20
Broj 70 Mart 2008. godine MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I NACIONALNA TURISTIČKA ORGANIZACIJA "Velika Plaža, do sada go- tovo neizgrađena pješčana plaža u Ulcinju (13 km duga, 60 m široka). To je jedina pješčana plaža, unique sell- ing point (USP), na čitavoj jadranskoj obali od italijanske do albanske granice. Velika Plaža predstavlja najvažniji razvojni potencijal za dubući, sa ekonomskog aspekta, ključni bazni proizvod." Izvod iz Master plana razvoja turizma

MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

  • Upload
    others

  • View
    6

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

Broj 70Mart 2008. godine

MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE INACIONALNA TURISTIČKA ORGANIZACIJA

"Velika Plaža, do sada go-tovo neizgrađena pješčana

plaža u Ulcinju (13 km duga,60 m široka). To je jedina

pješčana plaža, unique sell-ing point (USP), na čitavoj

jadranskoj obali od italijanskedo albanske granice. VelikaPlaža predstavlja najvažniji

razvojni potencijal za dubući,sa ekonomskog aspekta,

ključni bazni proizvod."

Izvod izMaster plana razvoja turizma

Page 2: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

Turisti~ka ponuda CrneGore predstavljena name|unarodnom sajmu

turizma WTF 2008 u [angaju

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore je, u saradnjisa PR agencijom Travel World iz Šangaja, započela pro-mociju turističke ponude Crne Gore na kineskom tržištu.Promocija je prvenstveno usmjerena na visokoplatežnu kli-jentelu koja je uglavnom koncentrisana u Šangaju,Pekingu i Hong Kongu.

U cilju što bolje promocije, PR agencija Travel World pred-stavila je turističku ponudu Crne Gore na međunarodnomsajmu turizma WTF 2008 (World Travel Fair), koji seodržao u pe-riodu od 27.do 31. martau ShanghaiE x i b i t i o nCentru uŠ a n g a j u .Sajam jeokupio preko450 izlagačaiz preko 50zemalja, aposjetilo gaje preko30.000 pos-jetilaca. Ovajs a j a modržao sepetu godinuza redom ijedan je odnajvažni j ihsajmova turizma u Kini, a organizatori su TurističkaKomisija Opštine Šangaja i VNU Exhibitions Europe

Za ovo tržište NTO Crne Gore je po prvi put izdala kineskuverziju brošure « Dobrodošli », a ujedno je uradjen ipetominutni promotivni film o turističkoj ponudi Crne Goretakodje na kineskom jeziku.

Pomenuti promotivni materijal Crne Gore biće distrubuirani tokom predstojećih Olimpijskih igara koje će biti održaneu Pekingu u avgustu ove godine. To će biti jedinstvenašansa za promociju turističke ponude Crne Gore ne samona tržištu Kine, već i šire.

Danas je Kina jedno od najznačajnijih emitivnih tržišta uAziji, a kineski turisti su i najveći potrošači. Kineski turistikoji putuju u Evropu i Sjevernu Ameriku su jedan od na-jbrže rastućih turističkih segmenata. Ovo tržište imagodišnju stopu rasta od 10%, a do 2010. godine dostići će50 miliona turista. Prema predvi]anjima UNWTO (Svjetsketurističke organizacije) do 2020. godine, Kina će na svjet-skom turističkom tržištu učestvovati sa preko 100 milionaturista godišnje.

2.

www.mturizma.cg.yu

Turisti~ka ponuda CrneGore predstavljena nasajmu turizma MITT

U periodu od 19. do 22 marta održan je XV međunarodnituristički sajam u Moskvi "MITT 2008". Ova sajamska man-ifestacija okupila je preko 2.700 izlagača iz preko 120 ze-malja svijeta i preko 120.000 posjetilaca, od čega preko80.000 turističkih agenata iz čitave Rusije i država sa pros-tora bivšeg Sovjetskog Saveza. Ministarstvo turizma i za-štite životne sredine i Nacionalna turistička organizacijaCrne Gore predstavili su turističku ponudu Crne Gore usaradnji sa turistickom privredom i turoperatorima koji pro-daju aranzmane u Crnoj Gori na ruskom trzistu.

"MITT" se održava tradicionalno u Expocentru KrasnayaPresnaya, na površini većoj od 44.000m2. Crna Gora jepredstavila turističku ponudu na štandu koji je vizuelno pri-lagođen ruskom tržištu veličine 110m2 u okruženju medit-eranskih zemalja. Na štandu NTO CG svoju ponudupredstavili su i: strateški partneri Hotels Group MontenegroStars, Beppler i Jacobson, The Queen of Montenegro,HTP Budvanska Rivijera, lokalne turističke organizacijeBudve i Cetinja, turistička agencija BokaBay, turoperatoriR-Tours, Talas – M, Crna Gora Tours, Brezna Tours, TravelCentar, Neva Montenegro kao i hoteli: Maestral, HunguestHotels Sun Resort, Grand, HTP Korali, HTP Onogošt.

Prema zvaničnim statističkim podacima tokom 2007. go-dine Crnu Goru je posjetilo 102.350 ruskih turista koji suostvarili preko 789.400 nocenja, što je za 67% više uodnosu na 2006.godinu. U ukupnom turistickom prometuodnosno strukturi gostiju u 2007.g. ruski turisti su činili 9%od ukupnog broja turista, odnosno 12% u broju ostvarenihnoćenja.

Već od aprila dogovoreni su čarter letovi između Rusije iCrne Gore. U početku će biti oko 20 letova nedjeljno, a utoku glavne sezone i preko 40 letova. Za razliku odprethodnih godina, a zbog rasterećenja tivatskog aero-droma, značajan broj letova je preusmjeren na podgoričkiaerodrom.

Imajuci u vidu trenutno stanje bookinga i najave turopera-tora ove godine očekuje se povećanje turističkog prometaoko 30% sa ovog tržišta.

Page 3: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

3.

www.mturizma.cg.yu

"Prekograni~no upravljanjevodenim resursima"

Savjetnik u Minis-trastvu turizma i za-štite životne sredineJelena Knežević i pro-gram koordinator uGlobalnom partner-stvu za vode GWP-Med DimitrisFaloutsos održali supress konferenciju 27.marta 2007. godine,povodom održavanjaradionice o izgradnjikapaciteta za uključi-vanje u prekograničnoupravljanje vodenimresursima.

Radionica posvećenaizgradnji kapaciteta upogledu uključivanjarelevantnih subjekatau prekogranično up-ravljanje vodnim resursima imala je za cilj da dopri-nese izgradnji kapaciteta u zemljama JugoistočneEvrope u pogledu:

- Prepoznavanja i razumijevanja značaja učešćajavnosti i relevantnih subjekata u upravljanju za-jedničkim vodnim resursima na nacionalnom, re-gionalnom i međunarodnom nivou;

- Informisanja o legalnom okviru za učešćejavnosti u medjunarodnom kontekstu;

- Upoznavanja sa instrumentima i strategijamakoje se mogu koristiti u obezbjeđivanju učešćajavnosti;

- Upoznavanja sa mogućnostima integrisanja ra-zličitih instrumenta u sistem intergralnog upravl-janja vodnim resursima;

- Primjene iskustava proizašlih iz učešća u usp-ješnim regionalnim inicijativama u okviru Glob-alnog partnerstva za vode (Savska komisija), itd.

Pored predstavnika nadležnih resora, stručnih insti-tucija, medjunarodnih organizacija i NVO sektora izCrne Gore, u radu Radionice učestvovali su i pred-stavnici država iz okruženja. Kao pilot područje zaizradu i primjenu planova u naprijed navedenom kon-tekstu, ovom prilikom odabran je basen Skadarskogjezera. Sastanak je istovremeno bio prilika da serazmijene iskustva o saradnji u pogledu zaštiteOhridskog i Prespanskog jezera, kao i u pogleduiskustava država uključenih u rad Komisije za zaštitubasena rijeke Dunav i Komisije za zaštitu i upravl-jane rijekom Savom, Komisije za Crno more, itd.

Održavanje ove radionice i Globalno partnerstvo zavode doprinijeće prepoznavanju značaja uključivanjaCrne Gore u relevantne regionale okvire, kao iefikasnijem korišćenju GEF sredstava namijenjenihzaštiti i održivom upravljanju vodnim ekosistemimau Crnoj Gori.

Page 4: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

4.

www.mturizma.cg.yu

prilože i dodatnu dokumentaciju koja se odnosi na:- izjavu da organi-

zacija nije dobilasredstva od drugihdonatora za real-izaciju projektakojim se aplicira naKonkurs

- ukoliko ih posje-duje, preporuke ilimišljenja relevant-nih institucija oprojektu.

Nevladina organizacijačiji projekat dobije po-dršku biće u obavezi dasa Ministarstvom tur-izma i zaštite životne sredine zaključi ugovor kojim će seprecizirati obostrane obaveze.

Nadamo se da će kandidovani projekti dokazati punukreativnost autora i potvrditi postojanje brojnih mogućnostiza afirmaciju potencijala Crne Gore na najrazličitije načine,kao i da će sa pristiglim predlozima biti podjednako pokriveniprimorski, kontinentalni i sjeverni region Crne Gore.

Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine će nastavitisa podrškom nevladinim organizacijama, tj. njihovimkvalitetnim projektima, pripremajući slične aktivnosti, a sveu cilju unapređenja stanja životne sredine i razvojuodrživog turizma koji predstavlja stratešku granu razvojaCrne Gore.

Konkurs za raspodjelu sredstavanevladinim organizacijama za 2008. godinu

Savjetnik u Ministarstvu turizma i zaštiteživotne sredine mr Marina Mišković 26.marta govorila je na pres brifingu

povodom raspisanog konkursa za raspodjelusredstava nevladinim organizacijama. Min-istarstvo turizma i zaštite životne sredine inevladine organizacije čije se polje djelovanjaogleda u turizmu, održivom razvoju, un-apređenju stanja životne sredine, dijele mnogeintrese, tako da JAVNI KONKURS za raspod-jelu sredstava za projekte nevladinim organi-zacijama za 2008. godinu predstavlja jedan odvidova našeg partnerstva.

