Miljevci uskrs 15

Sretan Uskrs!

God. XXXVIII USKRS 2015. BR. I (51)

3Miljevci Uskrs2

GOD. XXXVIII. USKRS 2015. BR. I (51)

ŽUPNIKOVA UVODNA RIJEČ

LIST ŽUPE MILJEVCI

Milostinja, molitva i post

Dragi Miljevčani u Domo-vini i svijetu, poštovani prijatelji i čitatelji našeg

lista „Miljevci“, sve vas pozdravljam u Godini posvećenog života na početku ovog svetog korizmenog vremena. Korizma je priprava za novo rađanje. Rađanje duha, rađanje iz Duha. Ona je Božji dar; čovjekova prilika za rast, bogaćenje bez zgrtanja. Ona je naša prilika za oprost sebi i drugima. Već na prvim stranicama Biblije možemo čitati od čega boluje naš život i što je posljednji uzrok naše nesreće, koju uvijek pribavljamo sebi i drugima. To je, s jedne strane čovjekova oholost da on sam želi određivati o svom životu i svom svijetu i da želi vladati, a ne služiti; na drugoj stra-ni je laž Zloga na koju uvijek iznova padamo:“ Bit ćete kao Bog“.

U biti, svaki je grijeh zapravo nepovjerenje prema Bogu i nje-govim namjerama punim ljubavi prema nama. Mi često mislimo kako grijeh daje više slobode i ispunjenosti negoli riječ Božja. No, samo nas istina oslobađa a Bog nas može uvesti u tu slobodu ako mu vjerujemo. Bog ne želi ništa od nas i ne treba ništa od nas. On je dobar i želi da nama bude dobro, jer nas

ljubi. Zato nas preko proroka pozi-va na obraćenje srca kako bi se mi-losrdna ljubav Božja mogla izliti na njegov narod i da bi svi ljudi mogli spoznati moć njegove ljubavi.

Bog nas poziva na pomirenje: „Sada je vrijeme milosti“. On je nama u Kristu dao sve; onoga koji oduzima grijehe svijeta, njega je predao za nas. Preko njega želi nas pomiriti sa sobom i darovati nam sinovstvo, dostojanstvo djece Bož-je, učiniti nas novim ljudima koji su oslobođeni grijeha. Sv. Pavao nas poziva: „Pomirite se s Bogom!“ A kako se to može dogoditi, Isus nam je to pokazao, sasvim konkret-no, pomoću tri sredstva: davanjem milostinje, molitvom i postom.

Davanjem milostinje čini nas bogatim kod Boga i jedni za druge. Molitva je disanje naše duše. Ako se čudimo što je naša vjera kratka daha, promislimo koliko malo vremena uzimamo za naš razgovor s Bogom! Na treba Bog nas, mi trebamo Njega i stoga je nutarnja obnova i obraćenje nemoguće bez stvarnoga novog početka u molitvi. Zauvijek ostaje samo ono što činimo s njime.

Tjelesna post ili glad treba probuditi nutarnju duhovnu glad

i čežnju za Bogom. Zato je i Isus postio u pustinji. Zato je o sebi mogao reći: „Hraniti mi se valja jelom koje vi ne poznajete“. Jer „jelo je moje vršiti volju onoga koji me posla“. Pravi post, dakle, ima za cilj jesti „pravu hranu“, a to je – vršiti volju Očevu. Ako Adam i nije po-slušao Gospodinovu zapovijed „da ne jede sa stabla spoznaje dobra i zla“, postom se vjernik želi ponizno podložiti Bogu, pouzdavajući se u njegovu dobrotu i milosrđe.

Sad je vrijeme milosno, sad je vrijeme spasa, govori Gospodin. On svojom dobrotom prati naša pokornička djela. Mi želimo, što izvana činimo, da bude izraz našega nutarnjega obraćenja za oproštenje grijeha. Tada će Troje-dini Svemogući Bog pogledati na nas grješne ljude, pružit će svoju moćnu desnicu i blagoslovit će nas. Isus je jamac našeg uskrsnuća jer nam je u njemu zasjala nada blaženog uskrsnuća. Neka ta nada uskrslog Krista bude u svima Vama. U to ime svima Vama u Domovini i inozemstvu kličem:

SRETAN USKRS! ALELUJA!

RASPORED SV. MISA NEDJELJOM I BLAGDANOM OD CVJETNICE DO BADNJEG DANA 2015. (od 29. ožujka do 24. prosinca 2015.)

