Milosevic Zrnovska Ploča-Ljubljana

  • View
    213

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of Milosevic Zrnovska Ploča-Ljubljana

  • 8/18/2019 Milosevic Zrnovska Ploča-Ljubljana

    1/56

    17

    SLIKA “BOŽANSKOG BOJA” –

    LIKOVNI I IKONOGRAFSKI POGLED

    NA KONJANIČKI RELJEF IZ ŽRNOVNICE U DALMACIJI

    Ante

    MILOŠEVIĆ

    Od kada sam prije gotovo dvije godine na predavanju za stanovnike Žrnovnice, prvi put po- kušao nanovo predstaviti odavno poznati reljef koji stoji ugrađen na fasadi tamošnje župne crkve (sl. 1), moje spoznaje o tome spomeniku u međuvremenu su se dopunjavale, a i percepcija javnosti o njemu pomalo se mijenjala. Velika zasluga u tim nastojanjima, od početka, pripada ponajprije

    prof. R. Katičiću koji me je u tim promišljanjima osokolio svojom knjigom “Božanski boj” (Zagreb,2008.) i koja je za mene u tome smislu nemjerljiva vrijednost. Malo potom, istraživačke rezultate o žrnovskome reljefu pretočio sam i u tekst koji je objavljen u “Godišnjaku” Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH u Sarajevu1. Sa željom da moguća otvorena pitanja o tome spomeniku i dalje raspravljam, spoznaje o toj temi poslije sam predstavio i na  javnim predavanjima u Splitu i Zagrebu, te na znanstveno- me skupu na Braču, 2009. godine, gdje sam u razgovoru s kolegama i poštovanim profesorima postupno smanjivao svoje neznanje kojega je bilo i kojega naravno, još uvijek ima. U svim tim javnim prezentacijama nije bilo ozbiljnih i argumentiranih osporavanja mojih teza2, pa sam u konač- nici sva razmišljanja o tome reljefu objedinio u izlaganju

    i još jednom pokušao objasniti na znanstvenom skupu uŽrnovnici, u rujnu 2010. godine. Tekst koji ovdje donosim prošireni je i bilješkama fundiran referat s toga simpozija. I ovaj moj pokušaj, kao i svi dosadašnji, ima dva osnovna cilja. Jedan se odnosi na analizu likovnih osobina reljefa, koja omogućava njegovu dataciju u rani srednji vijek i dru- gi, na proučavanje njegovog zanimljivog i intrigantnog iko- nografskog sadržaja koji u tome smislu otvara brojna i ra- zličita pitanja. Tako i ona o mogućem dvovjerju u kojemu, iza naizgled jasne kršćanske ikonografije, proviruju i ostatci stare idolopokloničke slavenske vjere i mitologije. Također ću upozoriti na još neke pojave i spomenike iz ranosred-

    njovjekovne Dalmacije, koji u interpretaciji otvaraju slične teme a koje onda, povratno doprinose i boljem razumjeva- nju prizora na žrnovskoj ploči.

    1  Milošević 2008:181-217. Glavna zadaća u tome tekstu bila je likovna valorizacija toga spomenika i njegova datacija u početak predromaničkoga razdoblja.

    2  U malobrojnim slučajevima bilo je, doduše, pokušaja, da se moje teze ospore, no, nikada analitički i ar- gumentirano, nego tek paušalno, pri čemu su pojedini kolege glavni oslonac za takav svoj stav nalazili samo u općenitom utisku kakav na njih ostavlja taj spomenik. Takav pristup nije dovoljan za znanstvenu raspravu, nego može biti tek početak u njihovim budućim istraživanjima.

    Sl. 1: Crkva Uznesenja

    Blažene Djevice

    Marije uŽrnovnici pokraj Splita, položaj

    reljefa na fasadi.