Predmet objavljenog konkursa je raspodjelasredstava nevladinim organizacijama za pro-jekte koji su usmjereni na:

- afrimaciju turizma kroz bolju valorizacijuprirodnih potencijala na principimaodrživog razvoja i diverzifikaciji ponude;

- razvoju turizma orijentisanog na prirodi,posebno biciklizma i planinarenja;

- unapređenju stanja u oblasti životne sre-dine;

- uspostavljanju efikasnijeg i ekonomskiracionalnijeg načina upravljanja otpadomu Crnoj Gori kroz edukaciju stanovništva.

Pravo učešća na konkursu imaju nevladine or-ganizacije koje su, do dana raspisivanjaKonkursa, registrovane u Crnoj Gori.

Raspodjelu sredstava vršiće posebna komisija,koju imenuje Ministarstvo turizma i zaštite ziv-otne sredine.

Projekat sa kojim se apli-cira mora da sadržisljedeće elemente:

- naziv projekta- detaljan opis projekta- cilj projekta- rok za realizaciju pro-

jekta

Iznos budžeta za realizacijupojedinog projekta ne smijeda prelazi 10000 €.

Pored projekta, nevladineorganizacije moraju da

Crna Gora na stranicama novog sajta za promo-ciju investicija u turizam www.TourismROI.com

Izvršni urednik sajta TourismROI Nancy Cockerell ja autor teksta koji je podnaslovom „Dragulj na balkanskoj kruni” objavljen na sajtu www.Tourism-ROI.com.

Novi sajt objedinjava informacije o mogućnostima za investiranje i biznis širomsvijeta, kao i o ljudima koji i institucijama koji kreiraju ekonomski razvoj i rast iotvaranje novih radnih mjesta.

Sajt sadrži mnoštvo korisnih informacija, među kojima i preko 100 istraživačkihizvještaja fokusiranih na politiku turizma i putovanja regiona kao što su CrnaGora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika.

Page 5: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

5.

www.mturizma.cg.yu

Kancelarija za održivi razvoj VladeCrne Gore, u saradnji sa Austrijsko-crnogorskim partnerstvom za Bjelasicui Komove, te Austrijskom razvojnomkooperacijom i Njemačkom organizaci-jom za tehničku pomoć (GTZ), organi-zovala je 18. marta 2008. godine,konferenciju na temu “Nacionalnastrategija održivog razvoja, nacionalniparkovi i zaštićena područja u CrnojGori- izazov za prostorno planiranje“.

Konferenciju, na kojoj je učestvovaoznačajan broj stranih i domaćih eksperata, otvorili sušef kancelarije za održivi razvoj Ljubiša Perović i min-istar turizma i zaštite životne sredine PredragNenezić.

Šef kancelarije za održivi razvoj Ljubiša Perović pod-sjetio da je Crna Gora prije nekoliko godina "ojačalanamjeru da razvija ekološku državu na principimaodrživosti".

Osnovan je Nacionalni savjet za održivi razvoj, usvo-jena su strateška dokumenta kao što su Pravcirazvoja Crne Gore ekološke države, NSOR, pot-pisane su važne međunarodne konvencije - kazao jePerović, dodajući da se i u Ustavu navodi da je CrnaGora ekološka država.

Perović je kazao da je Crna Gora jedinstvena i speci-fična i da zato treba mudro i samostalno da odluči orazvoju koji podrazumijeva prosperitet za sadašnje,ali i za buduće generacije i da ona bude uzor zadruge.

Perović je kazao da se konferencija može shvatitikao početak procesa koji će razjasniti i definisati hi-jerarhiju zaštićenih područja u Crnoj Gori na temeljuNSOR. On je najavio da će na sljedećem sastankuNacionalnog savjeta za održivi razvoj biti predstavl-jen prvi godišnji izvještaj o progresu sprovođenja testrategije.

Ministar turizma i zaštite životne sredine PredragNenezić potvrdio je opredjeljenje Crne Gore za

"Nacionalna strategija odr`ivog razvoja inacionalni parkovi i za{ti}ena podru~ja u Crnoj

Gori - izazov za prostorno planiranje"

razvoj usklađen sapotrebama očuvanjaprirodnih ekosistemai u tom pogledu real-izaciju niza projekatakoji doprinose imple-mentaciji Nacionalnestrategije održivograzvoja. Strateškicilj, po riječima Min-istra, je zaštita četvr-tine naše teritorije,kako bi se usaglasili

sa evropskim i međunarodnim standardima. Istovre-meno sa projektima koje je navoe, ministar Nenezićje istakao da se realizuje i ideja ekološke države, ukojoj su ekonomski i socijalni razvoj usklađeni saprincipima održivog razvoja.

Uspostavljanje novog zakonskog i instucionalnogokvira za zaštitu prirode u Crnoj Gori će se realizovatii kroz izradu upravljačkih planova, koji će definisatikako granice tako i mogućnosti razvoja određenogpojedinačnog zaštićenog područja. Instrumenti pros-tornog planiranja će definisati mogućnosti održivogkorišćenja zaštićenih područja, uz potrebu njihovogtrajnog očuvanja.

U narednom periodu, Ministarstvo će aktivnosti us-mjeriti na zaštitu i valorizaciju područja koja su pros-tornim planom Crne Gore do 2020. godinepredviđena za zaštitu.

Direktor kancelarije za jugoistočnu Evropu Svjetskeunije za zaštitu prirode (IUCN) Jorg Loman je kazaoda je nematerijalna vrijednost prirode velika i da jetreba sačuvati za buduće generacije. Loman smatrada je bitno da se različiti akteri uključe u zaštitu po-jedinih zona, tako da nacionalni parkovi "služe iljudima i zaštiti prirode".

On je naglasio da je upravljanje najvažnije pitanje uzaštićenim zonama, i da se ne postavlja pitanje da lisu zaštićene zone potrebne, nego - u čemu je nji-hova vrijednost i svrha.

Predrag Nenezić, ministar

Page 6: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

6.

www.mturizma.cg.yu

Crna Gora predstavljena na međunarodnomturističkom sajamu

“ITB 2008 — Berlin"

Crnogorska turistička ponudase u organizaciji Ministarstvaturizma i zaštite životne sre-dine i Nacionalne turističkeorganizacije Crne Gore uzučešće lokalnih turističkih or-ganizacija, strateških part-nera i turističke privrede CrneGore od 05.03. do09.03.2008. godine , podvanaesti put za redom,predstavila na međunarod-nom turističkom sajamu “ITB2008 – Berlin”.

Ovogodišnja turistička berza“ITB” okupila je rekordnih11.000 izlagača iz 184zemlje.Takom prva dva danaberzu je posjetilo oko 10.000posjetilaca, što je 10% više u odnosu na prošlu godinu.

Prvog dana sajma koji je isključivo poslovnog karaktera, na do sada najvećem objedinjenom štandu NTOCGu Berlinu, koji je veličine 150 m2 , pokazano je veliko interesovanje za Crnu Goru i njenu turisičku ponudu, a

održan je i veliki broj direktnih poslovnih susretaizmeđu crnogorskih i njemačkih profesionalaca u tur-izmu.

Crnogorski štand je posjetio i g. Michael Glos, ministarekonomije i tehnologije Njemačke, koji je u pratnji di-rektora ITB sajma, g. Raimunda Hoscha imao susretsa direktorom Nacionalne turističke organizacijeSašom Radovićem.

Drugog dana sajma, u organizaciji Ministarstva turizmai zaštite životne sredine i Nacionalne turističke organi-zacije Crne Gore održana je konferencija za novinare,na kojoj su govorili ministar turizma i zaštite životne

sredine Predrag Nenezić, direktor Nacionalne turističke organizacije Saša Radović, Konrad Plankensteinerizvršni direktor Tiscovera i Reto Wittwer, izvršni direktor Kempinski hotela.

Njemačkim novinarima, turopertorima i privrednicima predstavljena je turistička ponuda Crne Gore, sa poseb-nim osvrtom na razvoj održivog turizma zasnovanog na valorizaciji resursa prirode i nacionalnih parkova, ost-varenim rezultatima i pokazateljima turističkih tokova u Crnoj Gori, novinama u turističkoj ponudi, planovimaza budući razvoj, dosadašnjim investicijama i potencijalima za ulaganja u Crnu Goru. Tokom press konferen-cije premijerno je predstavljen novi web portal www.montenegro.travel, koji između ostalog nudi i mogućnoston-line bukinga za hotelsko ugostiteljske kapacitete u Crnoj Gori. Ministarstvo turizma i zaštite životne sredinei Nacionalna turistička organizacija Crne Gore su u saradnji sa austrijskom firmom »Tiscover AG«, u ciljukvalitetnog predstavljanja Crne Gore kao turističke i poslovne destinacije, tokom prošle godine, pokrenuli pro-

Page 7: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

7.

www.mturizma.cg.yu

jekat izrade web portala www.montene-gro.travel, kvalitetnog turističkog portala zamarketing, prodaju i upravljanje destinaci-jama u Crnoj Gori. Ugovor o izradi webportala Nacionalne turističke organizacijena osnovu tendera, potpisali su 16. oktobraprošle godine, direktor Nacionalne turis-tičke organizacije Saša Radović i izvršni di-rektor »Tiscover AG« KonradPlankensteiner.

Izvršni direktor Kempinski hotela gospodinReto Wittwer je potvrdio da će u Crnoj Goriovaj lanac otvoriti svoj hotel. Predugovor jeveć potpisan i do kraja mjeseca slijediugovor o lokaciji na budvanskom dijeluobale. Važno je istaći da najstariji lanachotela na svijetu pažljivo bira zemlje na kojima ćeotvoriti svoje kapacitete.

Brojni njemački privrednici turoperateri i agenti sunakon press konferencijena štandu Nacionalne tur-ističke organizacije razgo-varali o tekućoj i budućojsaradnji sa pred-stavnicima turističkeprivrede Crne Gore.

Pres konferenciji pris-ustvovalo je oko 80 pred-stavnika elektronskihmedija, državni njemačkiradio, vodeći Tv magazinBildfunk i Super Tv, tevodeći najpoznatiji maga-zini za putovanja FVW.