29.3. CVJETNICA sv. misa Drinovci u 11 sati, u 10.45 blagoslov maslinovih grančica2.4. VELIKI ČETVRTAK Drinovci, sv. misa Večere Gospodnje u 19 sati, Gospin plač3.4. VELIKI PETAK Drinovci, Obredi Vel. petka u 19 sati i procesija s Presvetim4.4. VELIKA SUBOTA Širitovci, Vazmeno bdijenje u 19 sati; Drinovci u 21 sati 5.4. USKRS – VAZAM sv. misa Drinovci u 11 sati6.4. USKRSNI PONEDJELJAK sv. misa Širitovci u 11 sati12.4. MALI USKRS sv. misa Drinovci u 9.30, Širitovci u 11 sati19.4. 3. VAZMENA NEDJELJA sv. misa Širitovci u 9.30, Drinovci u 11 sati26.4. 4. VAZMENA NEDJELJA sv. misa Drinovci u 9.30, Širitovci u 11 sati3.5. 5. VAZMENA NEDJELJA sv. misa Širitovci u 9.30, Drinovci u 11 sati10.5. 6. VAZMENA NEDJELJA sv. misa Drinovci u 9.30, Širitovci u 11 sati14.5. UZAŠAŠĆE – SPASOVO sv. misa Drinovci u 11 sati17.5. 7. VAZMENA NEDJELJA sv. misa Drinovci u 11 sati, Prva sveta Pričest24.5. DUHOVI – PEDESETNICA sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati

30.5. KAPELICA U SEPERIMA – GOSPA OD MILOSTI sv. misa u 18 sati31.5. PRESVETO TROJSTVO sv. misa Širitovci u 9.30 sati, Drinovci u 11 sati4.6. TIJELOVO sv. misa Drniš u 10 sati, Drinovci u 19 sati7.6. 10. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati12.6. PRESVETO SRCE ISUSOVO sv. misa Širitovci u 19 sati13.6. SVETI ANTE sv. misa i blagoslov djece i cvijeća, Drinovci u 19 sati14.6. 11. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9.30 sati, Drinovci u 11 sati21.6. DAN OSLOBOĐENJA MILJEVACA – NEDJELJA sv. misa Drinovci u 11 sati24.6. SV. IVAN KRSTITELJ sv. misa Drinovci u 19 sati28.6. 13. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati29.6. SV. PETAR I PAVAO – ZAŠTITNICI ŽUPE sv. misa Širitovci u 10 sati 5.7. 14. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9 sati, Drinovci u 10.30 sati 12.7. - 15. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Drinovci u 9 sati, Širitovci u 10.30 sati 19.7. 16. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9 sati, Drinovci u 10.30 sati

4 Miljevci Uskrs 5Miljevci Uskrs

Osam dana prije Uskrsa slavimo Cvjetnicu ili Nedjelju muke Gospod-

nje. Njome započinje Veliki ili Sveti tjedan kada slavimo naj-veće tajne naše sv. vjere: Isusovu muku, smrt i uskrsnuće. Sadržaj Cvjetnice otkriva svećenikov pozdrav prije samog blagoslova maslinovih grančica, a koji glasi: „Danas se skupljamo kako bi za-počeli slavlje vazmenog otajstva, muke i uskrsnuća Kristova“. Isus je zato i ušao u svoj grad Jeruza-lem, spreman prihvatiti i ponije-ti križ kako bi otkupio ljude od zla za slobodu djece Božje. Sv. misa Cvjetnice ima dva posebna dijela: prvi je povorka ili proce-sija s blagoslovljenim palminim i maslinovim granama, koja spominje Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, a drugi je izvještaj o Isusovoj muci. Oba dijela ili obreda izražavaju dva glavna oblika vazmenog otajstva: Isu-sovu muku i umiranje, i uskrsnu pobjedu.

Na početku obreda blagosliv-ljaju se maslinove grančice i nose u ophodu u crkvu, spominjući se Isusovog slavnog ulaska u Jeruza-lem. A kada te grančice držimo u

CvjetnicaKristovo uskrsnuće je temelj naše vjere.

Proslava Uskrsa je glavna proslava kršćan-stva. Ako Krist nije uskrsnuo, bez ikakve

je vrijednosti naša vjera. Ali, Krist je uskrsnuo od mrtvih treći dan…suglasno sv. Pismu, kako nam svjedoči sv. Pavao u 1. Poslanici Korinćanima, i ukazao se Kefi, potom Dvanaestorici. Zatim se ukazao braći kojih je bilo zajedno više od pet stotina. Potom se ukazao Jakovu pa onda svim apostolima, a na posljetku ukazao se i njemu kao „nedonoščetu“ (usp. 1 Kor 15,3-20). Tako-đer, sv. Petar jasno svjedoči o Isusovoj smrti na križu i njegovu slavnom uskrsnuću kad kaže: „I Njega smakoše, objesivši ga na stup! Bog ga uskrisi treći dan i dade mu da se očituje ne svemu narodu, nego svjedocima od Boga predodređeni-ma, nama koji smo s njim zajedno jeli i pili, po-što uskrsnu od mrtvih“ (Dj 2,23-33). Mi vjerujemo svjedočanstvu apostola koji su, od Boga predo-dređeni, svjedoci Isusova uskrsnuća. Na svakoj sv. misi mi kličemo: „Krist je uskrsnuo! Smrt njegovu

Uskrs

SLAVLJENJE USKRSA Prema odredbi Nicejskoga sabora iz godine 325. Uskrs se slavi u nedjelju iza prvog proljetnog uštapa, tj. nedjelju iza prvog punog mjeseca, iza ekvinocija. Te noći mjesec izlazi neposredno nakon zalaska sunca, a kako puni mjesec osijava svjetlost i svijetli do izlaska sunca, nema noćne tame, nego je neprekinuta svjetlost.

našim domovima, podsjećaju nas na veliko otajstvo spasiteljske muke koju obnavljamo u bogos-lužju Velikoga tjedna i povezu-ju s Kristom i našim uskrsnim otajstvom. Postoje i običaji da se grančice masline poslije sv. mise nose na njive s vjerom u Božji blagoslov i zaštitu.