  • 8/18/2019 Milosevic Zrnovska Ploča-Ljubljana

    2/56

    18

    PRETHODNE SPOZNAJE

    Kako je već dobro poznato, rejef s prikazom “konjanika u sceni lova” iz Žrnovnice u blizini Splita (sl. 2), u proučavanjima srednjovjekovne umjetnosti u Dalmaciji, prisutan je već gotovo sto- ljeće i pol. U literaturu ga je uveo I. Kukuljević, a zapazio ga je prilikom svoga puta po Dalmaciji početkom 70-ih godina 19. stoljeća. Piše o njemu kao o reljefu sv. Jurja koji je nekada stajao u staroj crkvi, a u romantičarskom duhu svoga vremena i s nacionalnim zanosom još navodi “... da ima odje- ću hrvatsku, glavu mu pokriva okrugla hrvatska kapa, on ubija sulicom zmaja, ali ovaj priliči više pitomomu janjetu ili psetu nego li ljutome zmaju”3. Ploču je potom detaljnije obradio M. Abramić pokušavajući prepoznati i definirati njenu umjetničku vrijednost, ikonografsko značenje i pronaći joj arheološki kontekst u Žrnovnici4.

    Reljef je isklesan na većem bloku od bijelog vapnenca kojemu je dužina 123 cm, a visina 80 cm. Debljina mu je vidljiva samo po lijevom rubu i iznosi 25-26 cm. Danas je ugrađen u sjeverozapadni ugao pročelja crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u spomenutom mjestu (sl. 1). Nije mu stoga moguće sagledati sve strane pa mu je teško odrediti i prvotnu funkciju. Možda je riječ o stipesu (ili antependiju) oltara, a kao prijedlog, iznio sam i mišljenje da se radi o pluteju oltarne ograde na što upućuje raspored ornamenata na vidljivoj dužoj strani i njegova veličina5. Nakon provedene kom- parativno-stilske analize, a zbog prisustva pleternog ukrasa, M. Abramić, koji ga je prvi proučavao,

    pretpostavio je da pripada mlađim stoljećima ranoga srednjega vijeka, te da očituje likovnost kojabi mogla biti svojstvena tadašnjoj seoskoj zajednici koja je i u to vrijeme, a nakon što je usahnula dotadašnja predromanička umjetnost, još uvijek njegovala tradiciju pleternog izraza. Pretpostavlja,

    3 Kukuljević 1873:66. 4  Prvi put je publiciran u: Abramić 1927:77-83. 5  Milošević 2008:181, bilj. 2. Riječ je o prilično debeloj ploči koju je onda teško tako objasniti jer većina

    ranosrednjovjekovnih pluteja u Dalmaciji nema takvu debljinu. Vidljiva lijeva strana mu je potpuno preklesana jer se nalazi na samom rubu fasade. No, dalmatinska umjetnost toga doba znade za pluteje koji imaju debljinu veću od uobičajene (na primjer, plutej iz Gale kod Sinja ima debljinu od 20 cm, za što usp. Gabričević 1956:291-298).

    Sl. 2: Konjanički

    reljef iz Žrnovnice

    (foto: A. Pleterski).

  • 8/18/2019 Milosevic Zrnovska Ploča-Ljubljana

    3/56

    19

    Sl. 3: Reljefi s prikazom sv. Jurja na stećcima: 1 – Župa Biokovska (foto: Lj. Gudelj); 2-3 – stećak Vukosava Lupčića, na lokalitetu Police na planini Visočici, istočno od Konjica, 15. stoljeće (prema: Wenzel 1965, T. C/10).

    1

      3

    2

  • 8/18/2019 Milosevic Zrnovska Ploča-Ljubljana

    4/56

    20

    stoga, da potječe iz prijelaznoga razdoblja koje već osjeća jake utjecaje romanike (11. – 12. stoljeće)6. O istome spomeniku svoje mišljenje iznio je i K. Prijatelj kada je raspravljao o dalmatinskim primje- rima figuralnih skulptura iz predromaničkoga doba. Opravdano odbacuje jedan od Abramićevih prijedloga (koji on iznosi uvažavajući mjesnu tradiciju) da bi se prikaz na reljefu ikonografski mogao protumačiti kao sv. Juraj jer, kako ispravno primjećuje, jahač na konju nije mladolik i vojnički opre- mljen, a životinja koju ubija nije zvijer ili zmaj. Reljef dakle, nema bitna oblilježja takvoga mogućega kršćanskoga ikonografskog sadržaja. I K. Prijatelj pretpostavlja da pripada prijelaznome razdoblju iz