Prema zvaničnim statis-tičkim podacima u2007.godini Crnu Goru jeposjetilo 17.891 nje-mačkih turista koji su ost-

varili ukupno 116.807 noćenja, sa prosječnom dužinomboravka u Crnoj Gori od 6,5 dana.

Istog dana, direktor Nacionalne turističke organizaciejSaša Radović uzeo je aktivno učešće na press konferen-

ciji koju je organizovao ADFC – Njemačkisavez biciklista, i tom prilikom ,na temu,“Montnegro for Mountain Bikers” prezen-tirao specifičnu “Hiking & Biking” ponuduCrne Gore.

Promotivni tv spot Nacionalne turističkeorganizacije Crne Gore "Experience WildBeauty" osvojio je prvu nagradu na festi-valu Das Golden Stadttor, u kategoriji TVspotova, koji se održao u Berlinu, tokomtrajanja najveće svjetske berze turizmaITB - Berlin 2008. Drugo mjesto osvojio jespot grada Dablina, dok je treće mjestoosvoijo promotivni spot Tajlanda.

Ovo je četvrta nagrada koju je ovaj spotdobio za proteklih pola godine na evropskimfestivalima turističkih filmova. Tv spot "Ex-perience Wild Beauty" u produkciji AMCCommunications režirao je, po scenarijuStevana Koprivice, reditelj Andrej Korovljev.

www.montenegro.travelPosjetite novi web portal:

Page 8: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

8.

www.mturizma.cg.yu

Crna Goranajpopularnijame|u ^esima

Crna Gora je postala destinacija koja jeprošle godine zabeležila najveći rast popu-larnosti među Česima. Crnu Goru je tokom2007. posjetilo ukupno 33.078 Čeha, što jeza petinu više nego prethodne godine.Čehe ne privlači samo ljetovanje na moruveć se u njihovim turističkim agencijamasve češće traže kombinovani aranžmani saposjetom crnogorskim planinama, Durmi-toru, kanjonu reke Tare ili Skadarskomjezeru, kako stoji u saopštenju Čeških tur-ističkih agencija.

Interesovanje čeških turista za Crnu Goru,svakako je rezultat podizanja nivoakvaliteta turističkog proizvoda, ali i promo-tivnih kampanja i prezentacija i promocijaNacionalne turističke organizacije CrneGore na globalnom tržištu i RepubliciČeškoj.

Nacionalna turistička organizacija CrneGore u saradnji sa Lokalnom turističkom or-ganizacijom Budve je i ove godine je u pe-riodu od 14. do 17. februara nastupila nasajmu turzma “Holiday World” koji je održanu Pragu. Sajam je okupio preko 700 izla-gača iz oko 50 zemalja svijeta i 30.000 pos-jetilaca.

Direktor NTO Saša Radović i potpredsjed-nik opštine Budva Lazar Rađenović su, napress konferenciji češkim novinarima, tur-operatorima i privrednicima predstavili tur-ističku ponudu Crne Gore i strategijuodrživog razvoja, te aktuelnosti u razvojucrnogorskog turizma.

U skladu sa aktuelnim bookingom i ove go-dine se očekuje rast posjete čeških turistaza oko 20%, a posebno intersovanje jeizraženo za projekat “Hiking&Biking” sobzirom da u češkoj postoji veliko tržišteturista koji su zainteresovani za ovaj vidodmora, tako da se nakon početka real-izacije ovog državnog projekta očekuje jošizraženije interesovanje i rast broja turista iprihoda sa tržišta Češke Republike.

Turističku ponudu Crne Gore u svojim pro-gramima nude češki turoperatori i turističkeagencije, kao što su Kovotour Plus, Čedok,Vitkovice Tours, Tipatour, Kompas Praha,Adriatic Curatio, MH Travel, Relax Adriatic,Time Travel, Tip Travel, Bolero Travel, Vik-torija Tours, ROS.BR, 101 Zemek, Geops,Poznani, CKL, Horizont i drugi.

"Neka bude ~isto"

Pro jeka t“ N e k ab u d eč i s t o ” ,č e t v r t ugodinu zaredom, re-a l i z u j eM i n -is tars tvoturizma izaštite živ-otne sre-dine, usaradnji sa Zavodom za zapošljavanje i drugim partnerima i obuh-vata uklanjanje otpada, čišćenje, košenje i održavanje magistral-nih i regionalnih puteva u dužini preko 2500 km. i ozelenjavanjepovršina uz magistralne puteve.

Projekat ima karakter državnog programa zapošljavanja, a nje-gova vrijednost je preko 515.000 eura. Partneri u projektu su Min-istarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija, Direkcija zasaobraćaj, JP “Morsko dobro”, sve opštine i javna komunalna pre-duzeća u Crnoj Gori i druge nevladine i međunarodne organi-zacije.

Povodom početka projekta “Neka bude čisto", sekretar Ministarstvaturizma i zaštite životne sredine Željka Radak - Kukavičić i direktorBiroa rada Herceg Novi Stevo Lazarević održali su press brifing”,uz osnovne informacije o ciljevima i sadržajima tog projekta.

Projekat će se realizovati u opštinama na primorju, Cetinju i Pod-gorici od 17. marta do kraja septembra, dok će na sjeveru real-izacija otpočeti 01. aprila i trajaće šest mjeseci. Preko ovogprojekta zaposliće se preko 145 radnika u javnim komunalnimpreduzećima u svim gradovima Crne Gore, sa svim pravima izradnog odnosa.

U okviru projekta “Neka bude čisto”, nastaviće se sa „Eko pa-trolom” u osnovnim školama, čiji je cilj edukovanje djeceuzrasta10 -15 godina. “Eko patrola” je osmišljena kao aktivnostkoja podstiče djecu da uoče i prepoznaju ekološke probleme usvojoj okolini i da se aktivno uključe u njihovo rješavanje. Takođe,u periodu između 15. maja i 01. septembra planirana je i real-izacija međunarodnih volonterskih kampova u opštinama Cetinjei Plav, koje će pohađati oko 150 volontera.

I ove godine će funkcionisati telefon za žalbe 9817 Ministarstvaturizma i zaštite životne sredine, pa se pozivaju građani da se ak-tivno uključe i prijave nesavjesan odnos prema sredini. U funkcijije i web sajt www.nekabudecisto.com putem koga se mogudostaviti prijedlozi, sugestije i sl. Promjena navika je put koji za-htijeva vrijeme i strpljenje, pa je jedan od prioritetnih ciljeva te ak-cije upravo podizanje ekološke svijesti građana.

Page 9: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

9.

www.mturizma.cg.yu

Preliminarni rezultati Svjetskog Savjeta za turizam iputovanja za 2008. i projekcije do 2018.

Kada je u pitanju projektovani rast potrošnje koji ćeinostrani turisti ostvariti u Crnoj Gori do 2018. , nalaz-imo se na prvom mjestu po stopi rasta od 10,3%.

Kapitalne investicije tokom ove godine će rasti postopi od 35,1%, što nas svrstava na drugo mjesto.

Napomena: Tabele su dio izvještaja Svjetskog Savjetaza turizam i putovanja (WTTC).

Svjetski Savjet za turizam i putovanja(WTTC) je ob-javio preliminarne rezultate za 2008. i prognoze do2018. godine za 176 zemalja u kojima je turizamstrateška privredna grana. U prethodnih 5 godinaCrna Gora se svrstava među vodeće destinacije usmislu prognoza rasta sektora putovanja i turizma,što je i ove godine potvrđeno preliminarnim izvješta-jem Svjetskog Savjeta za turizam i putovanja koji jeurađen sa Oksfordskim institutom za starteškestrudije i prognoze.

U skladu sa preliminarnim rezultatima, šira ekonomijagenerisana turizmom u Crnoj Gori tokom ove godinetreba da ostvari stopu rasta od 17,0% što Crnu Gorusvrstava na 2. mjesto.

Po rastu zapošljavanja u ekonomiji genereisanoj tur-izmom Crna Gora zauzima treću poziciju sa stopomrasta od 11,2% tokom 2008.

Imajući u vidu globalnu turističku tražnju, Crna Goraspada među prve tri zemlje sa stopom rasta od14,2% u ovoj godini.

Economy GDP 2008Real Growth, %

1 Macau 23.8

2 Montenegro 17

3 Seychelles 14.1

4 Angola 13.7

5 Reunion 13.7

6 United Arab Emirates 13.5

7 Libya 13.1

8 Azerbaijan 11.4

9 China 11.3

10 Romania 9.3

T&T Economy Employment 2008 Growth, %

1 Seychelles 13

2 United Arab Emirates 12.8

3 Montenegro 11.2

4 Reunion 10.4

5 Singapore 8

6 Trinidad and Tobago 7.6

7 South Africa 7.4

8 Qatar 7

9 Libya 6.4

10 Niger 6.3

Travel & Tourism Demand 2008Real Growth, %

1 Macau 22

2 Angola 15

3 Montenegro 14.2

4 Seychelles 13.6

5 Libya 13

6 China 10.9

7 Azerbaijan 9.6

8 Romania 8.9

9 United Arab Emirates 8.6

10 Chile 8.5

Visitor Exports 2008Annualised Real Growth, %

1 Montenegro 10.3

2 Macau 10.2

3 Libya 10.1

4 Brunei 9.6

5 Namibia 9.5

6 Chile 8.7

7 Qatar 8.3

8 Oman 8.2

9 China 8

10 Solomon Islands 8

Capital Investment 2008, Real Growth, %

1 Macau 10.3

2 Montenegro 10.2

3 Bahrain 10.1

4 Libya 9.6

5 Vietnam 9.5

6 Peru 8.7

7 Latvia 8.3

8 Lithuania 8.2

9 United Arab Emirates 8

10 Zambia 8

Page 10: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

10.

www.mturizma.cg.yu

Savjetnik u Ministarstvu turizma i zaštite životne sre-dine, Tamara Đurović, 26. marta u Podgorici, svečanoje otvorila manifestaciju “Proljeće, otvori prozor", u or-ganizaciji Udruženja gorana Podgorice, Dječijegsaveza i vrtića „Ljubica Popović“ i „Đina Vrbica“.Udruženje gorana Podgorice tradicionalno organizujeedukaciju nnajmlađih članova iz oblasti ekologije.