Uz blagoslov maslinovih gran-čica, veoma je važan u bogoslužju i navještaj muke koji daje poseb-nost ovoj nedjelji, jer je ovo jedi-na nedjelja u godini koja proslav-lja otajstvo smrti Gospodinove čitanjem muke. Navještaju muke treba dati središnje mjesto u bo-goslužju. Tekstovi muke mogu se i pjevati. Kod evanđeoskih ri-ječi „…i predade duh“, prekine se čitanje i svi nekoliko trenu-taka kleknu i nastoje svoje misli usmjeriti na taj veliki trenutak povijesti spasenja.

I ne zaboravimo, nekada je šutnja mnogo rječitija od govora.

Na Cvjetnicu , boja liturgijskog ruha je crvena, koja nam želi do-zvati u pamet muku i smrt Isu-sovu i cijenu njegove prolivene krvi, kojom je ostvario svoju izre-ku: „Nema veće ljubavi od ove, položiti život za prijatelje svoje“.

navještamo, uskrsnuće njegovo slavimo, njegov slavni dolazak iščekujemo!“ Aleluja!

Krist je doista uskrsnuo. Tu najradosniju vijest ljudske povijesti javlja danas njegova Crkva svijetu i svakom čovjeku i narodu. Krist je ostao s nama živ u sve dane i u svim događajima, do svršetka svijeta. Susreće nas na putovima života, u našim

beznađima, razočaranjima i umiranjima. Ide s nama s ljubavlju, zainteresiran za naše muke, križeve i slomlje-ne nade. Uskrsli Krist nam vraća nadu u naše ljudsko dostojanstvo, vjeru u naše obitelji i domovinu. On nas vodi na Božje izvore života. Sjeda za naše obiteljske sto-love, blagoslivlja kruh naš svagdanji i blaguje s nama.

Obdaruje nas svojom milošću da ga prepoznamo u lomljenju kruha, u zajedništvu njegove Crkve i da nam uskrsnom radošću zagrije i dušu i srce.

Krist je doista uskrsnuo. Vjerujemo da On želi svakoga od nas susresti. On želi ući u naše domo-ve i obitelji, biti za stolom naših nada, blagovati s nama, obdariti nas radošću i blagoslovom.


Veliki četvrtak

Misom Večere Gospod-nje na Veliki četvrtak počinje sveto Vaz-

meno trodnevlje: muke, smrti i uskrsnuća Gospodnjega. Ve-liki četvrtak je dan spomena na Isusovu Posljednju večeru koju je prije same muke proslavio sa svojim učenicima i ostavio im trostruki dar:

Euharistiju (misu i sv. pričest), Svećenički red i Zapovijed brat-ske ljubavi.

Kod ovog misnog slavlja sla-vimo posljednju Isusovu večeru i mi smo pozvani Gospodinovu stolu kojemu je on nekad pozvao svoje Učenike. Za vrijeme te ve-čere Isus je izgovorio veliku za-hvalnu molitvu vazmene večere: „Nema zajedništva bez zahvalji-vanja Bogu, bez iskazivanja hvale Njemu, Stvoritelju, Spasitelju“. Te je večeri Isus uputio svojim apostolima riječi: „Ljubite jedan drugoga kao što sam ja ljubio vas!“ i ustanovio sakrament svo-ga tijela i svoje krvi, želeći tako trajno ostati, na otajstven način, među nama.

OBREDOM PRANJA NOGU APOSTOLIMA podsjećamo se Isusova poziva da njegova Crkva, kao nova duhovna obitelj, bude

VAZMENO TRODNEVLJE

njegovim križem, poput ljestava, mogli popeti prema Bogu. Preko križa, Isus ostaje za nas onaj koji spaja nebo sa zemljom. Ostao nam je po čitavoj zemaljskoj ku-gli postavljeni križ.

Velika subota / vazmeno bdijenje

To je dan Isusova počinka u grobu. Dan mirovanja, koje vaz-menim bdijenjem prelazi u veli-ki obrat, u iznenađenje Isusova uskrsnuća; ono se od davnine slavilo u uskrsnoj noći. U sv. noći s radošću slavimo slavno Gospo-dinovo uskrsnuće. Isus je umro za naše grijehe ali je iz smrti prešao u život i sve nas sa sobom izveo iz „tame u svoje divno svjetlo“. Isusovo vazmeno otajstvo ujedno je otajstvo našega spasenja. Prije pola noći slavi se Isusovo Uskr-snuće tzv. Vazmenim bdijenjem. U našoj župi je običaj da se obre-di priprave za Uskrs (tj. Vazmeno bdijenje) održavaju na Veliku su-botu u 19 sati u Širitovcima, a u 21 sat u Drinovcima. Oni počinju blagoslovom novoga ognja/va-tre ispred crkve, na kojoj se pali Uskrsna svijeća, a zatim slijedi povorka i pozdrav uskrsnoj svijeći

