of 56 /56
SUD BOSNE I HERCEGOVINE СУД БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ Broj: X-KRŽ-05/24-1 Dana: 7. 9. 2009. godine Vijeće u sastavu: sudija Lukes Tihomir, predsjednik vijeća sudija Miletić Azra, sudija izvjestilac sudija Fields John, član TUŽILAŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE protiv MITROVIĆ PETRA DRUGOSTEPENA PRESUDA Tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine: Bulić Ibro Branioci podnosioca žalbe Mitrović Petra: Todorović Todor i Tupajić-Škiljević Vesna Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 Краљице Јелене бр. 88, 71 000 Сарајево, Босна и Херцеговина, Тел: 033 707 100, Факс: 033 707 225

MITROVIĆ PETAR

Embed Size (px)

Text of MITROVIĆ PETAR

  • SUD BOSNE I HERCEGOVINE

    Broj: X-KR-05/24-1

    Dana: 7. 9. 2009. godine

    Vijee u sastavu: sudija Lukes Tihomir, predsjednik vijea sudija Mileti Azra, sudija izvjestilac sudija Fields John, lan

    TUILATVO BOSNE I HERCEGOVINE

    protiv

    MITROVI PETRA

    DRUGOSTEPENA PRESUDA

    Tuilac Tuilatva Bosne i Hercegovine:

    Buli Ibro Branioci podnosioca albe Mitrovi Petra: Todorovi Todor i Tupaji-kiljevi Vesna

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

  • SADRAJ

    1. UVOD, IZREKA .... 3 2. OBRAZLOENJE (TOK POSTUPKA).......5

    3. OPTA PITANJA........6 4.BITNE POVREDE ODREDABA KRIVINOG POSTUPKA IZ LANA 297.ZKP BIH................................................................................................................7 5. POGRENO ILI NEPOTPUNO UTVRENO INJENINO STANJE IZ LANA 299. ZKP BIH .............................................................................................25 6. POVREDE KRIVINOG ZAKONA IZ LANA 298. ZKP BIH....................34 7. ODLUKA O KRIVINOPRAVNOJ SANKCIJI.............................................50

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    2

  • Broj: X-KR-05/24-1 Sarajevo, 07.09.2009. godine

    U IME BOSNE I HERCEGOVINE! Sud Bosne i Hercegovine, u vijeu Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zloine, sastavljenom od sudije Lukes Tihomira, kao predsjednika vijea, te sudija Mileti Azre i Fields Johna kao lanova vijea, uz sudjelovanje pravne saradnice Vahida-Rami Sanide, u svojstvu zapisniara, u krivinom predmetu protiv optuenog Mitrovi Petra, zbog krivinog djela Genocid iz lana 171. Krivinog zakona Bosne i Hercegovine, odluujui po albi branilaca optuenog Mitrovi Petra, advokata Todorovi Todora i advokata Tupaji-kiljevi Vesne, izjavljenoj protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine broj: X-KR-05/24-1 od 29.07.2008. godine, na sjednici odranoj dana 07.09.2009.godine, uz prisustvo tuioca Tuilatva Bosne i Hercegovne, Buli Ibre, branilaca optuenog, advokata Todorovi Todora i advokata Tupaji-kiljevi Vesne, te optuenog Mitrovi Petra lino, donio je sljedeu:

    P R E S U D U

    alba branilaca optuenog Mitrovi Petra se djelimino uvaava, pa se presuda Suda Bosne i Hercegovine br. X-KR-05/24-1 od 29.07.2008. godine preinaava i sudi: Optueni Mitrovi Petar, zvani ,,Pera'', sin Radivoja i majke Stane, roen 07.02.1967. godine u Breanima, opina Srebrenica gdje je i nastanjen, po nacionalnosti Srbin, dravljanin BiH, po zanimanju mainski elektrozavariva, zavrio srednju kolu, neoenjen, sluio vojsku u Zagrebu 1986. godine, vodi se u VE Srebrenica, neosuivan, ne vodi se drugi krivini postupak,

    KRIV JE

    to je: u svojstvu pripadnika Treeg voda Skelani, u sastavu Drugog odreda Specijalne policije ekovii, zajedno sa Trifunovi Milenkom, koji je bio u svojstvu komandira Treeg voda Skelani, Radovanovi Aleksandrom, Jakovljevi Slobodanom i Medan Branislavom, kao specijalcima policajcima u sastavu istog voda, te Dini Branom, kao specijalcem policajcem u Drugom odredu Specijalne policije ekovii, i drugim pripadnicima Vojske Republike Srpske i Ministarstva unutranjih poslova Republike Srpske, nakon to je uestvovao u zarobljavanju velikog broja mukaraca

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    3

  • Bonjaka koji su, nakon pada Zatiene zone Srebrenica i njene potpune okupacije od strane snaga Vojske Republike Srpske, pokuavali napustiti Zatienu zonu Srebrenica, kojom prilikom su isti pozivani i ohrabrivani na predaju, uz obeanja da e biti ispitani i razmijenjeni, a zatim su od istih oduzimani lini dokumenti i druge line stvari, ostavljeni bez hrane, vode i medicinske pomoi, iako su mnogi bili ozbiljno ranjeni, pri tome vidjevi da se i preostalo bonjako civilno stanovnitvo, njih oko 25.000, uglavnom ene i djeca, kamionima transportuju izvan Zatiene zone Srebrenica, dana 13. jula 1995. godine, u koloni sproveo zarobljene Bonjake mukarce u skladite Zemljoradnike zadruge Kravica, koje su zajedno sa drugim zarobljenim Bonjacima mukarcima doveenim autobusom u skladite, a kojih je ukupno bilo vie od jedne hiljade, zatvorili u skladite Zadruge i veinu ubili u ranim veernjim satima, tako to je optueni Mitrovi Petar sa Trifunovi Milenkom i Radovanovi Aleksandrom pucao iz automatske puake u zarobljenike, a nakon to je ispalio hice, skupa sa Jakovljevi Slobodanom i Medan Branislavom zauzeo poloaj sa stranje strane skladita i uvajui strau sprijeavao bjekstvo zarobljenih kroz prozore, dakle, ubijanjem pripadnika skupine Bonjaka pomogao da se ista djelimino istrijebi kao nacionalna, etnika i vjerska skupina , ime je poinio krivino djelo- Genocid iz lana 171. taka a) Krivinog Zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa lanom 31. istog Zakona,

    pa ga sud, na osnovu odredbe lana 285. Zakona o krivinom postupku Bosne i Hercegovine, uz primjenu l. 39, 42., 48. Krivinog zakona Bosne i Hercegovine,

    O S U U J E

    NA KAZNU DUGOTRAJNOG ZATVORA U TRAJANJU OD

    28 (dvadeset osam) GODINA

    Optuenom se u skladu sa odredbom lana 56. Krivinog zakona Bosne i Hercegovine u izreenu kaznu uraunava i vrijeme koje je proveo u pritvoru po rjeenjima ovog suda poevi od 20.06.2005. godine, pa do upuivanja na izdravanje kazne. U ostalom dijelu prvostepena presuda ostaje neizmjenjena.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    4

  • OBRAZLOENJE

    TOK POSTUPKA

    1. Presudom Suda Bosne i Hercegovine broj: X-KR-05/24 od 29.07.2008. godine, optueni Mitrovi Petar oglaen je krivim da je na nain opisan u taki 1. izreke presude poinio krivino djelo Genocid iz lana 171. Krivinog zakona Bosne i Herecegovine (KZ BiH), za koje krivino djelo ga je prvostepeno vijee oglasilo krivim, i na temelju lana 285. Zakona o krivinom postupku Bosne i Hercegovine (ZKP BiH), uz primjenu l. 39, 42, 48. KZ BIH, osudilo na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 38 (trideset osam) godina. 2. Optuenom je u skladu sa lanom 56. KZ BiH u izreenu kaznu uraunato i vrijeme koje je proveo u pritvoru dok je na osnovu lana 188. stav 4. ZKP BiH osloboen od dunosti naknade trokova krivinog postupka. 3. U skladu sa lanom 198. stav 2. ZKP BiH oteeni S1 i S2, te lanovi Udruenja Pokret majki enklave Srebrenice i epe su sa imovinskopravnim zahtjevom upueni na parnicu. 4. Protiv navedene presude albu su izjavili branioci optuenog Mitrovi Petra, advokati Todorovi Todor i Tupaji-kiljevi Vesna, i to zbog bitnih povreda odredaba krivinog postupka iz lana 297. ZKP BiH, povrede krivinog zakona iz lana 298. ZKP BiH, pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja iz lana 299. ZKP BiH, te odluke o krivinopravnoj sankciji iz lana 300. ZKP BiH, kao i zbog povrede Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (EKLJP), sa prijedlogom da Apelaciono vijee albu prihvati kao osnovanu, ukine prvostepenu presudu i odredi ponovno odravanje glavnog pretresa.

    5. Tuilac Tuilatva BiH nije uloio albu na prvostepenu presudu, ali je podnio odgovor na albu branilaca, sa prijedlogom da se ista odbije kao neosnovana i da se potvrdi prvostepena presuda. 6. Na sjednici vijea odranoj dana 07.09.2009. godine, u smislu odredbe iz lana 304. ZKP BiH, odbrana je ukratko izloila albu, a tuilatvo odgovor na istu, te su u cijelosti ostali kod pismeno iznesenih navoda i prijedloga. 7. Nakon to je preispitalo prvostepenu presudu u granicama albenih navoda, Apelaciono vijee je donijelo odluku kao u izreci iz razloga koji slijede.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    5

  • OPTA PITANJA 8. Prije obrazloenja za svaki istaknuti albeni prigovor, Apelaciono vijee napominje da je obaveza alitelja da u skladu sa odredbom iz lana 295. stav 1. take b) i c) ZKP BiH, u albi navede kako pravni osnov za pobijanje presude, tako i obrazloenje kojim potkrepljuje osnovanost istaknutog prigovora. 9. Budui da Apelaciono vijee na osnovu odredbe iz lana 306. ZKP BiH presudu ispituje samo u granicama albenih navoda, obaveza je podnosioca albe da albu sastavi tako da ista moe posluiti kao osnova za ispitivanje presude. 10. U tom smislu, podnosilac albe mora konkretizovati albene osnove iz kojih pobija presudu, precizirati koji dio presude, dokaz ili postupak suda osporava, te navesti jasno i argumentovano obrazloenje kojim e potkrijepiti istaknuti prigovor. 11. Samo paualno oznaavanje albenih osnova, jednako kao i ukazivanje na navodne nepravilnosti u toku prvostepenog postupka bez preciziranja na koji albeni osnov se podnosilac albe poziva, nije valjana osnova za ispitivanje prvostepene presude, zbog ega je Apelaciono vijee neobrazloene i nejasne albene prigovore, prima facie, odbilo kao neosnovane.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    6

  • I BITNE POVREDE ODREDABA KRIVINOG POSTUPKA IZ LANA 297. ZKP BIH

    12. Apelaciono vijee je prije svega razmotrilo osnovanost albenih navoda kojim se ukazuje na postojanje bitnih povreda odredaba krivinog postupka iz lana 297. stav 1. ZKP BiH, te nalo da isti nisu osnovani. 13. Bitne povrede odredaba krivinog postupka, kao albeni osnov, definisane su lanom 297. ZKP BiH.

    14. S obzirom na teinu i znaaj poinjenih povreda postupka, ZKP BiH pravi razliku izmeu onih povreda koje, ako se utvrdi da postoje, stvaraju neoborivu prepostavku da su negativno uticale na valjanost izreene presude (apsolutno bitne povrede) i povreda kod kojih se, u svakom konkretnom sluaju, ostavlja na ocjenu sudu da li je ustanovljena povreda postupka imala ili mogla imati negativan uticaj na valjanost presude (relativno bitne povrede).

    15. Apsolutno bitne povrede ZKP BiH taksativno su nabrojane u takama od a) do k) stava 1. lana 297. ZKP BiH. 16. Ukoliko bi vijee nalo da postoji neka od bitnih povreda odredaba krivinog postupka, obavezno je da, u skladu sa odredbom iz lana 315. stav 1. taka a) ZKP BiH, ukine prvostepenu presudu.