Manifestacijom "Proljeće, otvori prozor“ zvanično jepočela sa radom 26-a generacija Goransko –ekološke škole, koju će ove godine pohađati oko 300polaznika iz osnovnih škola Podgorice.

Ovom prilikom priređen je kulturno-umjetnički pro-gram u izvedbi Dječijeg saveza Podgorce i vrtića „Lju-bica Popović“ i „Đina Vrbica“, kao i uručene nagradenajzaslužnijim pojedincima.

Ovom prilikom g-đica Đurović je istakla da istorija irazvoj ljudskog društva predstavljaju istovremeno iproces permanentnog i progresivnog uništavanja živ-otne sredine. Ovaj proces ubrzavaju demografskaekspanzija, narastanje obima, vrste i kvaliteta čov-jekovih životnih potreba i usavršavanje sredstava i"metoda" iskorišćavanja životne sredine. Intenzitet iefekti ovog procesa su sve izrazitiji i očigledniji. Min-istarstvo turizma i životne sredine u saradnji sa nevla-dinim organizacijama i svim relevantnim institucijamaće i dalje nastojati da zajedničkim snagama sačuvaživotnu sredinu, jer je to naša odgovornost i obavezaprema sljedećim generacijama.

Nevladine organizacije, odnosno udruženja su svojimdosadašnjim radom i uključivanjem u društveni život,prepoznate kao svojevrstan most izmedju vlasti igradjana, nezaobilazan su partner državnih organa iinstitucija, i imaju ključnu ulogu u društvu kao trećisektor, koji radi zajedno sa vladom i biznis sektorom.

Izgradnjom uzajamnog razumijevanja, poštovanja iodgovornog partnerstva, stvaraju se realne pret-postavke uz čiju ćemo pomoć dosegnuti evropskestandarde – što je jedan od prioriteta Crne Gore naputu do njenog članstva u Evropskoj uniji.

Udruženje gorana u saradnji sa svojim dugogodišn-jim prijateljima Dječijim savezom, školama i vrtićimaPodgorice, aktivnim učešćem doprinose rješavanjumnogobrojnih, ekoloških i drugih problema, i na taj

način razvijaju demokratske karakteristike društva,naročito djelovanjem na podizanju nivoa svijestigrađana i podsticanjem njihovog učešća da oču-vamo i zaštitimo sredinu u kojoj živimo. Rad sa na-jmlađima je od posebnog značaja jer su oni našasnaga, budućnost i ukras bašte, ukras svijeta i našeproljeće što nam dušu ozeleni...

Crna Gora ima sreću da ima neizmjerna bogatstvaprirode, da nas je priroda stvarno podarila jednomogromnom količinom ljepote a na nama je najvažnijizadatak da je sačuvamo od nas samih. Prije negošto krenemo u prirodu, treba da naučimo osnovnapravila ponašanja. Često, svoje loše navike izgrada prenosimo i na izletišta, parkovske površineu šume i na planine. Kada se nađemo daleko odgradske sredine, oko nas neće biti kontejnera zaodbacivanje đubreta. Korpe za smeće poparkovima i na izletištima u blizini gradova, čestonisu u stanju da "savladaju" količinu otpadaka koječovjek iz grada, pored njih, baca na sve strane.

Zato je ova Goranska ekološka škola - životnaškola. Ona vas uči da kako biti dobar istraživač,kako aktivno učiti i naučiti druge, uči nas ekološkomrazvoju i razvoju tolerancije, uči nas da poštujemodruge i da prije svega volimo i čuvamo prirodu, jersvako dijete i svaki čovjek samim svojim postojan-jem ima pravo na čistu i zdravu sredinu, koja muomogućava skladan rast i razvoj.

Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine će nas-taviti sa podrškom nevladinim organizacijama, tj. nji-hovim kvalitetnim projektima, a sve u cilju unapređenjastanja životne sredine i razvoju održivog turizma, kojipredstavlja stratešku granu razvoja Crne Gore.

Manifestaciju “Prolje}e, otvori prozor” uorganizaciji Udru`enja gorana Podgorice

Page 11: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

11.

www.mturizma.cg.yu

Nakon ratifikacije Konvencije o zaštiti morskesredine i priobalnog područja Sredozemlja(Barselonske konvencije) i sticanja puno-

pravnog članstva Crne Gore u Mediteranskom ak-cionom planu (UNEP/MAP-u) na Petnaestomsastanku strana ugovornica Barselonske konven-cije, Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine usaradnji sa Institutom za biologiju mora organizo-valo je Okrugli sto o zaštiti i održivom razvoju pri-obalnog područja Crne Gore koji je održan od28-29. februara ove godine u Kotoru. To je bila pri-lika da se sagledaju rezultati dosadašnje saradnjei definiše plan akcije za sprovođenje programasaradnje Crne Gore i UNEP/MAP-a u predsto-jećem periodu.

U periodu od 2003. godine, u okviru saradnje saUNEP/MAP-om pokrenuti su brojni programi i pro-jekti koji su omogućili značajno unaprjeđenjestanja mora i obalnog područja Cre Gore. Neke odnajznačajnih aktivnosti koje su realizovane u ovomperiodu su:- Izrada Nacionalne strategije održivog razvoja

Crne Gore,

- Izrada Nacionalnog izvještaja o stanju marinskog biodi-verziteta sa akcionim planom koji je poslužio kao osnovaza definisanje novih zaštićenih područja na obali i u moru,

- Izrada Nacionalnog akcionog plana za redukciju kopnenihizvora zagađenja,

- Uključivanje Crne Gore u realizaciju Strateškog partner-sta za veliki eko-sistem Mediterana,

- Izrada Nacionalne strategije za integralno upravljanje pri-obalnim područjem Crne Gore,

- Izrada Fizibiliti studije o instaliranju postrojenja za prihvati tretman otpada sa brodova u Luci Bar,

- Početak izrade Nacionalnog plana za hitne intervencije uslučaju zagađenja mora sa brodova i plovila.

Pred nama je izuzetno značajan implementacioni period zarealizcaiju prioriteta defnisanih u ovim strateškim dokumen-tima. Za realizaciju prioriteta u okviru saradnje Crne Gore saMediteranskim akcionom planom, pored korišćenja sred-stava u okviru realizacije Partnerstva GEF-a, UNEP/MAP-ai Svjetske banke za veliki ekosistem Mediterana, značajno jeučešće i u drugim medjunarodnim okvirima kao što je Pro-ces pridruživanja i stabilizacije i mogućnost korišćenja sred-stava dostupnih u okviru IPA programa prekograničnesaradnje i u okviru Programa za Jadran. Takođe, regionalni

oblici saradnje na Jadranupružiće dodatnemogućnosti kroz imple-mentaciju EU Direktive omoru i EU strategije omoru. U tom kontekstuneophodno je uspostavl-janje institucionalnogokvira za efikasnu sarad-nju država jadranskog re-giona u realizaciji prioritetautvrdjenih na sub-regional-nom nivou. Reformafunkcionisanja Jadransko-jonske inicijative iproširenje Trilateralnekomisije, uz stvaranjeuslova za sinergetskodjelovanje i sa ostalimznačajnim inicijativamakao što je npr. Strateškopartnerstvo za Jadran, os-nova su za djelovanje utom pravcu. Članstvo u

Za{tita mora i priobalnogpodru~uja

Page 12: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

12.

www.mturizma.cg.yu

Međunarodnoj pomorskoj organizaciji otvara bro-jne mogućosti za unaprjeđenje kapaciteta uoblasti pomorstva, ali i u pogledu unaprjeđenjastanja životne sredine mora kroz učešće u raduKomiteta za životnu sredinu i Globalnog partner-stva za balastne vode.

Pored relevantnih resora u Vladi, eksperata izdomaćih institucija: Instituta za biologiju mora izKotora, Centra za ekotoksikološka ispitivanja,Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore, lokalnihsamoprava i nevladinog sektora u radu Okruglogstola učestvovali su i eminentni stručnjaci iz: -UNEP/MAP-a: dFrancesko Saverio Civili, koor-dinator MEDPOL programa, Frederic Hebert,direktor REMPEC centra, Marko Prem zamjenikdirektora PAP/RAC centra iz Splita, -IUCN-a:. Boris Erg,Project Manager, Program za Jugo Istočnu Evropu iAmeer A.Abdulla, Globalni Program za more i MatejDavid, predsjedavjući Podkomisije za balastne vode uokviru Trilateralne komisije za Jadran.

U okviru Okruglog stola učesnici su upoznati samjerama koje se u Jadranu i Mediteranu preduzimajukako bi se onemogućila dalja degradacija životne sre-dine priobalnih područja. Polazeći od postojećeg stanjai definisanih prioriteta, date su smjernice za djelovanjeu sljedećim oblastima:- Monitoring stanja životne sredine mora i obalnog po-

dručja,- Zaštita morskog i obalnog biodiverziteta ,- Integralno upravljanje obalnim područjem, - Zaštita i redukcija zagađenja sa brodova.

Predstavnici IUCN-a ukazali su na značaj i ciljeve us-postavljanja marinskih zaštićenih područja. Danas uMediteranu postoje 94 zaštićena područja, dok je sis-tem upravljanja uspostavljen na površini od 4,1 %.Samo 0.01 % teritorije se nalazi pod punom zaštitom.Pri tom region Mediterana predstavlja o,3 % ukupne za-premiine okeana, a u njemu živi 7% od ukupnog brojamarinskih vrsta do sada identifikovanih na globalnomnivou. Obzirom na jedinstvene karakteristike regionaJadrana i tekuće aktivnosti na proglašenju Jadranaposebno osjetljivim morskim područjem, uspostavljanjemarinskih i obalnih zaštićenih područja je od posebnogznačaja. Obzirom da je u toku realizacija Studija oprav-danosti za uspostavljanje tri morska zaštićena područjana lokacijama Platamuni, Ostrvo Katići i Stari Ulcinj.Okrugli sto je bio prilika da se učesnici upoznaju safazama koje je neophodno sprovesti u procesu defin-isanja područja i uspostavljanja sistema za upravljanjemarinskim zaštićenim područjima-MPA (identifikacija cil-jeva za uspostavljanje MPA, identifikacija zona kojemogu da zadovolje tako definisane ciljeve, definisanjebioloških i društvenih kriterijuma za uspostavljanje MPA;razgraničavanje zona, identifikacija učesnika, zoniranjei izrada plana područja, evaluacija funkcionalnosti MPA-a). Pitanjima zoniranja i namjene pojedinih zona za-štićenog područja ( u potpunosti zaštićene zone, zoneza naučna istraživanja, tampon zone, zone u kojim sudozvoljene aktivnosti) u cilju zaštite biodiverziteta istvaranja uslova za dugoročnu održivu valorizaciju

ekonomskih potencijala (turizam i ribarstvo) posvećenaje psebna pažnja. Obzirom da je nacionalnom politikom zaštite životnesredine planirano da četvrtina ukupne površine budestavljena pod zaštitu, te da je u toku postupak revizijezaštićenih područja u skladu sa IUCN kategorizacijom,na Okruglom stolu su razmotrena pitanja koja seodnose na primjenu IUCN kategorizacije i uslove za us-postavljanje pojedinih IUCN kategorija zaštićenih po-dručja. Tom prilikom promovisan je IUCN svjetskikongres: Plovimo u Barselonu, koji će biti održanpčetkom oktobra i koji će predstavljati jedan od na-jzančajnijih događaja na globalnom nivou u oblasti za-štite biodiverziteta.