koja predstavlja Krista, Svjetlo svi-jeta. Uskrsna se svijeća unosi u cr-kvu ophodom s trostrukim pokli-kom „Svjetlo Kristovo“. Ulaskom u crkvu pale se ostale svijeće, a u čast uskrsnoj svijeći pjeva se hva-lospjev. Nakon hvalospjeva svijeći slijedi SLUŽBA RIJEČI, razmatra-nje velikih zahvata Božjih u po-vijesti spasenja kroz svetopisam-ska čitanja. Po završetku zadnjeg starozavjetnog čitanja i psalma zapjeva se „SLAVA“, zasvira har-monij i zazvone zvona, a nakon novozavjetnog čitanja zapjeva se svečani uskrsni „ALELUJA“.

KRSNA SLUŽBA

Blagoslov krsne vode. Budući da je krštenje sakrament kojim prelazimo iz smrti u život, najbolje je da se obavlja u vazmenoj noći jer i zajednica krštenih obnavlja u ovoj noći svoju ispovijest vjere obnovom krsnih obećanja. Običaj je da se krštenje slavi nakon blagoslova vode.

EUHARISTIJSKA SLUŽBA

Božji narod, nanovo krštenjem rođen, prinosi spomen-čin Gospodina u činu zahvaljivanja i hrani se slavnim tijelom uskrslog Krista.

vjeru koja nas i u iskustvu smr-ti može voditi u život. U sredi-štu ovog dana je SVETI KRIŽ – Kristov križ, ali i naš križ. To je spasonosno drvo. Ono nas podsjeća na tragično drvo, na prarajsko, pod kojim je ni-kla smrt, no na ovom „drvu“ nikne život. Veliki petak je

veliki dan pomirenja između neba i zemlje, Boga i čovjeka.

Uzdignuti Križ ukopan je u ze-mlju i dodiruje nebo. Veliki petak je dan kad se u povijesti svijeta na križ uzdigla ljubav. To je svi-ma nama poziv da Ljubljenome ljubav uzvratimo tj. da kao On ljubimo Boga i čovjeka.

Veliki petak je petak čovjekove zloće! Što li je sve u njoj sadr-žano! Što li je sve čovjek sposo-ban učiniti! Puno toga: osuditi, mučiti, ubiti, razapeti, probosti, izdati… Bog Otac je dozvolio da Sin umre na križu i da zbog toga ne uništi čovječanstvo nego, na-protiv, da uskrisi Sina i obnovi čovječanstvo. Isus Krist svojom patnjom ništi sve patnje ovoga svijeta prouzročene našim gri-jesima, a koje čovjek sam nikada ne bi mogao okajati. Krist se dao razapeti na križ kako bismo se

Veliki petak / petak muke gospodnje

Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti. PRA-TIMO Krista na njegovu putu u smrt. Zajedno s cije-lom Crkvom molimo za sve one koji svojim trpljenjem nastavljaju Isusovu muku, za one koji još ne poznaju neizrecivu ljubav Božju, koju nam je posvjedočio u svome Sinu i za sav svijet koji je Isus do-šao spasiti. Obredi Velikog pet-ka sastoje se od tri dijela: Služba riječi, Klanjanje, ljubljenje križa i pjevanje tužaljki te sv. Pričest. Veliki petak je jedini dan u godi-ni kada Crkva ne slavi sv. misu. Ovaj je dan posebno obilježen postom, nemrsom, molitvom i posebnom ozbiljnošću.

Na Veliki petak mi slavimo otajstvo naše sv. vjere. Njegov je temelj Kristova smrt i uskrsnuće. Isus je toga dana na sebe uzeo grijehe svijeta. U njemu nam se objavljuje otajstvo otkupljenja. Veliki petak nas poziva na čvrstu

sazidana na temelju uzajamne ljubavi, prihvaćanja, pomaganja i služenja. To je Isusova zapo-vijed o bratskoj ljubavi koju on daje svojim primjerom služenja: „Ako, dakle, ja – Gospodin i Uči-telj – vama oprah noge, treba da i vi jedni drugima perete noge. Primjer sam vam dao da i vi čini-te kao što ja vama učinih“.

Isus je ustanovio Euharistiju ovim riječima: „ Uzmite i jedite od ovoga svi, ovo je moje tijelo koje će se za vas predati!“ i „Uz-mite i pijte iz njega svi, ovo je kalež moje krvi, novoga i vječnog a saveza koja će se proliti za vas i za sve ljude na otpuštanje grije-ha. Ovo činite meni na spomen.“

Ovim činom ustanovljenja presvete Euharistije Isus je osta-vio čovječanstvu znakove svoje trajne prisutnosti u kruhu i vinu i kao polog i garanciju pobjede nad zlom, patnjom i smrću.

Poslije popričesne molitve prenose se preostale posvećene čestice za pričest na Veliki pe-tak u pohranu na sredini crkve, na mjesto prikladno za molitvu i razmišljanje. Tabernakul osta-je prazan, oltar se ogoli a križevi se pokrivaju velom. Zvona koja su zvonila dok se pjevala „Slava“ više se ne oglašavaju do vazme-nog bdijenja na Veliku subotu. Pjeva se Gospin plač!