    17. Za razliku od apsolutnih, relativno bitne povrede nisu taksativno pobrojane u zakonu ve postoje ako Sud u toku glavnog pretresa ili prilikom donoenja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na zakonito i pravilno donoenje presude (lan 297. stav 2. ZKP BiH).

    18. Branioci optuenog prvostepenu presudu pobijaju samo zbog navodnih bitnih povreda odredaba krivinog postupka iz stava 1. lana 297. ZKP BiH, te je Apelaciono vijee razmotrivi albene navode zakljuilo sljedee:

    a) Bitne povrede odredaba krivinog postupka iz take b) stav 1. lana 297. ZKP BiH 19. Odbrana ukazuje na postojanje bitne povrede odredaba krivinog postupka iz take b) stav 1. lana 297. ZKP BiH, istiui da je na glavnom pretresu sudjelovao sudija koji se morao izuzeti na osnovu odredbe iz lana 29. taka a) ZKP BiH, odnosno jer je, prema miljenju odbrane, oteen krivinim djelom.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    7

  • 20. Uporite za ovakav prigovor odbrana nalazi u injenici da je optueni oglaen krivim za krivino djelo Genocid, izvreno u namjeri da se djelimino istrijebi nacionalna, etnika i vjerska skupina Bonjaka, te dalje zakljuuje da predsjednik prvostepenog vijea, sudija Vuini Hilmo, pripada istoj nacionalnoj i etnikoj grupi Bonjaka, te da je u toku rata ivio i radio u enklavi Gorade, koja je bila pod slinim neizvjesnim uvjetima kao to je to bio sluaj sa enklavom Srebrenica, te da je isti, iz navedenih razloga, oteen predmetnim krivinim djelom. 21. Meutim, iz spisa, a i Aneksa B taka A. prvostepene presude proizilazi da je odbrana u toku prvostepenog postupka ve traila izuzee predsjednika prvostepenog vijea, sudije Vuini Hilme, na osnovu odredbe iz lana 29. taka f) ZKP BiH (zbog postojanja okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost), navodei u predmetnom zahtjevu iste injenice i okolnosti na koje se poziva i u albi na presudu. 22. lanom 30. stav 2. ZKP BiH propisano je da se zahtjev za izuzee moe podnijeti do poetka glavnog pretresa, a ako se za razlog za izuzee iz lana 29. take a) do e) saznalo kasnije, zahtjev se podnosi odmah po saznanju. 23. lanom 32. stav 1. ZKP BiH propisano je da o zahtjevu za izuzee odluuje Opa sjednica Suda, dok je u stavu 3. istog lana propisano da protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee, alba nije dozvoljena. 24. U skladu sa navedenim, o zahtjevu za izuzee Opa sjednica Suda BiH odluila je rjeenjem broj SU-373/06 od 08.05.2006. godine na nain da je odbacila, kao nedoputen, zahtjev branioca jednog od saoptuenih (zahtjev je podnesen prije donoenja rjeenja o razdvajanju postupka) da se iz suenja izuzmu sve sudije bonjake i srpske nacionalnosti, dok je zahtjev za izuzee predsjednika prvostepenog vijea, iz razloga to je isti u vrijeme rata boravio u enklavi Gorade koja je bila u slinoj situaciji kao i Srebrenica, te to isti pripada bonjakom narodu prema kojem je predmetno djelo i izvreno, odbijen, kao neosnovan. 25. U obrazloenju odluke Ope sjednice navedeno je da istaknute okolnosti ne dovode u pitanje nepristrasnost sudije Vuinia, te da se, pored njega, u prvostepenom vijeu nalazi jo dvoje meunarodnih sudija koji uestvuju u donoenju svih bitnih odluka. Posebno je naglaeno i to da sve odluke donesene u toku postupka podlijeu ispitivanju po albama pred Apelacionim odjeljenjem (tamo gdje zakon propisuje pravo albe), koje odjeljenje se sastoji od sudija svih nacionalnosti. 26. lanom 318. stav 1. ZKP BiH propisano je da protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu, stranke, branitelj i osobe ije su prava povrijeena mogu podnijeti albu kad u ovom zakonu nije izriito odreeno da alba nije doputena.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    8

  • 27. Imajui u vidu da je lanom 32. stav 3. ZKP BiH propisano da protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee alba uope nije doputena, to proizilazi da odbrana nema zakonskog osnova za ponovno isticanje ovog prigovora, jer je o istom ve jednom, pravomono, odlueno. 28. alba se pogreno poziva na odredbu iz lana 297. stav 1. taka b) ZKP BiH, kojom je propisano da bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji ukoliko je na glavnom pretresu sudjelovao sudija koji se morao izuzeti, jer se ova odredba odnosi na situaciju u kojoj su postojali razlozi za izuzee sudije propisani u lanu 29. take a) do f) ZKP BiH, ali o izuzeu u toku postupka uope nije odluivano (bilo da nije postojao zahtjev za izuzee ili sudija to nije sam zatraio). 29. Stoga, imajui u vidu injenicu da je o ovom pitanju ve odluivala Opa sjednica Suda BiH i da alba na to rjeenje nije dozvoljena, alba optuenog po ovom osnovu se odbacuje kao nedoputena.

    b) Bitne povrede odredaba krivinog postupka iz take i) stav 1. lana 297. ZKP BiH, povreda prava na odbranu iz lana 297. stav 1. taka d) ZKP BiH, te povreda prava zagarantovanih Evropskom konvencijom o ljuskim pravima i osnovnim slobodama

    30. albeni prigovori kojima se ukazuje na gore navedene bitne povrede odredaba zakona o krivinom postupku, prema ocjeni ovog vijea nisu osnovani. 31. albom se u kontekstu ovih prigovora navodi da se odluka prvostepenog vijea o krivici optuenog zasniva jedino i iskljuivo na nezakonitim dokazima - izjavama optuenih Mitrovi Petra i Stevanovi Miladina datim u istrazi, koje su djelimino potkrijepljene iskazima zatienog svjedoka S4. Za odbranu je nezakonit dokaz i Zapisnik o rekonstrukciji od 04.10.2005. godine.

    32. U albi, branilac navodi da je prvostepeno vijee suprotno odredbama ZKP BiH prihvatilo gore navedene dokaze, iako stav 2. lana 273. ZKP BiH taksativno navodi u kojem se sluaju moe odstupiti od neposrednog izvoenja dokaza. 33. albom se, takoer u sklopu istog albenog prigovora, istie i to da je prvostepena presuda donesena nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZKP BiH kojim je izmjenjena odredba iz lana 78. ZKP BiH, u kojoj je decidno navedeno da se osumnjieni, prilikom ispitivanja, mora upozoriti da je njegov iskaz doputen kao dokaz na glavnom pretresu i da bez njegove saglasnosti moe biti proitan i koriten na glavnom pretresu. 34. Uz navedeno se istie i to da je odluka vijea o prihvatljivosti navedenih dokaza donesena prije nego to je odbrani data mogunost za izvoenje svojih dokaza, zbog ega se u albi zakljuuje da vijee nije na valjan nain izvrilo ocjenu

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    9

  • mentalnog stanja optuenog u vrijeme davanja iskaza, niti okolnosti pod kojima su iskazi uzeti. 35. Dalje se navodi da je, iskaz koji je optueni dao u Tuilatvu BiH 21.06.2005. godine, koji je uvrten kao dokaz, po svojoj sadrini identian iskazu koji je optueni dao Centru javne bezbjednosti (CJB) Bijeljina dana 20.06.2005. godine, koji iskaz nije prihvaen zbog nezakonitosti prilikom njegovog sainjavanja. Prema stavu odbrane, sve nepravilnosti koje su postojale prilikom davanja iskaza osumnjienog u CJB Bijeljina su rezultirale nizom neloginosti u njegovom iskazu datom u Tuilatvu BiH, kada mu (u prisustvu tadanjeg branioca) nisu predoeni osnovi sumnje za koje se tereti. 36. Cijenei iznesene albene navode Apelaciono je vijee prije svega ispitalo pravilnost odluke prvostepenog vijea da u dokazni materijal prihvati zapisnik o izjavi optuenog Mitrovi Petra koju je dao Tuilatvu BiH 21.06.2005. godine, te zapisnik o izjavi Stevanovi Miladina koju je dao Tuilatvu BiH 24.06. i 01.07.2005. godine (izjave iz istrage), iako su se navedeni optueni u toku pretresa branili utnjom. 37. Odluka prvostepenog vijea o prihvatanju navedenih izjava donesena je 18.04.2007. godine u formi posebnog rjeenja, po prijedlogu tuilatva da se dokazi navedeni u prijedlogu uvrste u sudski spis i proitaju na glavnom pretresu (broj KT RZ 10/05 od 05.05.2006. godine), a nakon to je odbrani dato pravo da se o tom prijedlogu izjasni. 38. Pomenuto rjeenje ini sastavni dio obrazloenja presude, a u istom su detaljno razraena pitanja zakonitosti pribavljanja izjava, te mogunosti koritenja istih na glavnom pretresu ukoliko se optueni brani utnjom. 39. Ispitujui pravilnost iznesenih zakljuaka u kontekstu albenih prigovora, Apelaciono vijee smatra da je prvostepeni sud pravilno utvrdio da su izjave osumnjienih Mitrovi Petra od 21.06.2005. godine, te Stevanovi Miladina od 24.06. i 01.07.2005. godine pribavljene na zakonit nain, odnosno da nisu uinjene bitne povrede odredaba krivinog postupka na koje se alba poziva. 40. Prvostepno je vijee na veoma detaljan nain analiziralo sve relevantne odredbe ZKP BiH koje su primjenjive na ovu procesnu situaciju, te dalo veoma iscrpnu argumentaciju iz koje je izvelo pravilne zakljuke o njihovoj zakonitosti, a potom i doputenosti da budu uvedene u dokazni materijal. Apelaciono vijee smatra da je analiza prvostepenog vijea pravilna. 41. Naime, nije sporno da je optueni Mitrovi Petar u toku istrage dao dvije izjave jednu CJB Bijeljina 20.06.2005. godine, a drugu Tuilatvu BiH 21.06.2005. godine.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    10

  • 42. Isto tako, nije sporno da je izjava data u CJB Bijeljina uzeta protivno odredbama ZKP BiH, budui da je osumnjieni bio ispitan u svojstvu svjedoka (uz upozorenja koja se po zakonu daju svjedocima u skladu sa lanom 86. ZKP BiH), a ne osumnjienog (za koje postoje posebne procesne garancije propisane lanom 78. ZKP BiH). 43. Ovu izjavu prvostepeno vijee nije prihvatilo kao zakonito pribavljen dokaz, koji zakljuak i dato obrazloenje u potpunosti prihvata i ovo Vijee. 44. Suprotno albenim navodima branilaca optuenog, izjava koju je optueni Mitrovi Petar dao 21.06.2005. godine u prostorijama Tuilatva BiH, kako se to u prvostepenoj presudi pravilno zakljuuje, data je u skladu sa odredbama ZKP BiH, te kao takva zadovoljava sve formalne uvjete zakonito pribavljenog dokaza. 45. Naime, albom se implicira da su se sve nepravilnosti koje su postojale prilikom uzimanja izjave u CJB Bijeljina 20.06.2005. godine reflektovale na izjavu od 21.06.2005. godine datu u Tuilatvu BiH, to je za rezultat imalo niz neloginosti u opisu samog dogaaja. 46. Ovdje je prije svega neophodno napomenuti da se u albi ne navodi na koji su se to nain nepravilnosti od 20.06.2005. godine reflektovale na dogaaj koji se dogodio dan poslije, a iz ovako nejasnog navoda nije mogue ni utvrditi na koje bi se neloginosti u opisu dogaaja ta refleksija odnosila. 47. U svakom sluaju prvostepeno je vijee u odluci o prihvatanju izjave od 21.06.2005. godine dalo veoma argumentovano obrazloenje upravo o ovom pitanju, koje alba nije uspjela osnovano osporiti. 48. U pobijanoj je odluci prvostepeno vijee uzelo u obzir injenicu da optueni prilikom davanja izjave u policiji (20.06.2005. godine) nije bio izloen nikakvim prijetnjama ili upotrebi sile, iz ega logino proizilazi da prilikom sasluanja u Tuilatvu BiH, dan kasnije, nije imao nikakvu traumu ili strah od prethodnog dana. 49. Nadalje, druga je izjava uzeta sljedeega dana, od drugih osoba i na drugoj lokaciji, ime je prekinut i vremenski i prostorni kontinuitet izmeu izjava, a prije drugog sasluanja osumnjienom je dodijeljen branilac sa kojim se konsultovao. Optueni je takoer upoznat sa svojim pravima i mogunostima. 50. Na osnovu utvrenog injeninog stanja, Apelacino vijee zakljuuje da se izjava iz CJB Bijeljina, kao ni formalne nepravilnosti prilikom njenog uzimanja, ni na koji nain nisu odrazile na pravilnost procedure i sadraj izjave date u Tuilatvu BiH 21.06.2005. godine, iz ega proizilazi da je i odluka prvostepenog vijea da istu prihvati kao dokaz pravilna i u skladu sa zakonom.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    11