    predromanike u romaniku na što ga upućuje nespretna organizacija pleternog ukrasa, prenaglašena rustičnost u likovnoj i klesarskoj izvedbi, a također i neobičan položaj jahača koji više govori o primi- tivnoj izvedbi nego li o umjetniku visokih htijenja7. Osim ovih dviju opširnijih rasprava, u literaturi su prisutna još dva kratka osvrta na ovaj spomenik. Tako ga je I. Petricioli uključio u svoju studiju o pojavi romaničke skulpture u Dalmaciji. Kao i prethodnici ističe njegovu rustičnost u modelaciji i izraziti primitivizam u likovnoj kompoziciji središnjega prikaza. Podržava Abramićevu dataciju u početak 12. stoljeća8. N. Bezić-Božanić iznosi mišljenje da je prikaz na ploči stilski sukladan sličnim scenama na stećcima9. Već površno poznavanje te umjetnosti, u kojoj na izrazito plošnim i plitkim reljefima figuralika dominira u 14. i 15. stoljeću, govori da takve usporedbe nisu vjerojatne. Kao potkrijepu za takvo mišljenje na ovom mjestu prigodno, a zbog tematike prikaza upozoravam na poznati reljef sa stećka iz zaseoka Luetići u Župi Biokovskoj10. Na jednoj njegovoj dužoj strani je  veliki križ, a na suprotnoj upravo je prikaz sv. Jurja i to u poznatoj i u različitim srednjovjekovnim umjetnostima često korištenoj ikonografskoj sceni. U njoj je poraženoga i potom pripitomljenog zmaja sv. Juraj na uzici predao djevojci (djevici) da ga ona uvede u grad i tako posvjedoči minulu opasnost za njegove stanovnike (sl. 3.1). Pretpostavljam da sličan motiv stoji i na južnoj bočnoj strani stećka Vukosava Lupčića (15. stoljeće), na lokalitetu Police na planini Visočici, istočno od Konjica u susjednoj Hercegovini (sl. 3.2-3)11.

    LIKOVNE OSOBINE

    Na žrnovskome reljefu o kojemu će ovdje biti riječi, središnji je, naizgled narativni prikaz ko- njanika koji kopljem ubija nekakvu zvijer. S triju strana obrubljujen je širokim ukrasnim pojasom.

    U donjem dijelu gdje bi također trebalo očekivati isti okvir, veća je obrađena, ali neukrašena ploha.Takva trostrana shema uokvirivanja srednjega polja uobičajena je i česta na različitim spomenici- ma ranoga srednjega vijeka (sl. 4). Sličnoga su karaktera i stilskih osobina i mali medaljoni u gor- njim uglovima okvira u kojima su isklesani istokraki križevi. Taj zanimljivi detalj uočio je još M. Abramić pa ga je usporedio s većim brojem tako koncipiranih ranosrednjovjekovnih spomenika na kojima se križ nalazi na istom mjestu, a koji su u njegovo doba bili pohranjeni u Arheološkom

    6  Abramić 1927:82-83. 7  Prijatelj 1954:80-81, sl. 19. 8  Petricioli 1960:65. 9  Bezić-Božanić 1966:256-257. T Vinšćak, potpisujući sliku u članku “Perun – starim Hrvatima sveti pros-

    tor” (u: Žrvanj, 4, Žrnovnica, 2007, 11), pretpostavlja da je na reljefu prikaz sv. Mihovila koji ubija zmaja. 10 Jurišić 1976:227-234. 11  Ovaj reljef, koliko mi je poznato, u dosadašnjoj literaturi nije protumačen kao

Search related