NAŠA CRKVA

Briga za svećenička i redovnička zvanja

nom svetkovinom, u kojoj se moli, iz koje djeca idu na vjeronauk, koja rado prima svećenika… Prava kršćanska obitelj, uza sve to, tre-bala bi imati zanimanja, osjetiti se i biti odgovorna za svećeničko-re-dovnička zvanja. Morala bi pratiti život Crkve, njezine uspjehe i ne-uspjehe, potrebe i poteškoće, i to ne samo one materijalne, one koje dolaze izvana nego i one iznutra, duhovne. Kršćanska bi obitelj tre-bala pokušavati tako živjeti da se u njezinu „gnijezdu“ mogu razvijati i jačati klice svećeničkih i redovnič-kih zvanja koje je Bog, možda, sta-vio i u srce nekoga od njezinih čla-nova. Pozvana je živjeti i djelovati tako da bi mogla biti posrednik preko kojega Bog poziva nekoga od njezinih članova u svećenič-ko-redovnički stalež.

Svaki rad oko duhovnih zvanja mora polaziti od odgoja u kršćan-skim obiteljima. Kršćanska bi obi-telj stoga morala biti svjesna i od-govorna za život Crkve u vremenu i prostoru. Zato je jedan od prvot-nih zadataka svih pastoralnih rad-nika i ne samo njih, da pokušavaju organizirati, planski razraditi rad s obiteljima.

Župna zajednica i svećeničko-redovnička zvanja

Župna zajednica koja se okuplja oko euharistijskoga stola pozva-na je da to zajedništvo prenese

u život. Zajedno u euharistiji, ali zajedno i u životu. U euharistiji kršćanin treba sebe prepoznati kao pojedinca u zajednici. Upra-vo je zajednica sama pozvana da se brine za sve što joj je potrebno kako bi mogla živjeti, očitovati se i rasti kao kršćanska zajednica. A jedan od bitnih činilaca kršćanske zajednice jest euharistija koja je povjerena svećenicima i jedino s njima može biti slavljena.

Pastoralni djelatnici morat će učiniti korak naprijed. Brigu za ži-vot, očitovanje i rast kršćanske za-jednice (župe), morat će podijeliti s cijelom zajednicom. Moguće je da Bog iz svake kršćanske obitelji ne poziva po kojeg člana u svećenič-ko-redovnički stalež, ali je gotovo nemoguće i teško je vjerovati da iz župne zajednice ne poziva nikoga! Mnoge župne zajednice nisu u cijelosti shvatile svoju ulogu u ra-stu kako opće tako i pokrajinskih Crkava.

Nema pravog i potpunog kr-šćanskog života u onim kršćan-skim zajednicama u kojima nema svećeničkih i redovničkih zvanja. Papa Franjo nas upozorava i po-tiče: „U mnogim mjestima osjeća se oskudica svećeničkih i redov-ničkih zvanja. Često se to duguje odsutnosti „zaraznog“ apostol-skog žara u zajednici, što ima za posljedicu jenjavanje oduševljenja i privlačnosti tog poziva. Tamo gdje je život, gorljivost, želja da

se donese Krista drugima, ondje se rađaju istinska zvanja. Čak i u župama gdje svećenici nisu vrlo zauzeti i radosni, bratski i gorljivi život zajednice može kod mladog čovjeka probuditi želju za potpu-nim posvećivanjem Bogu i navi-ještaju evanđelja, osobito ako ta živa zajednica neprestano moli za zvanje i ima hrabrosti predložiti svojim mladima poseban put po-svećenja.“ (RE 107)

Po Marijinu zagovoruMarija nam i u tome može biti

uzor. Ona se brinula, žrtvovala i razmišljala o pozivu svoja Sina. Sudjelovala je u njegovu pozivu stavljajući se na Božju stranu. Svo-jim „da“ prihvaća Božji poziv i tako se uključuje u Kristov poziv. Ona nam postaje i uzor i putokaz kako se živi vlastito zvanje i kako se sudje-luje u zvanju drugoga. Zamolimo je i mi da u današnjem svijetu, u na-šoj domaćoj Crkvi, našoj župskoj zajednici bude zagovornica kod Gospodina, kako bismo dublje, svjesnije i odgovornije živjeli svoj kršćanski poziv i tako pomogli svi-ma onima koji osjećaju da ih Bog poziva u svećenički i redovnički stalež da velikodušno i radosno prihvate Božji poziv.

Molimo:

Gospodine Isuse, koji si pozvao koga si htio, pozovi i otvori i danas srca mnogih vjernika da rade za Tebe, da rade s Tobom u svećeničkom i redovničkom staležu.