  • 51. Ni prigovor da optueni nije bio upoznat o osnovima sumnje protiv njega, prema ocjeni ovog Vijea, nije osnovan. alba ni u ovom kontekstu ne navodi apsolutno niti jedan dokaz, niti injenicu, kojom bi potkrijepila svoju tvrdnju, za razliku od prvostepene presude koja o ovom pitanju, na strani 268, daje uvjerljivo i valjano obrazloenje zbog ega zakljuuje da je optueni bio obavijeten o osnovima sumnje protiv njega. Stoga Apelaciono vijee nalazi da je optueni (tada osumnjieni) bio obavijeten o osnovima sumnje protiv njega. 52. Ovakav zakljuak prvostepeno vijee izvodi na osnovu iskaza Sarajlija Sabine, koja je bila prisutna tokom sasluanja i koja je potvrdila da je optueni (tada osumnjieni) bio dva puta upoznat sa osnovima sumnje protiv njega, odnosno jednom prije nego to mu je postavljen branilac i prije nego to se odrekao prava da se brani utnjom, a drugi put po dolasku branioca, kada je tuilac u prisustvu osumnjienog upoznao branioca sa optubama i osnovima sumnje, takoer prije nego to je osumnjieni konano odluio da li e se odrei prava da se brani utnjom. Ovi su navodi dodatno potkrijepljeni izjavom koju je osumnjieni dao na zapisnik, a koja glasi Razumio sam za ta se teretim i ja u iznijeti svoju odbranu tako to u odgovarati na pitanja. 53. Imajui u vidu ovako utvreno injenino stanje, te injenicu da odbrana izneseni albeni prigovor nije niim obrazloila, Apelaciono vijee u potpunosti prihvata obrazloenje i zakljuak prvostepenog vijea da je optueni prije davanja izjave bio obavijeten o osnovima sumnje, a izneseni albeni prigovor odbija kao neosnovan.

    54. Nadalje, ni prigovori da je prvostepeni sud prihvatanjem pomenute izjave povrijedio optuenikovo pravo na utnju, pravo da ne doprinosi vlastitoj optubi i da se ne inkriminie, pozivajui se pri tome na navodno krenje odredbe iz lana 78. i 273. stav 2. i 281. ZKP BiH, prema ocjeni Apelacionog vijea nisu osnovani. 55. Naime, lanom 78. ZKP BiH propisane su pouke koje moraju biti date prilikom ispitivanja osumnjienog, a tiu se njegovih prava, odnosno obaveza. 56. U skladu sa stavom 2. pomenutog lana, osumnjieni se, izmeu ostaloga, mora pouiti da:

    a) nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja b) da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice i dokaze koji mu idu u korist

    57. lan 281. stav 1. ZKP BiH propisuje da sud zasniva presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu. Dana 21.6.2005. godine kada je optueni dao izjavu, lan 273. stav 2. ZKP BiH je glasio:

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    12

  • 1) Iskazi dati u istrazi doputeni su kao dokaz na glavnom pretresu i mogu biti koriteni prilikom unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili u odgovoru na pobijanje. U ovom sluaju, osobi se moe dati mogunost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz. 2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vijea proitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo u sluaju ako su ispitane osobe umrle, duevno oboljele, ili se ne mogu pronai, ili je njihov dolazak pred Sud nemogu, ili je znatno otean iz vanih uzroka.

    58. Pogreno se u albi odbrane navodi da je prvostepeno vijee, kada je odluilo da proita zapisnike o iskazima optuenih iz istrage, nepravilno primjenilo odredbu iz lana 273. stav 2. ZKP BiH. Razlog zbog kojeg se ovaj albeni navod cijeni pogrenim je da je Vijee navedene zapisnike prihvatilo po osnovu odredbe iz stava 1. navedenog lana, a ne stava 2. na koji se odbrana pogreno poziva. 59. Naime, Apelaciono vijee prihvata stav prvostepenog suda da iz odredbe lana 273. stav 1. ZKP BiH proizilazi da su iskazi dati u istrazi doputeni kao dokaz na glavnom pretresu iako se optueni u toku pretresa brani utnjom, budui da je prisutan na glavnom pretresu i da mu je data mogunost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz. 60. Ova mogunost optuenog predstavlja njegovo pravo, kojim se on moe (ali ne mora) posluiti. U pravu je prvostepeni sud kada pravi razliku izmeu prava optuenog na utnju i njegovog prava da da objanjenje ili da pobije svoj prethodni iskaz, s tim to je neophodno naglasiti i to da injenica da se optueni u toku glavnog pretresa odluio koristiti svojim pravom da se brani utnjom, ne moe onemoguiti tuioca da u dokaze uvrsti iskaz koji je osumnjieni u fazi istrage zakonito, dobrovoljno i slobodno dao, odnosno ne moe ponititi valjanost izjave koju je tuilac pribavio na sasvim zakonit nain. 61. U albi se nadalje konstatuje da je prvostepena presuda donesena 29.07.2008. godine, odnosno nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o krivinom postupku BiH, kojim je izmjenjena odredba iz lana 78. ZKP BiH. lan 72. stav 2. taka (c) ZKP BiH sada eksplicitno odreuje da se prilikom ispitivanja osumnjieni mora upozoriti da je njegov iskaz doputen kao dokaz na glavnom pretresu i da bez njegove saglasnosti moe biti proitan i koriten na glavnom pretresu. 62. Nije sporno da je 17.06.2008. godine donesen Zakon o izmjenama i dopunama zakona o krivinom postupku BiH (Slubeni Glasnik 58/08) koji je stupio na snagu 29.07.2008. godine. Ovim zakonom izmjenjene su, izmeu ostalih, odredbe iz lanova 6, 78. stav 2. taka c), te je dodan stav 3. u lanu 273. ZKP BiH.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    13

  • 63. U lanu 6. izmjenjenog ZKP BiH propisano je da se osumnjieni, osim to pri prvom ispitivanju mora biti obavijeten o djelu za koje se tereti i o osnovama sumnje protiv njega, mora biti upozoren da njegov iskaz moe biti koriten kao dokaz u daljnjem toku postupka. (naglasak naknadno dodan) 64. lan 78. u taki c) stava 2. ZKP BiH nakon izmjena propisuje da se osumnjieni prilikom ispitivanja mora pouiti da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice i dokaze koji mu idu u korist i ako to uini u prisustvu branioca da je takav njegov iskaz doputen kao dokaz na glavnom pretresu i da bez njegove saglasnosti moe biti proitan i koriten na glavnom pretresu. (naglasak naknadno dodan) 65. Dodati stav 3. lana 273. ZKP BiH sada propisuje da:

    Ako se u toku glavnog pretresa optueni koristi pravom da nije duan iznijeti svoju odbranu ili odgovarati na postavljena pitanja, zapisnik o iskazu optuenog koji je dat u istrazi moe se po odluci sudije ili predsjednika vijea proitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo ako je optueni prilikom sasluanja u istrazi bio upozoren u skladu s lanom 78. stav (2) taka c) ovog zakona.

    66. alba odbrane sadri gore navedenu konstataciju da je prvostepena presuda donesena nakon stupanja na snagu zakona o izmjenama i dopunama ZKP BiH (sa gore citiranim izmjenjenim odredbama), ne navodei pri tome da je pomenuti zakon zapravo stupio na snagu istoga dana kada je prvostepeno vijee objavilo presudu. 67. Iz navedenog proizilazi da nadleni tuilac, a potom ni prvostepeno vijee, nisu mogli postupiti u skladu sa odredbama koje u vrijeme poduzimanja procesne radnje (ispitivanja osumnjienog, odnosno prihvatanja dokaza) nisu ni postojale, odnosno, prema tada vaeim odredbama ZKP BiH, tuilac nije bio duan da upozori osumnjienog da je njegov iskaz (ukoliko se odlui da ga da) doputen kao dokaz na glavnom pretresu i da bez njegove saglasnosti moe biti proitan i koriten na glavnom pretresu . 68. Konano, Apelaciono vijee zakljuuje da je pravilno tumaenje prvostepenog vijea da su data upozorenja bila zakonita i u skladu sa Zakonom o krivinom postupku koji je bio na snazi kada je Vijee donijelo odluku o prihvatanju izjave optuenog. Kasnije izmjene lana 273. ZKP BiH kojima je dodan novi i precizniji tekst u ovom lanu, potvruju takav stav prvostepenog vijea. 69. Apelaciono je vijee razmotrilo i odredbu iz lana 125. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o krivinom postupku (Sl. Glasnik broj 58/08), koji propisuje da:

    U predmetima u kojima je optunica potvrena do stupanja na snagu ovog zakona, postupak e se nastaviti po odredbama zakona o krivinom postupku

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    14

  • Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07 i 15/08), osim ako su odredbe ovog zakona povoljnije za osumnjienog, odnosno optuenog.

    70. Gore navedena odredba uspostavlja princip koji je neuobiajen za procesne zakone, budui da je naelo zabrane retroaktivnosti karakteristino za materijalno krivino pravo. U prilog tome govori i odredba iz lana 4. KZ BiH koja u stavu 1. uspostavlja jedan od generalnih principa krivinog zakona prema kojem se na uinioca krivinog djela primjenjuje onaj zakon koji je vaio u vrijeme izvrenja krivinog djela naelo zabrane povratnog djelovanja krivinog zakona zabrana retroaktivnosti. 71. Na ovaj se nain titi naelo legaliteta ali i pravne sigurnosti, na nain da niko ne moe biti sankcionisan i prije nego je uope znao da je takvo postupanje zabranjeno ili protuzakonito. Ovaj je princip istovremeno i princip meunarodnog prava koji je predvien u najznaajnijim meunarodnim dokumentima, kao to su, primjera radi, l. 7. EKLJP i l. 15. Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima (MPGPP). 72. U odredbi lana 4. st. 2. KZ BiH predviena je izuzetna mogunost retroaktivne primjene novog blaeg krivinog zakona (izuzetna dozvola retroaktivnosti kada je novi zakon blai - retroaktivnost in mitius). Pitanje blaeg zakona (lex mitior) javlja se u onim situacijama kada je krivino djelo izvreno za vrijeme vaenja jednog zakona, a do donoenja pravosnane presude zakon je izmijenjen jednom ili vie puta. Radi se o (obaveznoj) retroaktivnoj primjeni novog zakona ukoliko se utvrdi da je on povoljniji za uinioca datog krivinog djela. 73. Postojanje ovog instituta u materijalnom krivinom pravu sasvim je prirodno i logino, posebno imajui u vidu da sud kada odluuje o primjeni blaeg zakona na odreeni skup injenica pred sobom ima oba (ili vie) zakona, te tek tada procjenjuje koji e zakon u skladu sa navedenim principom primjeniti. Kod procesnih zakona, ovakva situacija nije mogua, budui da sud koji vodi postupak primjenjuje procesni zakon koji je na snazi u momentu poduzimanja radnje, te u tom trenu uopte ne moe pretpostaviti hoe li uopte i na koji nain u budunosti doi do izmjene neke od odredaba procesnog zakona. 74. U prilog ovakvom stavu govori i komentar ZKP BiH (Vijee Evrope/Evropska komisija (2005), Komentar Krivinih/kaznenih zakona u BiH, Sarajevo, strana 65) koji glasi:

    Za razliku od materijalnog, ovo pitanje u procesnom krivinom pravu se rjeava prema odredbama zakona koji je na snazi u asu preduzimanja radnje (pravilo tempus regit actum), to znai da nije od znaaja to je neko krivino djelo izvreno prije stupanja na snagu zakona o krivinom postupku, ve se pretpostavke za preduzimanje i valjanost neke procesne radnje odreuju

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    15

  • prema zakonu koji je vaio u vrijeme njezina preduzimanja. Problem je, meutim, u odnosu na one krivine postupke koji su u toku u momentu stupanja na snagu novog zakona, jer bi neograniena primjena novog zakona mogla onemoguiti usklaivanje rezultata procesnih radnji koje su preduzete po starom s onima koje se preduzimaju po novom. U takvim sluajevima stari propisi bi se primjenjivali u konkretnim predmetima sve do zakljuenja stadijuma ili dijelova zapoetih po starom zakonu, a novi na one dijelove koji slijede nakon stupanja na snagu novog zakona. Radi se o kompromisu radi zatite stranaka u krivinom postupku u kom pogledu postoje dva pravila: jedno, prema kojem se stare procesne radnje ne moraju ponavljati, jer su njihovi rezultati valjani i po novom zakonu, i drugo, da se rokovi u toku, na dan stupanja na snagu novog zakona moraju raunati prema propisima koji su povoljniji za stranku.