Ispitivanja obavljena u reginu Jadranskog mora ukazalasu na prisustvo invazivne vrste caluerpa racemosa(tumor Mediterana) i u crnogorskom dijela Jadrana.Stoga je Okrugli sto bio posvećen i pitanjima suzbijanjai kontrolisanja pritisaka koje pojava ovih organizamaizaziva. Problem unošenja invazivnih neautohtonihvrsta koje se najčešće unose operacijama izmjene bal-astnih voda predstavlja jedan od ključnih problema uregionu Mediterana, obzirom da su ispitivanja pokazalada je u prosjeku unijeta jedna vrsta u periodu od četirisedmice od 2002-2005. godine. Pored negativnih uti-caja na biodiverzitet, pojedine vrste ugrožavaju zdravljeljudi i ekonomske resurse mora. Region Jadrana karak-teriše nepostojaje dovoljno podataka i jedinstvene bazepodataka, kao i nedostatak naučnog kadra. Stoga jeposebno ukazano na značaj jačanja kapaciteta kako bise kroz Nacinalne akcione planove za zaštitu morskogbiodiverziteta omogućila primjena Akcionog plana zaunesene i inavazivne vrste u Sredozenom moru koji jeusvojen 2002. godine na medjunarodnom nivou.

Predsjedavajući Podkomisije za balastne vode kojadeluje u okviru Trilateralne komisje za Jadran ukazaoje na značaj pristupanja Crne Gore Trilateralnoj komisijikako bi se stvorili uslovi za koordinirano djelovanje načitavom Jadranu, odnosno omogućila kontrola izmjenebalastnih voda u Jadranskom moru. Godišnje se izmi-jeni 250 000-500 000 tona balastnih voda po jednoj luciu Jadranu. Obzirom na sve efikasije mjere koje se pre-duzimaju u pogledu sprječavanja i intervenisanja uslučajevima zagađenja mora naftom sa plovila redukujuse i rizici u pogledu ugrožavanja morskih eko-sistema

Page 13: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

13.

www.mturizma.cg.yu

ovim izvorima zagadjenja. Međutim, sve je izraženija ten-dencija rasta negativnih pritisaka na morsku sredinuusljed širenja bio-invazivnih vrstama. I dalje se očekujetrend rasta, obzirom da Konvencija o balastnim vodamajoš uvijek nije stupila na snagu, a samim tim na medju-narodnom nivou ne postoji obaveznost primjene postro-jenja za tretman balastnih voda. Do stupanja ovekonvencije na snagu sistem upravljanja izmjenom balat-nih voda ostaje jedini dostupni metod za kontrolisanješirenja invazivnih neautohtonih vrsta.

Okrugli sto je bio prilika i da se sagledaju mogućnosti zaizgradnju tehničkih kapacitta za primjenu Nacionalogplana za hitne intevencije u slučajevima zagađenjanaftom sa plovila. Direktor REMPEC centra je ukazao naneophodnost ispunjavanja minimuma tehničkih uslovakako bi Nacionalni plan mogao biti integrisan u regionalniza Jadran, i na taj način bilo moguće koristiti kapacitetedostupne na sub-regionalnom i regionalnom nivou. Raz-motrene su i mogućnosti uspostavljanja različitih part-nerstava za obezbjeđivanje odgovarajućih kapaciteta ulukama za prihvat i tretman čvrstog i tečnog otpada sabrodova.

Koordinator MEDPOL programa ukazao je na značaj us-postavljanja kontinuiranog monitoringa stanja životnesredien mora i obalnog područja Crne Gore. U razgovorusa crnogorskim institucijama identifikovani su posebnipodprogrami koje treba realizovatiu okviru sprovođenjamonitoringa mora i obalnog područja Crne Gore:- Program biomonitoringa;- Program eutrofikacije;- Program kvaliteta voda za kupanje;- Program kvaliteta vode za marikulturu;- Program unos pritokama i

efluentima;- Program atmosferske de-

pozicije;- Program kvaliteta sedi-

menta.

U narednom periodu, u okvirurazgovora sa ekspertimaUNEP/MAP-a i italijanskog Min-istarstva zaštite žiotne sredine,kopna i mora biće definisansadržaj pojedinačnih podpro-grama i način njihove realizacijeu Crnoj Gori.

Obzirom na nezadovoljavajućeinstitucionalne kapacitete upogledu integralnog pristupaupravljanju priobalim područ-jem, te na neefikasno ko-rišćenje kapaciteta postojećihinstitucija i nezadovoljavajućinivo međuinstitucionalne koor-dinacije, razmotrena su prior-itetna pitanja u pogleduuspostavljanja sistema integra-log upravljanja priobalnim po-dručjem Crne Gore. Ova

pitanja su posebno razmotrena u kontekstu primjene Pro-tokola o integralnom upravljanju pribalnim područjemSredozemlja kojim se uvode mehanizmi za zaštitu živ-otne sredine primjenom niza instrumenata, među kojimse nalaze i oni koji se odnose na kontrolisanje pritisakaurbanizacije i zaustavljanje linearne urbanizacije obale.

S tim u vezi donijete su odgovarajuće Preporuke kakoslijedi:

1.Ocijenjeno je da integralno upravljanje priobalnim po-dručjem Crne Gore predstavlja ključni instrument za pos-tizanje održivog razvoja priobalnog područja u skladu saprincipima Protokola o integralnom upravljanju priobalnim područ-jem Sredozemlja:- Potrebno je uzeti u obzir biološko bogatstvo i prirodnu

dinamiku i funkcionisanje djelova raspoređenih uoblasti plime i komplementarnu i međuzavisnu prirodumorskog i kopnenog dijela koji čine jedinstveni entitet.

- Svi elementi koji se odnose na hidrološke, geomor-fološke, klimatske, ekološke, socio-ekonomske i kul-turne sisteme treba posmatrati na integralan načintako da se ne prevaziđu noseći kapaciteti priobalnogpodručja i da se spriječe negativni uticaji prirodnihkatastrofa i razvoja.

- Ekosistemski pristup priobalnom planiranju i upravl-janju biće primjenjen tako da se obezbijedi održivirazvoj probalnih područja.

- Biće spriječeno nanošenje štete priobalnoj sredini i,tamo gdje se to dogodi, biće izvršeno odgovarajućeobnavljanje.

- Biće izradjene strategijeupotrebe zemljišta, planova i pro-grama koji pokrivaju urbani razvoji socio-ekonomske aktivnosti, kaoi druge relevantne sektorske poli-tike

2.Implementacija Protokola o inte-gralnom upravljanju priobalnimpodručjem Sredozemlja i Na-cionalne strategije za integralnoupravljanje priobalnim područjemCrne Gore treba da omogući prim-jenu instrumenata integralnog up-ravljanja priobalnim područjima : - noseći kapacitet sredine, - procjena uticaja na životnusredinu,- strateška procjena uticaja naživotnu sredinu,- Mediteranska strategijaodrživog razvoja (MSOR) i Na-cionalna strategija održivograzvoja Crne Gore kao dio MSOR,- Linija zabranjene gradnjepočev od najveće zimske linijevode kojom se ustanovljavaju po-dručja gdje gradnja nije dozvol-

Page 14: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

14.

www.mturizma.cg.yu

jena. Uzimajući u obzir, između ostalog, oblasti nakoje direktno i negativno utiču klimatske promjene iprirodni rizici, ova područja ne mogu biti manja od100 metara u širinu. Ova dredba se može prilagoditi,na način usklađen sa ciljevima i principima ovog pro-tokola, kada je riječ o projektima od javnog interesai o oblastima sa posebnim geografskim i drugimlokalnim ograničenjima, naročito onim koja seodnose na gustinu naseljenosti ili društvene potrebe,gdje je individualna stambena izgradnja, urbanizacijaili razvoj obezbijeđena nacionalnim pravnim instru-mentima.

3.Potrebno je izvršiti reformu postojeće institucionalne or-ganizacije u okviru upravljanja priobalnim područjemCrne Gore u skladu sa Protokolom o integralnom up-ravljanju priobalnim područjem Sredozemlja na načinda se obezbijedi: - rukovođenje koje omogućava jednako i pravovre-

meno učešće lokalnog stanovništva i aktera civilnogdruštva koji se bave pitanjima priobalnih područja uprocesu transparentnog donošenja odluka;

- među-sektorski organizovana institucionalna koordi-nacija različitih administrativnih usluga koje obavljajuorgani nadležni za priobalna područja na nacional-nom i lokalnom nivou;

- institucionalna koordinacija, kroz odgovarajuća tijelai/ili mehanizme, kako bi se izbjegli sektorski i olakšalisveobuhvatni pristupi;

- koordinacija između različitih organa nadležnih zamore i kopnene djelove priobalnih područja u obavl-janju aktivnosti na nacionalnom i lokalnim nivoima;

- interdisciplinarno naučno istraživanje o upravljanjupriobalnim područjem i o međusobnom uticaju ak-tivnosti i njihovim uticajima na priobalna područja, i ucilju ovog uspostavljanje ili pružanje podrške u raduspecijalizovanih istraživačkih centara, kako bi seomogućilo unaprijeđivanje znanja o integralnom up-ravljanju priobalnim područjem.