I ako pozoveš koga iz naše kršćanske zajednice u svećeničku i redovničku službu, u službu Tebi i ljudima, neka Tvoja ljubav grije to zvanje od njegova početka i neka mu omogući da raste i ustraje do kraja. Molimo te…

Fra Jure

„Dužnost promicanja svećeničkih i redovničkih zvanja spada na svu kršćansku zajednicu, a to joj je činiti ponajprije punim kršćanskim životom. Tome najviše pridonose kako obitelji, koje oživljene duhom vjere, ljubavi i pobožnosti djeluju kao prvo sjemenište, tako i župe u kojih plodnom životu sami mladi sudjeluju.“

(OT 2)

Biti odgovoranCrkva je zajednica Isusovih vjer-

nika. Ne tvore, dakle, Crkvu samo papa, biskupi i svećenici, redovnici i redovnice nego i svi ostali vjerni-ci koji su se po krštenju pridružili Kristu. Ta istina sve više prodire u svijest naroda Božjega. Ali osjećaj da je netko istinski Crkva i u Crkvi, trebao bi nositi sa sobom i skrb za Crkvu. U ovom slučaju to znači da bi se svaki pojedinac u Crkvi tre-bao brigati o njezinoj misiji, posla-nju u svijetu i o svemu onome i o svima onima bez kojih Crkva kao narod Božji ne bi mogla izvršavati svoje poslanje.

Svijest o Crkvi i odgovornost za nju trebali bi u svakom Kristovu vjerniku/ci buditi interes i brigu i za svećenička i redovnička zvanja. I to ne bi smjelo biti samo prigodi-mično i trenutačno, nego naprotiv stalno. Za svećenička i redovnička zvanja trebali bismo se brinuti jed-nako kao što se brinemo za život,

da bismo svakodnevno mogli ži-vjeti.

Zainteresirati seSvaki član Crkve trebao bi voditi

brigu o svećeničkim i redovničkim zvanjima. Prvi odgovorni za sveće-nička i redovnička zvanja su stariji. Njihov život, djelovanje, primjer, pokazuje kako i zašto su zaintere-sirani. Stariji trebaju postati svje-sni ne samo da su u Crkvi nego da i jesu Crkva. U Crkvi ne bi smjelo biti vjernika koji samo gledaju, promatraju i počesto kritiziraju, traže. Naprotiv, istinski vjernik je aktivan, odgovoran, odgovoran za sve ono što se događa u Crkvi.

Rad s mladima uključuje rad oko otkrivanja i otvaranja mladih za svećeničko-redovnička zvanja. To ne bi smjela biti neka čista pro-paganda ili kao kampanja, nešto što se nameće izvana. Bog poziva svakoga. Poziva neke od vjernika da mu se posvete u svećeničkom

ili redovničkom zvanju, ali on taj poziv najčešće upućuje preko kr-šćanske zajednice.

Tako pojedinci, obitelji i kr-šćanske zajednice – svi postaju su-odgovorni za zvanja. Nitko od Isusovih vjernika nije i ne bi smio sebe isključiti od te odgovornosti za zvanja. Ako Bog mene ne zove u svećenički ili redovnički stalež, ne znači da preko mene ne zove druge. Upravo im, možda, ja mogu olakšati ili otežati da čuju Božji glas, da otkriju svoj poziv. „Crkva je – kako je napisao sv. Ivan Pavao II. u jednoj svojoj poruci – od Kri-sta primila pravo i dužnost da zove i predlaže posvećena zvanja. (…) Mladići i djevojke imaju pravo i dužnost da im se pomogne pri ot-krivanju i življenju Božjeg poziva:“

Obitelj i zvanjaNe možemo tvrditi da je dobra

kršćanska obitelj ona koja redovito ide u crkvu nedjeljom i zapovjed-


Zašto ljudi odbacuju Krista i kršćanstvo?

FRAMA

životom. Biblija, međutim, jasno uči da svatko tko traži Boga i moli da mu oprosti grijehe može posti-ći spasenje. Nema grijeha koji bi bio prevelik i time spriječio čovje-ka da dođe do Boga, osim grijeha nevjere. Ako čovjek ne želi povje-rovati u Božje sredstvo za otkla-njanje grijeha - u osobu Isusa

Krista - tada za njega nema nade. Biblija poručuje: “Jer Bog je

tako ljubio svijet da je dao svo-ga jedinorođenog Sina , da sva-ki koji vjeruje ne pogine, nego da ima život vječni.” (Ivan 3,16). U tim su riječima svi uključeni. Ako dođete Isusu, On je obećao da će vam oprostiti vaše grijehe,

1

2

NeznanjeJedan od razloga zašto ljudi

ne prihvaćaju Isusa je u nezna-nju. Nije to neznanje o Bogu ili o Isusu Kristu, već neupućenost u činjenice koje čine kršćansku vjeru valjanom. To neznanje je često samo nametnuto. Neki ne žele jer ih smetaju Isusove tvrd-nje, dok drugi odlučno odbijaju vjerovati u njih.

Mnogi kažu da imaju intelek-tualne probleme u vezi kršćan-ske vjere, a ustvari problem je njihov izgovor. To nije problem uma nego volje. Nije da ne mogu postati kršćani, već ne žele po-stati kršćani. Biblija kaže da čo-vječanstvo želi potisnuti istinu o Bogu (Rimljanima 1,18). Ljudi nisu svjesni tko je Isus Krist zato što ne žele biti svjesni.