    75. Slijedom navedenog proizilazi da se blai, odnosno stroiji karakter procesnog zakona ima cijeniti u pogledu primjene odredaba koje se odnose na zakonske rokove propisane za obavljanje odreene procesne radnje, odnosno da se blaim ima smatrati onaj zakon koji osumnjienom, odnosno optuenom, ostavlja dui rok za poduzimanje predmetne procesne radnje. 76. Ovakvo je tumaenje ujedno i jedino logino, s obzirom da ne dovodi u pitanje zakonitost radnji koje su, u vrijeme kada su poduzete, bile u potpunosti u skladu sa zakonom. 77. Jo jedan neutemeljen prigovor branioca optuenog je da je prvostepeno vijee propustilo da na pravilan nain primjeni kriterije o prihvatljivosti izjave optuenog Mitrovi Petra budui da je odluku o prihvatanju donijelo prije nego je odbrani data mogunost da izvede svoje dokaze, zbog ega, prema navodima albe, Vijee nije na valjan nain izvrilo ocjenu mentalnog stanja optuenog u vrijeme davanja iskaza. 78. Redoslijed izvoenja dokaza na glavnom pretresu propisan je odredbom lana 261. ZKP BiH, iz koje proizilazi da se dokazi, u pravilu, izvode na nain da se prvo prezentiraju dokazi optube, a potom dokazi odbrane, da bi se nakon toga optubi dala mogunost replike (dokazi optube kojima se pobijaju navodi odbrane), a odbrani duplike (dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje). Nakon toga izvode se eventualno dokazi ije je izvoenje naredio sud. 79. Navedena zakonska odredba u principu odraava akuzatorni karakter krivinog postupka i primjenu principa pretpostavke nevinosti iz kojeg proizilazi da je tuilac kroz predoene dokaze duan dokazati krivicu optuenog, dok optueni, s druge strane, ima pravo da izvodi svoje dokaze, ali nema nikakvu obavezu da izvodi dokaze ili da se izjasni o dokazima tuilatva. Slijedom navedenog, nejasan je albeni prigovor kojim se osporava redoslijed izvoenja dokaza, budui da je nakon

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    16

  • prezentiranja dokaza tuilatva, odbrana imala mogunost da ospori dokaznu snagu izjave osumnjienog, ali to nije uspjela osnovano uiniti. 80. Iz obrazloenja presude prvostepenog vijea, proizilazi da je prvostepeno vijee prilikom odluivanja o prihvatljivosti izjave optuenog od 21.06.2005. godine cijenilo i mentalno stanje osumnjienog, odnosno njegovu sposobnost da shvati znaaj ispitivanja u istrazi, a u tom kontekstu je cijenilo i iskaze svjedoka Sarajlija Sabine i Bagari Boe, koji su bili prisutni u prostorijama Tuilatva BiH prilikom ispitivanja optuenog, te nalaz i miljenje vjetaka neuropsihijatra. 81. Vijee je na osnovu gore navedenih dokaza, te zapisnika koji je sainjen prilikom ispitivanja osumnjienog, pravilno zakljuilo da je osumnjieni u vrijeme davanja iskaza bio priseban, dovoljno odmoren i sposoban da odgovara na pitanja. Ovi zakljuci su izvedeni iz ponaanja optuenog u prostorijama Tuilatva, i iz iskaza gore navedenih svjedoka, koji su izjavili da je optueni nakon upita na zapisnik o svome psihofizikom stanju odgovorio da se osjea dobro i da je spreman iznijeti svoju odbranu (strana 3. zapisnika), a dodatno je potkrijepljeno i injenicom da je ispitivanju optuenog prisustvovala i njegova braniteljica koja je mogla intervenisati da je smatrala da je njen branjenik nesposoban za davanje izjave, a to nije uinila. 82. Apelaciono vijee takoer nalazi da je prvostepeno vijee logino utvrdilo da izvjetaj neuropsihijatra dr Kuukali Abdulaha snano potkrepljuje sve gore navedeno. Dr Kuukali Abdulah je sainio nalaz i miljenje u pogledu uraunljivosti optuenog Mitrovia, te utvrdio postojanje svjesne simulacije te da nastoji sebe prikazati kao bolesnu osobu sa karakteristikama pseudodemencije, koja nije u stanju da prihvati i razumije stvarnu situaciju, ali je zakljuio da je Mitrovi u stanju da shvati znaaj djela, te da se smatra psihiki zdravim. 83. Apelaciono vijee zakljuuje da je prvostepeno vijee pravilno utvrdilo da ovakvo ponaanje optuenog, odnosno njegova simulacija pseudodemencije, predstavlja neuspio pokuaj da se ospori prihvatljivost izjave date u Tuilatvu 21.06.2005. godine, te je stoga prvostepeno vijee pravilno zakljuilo da je optueni bio sposoban da shvati znaaj i posljedice izjave koju je dao. 84. Iz navedenog proizilazi da je prilikom uzimanja izjave od 21.6.2005. godine, a potom i njenog prihvatanja u dokaze u potpunosti postupljeno u skladu sa odredbama ZKP BiH, odnosno da, suprotno albenim navodima, nije poinjena niti jedna bitna povreda odredaba ZKP BiH na koju se alba poziva. 85. Apelaciono vijee neosnovanim nalazi i albeni prigovor da je razdvajanjem postupka u odnosu na njega prvostepeno vijee poinilo bitnu povredu odredaba krivinog postupka. Odbrana tvrdi da je razdvajanjem postupka sud optuenom Mitroviu nametnuo obavezu svjedoenja u predmetu protiv ostalih optuenih.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    17

  • 86. Prema navodima albe, ovakvim je rjeenjem optuenom nametnuta jo jedna obaveza-obaveza svjedoenja, te je prinuen da ponovi svoj iskaz iz istrage, odnosno da sam sebe inkriminie, to je u suprotnosti sa odredbama ZKP-a i EKLJP. 87. Prilikom odluivanja o ovom pitanju Apelaciono je vijee razmotrilo dvije stvari zakonitost i opravdanost odluke prvostepenog vijea da razdvoji postupke, i procesnu situaciju u kojoj se zbog toga naao optueni Mitrovi, odnosno njegovu obavezu da svjedoi u predmetima protiv optuenog Stevanovia i Stupara i drugih. 88. Naime, nije sporno da je sud rjeenjem od 21.05.2008. godine odluio da krivini predmet protiv optuenih Stupar Miloa, Mitrovi Petra, Trifunovi Milenka, Stevanovi Miladina, Dini Branu, Radovanovi Aleksandra, Jakovljevi Slobodana, Maksimovi Velibora, ivanovi Dragiu, Medan Branislava i Mati Milovana razdvoji, na nain da napravi zasebne predmete protiv optuenog Mitrovi Petra (I), Stevanovi Miladina (II), nakon ega je ostao trei predmet protiv Stupar Miloa i ostalih (III). 89. Istim rjeenjem optueni Mitrovi i Stevanovi su obavezani da svjedoe u meusobnim predmetima i u treem predmetu (Stupar i drugi), te im je od strane sudeeg vijea garantovano da bilo ta to eventualno kau u svojstvu svjedoka nee biti upotrijebljeno protiv njih u njihovim predmetima. 90. Razloge za razdvajanje postupaka prvostepeni je sud naao u injenici da je prihvatio, i na glavnom pretresu proitao, izjave Mitrovia i Stevanovia date Tuilatvu BiH u istrazi, koje izjave direktno ili indirektno terete ostale optuene. 91. Polazei od jednog od osnovnih prava optuenog u toku postupka prava da postavlja pitanja svjedocima (lan 259. stav 1. ZKP BiH) i prava na unakrsno ispitivanje (lan 262. ZKP BiH) optuenima je sud morao omoguiti da unakrsno ispitaju lica ije ih izjave direktno ili indirektno terete. 92. Kako se optueni ne moe obavezati da daje bilo kakav iskaz u toku postupka, jer ima pravo da se brani utnjom, tako se ni optueni Mitrovi nije mogao obavezati da bude podvrgnut davanju iskaza na glavnom pretresu u predmetu protiv njega. 93. U ovakvoj procesnoj situaciji, prvostepeno je vijee pravilno postupilo kada je razdvojilo postupke budui da je zakonsko pravo i interes ostalih optuenih da unakrsno ispitaju osobu koja ih direktno ili indirektno tereti. To je pravo izuzetno vano, te kao takvo predstavlja validan razlog za razdvajanje postupaka. 94. Drugo pitanje koje se ovdje namee je pitanje procesne situacije u kojoj se optueni Mitrovi naao nakon razdvajanja postupaka.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    18

  • 95. Branilac to u albi naziva nametnutom obavezom svjedoenja i samoinkriminacije, meutim Apelaciono vijee nalazi da ovakvi navodi nisu osnovani. 96. Naime, injenica jeste da razdvajanjem postupaka, optueni Stevanovi i Mitrovi vie nisu optueni u meusobnim predmetima niti u predmetu protiv optuenog Stupara, ve lica koja su dala izjave o krivinom djelu i njegovom uinitelju. 97. Odredbom iz lana 81. stav 1. ZKP BiH propisano je da se svjedoci sasluavaju kada postoji vjerovatnoa da e svojim iskazom moi dati obavijesti o krivinom djelu, uinitelju i drugim vanim okolnostima (stav 1. navedenog lana). 98. U skladu sa odredbom iz lana 81. stav 4. i 5. ZKP BiH svjedok se upozorava o posljedicama neodazivanja pozivu (mogunost izricanja novane kazne ili prinudno dovoenje), to znai da davanje iskaza u svojstvu svjedoka nije pravo ve zakonska obaveza ije nepotivanje za sobom povlai zakonom propisanu sankciju. 99. Slijedom navedenog, obaveza svjedoenja, je obaveza koja proizilazi iz zakona. 100. Imajui u vidu sadraj izjave koju je optueni dao u istrazi i injenicu da bi tokom unakrsnog ispitivanja na glavnom pretresu u drugom predmetu, isti mogao rei neto ime bi sebe inkriminirao, prvostepeno je vijee istovremeno sa razdvajanjem postupka i utvrivanjem obaveze njegovog svjedoenja u drugim predmetima odredilo da saznanja iz svjedoenja optuenog Mitrovia u drugim predmetima nee biti koritena u postupku protiv njega. 101. Naime, pravilno se u prvostepenoj presudi navodi da zatita od samoinkriminacije podrazumijeva postojanje stvarne opasnosti da bi se svjedoenje moglo iskoristiti protiv svjedoka u krivinom postupku u kojem je on optuen. 102. U tom smislu, ZKP BiH, kada propisuje pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja (lan 84. ZKP BiH), jasno kae da svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju (lan 84. stav 1. ZKP BiH).