4.Ocjenjuje se neophodnim stupanje na snagu Protokolao integralnom upravljanju priobalnim pdručjem Sre-dozemlja i njegova ratifikacija u zakonodavstvu CrneGore, kao i realizacija Programa upravljanja priobalnimpodručjem Crne Gore –CAMP Montenegro.

5.Nacionalnu strategiju za integralno upravljanje priobal-nim područjem Crne Gore potrebno je dostaviti Kance-lariji za održivi razvoj i Nacionalnom savjetu za održivirazvoj na razmatranje prije dostavljanja Vladi Crne Gorena usvajanje.

6.Obzirom da je Crna Gora potpisala Protokol o integral-nom upravljanju priobalnim područjem Sredozemlja pred-laže se Vladi da donese poseban zakonski akt kojim

obavezuje opštine na crnogorskom primorju da u pros-torno-planskim dokumentima za čije donošenje sunadležne utvrde obavezu uspostavljanja „zona bez gr-danje“ do 1. juna 2008. godine u skladu sa odredbamaProtokola. Nadležnost nad primjenom ovog zakonskogpropisa treba da vrši resor zadužen za uređenje prostora.

7.Ocijenjeno je potrebnim da Ministarstvo turizma i za-štite životne sredine, kao koordinirajući resor na na-cionalnom nivou za realizaciju saradnje saUNEP/MAP-om, reorganizuje nacionalnu mrežu resorai institucija relevantnih za saradnju na opeativnom nivousa UNEP/MAP-om u skladu sa Odlukom o reformi sis-tema upravljanja u MAP-u koja je donijeta na Pet-naestom sastanku strana ugovornica Barselonskekonvencije, odnosno da u skladu sa istom uspostavimehanizme institucionalne sardanje izmedju relevant-nih subjekata na nacionalnom nivou, i izmedju na-cionalnih subjekata i medjunarodnog nivoa.

8.U cilju realizacije nacionalnih prioriteta u oblasti zaštiteživotne sredine mora i priobalnog područja u skladu saProgramom rada UNEP/MAP-a za period 2008-2009.godina i obavezama koje proizilaze iz Konvencije o za-štiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja-Barselonske konvencije i četiri prateća protokola rati-fikovana na nacionalnom nivou, ocijenjeno je potrebnimda se nadležni resori za oblasti saobraćaja, pomorstvai telekomunikacija, ekonomskog razvoja, poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede, i relevante institucije: Javnopreduzeće za upravljanje morskim dobrom, Javna us-tanova „Centar za ekotoksikološka ispitivanja CrneGore“, Hidrometeorološki zavod Crne Gore, Institut zabiologiju mora, Uprava pomorske sigirnosti i ostale rel-evantne institucije na nacionalnom nivou, angažuju napitanjima od značaja za sardnju sa UNEP/MAP-om i usub-regionalnom okviru Jadrana.

9.Neophodno je unaprijediti Nacionalni program praćenjastanja životne sredine u Crnoj Gori stvaranjem uslovaza sprovođenje programa monitoringa morskog iobalnog ekosistema crnogorskog priobalnog područjau skladu sa metodologijom MEDPOL programa,omogućavajući na taj način harmonizaciju sa zahtje-vima Evropske agencije za životnu sredinu.

10.Ocjenjuje se značajnim uspostavljanje privatno-javnihpartnerstava i zajedničko finansiranje prioritetnih pro-jekata sredstvima koja treba obezbijediti principom ko-finansiranja iz Budžeta i kroz dostupne međunarodneizvore, kao što su: LME, IPA, i dr.

11.Kao prioritetni ocjenjuju se projekti kojim se omogućava

Page 15: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

15.

www.mturizma.cg.yu

integralan pristup razvoju i očuvanju životne sredinena lokalnom nivou, sa posebnim osvrtom na urgent-nost rješavanja problema koji se odnose na sakupl-janje i tretman otpadnih voda i čvrstog otpada.

12.U cilju stvaranja uslova za održivu valorizaciju turis-tičkih potencijala obalnog područja, neophodno je pris-tupiti rehabilitaciji „hot spot“ lokacija, posebno onih nakojim je zagađenje rezultat emisije iz industrijskihizvora.

13.U skladu sa smjernicama datim u Prostornom planuza područje posebne namjene morsko dobro i Pros-tornom planu Crne Gore potrebno je izvršiti revizijupostojećih zaštićenih područja i uspostaviti nova (namoru i kopnu) i izvršiti zoniranje zaštićenih područja.Tokom 2008. godine prioritetna je:- Harmonizacija zakona iz oblasti zaštite prirode u

skladu sa medjunarodnim standardima (EU direk-tive za staništa i ptice, IUCN standardi, zahtjevi izkonvencija – CBD, Ramsar, Bern, CITES i dr);

- Revizija statusa postojećih zaštićenih područja i us-postavljanje novih na Primorju (na moru i kopnu) poutvrdjenim prioritetima (postupak otpoceti izradomfizibliti studija za lokacije morskih zaštićenih po-dručja za pilot projekte: zona oko Ostrva Katići,zona oko ostrva Stari Ulcinj i zona kod Platamuna);

- donošenje novih planova upravljanja (u skladu saIUCN preporukama i EU direktivama), formiranje up-ravljača za zaštićena područja, kao i jačanje ka-paciteta nadležnih institucija za dosljednosprovođenje postojećih planova upravljanja,

- implementacija prioriteta iz SAP BIO izvještaja,- izrada akcionih planova za ugrožene vrste (morske

kornjače, hrskavičave ribe, pelikana i halofitnu veg-etaciju), odnosno realizacija aktivnosti koje će bitidefinisane Akcionim planom Strategije biodiverzitetaCrne Gore;

- Izrada Crvene liste ugroženih marinskih vrsta;- Definisanje indikatora i praćenje stanja biodiverziteta

u zaštićenim područjima, kao i pojedinih komponentibiodiverziteta;

- Jačanje ljudskih kapaciteta realizacijom programaobuke i usavršavanja;

- Podizanje svijesti lokalnog stanoviništva o zaštiti bio-diverziteta i načinima valorizacije potencijala za-štićenih područja.

14.Neophodno je usvojiti Nacionalni plan za hitne inter-vencije u slučaju incidentnih zagađenja mora sa plovilai obezbijediti minimum tehničkih kapaciteta za njegovosprovođenje, ispunjavajući na taj način uslove za pris-tupanje Crne Gore Sub-regionalnom planu za Jadran.

15.U cilju kontrole i prevencije negativnog uticaja balastnihvoda na zdravlje ljudi i životnu sredinu neophodan je mul-tidisiplinaran i integralan pristup u uspostavljanju sistemaupravljanja balastnim vodama na nacionalnom nivou.

16.U izgradnji tehničkih kapaciteta prioritet treba dati ka-pacitetima za prihvat i tretman otpda sa brodova i zareagovanje u incidentnim situacijama.

17.Smatra se značajnim uključivanje NVO sektora u ak-tivnosti usmjerene na očuvanje i održivi razvoj pri-obalnog područja kroz realizaciju različitih vidovasaradnje u medjunarodnom kontekstu, i kroz saradnjusa resorima u Vladi Crne Gore, lokalnim samoupravamai domaćim stručnim institucijama.

Page 16: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

16.

www.mturizma.cg.yu

Izvje{taj Ekolo{ke inspekcije o preduzetimmjerama u Pjevljima

od po~etka 2008. godine

,,TE Pljevlja’’

Obzirom da su emisijska mjerenja dimnih gasova izTE pokazala da je koncentracija ukupnih praškastihmaterija značajno prelazila GVE, donijeto rješenje br02-07-279. kojim se TE Pljevlja naređuje da izvršipotrebne radove na elektrofilteru kako bi se emisijaštetnih i opasnih materija iz dimnjaka TE dovela udozvoljene okvire. Rok za izvršenje mjere je usklađensa mjerama iz Programa zaštite životne sredine TEPljevlja. Rješenje je lično určeno 15.01.2008.

U cilju obezbjeđenja što veće pokrivenosti deponijepepela i šljake sa ,,vodenim ogledalom’’ , inspekcijadonijela rješenje br. 07.02.3 od 15.01.2008. godinekojim se naređuje čišćenje-,,odštopavanje’’ svih cv-jevovoda koji nijesu funkciji (djelimično zaštopani), dabi se vršilo ravnomjerno istakanje suspenzije šljake ipepela na ,,Maljevcu’’. Rješenje lično uručeno.

..Rudnik uglja’’ Pljevlja

,,Rudnik uglja’’ je angažovao stručne ekipe CETI-ja, iizvršio emisijska mjerenja na dimnjaku kotlovnice kojase koristi za grijanje objekata u zimskoj sezoni. Izv-ještaj o rezultatima mjerenja dostavljen na uvid ovojinspekciji, i isti proslijeđen nadležnim službama Min-istarstva. Takođe je urađena analiza voda od odvodn-javanja kopova koje rudnik ispušta u recipijente.

,,Rudnik uglja,,, po nalogu komunalne policije izvršiočišćenje saobraćajnice, u dijelu od ,,Rudnika’’ do Ter-moelektane, kojom se vrši transport uglja za potrebeTermoelektrane.

Ekološka inspekcija je nakon konrtole, 15.01.2008.godine lično uručila rješenje br 07-02-278, kojim je,,Rudniku uglja’’ naređeno da izvrši određena mjerenjakvaliteta ambijentalnog vazduha u okolini Rudnika,kao i duž trakastog transportnog sistema za jalovinu.

JKP ,,Breznica’’ Pljevlja

Republička ekološka inspekcija je dana 15.01.2008.godine izvršila redovni inspekcijski nadzorlokaliteta Jagnjilo, gdje je pored deponovane jalovineiz Rudnika, smještena i gradska deponija komunalnogotpada za Opštinu Pljevlja. Upravljanje deponijom jepovjereno JKP ,,Breznica''. Tom prilikom inspekcija

donijela rješenje br. 07-02-19, kojim se naređuje re-dovno zatrpavanje deponije komunalnog otpada i re-dovno prisustvo vatrogasnog vozila ( cistijerne sašmrkom) za porebe eventualnog gašenja vatre na de-poniji.