JednostavnostDrugi razlog je jednostavnost

Evanđelja. Toliko je jednostavno postati kršćaninom, da to može i dijete. Isus je naučavao da ako želimo ući u kraljevstvo nebesko, moramo postati kao mala djeca (Matej 18,3). U jednostavnom se pouzdanju moramo predati Isu-su Kristu, bio to doktor znanosti ili čovjek bez osnovnog obrazo-vanja.

O jednostavnosti Evanđe-lja apostol Pavao je rekao: “Ta gledajte, braćo, sebe, pozvane: nema mnogo mudrih po tijelu, nema mnogo snažnih, nema mnogo plemenitih. Nego lûde svijeta izabra Bog da posrami mudre, i slabe svijeta izabra Bog da posrami jake; i neplemenite svijeta i prezrene izabra Bog, i ono što nije, da uništi ono što jest, da se nijedan smrtnik ne bi hvalio pred Bogom.” (1. Korinća-nima 1,26-29).

3Pogrešne ideje - loša informiranost

Dalje, ljudi ne postaju kršća-nima zbog pogrešne ideje o kr-šćanstvu. Mnogi smatraju da je kršćanstvo zbroj zapovijedi koje zabranjuju: “Ne smiješ ovo! Ne čini ono!” Ako postanu kršćani misle, povlače se u život tuge i jada, zabrana i dosade, jer nitko ne želi živjeti takvim životom, otpisuju kršćanstvo kojem se ne žele predati. Tužna je činjenica da neki kršćani pružaju svijetu dojam kako se njihova vjera u Isusa sastoji samo od negativnih zapovijedi i zabrana. To je daleko od istine!

Kad se čovjek pouzda u Isusa Krista i prihvati ga za svoga Spa-sitelja, postaje zaista slobodan čovjek . “Ako vas dakle Sin oslo-bodi, zbilja ćete biti slobodni. “ (Ivan 8,36) Isus Krist oslobađa ljude od svega što ih je držalo u ropstvu, pa postaju ljudi slobode, što im je on namijenio.

Kao vjernici smo slobodni da činimo što želimo i ne činimo što ne želimo. Kršćanski život ni u kom slučaju nije dosadan, jer kršćanin svakodnevno doživljava radosne trenutke i ushićuju ga nove spoznaje o Bogu, naročito kad doživljava dobra koja mu Bog daje . “Tješi se Gospodom , i učinit će ti što ti srce želi.» (Psa-lam 37,4)

4Krivica, nemogućnost da se samom sebi oprosti

Neki ne žele postati kršća-ni zbog osjećaja krivnje. Živjeli su u velikim grijesima i počinili mnoga zlodjela, pa ne mogu vje-rovati da im Bog može oprostiti, da mogu odsad živjeti poštenim

5

6

dopustiti vam da iznova počnete život oslobođen grešne prošlosti, bez obzira na raniji grješni život.

Ljubav prema grijehuNeki ne žele prihvatiti Krista

zbog nekog posebnog grijeha u njihovu životu. Shvaćaju ako postanu vjernici, morat će preki-nuti s tim grijehom, a to ne žele. Isus je rekao: “A sud je ovaj što vidjelo dođe na svijet, ali ljudi su više ljubili tamu nego svjetlost jer djela bijahu zla.” (Ivan 3,19).

Mnogi toliko vole svoj grijeh da neće steći vječni život. Da bi čovjek postao kršćaninom mora se pokajati (promijeniti svoje osjećaje i um) od svojih grijeha, a to mnogi ne žele učiniti, premda je Isus rekao: “Kažem vam, nego ako se ne obratite, svi ćete tako izginuti.” (Luka 13,3).

Ponos i uobraženostNadalje, ljudi ne žele vjerovati

u Isusa zbog uobraženosti. Net-ko je ispravno rekao: “Kršćanstvo je religija koju je istovremeno najlakše i najteže vjerovati.”

Najlakše je, jer je Bog za nas sve učinio što je trebalo učiniti, a nemoguće je dodati bilo što Kri-stovu djelu. Najteže je, jer mora-mo priznati sebi i Bogu da nismo kadri učiniti ništa čime bismo se spasili. Naš ponos to ne voli jer želimo sami zaraditi spasenje, na svoj način. Naša ljudska priroda želi da sami postavimo uvjete spasenja, ali Bog će nas prihvatiti jedino pod svojim uvjetima što mnoge zaustavlja da ne uđu u kraljevstvo Božje.

Postoje mnogi razlozi zašto ljudi odbijaju Krista, ali nema opravdanih razloga.Mir i dobro! Frama Miljevci, Antonia GVERIĆ


PROJEKTI

Dana 11. veljače ove godi-ne raspisan je javni poziv za prikupljanje ponuda

za izradu projektne dokumen-tacije za gradnju Dječjeg vrtića u Drinovcima koji će biti područno odjeljenje Dječjeg vrtića Drniš. Vrtić se planira locirati unutar školskog dvorišta na parceli na kojoj se trenutno nalaze stabla maslina, a iste se planira izmje-stiti na drugu lokaciju. Zamišlje-no je da vrtić bude projektiran za korištenje cca. 30 djece različitog uzrasta (1-7 godina života).