    103. U stavu 2. istog lana propisano je da e svjedok koji koristi pravo da ne odgovara na takva pitanja, ipak odgovoriti ukoliko mu se da imunitet. 104. Imajui u vidu gore navedene zakonske odredbe, pravilno je prvostepeno vijee zakljuilo da svrha davanja imuniteta jeste da zatiti pojedinca koji je prinuen da odgovara na odreena pitanja, te da zbog toga ne snosi tetne posljedice.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    19

  • 105. S obzirom da je postupak protiv optuenog Mitrovia ve bio pokrenut, tuilac vie ne moe dati imunitet od gonjenja, a inom razdvajanja postupaka, isto Vijee je postupalo u sva tri postupka. 106. Istina, prvostepeno vijee je dalo garanciju da sadraj iskaza optuenog Mitrovia, datog u svojstvu svjedoka, nee upotrijebiti u postupku protiv njega samoga, kako bi otklonilo posljedice mogunosti samoinkriminacije. Meutim, ovakvu garanciju optuenom Mitroviu daje zakon, jer njegov iskaz dat u drugom krivinom predmetu i ne bi mogao biti koriten kao dokaz na glavnom pretresu u predmetu koji se vodi protiv njega, a presuda se moe zasnovati samo na dokazima koji su izvedeni na glavnom pretresu, i neovisno od toga da li sud, zbog nekih drugih okolnosti, ima dodatnih saznanja. 107. Iz gore navedenih razloga, Apelaciono vijee smatra da je prvostepeni sud dao konkretne, jasne i zakonite razloge na kojima je zasnovao svoju odluku o razdvajanju postupka, i pozivanju optuenih Mitrovi Petra i Stevanovi Miladina da svjedoe u uzajamnim predmetima i u predmetu protiv Stupar Miloa i drugih, te da na taj nain nije uinio bitnu povredu odredaba krivinog postupka na koju se odbrana u albi neosnovano poziva. 108. Neutemeljen je i albeni navod da je, zbog uskraivanja prava na albu na rjeenje o prihvatanju, kao dokazanih, injenica utvrenih u postupcima pred MKSJ, naruen princip pravinosti, te da se, shodno tome, presuda temelji na nezakonitim dokazima. 109. Pravni osnov za ovakav zakljuak odbrana nalazi u odredbama Zakona o ustupanju predmeta od strane Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju Tuilatvu Bosne i Hercegovine i koritenju dokaza pribavljenih od Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju u postupcima pred sudovima u Bosni i Hercegovini (Zakon o ustupanju), posebno lana 1. stav 2, te lana 318. stav 1. ZKP BiH. 110. Apelaciono vijee, prije svega, primjeuje da je navedeni prigovor da neke od prihvaenih injenica predstavljaju elemente krivinog djela za koje je optueni oglaen krivim, sasvim paualno iznesen, budui da branilac uopte ne navodi o kojim se to konkretno injenicama radi, ve ih samo oznaava kao neke. 111. Osim toga, u albi se ni na koji nain ne pobija sadraj prihvaenih injenica, niti se ukazuje na dokaze koji bi ukazivali na eventualno drugaije injenino stanje, ve se osporava samo princip po kojem na rjeenje o utvrenim injenicama nije postojalo pravo albe. 112. Cijenei ovaj albeni prigovor Apelaciono vijee je utvrdilo sljedee:

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    20

  • 113. lan 4. Zakona o ustupanju propisuje da, nakon sasluanja stranaka, sud moe, na vlastitu inicijativu ili na prijedlog jedne od stranaka, odluiti da prihvati, kao dokazane, injenice koje su utvrene pravosnanom odlukom u drugom postupku pred MKSJ-om (prihvaene injenice), ili da prihvati pismeni dokazni materijal iz postupaka pred MKSJ-om ako se odnosi na pitanja od znaaja u tekuem postupku. 114. lanom 1. stav 1. Zakona o ustupanju propisano je da se odredbama tog zakona propisuje postupak ustupanja predmeta koje MKSJ ustupa Tuilatvu BiH, kao i koritenje dokaza koje je MKSJ pribavio, u postupku pred sudovima u Bosni i Hercegovini, dok je u stavu 2. istog lana odreeno da se, ukoliko odredbama ovog zakona nisu posebno ureena pitanja iz stava 1. ovog lana, primjenjuju ostale odredbe iz Zakona o krivinom postupku BiH. 115. lanom 318. ZKP BiH propisano je da protiv rjeenja suda donesenog u prvom stepenu, stranke, branitelj i osobe ija su prava povrijeena mogu podnijeti albu uvijek kad u ovom zakonu nije izriito odreeno da alba nije doputena, a stav 2. istog lana propisuje da se rjeenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude mogu pobijati samo u albi na presudu. 116. Zakon o ustupanju ne propisuje niti zabranjuje pravo posebne albe na odluku suda o prihvatanju utvrenih injenica u skladu sa lanom 4. istog zakona, meutim, isto tako ne propisuje ni posebnu formu u kojoj bi ta odluka morala biti donesena, kao ni kriterije koji trebaju biti uzeti u obzir prilikom odluivanja. 117. Imajui u vidu da odredbe Zakona o ustupanju za pitanja koja nisu regulisana tim zakonom upuuju na primjenu odredaba ZKP BiH, Apelaciono vijee, prije svega smatra ispravnim da se o utvrenim injenicama odluuje u formi rjeenja, budui da se odluka o ovom pitanju donosi nakon to strane prezentuju svoju argumentaciju u vidu prijedloga, odnosno odgovora na isti. Rjeenje mora sadravati obrazloenje iz kojeg bi bilo vidljivo ispunjavaju li predloene injenice odreene kriterije prihvatljivosti koje je prvostepeno vijee preuzelo iz prakse MKSJ. Ovo Vijee podrava takvu praksu, smatrajui je ispravnom i zakonitom. 118. Ono to ostaje sporno je da li ovakva vrsta rjeenja o utvrenim injenicama predstavlja meritorno rjeenje, na koje bi bila dozvoljena posebna alba, ili pak procesno koje se moe pobijati tek u albi na presudu. 119. albenim navodima se implicira da neke od prihvaenih utvrenih injenica predstavljaju istovremeno i elemente krivinog djela za koje je optueni oglaen krivim i na osnovu toga zakljuuje da je odluka o utvrenim injenicama meritorna odluka. 120. Apelaciono vijee, meutim, smatra da su odluke o utvrenim injenicama procesna rjeenja na koje nije dozvoljena posebna alba, ve se isto moe pobijati u albi na presudu.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    21

  • 121. Iz prvostepene presude, a i posebnog rjeenja koje je doneseno u ovom predmetu (Rjeenje od 03.10.2006. godine) sasvim jasno proizilazi da su prihvaene samo one injenice koje su jasne, konkretne i prepoznatljive, ne predstavljaju zakljuke, miljenje ili usmeno svjedoenje, te najvanije, ne predstavljaju karakterizaciju koja je pravne prirode. Osim ovih, prihvaene injenice ispunjavaju i ostale kriterije - sadre esencijalne pronalaske MKSJ-a i nisu znaajno mijenjane, ne potvruju ni direktno ni indirektno krivinu odgovornost optuenog, potvrene su ili utvrene u postupku po albi ili nisu pobijane u albi, a dalja alba vie nije mogua, ne proizilaze iz sporazuma o priznanju krivnje ili dobrovoljnog priznanja, te proizilaze iz predmeta u kojem je optueni imao pravnog zastupnika i mogunost da se brani. 122. Imajui u vidu navedeno, i Apelaciono vijee smatra da je prvostepeno vijee pravilno zakljuilo da utvrene injenice koje su pomenutim rjeenjem prihvaene u cijelosti ispunjavaju kriterije da budu prihvaene, te ni na koji nain ne naruavaju pravo optuenog na pravino sudjenje i njegovu pretpostavku nevinosti. Ovo posebno iz razloga to su iste u toku postupka tretirane kao jedan od dokaza u postupku koje je odbrana imala priliku pobiti i osporiti kontraargumentima, odnosno svojim dokazima. 123. Nadalje, istim rjeenjem odbijen je prijedlog Tuilatva od 04.05.2006. godine za prihvatanjem injenica iz presuda IT-02-60/1-A od 08.03.2006. godine i IT-02-60/1-S od 02.12.2003. godine, te IT-02-60/2-S od 10.12.2003. godine, budui da je prvostepeno vijee zakljuilo da neke od predloenih injenica predstavljaju pravne zakljuke ili direktno ili indirektno inkriminiraju optuene, iz ega proizilazi da je prvostepeni sud napravio jasnu i ispravnu distinkciju izmeu utvrenih injenica koje mogu biti prihvaene i onih ijim bi se prihvatanjem dovelo u pitanje pravo optuenog na pravino suenje. 124. Sutina odluke o prihvatanju utvrenih injenica je da se doprinese efikasnosti postupka i ispotuje pravo optuenog na suenje u razumnom roku, te uspostavi balans izmeu prava optuenog na pravino suenje i svoenja pojavljivanja istih svjedoka koji bi svjedoili na iste okolnosti u nekoliko predmeta na najmanju potrebnu mjeru. Odluka o prihvatanju injenica je stoga procesna odluka o uvoenju dokaza u postupak, naravno ukoliko ti dokazi (u ovom sluaju injenice) ispunjavaju kriterije prihvatljivosti. 125. Slijedom navedenog, Apelaciono vijee zakljuuje da odluka o prihvatanju injenica, u sutini, predstavlja odluku o prihvatanju dokaza u dokazni materijal. U obrazloenju presude prvostepenog vijea pravilno se navodi isto obrazloenje i napominje se da utvrene injenice predstavljaju jednu posebnu radnju dokazivanja. Ukoliko ih prihvati, prvostepeno vijee e utvrene injenice tretirati kao jedan od dokaza izvedenih na glavnom pretresu.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    22

  • 126. Imajui u vidu navedeno, primjereno je da se dokazi u spis u toku postupka prihvataju procesnim rjeenjima, a da se ocjena tih dokaza u smislu njihove sadrine i dokazne snage vri po okonanju glavnog pretresa, kada prvostepeno vijee ima pregled svih izvedenih dokaza, te moe u smislu odredbe iz lana 15. i 281. stav 1. i 2. ZKP BiH, izvriti slobodnu ocjenu svakog dokaza pojedinano i u vezi sa ostalim dokazima. 127. Ukoliko bi sud prihvatio stav odbrane da postoji pravo na posebnu albu na rjeenje o prihvatanju injenica u toku glavnog pretresa, isti bi se princip morao primjeniti u odnosu na prihvatanje u dokazni materijal i svakog drugog dokaza to bi podrazumijevalo zastajanje sa postupkom do pravomonosti svake takve odluke. 128. Osim to to Zakon o krivinom postupku BiH ne propisuje, ovakvo bi postupanje i s aspekta procesne efikasnosti, ali i prava optuenog na suenje u razumnom roku, bilo apsolutno neprihvatljivo. 129. Slijedom navedenog, Apelaciono vijee zakljuuje da je izneseni prigovor neosnovan, te je kao takav, i odbijen.

    c) Bitne povrede odredaba krivinog postupka iz take k) stav 1. lana 297. ZKP BiH 130. Konano, odbrana prvostepenu presudu pobija i zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka, propisane u lanu 297. stav 1. taka k) ZKP BiH, cijenei da je izreka presude nerazumljiva, protivrjena sama sebi i razlozima presude, te da presuda ne sadri razloge o odlunim injenicama. 131. Pored toga, odbrana ukazuje i na to da je u pobijanoj presudi izostala brina ocjena svih dokaza pojedinano i u meusobnoj vezi sa ostalim dokazima, te da je vijee propustilo da obrazloi pitanje dokazanosti odreenih injenica, te da je na taj nain uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka koja je rezultirala injenicom da je protiv optuenog oigledno voen nepravilan postupak. 132. Ispitujui osnovanost iznesenog prigovora, Apelaciono vijee nalazi da su albeni prigovori upueni u ovom pravcu, navedeni samo paualno, bez ikakve konkretizacije, odnosno obrazloenja u emu se to ogleda navodna nerazumljivost izreke presude i u kojim odlunim injenicama je presuda navodno protivrjena sama sebi i iznesenim razlozima. 133. lanom 295. stav 1. ZKP BiH jasno je propisano da alba, izmeu ostalog, mora sadravati osnov za pobijanje presude i obrazloenje, to znai da u albi nije dovoljno samo navesti zakonsku formulaciju albenog razloga iz lana 297. stav 1. taka k) ZKP BiH, kako je to u konkretnom sluaju i uinjeno, ve se albeni prigovor mora potkrijepiti konkretnim i jasnim injenicama i primjerima iz prvostepene presude za koje se tvrdi da su manjkavi.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    23

