stranice

• Fotografije: Tatjana Međimurec, Tomislav Mesić, Dario Zagorec.

www.poljoprivreda.gov.hr

[email protected]