JP ’’Vodovod’’ Pljevlja

Ekološka inspekcija je 16.01.2008. godine donijelarješenje br. 07-02-5 kojim se JP ''Vodovod'' Pljevljanaređuje da, zaključno sa 15.08.2008. godine, pre-duzme odgovarajuće zahvate i radnje na dimnjacimakotlovnica u Skerlićevoj i Tršovoj ulici u cilju dovođenjaemisije opasnih i štetnih materija u dimnom gasu uokvire GVE, i nakon toga izvrši potrebna emisijskamjerenja u skladu sa Zakonom o životnoj sredini.Rezultati tih mjerenja trebaju biti dostavljeni inspekcijinajkasnije do 01.09.2008.god. Razlozi za donošenjeovako dužih rokova su ti što je sezona grijanja u tokua stanovništvo se nije pripremilo za alternativni izvorgrijanja, kao i što je za ovakav zahvat neophodnoobezbijediti značajna materijalna sredstva, te stoga nebi trebalo obustaviti rad kotlovnice u zimskom periodu.

U koliko rezultati mjerenja nakon izvršenih zahvata nakotlovskim postrojenjima pokažu veća prekoračenjakoncentracije opasnih i štetnih materija u dimnomgasu u odnosu na GVE, ekološka inspekcija će pre-duzeti sve mjere u skladu sa Zakonom o životnoj sre-dini, pa čak i zabranu rada zagađivača, sa ciljem dase stanovništvo na vrijeme obezbijedi sa eventualnodrugim izvorom grijanja prije nastupanja sljedeće se-zone grijanja, o čemu je obaviješten predsjednik Opš-tine Pljevlja gospodin Filip Vuković.

’’Vektra-Jakić’’ Pljevlja

Doo ’’Vektra Jakić’’- Pljevlja posjeduje kotlovskopostrojenje (kotlovnicu) gdje su instalisana dva kotlamarke ‘’Omnical’’ pojedinačne snage 13.5 MW, odkojih je jedan uvijek u upotrebi i radi tokom čitave go-dine, a drugi povremeno. Pogonsko gorivo za kotloveje mješavina uglja i drvenog otpada.

Donijeto rješenje br 07-02-4 od 15.01.2008. kojim seDOO ’Vektra-Jakić’’ naređuje izvrši mjerenja emisijezagađujućih materija na dimnjaku kotlovnice.

Prema informacijama dobijenim od odgovornih ljudi u

Page 17: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

17.

www.mturizma.cg.yu

’’Vektra-Jakić’’-u, proizvodnja iverice, zakoju se koristi kompletan drvni otpad izprocesa (piljlevina, sitni pilanski otpad iletve),će zbog nerentabilnosti vjerovatnobiti izbačena iz proizvodnog progama, adrvni otpad će se koristiti za proizvodnju’’peleta’’ koja će biti uvedena u ’’Vektra-Jakić’’-u tokom sljedeće godine. Jedandio drvnog otpada se planira koristiti kaoenergent kada se uradi kotao na bio-masu, čija je izgradnja u planovimarazvoja preduzeća.

AD ’’ Hotel Pljevlja’’

AD ’’ Hotel Pljevlja’’ posjeduje kotao zagrijanje instalisane snage 243 KW, koji sekoristi u sezoni grijanja od 15.10.–15.04,odnosno šest mjeseci u kontinuitetu.Pogonsko gorivo (energent) za kotao jeugalj.

Donijeto rješenje br 07-02-32 od15.01.2008. kojim se AD ’’ Hotel Pljevlja’’naređuje da izvrši mjerenja emisije za-gađujućih materija na dimnjaku kot-lovnice.

Doo SC ,,ADA’’

Doo SC ,,ADA’’ posjeduje dva kotla zagrijanje instalisane snage 2 x1 MW, odkojih je jedan u upotrebi, a drugi služi kao rezerva.Kotao za grijanje se koristi u sezoni grijanja od 15.10.– 15.04., odnosno šest mjeseci u kontinuitetu. Pogon-sko gorivo (energent) za kotao je ugalj.

Doo SC ,,ADA’’, kao vlasnik stacionarnog tačkastogizvora emisije, ne vrši mjerenje svoje emisije. Iz tograzloga je inspekcija donijela rješenje br 07-02-33kojim se naređuje da SC ,,ADA’’, preko ovlašćenestručne institucije izvrši mjerenja emisije zagađujućihmaterija na dimnjaku kotlovnice kako bi se utvrdio uti-caj rada iste na životnu sredinu .

TK Centar Plevlja

,,Crnogorski Telekom’’ AD Podgorica -TK CentarPlevlja posjeduje kotao za grijanje instalisane snage300 kw, koji se koristi u sezoni grijanja od 15.10. –15.04., odnosno šest mjeseci u kontinuitetu. Pogon-sko gorivo (energent) za kotao je lako ulje D-2 (dizel) Donijeto rješenje br 07-02-34 od 04.02.2008. kojimse naređuje da TK Centar Plevlja, preko ovlašćenestručne institucije izvrši mjerenja emisije zagađujućihmaterija na dimnjaku kotlovnice kako bi se utvrdio uti-caj rada iste na životnu sredinu.

Doo,,Tilia’’

Doo,,Tilia’’ iz Pljevalja se bavi preradom drveta iproizvodnjom drvnih sortimenata (stolarija i furniranje).Za sušenje sirove daske i sušenje furnira posjedujedvije sušare u kojima se vazduh zagrijava toplovod-nim izmjenjivačima. Zagrijavanje vode se obavljapreko dva toplovodna kotla, koji kao gorivo (energent)koriste drvni otpad nastao u procesu proizvodnje. Snage kotlovskih postrojenja su 800kw i 600kw, i sm-ješteni su u odvojenim kotlovnicama.

Doo ,,Tilia’’ Pljevlja, kao vlasnik stacionarnih tačkastihizvora emisije, ne vrši mjerenje svoje emisije, Iz tograzloga je donijeto rješenje br 07-02-35 od04.02.2008. kojim se naređuje da Doo,,Tilia’’ iz Plje-valja, preko ovlašćene stručne institucije izvršimjerenje emisije štetnih i opasnih materija na dimn-jacima kotlovnica kako bi se utvrdio uticaj rada iste naživotnu sredinu

JU OŠ ,,Salko Aljković’’

JU OŠ ,,Salko Aljković’’ posjeduje kotlovnicu sa tritoplovodna kotla instalisane snage 3X276 KW, od

Page 18: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

18.

www.mturizma.cg.yu

JZU ,,Optša bolnica’’

JZU ,,Opšta bolnica’’ Pljevlja posjeduje kotlovnicu sačetiri toplovodna kotla instalisane snage 4X326 KW,od kojih jedan nije u funkciji. Kotlovi se koriste u se-zoni grijanja od 15.10. – 15.04., odnosno najmanješest mjeseci u kontinuitetu. Pogonsko gorivo (ener-gent) za kotao je ugalj.

JZU ,,Opšta bolnica’’, kao vlasnik stacionarnog tačkas-tog izvora emisije, ne vrši mjerenje svoje emisije,odnosno ne ispunjava obavezu utvrđenu Zakonom oživotnoj sredini. Iz tog razloga je neophodno da an-gažuje ovlašćenu stručnu instituciju koja će izvršitimjerenje emisije štetnih i opasnih materija na dimnjakukotlovnice kako bi se utvrdio uticaj rada iste na životnusredinu, o čemu je ekološka inspekcija donijelarješenje br. 07-02-53 od 13.02.2008. godine.

JU OŠ ,,Boško Buha’’

JU OŠ ,,Boško Buha’’ posjeduje kotlovnicu sa dvatoplovodna kotla za grijanje,instalisane snage 2 X326.KW. Kotlovi se koriste u sezoni grijanja od 15.10. –15.04., odnosno najmanje šest mjeseci u kontinuitetu.Pogonsko gorivo (energent) za kotao je ugalj.

Inspekcija donijela rješenje br 07-02-54 od13.02.2008. kojim se naređuje da OŠ ,,Boško Buha’’preko ovlašćene institucije izvrši mjerenje emisije za-gađujućih materija na dimnjaku kotlovnice kako bi seutvrdio uticaj rada iste na životnu sredinu.

JU Gimnazija Tanasije Pejatović

JU Gimnazija Tanasije Pejatović posjeduje kotlovnicusa dva toplovodna kotla za grijanje,instalisane snage2 X326. KW. Kotlovi se koriste u sezoni grijanja od15.10. – 15.04., odnosno najmanje šest mjeseci u kon-tinuitetu. Pogonsko gorivo (energent) za kotao je ugaljInspekcija donijela rješenje br 07-02-58 od21.02.2008. kojim se naređuje Gimnazija Tanasije Pe-jatović da preko ovlašćene institucije izvrši mjerenjeemisije zagađujućih materija na dimnjaku kotlovnicekako bi se utvrdio uticaj rada iste na životnu sredinu.

A.D. Rudnik Uglja- Hotel Vodice

A.D. Rudnik Uglja- Hotel Vodice posjeduje kotlovnicusa jednim toplovodnim kotlom za grijanje,instalisanesnage 176. KW. Pogonsko gorivo (energent) za kotaoje ugalj. Inspekcija donijela rješenje br 07-02-57 od21.02.2008. kojim se naređuje investitoru da prekoovlašćene institucije izvrši mjerenje emisije zagađu-jućih materija na dimnjaku kotlovnice kako bi se utvr-dio uticaj rada iste na životnu sredinu.

kojih jedan nije u funkciji. Kotlovi se koristi u sezonigrijanja od 15.10. – 15.04., odnosno šest mjeseci ukontinuitetu. Pogonsko gorivo (energent) za kotao jeugalj.

JU OŠ ,,Salko Aljković’’, kao vlasnik stacionarnogtačkastog izvora emisije, ne vrši mjerenje svojeemisije, odnosno ne ispunjava obavezu utvrđenu Za-konom o životnoj sredini. Iz tog razloga je ekološkainspekcija donijela rješenje br 07-02- 52, kojim jenaređeno mjerenje emisije štetnih i opasnih materijana dimnjaku kotlovnice.