  • 134. Kako predmetna alba ne sadri konkretne primjere navodnih povreda, a prigovor u pogledu naina na koji je prvostepeno vijee cijenilo dokaze alilac obrazlae samo openitom konstatacijom da je prvostepeno vijee propustilo da obrazloi pitanje dokazanosti odreenih injenica, Apelaciono vijee nije ni moglo ispitati osnovanost iznesenog prigovora. 135. Dakle, kako alilac nije precizirao, niti obrazloio bitnu povredu odredaba postupka na koju se poziva, njegov prigovor po ovom pitanju se odbija kao neosnovan.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    24

  • II POGRENO ILI NEPOTPUNO UTVRENO INJENINO STANJE IZ LANA 299. ZKP BIH

    136. Standard koji Apelaciono vijee treba primijeniti prilikom preispitivanja navodno pogreno utvrenog injeninog stanja jeste osnovanost. Apelaciono vijee e prilikom razmatranja navodno pogreno utvrenog injeninog stanja vlastitim nalazom zamijeniti utvrenje prvostepenog vijea samo ako jedan objektivan sud koji presuuje o injeninim pitanjima ne bi mogao utvrditi osporavano injenino stanje. 137. Prilikom utvrivanja da li je zakljuak prvostepenog vijea takav zakljuak do kojeg jedan objektivan sud koji presuuje o injeninim pitanjima ne bi mogao doi, Apelaciono vijee se nee olako uputati u naruavanje injeninog stanja koje je utvrdilo prvostepeno vijee. Apelaciono vijee smatra da je prvenstveno zadatak prvostepenog vijea da saslua, provjeri i ocijeni dokaze izvedene na glavnom pretresu i da se injeninom stanju koje je utvrdilo prvostepeno vijee mora iskazati odreeno uvaavanje. 138. Apelaciono vijee e ukinuti presudu prvostepenog vijea samo ako je injenina greka uzrokovala nepravilnu presudu. Nepravilna presuda se kvalifikuje kao krajnje nepravian ishod sudskog postupka, kao u sluaju kada je optueni osuen usprkos nedostatku dokaza o biu krivinog djela. 139. Da bi dokazao da je donesena nepravilna presuda, alilac mora pokazati da navodno pogreno i nepotpuno injenino stanje koje je utvrdilo prvostepeno vijee opravdano dovodi u sumnju krivicu optuenog. Da bi tuilac dokazao da je donesena nepravilna presuda, on mora pokazati da je, nakon to se u obzir uzmu greke koje je prvostepeno vijee uinilo prilikom utvrivanja injeninog stanja, eliminisana svaka osnovana sumnja u pogledu krivice optuenog.

    140. Stoga, samo u sluaju kada Apelaciono vijee zakljui, prvo, da nijedan objektivan sud koji presuuje o injeninim pitanjima ne bi mogao doi do osporavanih injeninih utvrenja i drugo, da je injenina greka uzrokovala nepravilnu presudu, Apelaciono vijee e uvaiti albu podnesenu u skladu sa lanom 299. stav 1. ZKP BiH, u kojoj se tvrdi da je injenino stanje pogreno i nepotpuno utvreno.

    141. albeni prigovori odbrane koji se odnose na navodno pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje mogu se sumirati na sljedei nain:

    142. Odbrana smatra da je prvostepeni sud pogreno utvrdio injenice koje se odnose na duevno zdravlje i uraunljivost optuenog, istiui da je optueni osoba sa lakom duevnom zaostalosti i niskim stepenom inteligencije.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    25

  • 143. U prilog ovoj konstataciji odbrana navodi da je optueni imao potekoa jo u ranoj mladosti, da je redovno zavrio samo etiri razreda osnovne kole, da nije zavrio srednju kolu, te da je dva puta proglaen ogranieno vojno sposobnim. Dokazujui ove navode, odbrana se poziva na nalaz i miljenje vjetaka neuropsihijatra prof. dr sci Kovaevi Ratka, te psihologa erani Spasenije iz kojih proizilazi da vie intelektualne operacije kao to su predvianje, planiranje i zakljuivanje, kod optuenog uopte nisu diferencirane. Prema miljenju odbrane, nalaz i miljenje vjetaka tuilatva prof. dr Kuukali Abdulaha, neuropsihijatra i Fadilpai Senadina, psihologa, na iste okolnosti nisu pouzdani, jer isti nisu imali na raspolaganju svu relevantnu medicinsku dokumentaciju o duevnom zdravlju optuenog. Konano, odbrana smatra da uslijed pomenute zaostalosti, kod optuenog nisu postojali ni objektivni ni subjektivni elementi za bilo koji oblik uea u izvrenju krivinog djela Genocid.

    144. U albi se dalje navodi da prvostepeno vijee svoj zakljuak o znanju optuenog o postojanju genocidnog plana zasniva iskljuivo na iskazu svjedoka S4, a da pri tome nije cijenilo razlike u izjavi ovog svjedoka od 22.05.2008. godine, po pitanju zadataka i saznanja o planiranom ubistvu prije i poslije pauze koja je napravljena prilikom svjedoenja. Dalje se istie da i iz izvjetaja Butler Richarda proizilazi da obini policajci nisu imali saznanja o planovima viih komandi. Teza je odbrane da ubistva u hangaru nisu bila planirana, ve da su uvari ista poinili radi zatite svog tjelesnog integriteta koji je bio doveden u pitanje od strane zatvorenika koji su nasrnuli na njih. Odbrana ne spori da su ubijanja koja su poinjena nakon to je napad prestao bila protivpravna, ali istie da dokazi pokazuju da je u njima uestvovalo mnogo osoba, i da su ista trajala cijelu no, smatrajui da je sud pogreno utvrdio injenino stanje kao u izreci. U albi se navodi i to da je operacija ''Krivaja 95'' bila iznuena zloinima koje su poinili muslimani u pozadini snaga VRS, te da niko nije mogao predvidjeti njen konaan ishod. Odbrana dalje istie da je svjedok S4 rekao da optueni nije pucao kritine prilike, da je kredibilitet ovog svjedoka upitan iz razloga to je isti zakljuio sporazum sa tuilatvom, da ne postoje dokazi da se na zarobljenike pucalo sa stranje strane skladita, te da optueni nije poduzeo niti jednu radnju koja ima obiljeja ubistva, a pogotovo ne genocida. U albi se navodi i to da je sud pogreno zakljuio da je u skladitu ubijeno 1000 ljudi, te istie da je ostalo nerazjanjeno da li su ubijeni bili civili ili ratni zarobljenici.

    145. Ispitujui prvostepenu presudu u okviru iznesenih albenih navoda, Apelaciono vijee je nalo da isti nisu osnovani, te ih je kao takve i odbilo iz razloga koji slijede:

    146. Suprotno argumentima alioca, prvostepena je presuda dala odreene i potpune razloge kojima se rukovodila prilikom razmatranja pitanja duevnog stanja optuenog, te je u tom smislu suprotstavila protivrjene dokaze - nalaze i miljenja vjetaka tuilatva i odbrane, dovela ih u vezu sa ostalim izvedenim dokazima, zakljuujui konano da je utvreno izvan sumnje da u vrijeme kada je bio

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    26

  • sauinilac genocida u skladitu u Kravici, Mitrovi nije bio bitno smanjeno uraunljiv. Ovakav zakljuak prvostepenog suda o uraunjljivosti optuenog i prema miljenju ovog vijea jasno proizilazi iz svih izvedenih dokaza. Kako se i u pobijanoj presudi pravilno analizira, kljuna razlika izmeu nalaza i miljenja vjetaka tuilatva i odbrane ogleda se u tome da li je optueni osoba koja je mogla da shvati znaaj svojih postupaka i upravlja istima, ili je, pak, isti blago retardirana osoba koja to nije bila u stanju, kako to tvrdi odbrana. U tom smislu, pravilno se prvostepeno vijee oslonilo na nalaz i miljenje vjetaka tuilatva, prof. dr Kuukali Abdulaha, nalazei da je njegov zakljuak o uraunljivosti optuenog Mitrovia, potkrijepljen cjelokupnim izvedenim dokazima, za razliku od zakljuka dr Kovaevia i dr erani. Prvostepeno je vijee analiziralo niz injenica i okolnosti raniju angairanost optuenog u ratu, poev od 1992. godine, njegovo suoavanje sa stresnim situacijama i sposobnost da izvrava kompleksne policijske zadatke, njegovo ponaanje na licu mjesta, dosljedno izvravanje izdatog nareenja i discipline, a posebno njegovu vlastitu izjavu o predmetnom dogaaju u kojoj optueni nije naveo da je doivio bilo kakvu psihiku dezorijentaciju. U kontekstu ocjene njegove ukupne uraunljivosti, prvostepeno vijee je takoer uzelo u obzir da je optueni, u vrijeme obuhvaeno optunicom, bio pripadnik specijalne policijske jedinice, te je logino zakljuilo da je isti i posjedovao dobru psihiku i fiziku spremnost i sposobnost. S obzirom na sve izneseno, prvostepeno je vijee konano razumno zakljuilo na osnovu nalaza vjetaka dr Kuukalia da je u sluaju optuenog rije o svjesnoj simulaciji i predstavljanju vlasitite linosti u vidu pseudodementne osobe kredibilan, te da je u potpunosti potkrijepljen i ostalim izvedenim dokazima. 147. Sve navedene okolnosti podupiru zakljuak vjetaka tuilatva, prof. dr Kuukali Abdulaha da je optueni u vrijeme poinjenja krivinog djela bio sposoban da shvati znaaj svojih postupaka i da ih kontrolie, kao i da je bio potpuno uraunljiv.

    148. S obzirom na izvedene dokaze, Apelaciono vijee smatra da je zakljuak prvostepenog suda o uraunjivosti optuenog jedini razuman zakljuak koji proizilazi iz utvrenog injeninog stanja, zbog ega se albeni prigovori po ovom osnovu, odbijaju kao neutemeljeni.

    149. Pogreno utvrenje injeninog stanja odbrana vidi i u poklanjanju kredibiliteta iskazu svjedoka S4 imajui u vidu injenicu da je ovaj svjedok sklopio sporazum sa Tuilatvom BiH.

    150. Apelaciono vijee, prije svega primjeuje da su albeni prigovori u ovom dijelu nedosljedni, budui da se istima implicira da sud nije trebao pokloniti vjeru svjedoku S4, da bi se s druge strane i sama odbrana pozvala na iskaz ovog svjedoka u dijelu u kojem je isti naveo da nije vidio optuenog kako puca.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    27

  • 151. Nadalje, ovo Vijee nalazi da je prvostepeni sud na veoma detaljan nain ispitao kredibilitet svjedoka S4, te je u tom smislu dao validno i argumentovano obrazloenje zbog ega njegov iskaz smatra prihvatljivim i pouzdanim.

    152. albeni prigovori odbrane se koncentriu na injenicu da je svjedok S4 sklopio sporazum o priznanju krivnje, te da kao takav, nije kredibilan. Dalje se ukazuje na razlike u njegovom svjedoenju, te istie da se zakljuak o znanju optuenog da e zarobljeni mukarci biti pobijeni, ne moe zasnivati na izjavi ovakvog nepouzdanog svjedoka. Meutim, istaknuti albeni prigovori, prema ocjeni ovog Vijea, nisu osnovani.

    153. Apelaciono vijee prvenstveno smatra da je argumentacija prvostepenog suda u pogledu prihvatljivosti i pouzdanosti iskaza svjedoka S4, kao svjedoka koji je sklopio sporazum o priznanju krivnje, validna, te da je prvostepena presuda dala dobro obrazloenje i valjane razloge za takvu odluku. Naime, poev od strane 8 prvostepene presude, vijee daje veoma detaljnu analizu pouzdanosti svjedoenja svjedoka S4. U tom kontekstu, osim odredaba lana 15. i 281. stav 1. ZKP BiH, analizirana je praksa Ustavnog suda BiH (u predmetu M., AP-661/04, Odluka o dopustivosti i meritumu od 22.04.2005.godine, paragraf 38), te je konano zakljueno da

    na dokaze koje iznese svjedok koji svjedoi nakon sklapanja sporazuma o priznanju krivice ili nakon to dobije imunitet primijenjuju isti kriteriji, ni stroi, ni blai. Jednostavno, na dokaze koje iznese svjedok koji svjedoi nakon sklapanja sporazuma o priznanju krivice ili nakon dobijanja imuniteta ne primijenjuje se pretpostavka pouzdanosti ili nepouzdanosti. Nadalje se prvostepeno vijee poziva i na praksu Suda BiH u predmetu Maktouf (KP-32/05, Drugostepena presuda od 04.04.2006. godine) ''Vijee svakako mora razmotriti sve injenice koje utiu na pouzdanost svjedoka kada analizira njegovo svjedoenje i postupati sa oprezom. Meutim, Vijee mora postupati na isti takav nain prilikom razmatranja svakog svjedoenja.

    154. Prvostepeno je vijee, dakle, iskaz svjedoka S4 analiziralo briljivo i savjesno kako pojedinano, tako i u vezi sa ostalim izvedenim dokazima, ne dajui a priori ovom iskazu niti manju, niti veu dokaznu snagu, to je sasvim ispravan postupak.

    155. Dakle, ocjena iskaza ovog svjedoka je prema miljenju Apelacionog vijea izvrena u skladu sa zakonom, a vjera koja je poklonjena sadraju njegovog iskaza u potpunosti je opravdana i potkrijepljena i drugim izvedenim dokazima.

    156. Prigovor odbrane se u pogledu kredibiliteta ovog svjedoka svodi na konstataciju da, samo zbog injenice to je isti sklopio sporazum o priznanju krivnje, njegovo svjedoenje se ne moe smatrati vjerodostojnim. Meutim, ovakva diskreditacija iskaza svjedoka samo zbog pomenute injenice nije logina, jer se niti jedan zakonito pribavljen dokaz ne moe a priori odbaciti ili smatrati

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    28

  • privilegovanim, ve mora biti ocijenjen pojedinano i u vezi sa drugim dokazima, kako bi se provjerila njegova dokazna snaga.

    157. Prvostepeno je vijee u posebnom pasusu analiziralo i razlike u iskazima ovog svjedoka, pa je oigledno da je albeni prigovor odbrane istaknut u ovom smjeru u potpunosti neosnovan i paualan. 158. Pogreno se u albi odbrane navodi da se zakljuak prvostepenog suda o znanju optuenog za genocidni plan izvodi iskljuivo preko saznanja koja svjedok S4 tvrdi da je imao. Prvostepena presuda navodi niz drugih okolnosti i saznanja do kojih je optueni doao neposredno, te dovodei to u vezu sa navodima svjedoka S4, izvodi zakljuak da je optueni znao za postojanje genocidnog plana.

    159. Ove se okolnosti odnose na injenicu da je optuenom, kao i drugim pripadnicima njegovog Odreda ve po dolasku iz Srednjeg u Srebrenicu bilo jasno da je ista vojno pala i da njihov zadatak nee biti vojni napad na zatienu zonu.

    160. Nadalje, izvravajui svoj prvi zadatak po dolasku ienje terena na brdu Budak, svi su pripadnici voda imali priliku da vide da su Bonjaci bilo otjerani ili su sami pobjegli iz svojih kua, a da se ostatak ima dovesti u Potoare. Prvostepeno vijee dalje zakljuuje:

    Mnogi svjedoci su opisali bijedne i oajne uslove u kojima se nalazilo na hiljade Bonjaka koji su se tamo okupili.1 Optueni Petar Mitrovi je potvrdio u svom iskazu da je vod bio u Potoarima dana 12. jula i da su vidjeli ene, djecu i starce kako ulaze u autobuse. Svjedok S4 je zakljuio, na osnovu onog to je vidio, da su ene i djeca i starci bili prisiljeni da odu. On je izrekao jednostavnu istinu: Ljudi ne naputaju svoje domove ako ne moraju.

    161. Ono to je posebno vano prilikom procjene ta je optueni za vrijeme boravka u Potoarima mogao vidjeti i zakljuiti je injenica da je optueni, kao i drugi pripadnici voda od komandira Trifunovia 12.07.1995. godine dobio informaciju da se oekuje veliki priliv Bonjaka koji e se predavati iz uma. Imajui u vidu da za te ljude niko nije obezbijedio osnovne uslove za preivljavanje hranu, vodu, medicinsku pomo, te vidjevi sva druga dogaanja toga dana, prvostepeno vijee izvodi jedini razumni zakljuak da je optueni bio svjestan da e ti ljudi biti ubijeni, odnosno da se njihovo dovoenje i smjetanje u hangar vri u skladu sa planom koji e za krajnju posljedicu imati njihovu likvidaciju.

    162. Prvostepena presuda dalje analizira dokaze:

    Dana 13. jula dolo je do predaje ogromnog broja Bonjaka. U skladu sa nareenjima od prethodnog dana, pripadnici 2. odreda, ukljuujui i pripadnike

    1 Svjedoci Dragan Kurtuma; Jovan Nikoli

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    29

  • voda Skelani, pretresali su zatvorenike koji su se predavali, uzimajui njihove dragocjenosti i novac; a zarobljenike su prisiljavali da odloe line stvari i dokumente. Gomile odloenih stvari i dokumenata ostale su pored puta i vide se na video snimku koji je tada snimljen, a mogli su ih vidjeti i svi oni koji su tada bili u tom podruju, a ak ih je nakon nekoliko mjeseci pronaao i Jean Rene Ruez kad je pregledao livadu u Sandiima 1996. godine. Stanje Bonjaka koji su se predavali bilo je okantno, prema rijeima Stevanovia. To su bili ranjeni mukarci pocijepane odjee svih uzrasta, kao i djeaci uzrasta 7. razreda koji su se predavali du puta i koji su dovedeni na livadu. Posljedice zasjeda i granatiranja su bile vidljive na povredama koje su mnogi od njih zadobili. Dvije su injenice znaajne u procjeni shvatanja optuenog u ovom momentu: 1) stanje mukaraca i djeaka koji su se predavali potvruje da oni nisu predstavljali vojnu prijetnju i da u svakom sluaju nisu bili borci kada su se predali, 2) informacija o ogromnom broj Bonjaka koji su se predavali a koji se predviao dan prije bila je tana, ali i dalje nije bila obezbijeena hrana, higijenske potreptine, voda za pie, medicinska pomo za ranjene ili sklonite od jake vruine. Pucanje iz oruja i artiljerije prema umi na ljude koji su pokuavali pobjei nastavilo se cijeli dan i zabiljeeno je na filmu televizijskog novinara Zorana Petrovia. Ovo se moglo uti od vojnika MUP-a rasporenih du puta.

    163. Analizirajui sve navedene injenice i dokaze, prvostepeno vijee dolazi do zakljuka koji predstavlja jedini mogui zakljuak do kojeg bi na osnovu istih dokaza mogao doi jedan objektivan presuditelj o injenicama optueni je znao da postoji plan da se zarobljeni mukarci Bonjaci ubiju.

    164. S obzirom na sve gore navedeno, neprihvatljiv je i prigovor odbrane da je predmetni dogaaj zapravo incident koji je pokrenut ubistvom Dragievi Krste i povreivanjem uturi Radeta od strane zatoenih Bonjaka. Prvostepena presuda analizira i ovu mogunost, te pravi jasnu razliku izmeu ubistava koja su se desila u svrhu eventualne nune odbrane uvara od zarobljenika koji su pokuali pobjei, od ubistava koja su se desila nakon toga, kada se pristupilo realizaciji ranije osmiljenog plana likvidacije svih zatoenih u hangaru. Ni po ovom pitanju odbrana ne uspijeva valjano osporiti zakljuke prvostepenog suda koja kae:

    Zatvorenici su bili nenaoruani. Optueni je bio naoruan automatskom pukom, a ostali pripadnici odreda takoer automatskim pukama, mitraljezom M84 i runim bombama. Prostor skladita je bio potpuno zatvoren izuzev prozora na zadnjem dijelu koje su uvali optueni Mitrovi, Jakovljevi i Medan. Ti prozori su bili dovoljno veliki zbog ega su predstavljali mogui put za bjekstvo, ali nisu predstavljali moguu taku sa koje bi bio izvren napad to dokazuje i injenica da je svjedok S2 iskoristio tu mogunost i iz skladita iskoio kroz prozor. Kao to je prethodno opisano, hangar se sastojao iz dva zasebna dijela. Kao to je utvrdio svjedok S4, ubistvo Krste/zatvorenika dogodilo se u desnom dijelu, nakon to su svi zatvorenici bili obezbijeeni u zgradi, i do toga je dolo zato to je Krsto insistirao

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    30

  • da ue u prostor skladita usprkos nareenjima Milenka Trifunovia da izae. Zatvorenici u lijevom dijelu nisu znali ta se deava u desnom dijelu skladita, a svjedok S2 je izjavio da oni jesu uli pucnjavu sa tog mjesta, ali su im ljudi koji su ih drali u zatoenitvu rekli da to Bonjaci pucaju na skladite. Ulaz u lijevi dio skladita je, prema rijeima Luke Markovia, bio zakljuan lancem i katancem. U prostoriji hangara koja se nalazila sa desne strane zatvorenici su, prema rijeima svjedoka S1, bili tako natrpani jedan do drugoga da izmeu njih nije bilo mjesta. ak ta vie, prema iskazu svjedoka S1, oni koji su se nalazili u dnu desnog dijela skladita su znali samo da je pucano na jednog zatvorenika i da je nastala panika. Jedinu prijetnju optuenom i drugim policajcima meu nenaoruanim zatvorenicima mogli su predstavljati oni koji su imali pristup ulazu, a radi se o prostoru od 2,45 x 2,35 metara irine, a ti ljudi su bili okrueni pripadnicima 2. Odreda koji su bili naoruani automatskim pukama, mitraljezom M84 i runim bombama (Dokaz O- 232). Svjedok S4 je izjavio da su jedini zatvorenici koji su prili ulazu, poto su vidjeli da je na Krstu i zatvorenika pucano, bili oni koji su pokuavali da pobjegnu, a ti ljudi nisu odmakli daleko od praga kada su ubijeni iz mitraljeza M84 i puaka koje su imali policajci. Povike i psovke zatvorenika, kada su shvatili ta se deava, uli su mnogobrojni svjedoci, ukljuujui Mitrovia, S4 i radnike u skladitu, meutim iz fizikog izgleda zgrade bilo je oigledno da svi pozivi zatvorenika na akciju nisu imali nikakvih praktinih rezultata. Pored toga, prema iskazu svjedoka S4, doekala ih je ne samo vatra iz oruja prisutnih policajaca, nego i psovke na nacionalnoj osnovi koje su upuivali oni koji su pucali. Konano, svaku sumnju u pogledu toga da li su optueni i drugi policajci namjeravali da pobiju zatvorenike i potpuno eliminie, injenica da je ubijanje trajalo vie od sat vremena, te da je, kada su zavrili sa pucnjavom u desnom dijelu u uvjerenju da su svi mrtvi, sistematski nastavljeno ubijanje onih koji su ostali u lijevom dijelu skladita. ak je i Borovanin, kada su ga ispitivali istraitelji Hakog tuilatva, priznao da su ova ubijanja predstavljala ubistvo.