Opština Plevlja

Opštna Pljevlja posjeduje dvije kotlovnice u kojoj susmješteni kotlovi za grijanje (zgrada Skupštine Opš-tine i zgrada Opštine- bivši SDK). Kotlovi se koristeu sezoni grijanja od 15.10. – 15.04., odnosno naj-manje šest mjeseci u kontinuitetu. Pogonsko gorivo(energent) za kotao je ugalj. Do sada nijesu vršenamjerenja emisije na dimnjacima kotlovnica.

Donijeto rješenje br 07-02-49 od 13.02.2008. kojimse naređuje da Opštna Pljevlja preko ovlašćenestručne institucije izvrši mjerenje emisije zagađujućihmaterija na dimnjacima kotlovnica kako bi se utvrdiouticaj rada istih na životnu sredinu.

JU OŠ ,,Ristan Pavlović’’

JU OŠ ,,Ristan Pavlović’’ posjeduje kotlovnicu sa dvakotla za grijanje, instalisane snage 2 x326. KW. Kot-lovi se koriste u sezoni grijanja od 15.10. – 15.04.,odnosno najmanje šest mjeseci u kontinuitetu.Pogonsko gorivo (energent) za kotao je ugalj. In-spekcija donijela rješenje br 07-02-50 od 13.02.2008.kojim se naređuje da JU OŠ ,,Ristan Pavlović’’ prekoovlašćene institucije izvrši mjerenje emisije zagađu-jućih materija.

JU ,,Srednja stručna Škola’’

JU ,,Srednja stručna Škola’’ posjeduje kotlovnicu sadva toplovodnakotla za grijanje,instalisane snage 2X326. KW. Kotlovi se koriste u sezoni grijanja od15.10. – 15.04., odnosno najmanje šest mjeseci ukontinuitetu. Pogonsko gorivo (energent) za kotao jeugalj.

Ekološka inspekcija donijela rješenje br 07-02-51 od13.02.2008. kojim se naređuje da JU ,,Srednjastručna Škola’’ preko ovlašćene institucije izvršimjerenje emisije zagađujućih materija na dimnjakukotlovnice kako bi se utvrdio uticaj rada iste na živ-otnu sredinu.

Page 19: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

19.

www.mturizma.cg.yu

ZA[TITA I UNAPRE\IVANJE PLAVSKOGDIJELA PROKLETIJA

Još 70- tih pokretanesu inicijative i razma-trane mogućnosti za

uspostavljanje posebnogrežima zaštite planinskogmasiva Prokletija. U tusvrhu je još 1985 godine uPlavu u organizaciji Re-publičkog zavoda za za-štitu prirode i Skupštineopštine Plav održan jestručno-naučnom skupuna temu ”Zaštita i un-apređenje Plavskog dijelaProkletija”. Na osnovuprezentovanih saznanja oprirodnim vrijednostima,područje Plavskog dijela Prokletija je prepoznato kao pros-tor koji bi trebalo zaštititi. S tim u vezi, na ovom naučnomskupu zaključilo se o potrebi budućih detaljinih i planskih is-traživanja radi valorizacije i određivanja statusa zaštite.Prostorni Plan Republike (1986, 1997, 2008) uvrstio je po-dručje Plavskog dijela Prokletija u buduće zaštićene pros-tore.

Zakonom o zaštiti prirode precizirano je da, u cilju adek-vatanog definisanja statusa/kategorija zaštite i režima up-ravljanja, za namjeravano područja zaštite neophodno jeuraditi stručni nalaz, u skladu sa nacionalnim i međunarod-nim zahtjevima za zaštićena područja prirode. U tu svrhuMinistarstvo turizma i zaštite životne sredine uradilo je Pro-jektni zadatak za izradu Studije izvodljivosti za ustanovlja-vanje zaštićenog područja prirode na području Plavskogdijela Prokletija. Studijom je obuhvaćeno:- Permanentno prikupljanje informacija o stanju biološkog

diverziteta i odabranih tipova staništa na prostorucrnogorskih Prokletija, njihova akvizicija, analitičkaobrada, utvrdivanje i analiza trendova,

- Predlog mjera očuvanja, unapredenja i zaštite posebnihprirodnih i pejzažnih vrijednosti Crnogorskih Prokletija isvrsishodno korišcenje prirodnih resursa u funkcijiodrživog razvoja prostora u cjelini i afirmisanje prioritetnihpravaca razvoja - turizma, poljoprivrede, namjenskeproizvodnje itd.

- Animiranje lokalne i šire javnosti oko značaja područjaProkletija i stavljanja ovog prostora pod status na-cionalnog parka, shodno PP RCG i PP Opštine Plav;

Studijom izvodljivost dat je predlog kojim je ustanovljeno dabudući nacionalni park Prokletija zahvati površinu od 21.647 ha. Takođe, Studiojm je definisano da se u okviru nje-

Veliki dio prirodnihstaništa predmetnogpodručja biće sas-tavni dio buduće

mreže zaštićenih po-dručja od međunaro-

dnog značaja -Natura 2000, čije us-

postavljanje pred-stavlja jedan od

uslova pristupanjaEvropskoj Uniji.

Page 20: MINISTARSTVO TURIZMA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I Broj 70 ... · Gora, Karibi , Kina, Katar, Indonezija, Australija, Tajland, Namibija i Južna Afrika. 5. Kancelarija za održivi

20.

www.mturizma.cg.yu

govih administrativnih granica ustanove 2 rezervataprirode i to: Hridsko jezero sa površinom od 347ha iVolušnica sa površinom od 705ha. Zona stroge zaštite tj.prvog stepena zaštite predviđeno je da obuhvata površinuod 10.502 ha, dok zona zaštite unutar nacionalnog parka– drugi stepen zaštite trebalo bi da obuhvata 11.145ha.Kontaktna, odnosno zaštitna zona oko nacionalnog parkaiznosi 6.252ha.

Van granica parka nalazi se i rezervat prirode „Visitor“ sapovršinom od 1.618ha.

U neposrednoj blizini nacionalnog parka nalazi se i pred-loženi spomenik prirode „Plavsko jezero“ koji obuhvatapovršinu od 1.150ha.

Kategorizacija prostora nacionalnog parka zasnovana jena principu izdvajanja kompaktnih izvornih i očuvanihcjelina koje treba sačuvati kroz utvrđeni režim zaštite, dokbi se u zonama sa liberalnijim režimom zaštite obezbjediorazvoj koji bi bio kontrolisan i usmjeravan u pravcuodrživog razvoja.

Radi efikasnije zaštite i upravljanja predloženog NP “Prokletije”a u vezi riješenja važećih zakonskih propisa i smjernica IUCN-ai dr. organizacija neophodno je pored ostalog i:

- donošenje neophod-nih i obavezujućihstručnih i naučnihstavova u odnosu na za-štitu, unapredjivanje i val-orizaciju raznorodnihekosistema koji će seprimjenjivati pri izradi isprovodjenju u prak-tičnom životu ekoloških,šumskih, poljoprivrednih,turizmoloških i drugih os-nova;- iniciranje izradePPPPN i Programarazvoja i zaštite NP“Prokletije”;- Izraditi dugogodišn-jeg Programa razvoja tur-izma NP i zaštitne zone,- Izraditi i revizija pros-torno-planske i investi-c i o n o - t e h n i č k edokumentacije kao istručnih osnova za gaz-dovanje resursima nabazi rezultata prethodnihaplikativnih prirodnjačkihi ukupnih ekoloških is-traživanja;

Ono što se zapravo želipostići zaštitom ovog po-dručja, jesu potreba kra-jnje racionalnog i planskograzvoja ovog područja.

Proglašenjem Prokletija za novi nacionalnipark u Crnoj Gori ovo područje dobija pre-vashodno nacionalni značaj, a u budućem pe-riodu s obzirom na integritet Prokletija kaojedinstvenog planinskog masiva, moguće jeočekivati i njegov međunarodni značaj. Naime,Veliki dio prirodnih staništa predmetnog po-dručja korespondira sa staništima iz tipolo-gizacija Natura 2000 i EMERALD (prirodna ipoluprirodna staništa koja treba štititi).

Primjenom kriterijuma za identifikaciju EMER-ALD područja po osnovu Bernske konvencije(Konvencija o zaštiti Evropskih staništa divljeflore i faune) i EU Wild Birds Directive (79/409EEC, 91/244/EEC, 94/24 EC & 94/C241/08),područje Prokletija, definisano je kao posebnoznačajno EMERALD područje u Crnoj Gori sanazivom “Plavsko – Gusinjske Prokletije saBogićevicom“, i to kao tip “C” – područje kojeje značajno kako za ptice tako i za ostale vrstei staništa.

Shodno Zakonu o zaštiti prirode, na-cionalni park se proglašava zakonom.U tom smislu, Ministarstvo turizma izaštite životne sredine je pokrenulo

inicijativu Izmjena i dopuna Zakona onacionalnim parkovima kojim će se po-dručje Prokletija proglasiti za peti na-

cionalni park. Nakon utvrđivanjanacrta zakona, organizovaće se za širujavnost, javne rasprave u Plavu, Gus-inju i Podgorici, na kojima će lokalnostanovništvo i svi zainteresovani izni-jeti svoja mišljenja, primjedbe i sug-

estije koje će biti razmatrane i uvršteneu konačni predlog.

Najveći broj reagovanja umedijima povodom

proglašenjem nacionalnogparka Prokletije odnosiose na ”gubitak privatne

imovine” odnosnoograničavanje lokalnog

stanovništva ”da žive odpoljoprivrede, stočarstva,drvoprerade, branja šum-skih plodova i ljekovitogbilja”, što svakako nećebiti slučaj. Mjere zaštitekoje se sprovode u na-cionalnim parkovima

omogućavaju normalnoodvijanje svih aktivnostisamo što se usled speci-fičnosti zbog kojih se datiprostor štiti primjenjuje

kontrolisano i održivo ko-rišćenje svih dobara sa

prostora koji obuhvata na-cionalni park. S druge

strane, upravo valorizacijaovih vrijednosti i atrak-tivnost prostora otvaramogućnosti sveobuh-

vatnog razvoja.