    165. Citirana analiza prvostepenog vijea, jednako kao i izvedeni zakljuci o nepostojanju zakonskih uslova za nunu odbranu ni na koji nain nisu dovedeni u pitanje paualnim albenim navodima. alba je i po ovom pitanju nedosljedna, budui da u jednom dijelu ne osporava injenicu da su ubistva koja su uslijedila nakon to je okonan incident oko ubistva Dragievi Krste, bila nezakonita, ali istie da su u istima uestvovala brojna lica, te da je ubijanje trajalo cijelu no.

    166. Predmet ovog postupka nije uee drugih lica u ovom dogaaju, niti njihov stepen odgovornosti, ve radnje i odgovornost optuenog Mitrovi Petra. injenica da je u izvrenju djela uestvovalo jo osoba ne umanjuje odgovornost optuenog, niti moe opravdati nezakonite radnje koje je isti poduzeo.

    167. Ovdje je posebno potrebno naglasiti da je sam optueni u svojoj izjavi priznao da je ispalio 2 hica, nakon ega je prema nareenju preao iza skladita da

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    31

  • obezbjeuje njegovu stranju stranu kako niko ne bi pobjegao. albeni navod da ne postoje dokazi da je iko pokuao pobjei sa te strane kao i da se odatle nije pucalo, uopte nisu relevantni, budui da je u izvrenju ubistava evidentno svako imao svoju ulogu ijim je izvravanjem doprinio konanom cilju.

    168. Prvostepeno je vijee zakljuilo da je optueni svojim radnjama na odluujui nain doprinio izvrenju ubistava u skladitu, koji zakljuak je jedini razuman do kojeg bi mogao doi jedan objektivan presuditelj o injenicama. albeni navodi kojima se samo iznose konstatacije i teze odbrane bez potkrijepljujueg obrazloenja nisu dostatni da bi doveli u pitanje zakljuke koje je na ovu okolnost donijelo prvostepeno vijee.

    169. U albi se takoer tvrdi da je prvostepeno vijee pogreno utvrdilo injenino stanje vezano za ukupan broj ubijenih u skladitu u Kravici, odnosno kada je zakljuilo da je ukupan broj ubijenih vie od jedne hiljade.

    170. Apelaciono vijee nalazi da je prvostepeno vijee detaljno obrazloilo kako je dolo do broja ''vie od jedne hiljade'' ubijenih. Naime, na tu okolnost su se, izmeu ostalih, izjanjavali svjedoci S1, S4, Stjepanovi Slobodan, eli Predrag, te vjetaci Radovi Vlado (vjetak graevinske struke) i Obradovi Dragan (vjetak geometar). Prvostepeno vijee je cijenilo svaki od ovih dokaza, te izvelo zakljuak da je ukupan broj ubijenih lica vie od jedne hiljade.

    171. alba se ne uputa u obrazlaganje svoje tvrdnje da je zakljuak o vie od 1000 ubijenih pogrean, ve samo istie da je identifikovani broj lica koja se dovode u vezu sa skladitem 676. Meutim, sva nestala lica jo uvijek nisu identifikovana, a tijela ubijenih su odvoena na druge lokacije, pa potom i premjetena (primarne i sekundarne grobnice) odakle su naknadno ekshumirana. Sve navedeno ukazuje da broj do sada identifikovanih lica ni u kojem sluaju ne moe biti uzet kao ukupan broj ubijenih, ve samo eventualno kao najmanji broj ubijenih, pa se stoga istaknuti albeni prigovor odbija kao neosnovan.

    172. Odbrana konano navodi da presuda ne navodi niti utvruje postojanje oruanog sukoba, bez kojeg, prema miljenju odbrane, nema ni rata, a ni ratnog zloina, da se u izreci ne navode imena rtava, te da se ne navodi da li su ubijeni bili civili ili ratni zarobljenici ili oboje.

    173. Apelaciono vijee istie da navedene okolnosti uopte ne predstavljaju bitna obiljeja krivinog djela Genocida, pa samim time nisu ni relevantne za odluivanje u ovom predmetu.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    32

  • 174. Iz gore navedenih razloga istaknuti albeni prigovori na pravilnost i potpunost utvrenog injeninog stanja se odbijaju kao neosnovani.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    33

  • III POVREDE KRIVINOG ZAKONA IZ LANA 298. ZKP BIH 175. Branioci optuenog prvostepenu presudu pobijaju i zbog navodnih povreda Krivinog zakona istiui da je prvostepeno vijee pogreno primjenilo krivini zakon prihvatajui pravnu kvalifikaciju krivinog djela iz optunice, odnosno kvalifikujui radnje optuenog prema KZ BiH koji je stupio na snagu 01.03.2003. godine.

    176. Obrazlaui navedeni albeni prigovor branioci se pozivaju na odredbe iz lana 3. i 4. KZ BiH kojima su ustanovljena naela zakonitosti i zabrane retroaktivnosti, kao osnovna naela krivinog prava.

    177. Posebno se naglaava princip iz lana 4. stav 2. KZ BiH, koji propisuje da, ako se poslije uinjenja krivinog djela jednom ili vie puta izmjeni zakon, primjenit e se zakon koji je blai za uinitelja.

    178. albom se dalje istie da se procjena koji je zakon blai za uinitelja vri uvijek in concreto, uzimajui u obzir konkretni sluaj i uinioca, sa ciljem da se utvrdi koji zakon u cjelini daje povoljniji ishod za konkretnog izvrioca.

    179. Budui da i Krivini zakon SFRJ koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni Krivinog zakona Republike Bosne i Hercegovine i Krivinog zakona SFRJ (Preuzeti KZ SFRJ)2 kao zakon koji je bio na snazi u vrijeme obuhvaeno optunicom, i KZ BiH propisuju isto krivino djelo sa istim zakonskim obiljejima (Genocid), odbrana smatra da je Preuzeti KZ SFRJ blai za optuenog jer za isto djelo propisuje kaznu zatvora u trajanju od 5 do 15, odnosno 20 godina, dok KZ BiH za isto djelo propisuje kaznu zatvora u trajanju od najmanje 10 godina ili dugotrajni zatvor.

    180. Prema stanovitu odbrane, lan 4a KZ BiH, na koji se prvostepena presuda poziva, ne spreava primjenu lana 4. KZ BiH u pogledu obavezne primjene blaeg zakona, jer je lanom 4a propisana mogunost procesuiranja svih vidova krivinih djela zbog povrede koja predstavlja krenje pravila meunarodnog prava i koja djela u vrijeme poinjenja nisu bila propisana nacionalnim zakonodavstvima.

    181. Prema ocjeni Apelacionog vijea, izneseni albeni prigovor odbrane nije osnovan.

    182. Naime, lanom 3. KZ BiH propisano je naelo zakonitosti, kao jedno od osnovnih naela krivinog prava. Pomenuti lan glasi:

    2 Uredba sa zakonskom snagom o primjeni Krivinog zakona Republike Bosne i Hercegovine i Krivinog zakona Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije koji je preuzet kao republiki zakon za vrijeme neposredne ratne opasnosti ili za vrijeme ratnog stanja (Sl.list RBIH broj 6/92) i Zakon o potvrivanju uredbi sa zakonskom snagom (Sl. list RBIH broj 13/94)

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    34

  • Krivina djela i krivinopravne sankcije propisuju se samo zakonom. Nikome ne moe biti izreena kazna ili druga krivinopravna sankcija za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom propisano kao krivino djelo i za koje zakonom nije bila propisana kazna. 183. lanom 4. KZ BiH propisan je princip vremenskog vaenja krivinog zakona,

    te isti glasi: Na uinitelja krivinog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme uinjenja krivinog djela. Ako se poslije uinjenja krivinog djela jednom ili vie puta izmijeni zakon, primijenit e se zakon koji je blai za uinitelja. 184. Zakon je u lanu 4a) KZ BiH ustanovio i izuzetak od primjene lanova 3. i 4. KZ BiH, propisujui da: lanovi 3. i 4. ovog zakona ne spreavaju suenje ili kanjavanje bilo kojeg lica za bilo koje injenje ili neinjenje koje je u vrijeme kada je poinjeno predstavljalo krivino djelo u skladu s opim naelima meunarodnog prava. 185. Iz navedenih zakonskih odredaba proizilazi da je pravilo da se na uinioca krivinog djela prvenstveno primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme uinjenja djela (pravilo tempus regit actum). 186. Od ovoga je principa mogue odstupiti jedino u interesu optuenog, odnosno jedino ukoliko se nakon izvrenja djela zakon izmjeni na nain da je izmjenjeni zakon blai za uinitelja. 187. U pravu je odbrana kada tvrdi da se pitanje koji je zakon blai za uinitelja rjeava in concreto, odnosno uporeivanjem starog i novog (ili novih) zakona u odnosu na svaki konkretni sluaj. 188. Uporeivanje tekstova zakona, meutim, moe dati siguran odgovor samo u sluaju ako je novi zakon dekriminisao neto to je po starom bilo krivino djelo, jer je tada novi zakon oigledno blai. 189. U svim drugim sluajevima, kada je krivino djelo kanjivo po oba zakona, rjeenje nije nimalo jednostavno, pa je stoga tada potrebno utvrditi sve okolnosti koje mogu biti relevantne u izboru blaeg zakona. 190. Te okolnosti se prvenstveno odnose na odredbe o kaznama, njihovom odmjeravanju, odnosno ublaavanju (koji je zakon u tom smislu povoljniji), mjere upozorenja, eventualne sporedne kazne, nove mjere koje predstavljaju supstitute kazni (npr. rad za opte dobro na slobodi), mjere bezbjednosti, pravne posljedice

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , , : 033 707 100, : 033 707 225

    35

  • osude, odredbe koje se odnose na krivino gonjenje, da li je ono uslovljeno odobrenjem. 191. Nije sporno da je krivino djelo Genocid za koje je optueni i oglaen krivim, kao krivino djelo propisano i KZ SFRJ (lan 141. Preuzetog KZ SFRJ) i KZ BiH (lan 171. KZ BiH). 192. Odredba iz lana 141. Preuzetog KZ SFRJ glasi: Ko u nameri da potpuno ili delimino uniti neku nacionalnu, etniku, rasnu ili versku grupu naredi da se vre ubistva ili teke povrede tela ili naruavanje fizikog ili duevnog zdravlja lanova grupe ili prinudno raseljavanje stanovnitva, ili da se grupa stavi u takve ivotne uslove koji dovode de potpunog ili deliminog istrebljenja grupe, ili da se primene mere kojim se spreava raanje izmeu pripadnika grupe, ili da se vri prinudno preseljavanje dece u drugu grupu, ili ko u istoj nameri izvri neko od navedenih dela, kaznie se zatvorom najmanje pet godina ili smrtnom kaznom.. 193. lan 171. KZ BiH glasi: Ko u cilju da potpuno ili djelimino istrijebi nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku skupinu ljudi naredi uinjenje ili uini koje od ovih djela:

    a) ubijanje pripadnika skupine ljudi; b) nanoenje teke tjelesne ozljede ili duevne povrede pripadnicima skupine

    ljudi; c) smiljeno nametanje skupini ljudi ili zajednici takvih ivotnih uvjeta koji bi

    mogli posljedovati njenim potpunim ili djelominim istrebljenjem; d) uvoenje mjera kojima je cilj sprjeavanje raanja unutar skupine ljudi; e) prisilno preseljenje djece iz te u drugu skupinu ljudi,

    kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

    194. Nadalje, ubijanje pripadnika skupine ljudi, kao radnja izvrenja krivinog djela genocid za koju je optueni Mitrovi Petar oglaen krivim, predstavlja radnju izvrenja krivinog djela Genocid i po jednom i po drugom krivinom zakonu. 195. Iz navedenog proizilazi da su Preuzeti KZ SFRJ i KZ BiH na isti nain definisali krivino djelo Genocida, te je pri procjeni koji je zakon blai za uinioca potrebno analizirati zaprijeenu kaznu. 196. Iako se alba pravilno poziva na gore navedene zakonske odredbe i principe, pogreno zakljuuje da je Preuzeti KZ SFRJ sa aspekta kazne blai za optuenog, odnosno da za ovo krivino djelo propisuje blau sankciju.

    Kraljice Jelene br. 88, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: 033 707 100, Faks: 033 707 225 . 88, 71 000 , ,