Planirani optimalni objekt trebao bi sadržavati: dvije jedi-nice (jedinicu za djecu mješovite jaslične dobi od 12 mjeseci do 36 mjeseci života i jedinicu za djecu vrtićke dobi od navršene tri do

sedam godina života), višena-mjenski prostor, prostor za od-gojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike, gospodarski pro-stor, ostale prostore, te vanjski prostor uz tlocrtnu bruto površi-nu građevine 400-500 m2. Vanj-ski prostor se planira urediti s fiksnim spravama, pješčanicima, prostorom za igru s mobilnim spravama i rekvizitima te zeleni dio za eko program.

Valja napomenuti da se ovaj projekt ne planira financirati iz gradskog proračuna već u 100% -om iznosu iz fondova europske unije.

Cesta od BogatićaU prošlom broju miljevačkog

lista spomenuli smo nešto i uz

Investicije u Miljevcima i drniškom kraju

Staza niz ploču

Slobodno penjanje - plan staze

đena pristupna cesta i parking.U tijeku je izgradnja nove

pješačke staze u narodu popu-larno nazvana „Niz ploču“, koja obuhvaća postavljanje drvene ograde na poznatoj stazi kojom su se od davnina koristili mje-štani Bogatića te uređenja puta poznatog po nazivu „Švapski ko-lovez“. Ponovno je aktualiziran projekt izgradnje recepcije s veli-kim parkingom na „Kružinama“- području između sela Bogatića i Brištana. Investicije su ovo koje će zasigurno predstavljaju velike preduvjete za bavljenje turiz-mom na našoj kamenitoj ravnici.

Solari i svinjeDa opstanak miljevčana i uop-

će ljudi u zagori nije moguć bez

projekt izgradnje lokalne ceste Miljevački Bogatići - Prominski Bogatići koji je evo pred samom realizacijom.

Naime za realizaciju istog predviđen je iznos od milijun i pol kuna i planira se realizirati u II. kvartalu ove godine. Rok za izvršenje radova je 60 dana.

Bitno je spomenuti da će se kroz 2015. godinu i dalje raditi na rekonstrukciji prometnice Drniš- Roški slap u vidu rješava-nja imovinsko pravnih pitanja na području k.o. Širitovci. Naravno da je prioritet Miljevaca cesta Drniš- Roški slap i rak rana u prometnom smislu, ali upravo imovinsko-pravna pitanja uspo-ravaju nastavak gradnje.

Realizacijom ceste Miljevački

Bogatići- Prominski Bogatići koja se financira sredstvima županij-ske uprave za ceste omogućit će se razvoj turizma na rubnom po-dručju nacionalnog parka.

Ključica i „Niz ploču“O projektu “Razvoj turiz-

ma na rubnim područjima Nacionalnog parka Krka” koji se sufinancira iz pret-pristupnog fonda Europske unije IPA – komponenta III c već smo u više navrata pisali. Podsjećam da je ukupna vrijed-nost projekta je 632 tisuće eura. Grad Drniš kao i ostali partneri na projektu osigurali su 20 posto sredstava (u dvije proračunske godine), a to su drniška Turistič-ka zajednica, Regionalna razvoj-

na agencija Šibensko kninske županije, županijska Javna usta-nova zaštićene prirodne vrijed-nosti, te Gradski muzej Drniš. Odobren je plan javne nabave te se kreće u natječajni postupak.

Ove godina se planira druga faza uređenja poučno pješačkih staza prema Ključici uz uređe-nje1300 metara puta od završet-ka asfalta u Ključu do početka novouređene staze.

Podsjećam da je zipline adre-nalinska zabava gdje se gosti spuštaju kroz kanjon niz čelično uže, osigurani pojasom.

Zip line će biti postavljen na stijenu sjeverno od čikolskog mosta, te lokacije za slobodno penjanje, te će na vrhu čikolske strane prema toj stijeni biti ure-

Bogatići cesta Drinovci lokacija vrtića


PROJEKTI

novih radnih mjesta ne treba posebno naglašavati. Ovog puta na sjednici Gradskog vijeća Gra-da Drniša dana je suglasnost na Sporazum o poslovnoj suradnji između tvrtke “Vallis Solaris” d.o.o. za istraživanje i proizvod-nju iz Zagreba, Kruge 5 zastupa-ne po direktoru Željku Selaku i Grada Drniša.

Radi se naime o proizvodnom pogonu za proizvodnju sistem-skih komponenti za fotonapon-ska polja (FNP) i servisni centar za FNP, a planirani iznos investi-cije je u prvoj i drugoj fazi uku-pno 10 000 000 eura te planirani broj radnih mjesta u prvoj i dru-goj fazi ukupno 90 uz potrebnu površinu od 10 000 m2.

Pored ovog proizvodnog pogo-na planirana su i 3 fotonaponska polja uz planirani iznos investici-je od ukupno 28 000 000 eura na kojima bi se u sklopu servisnog centra otvorilo 10 radnih mjesta uz potrebnu površinu od 52 ha.

Lokacije za realizaciju ovog projekta su za fotonaponska po-lja u naselju Velušić, te Trbounje

za realizaciju proizvodnje sistem-skih komponenti. Na navedenim projektima se planira zaposliti najveći broj osoba sa završenom srednjom stručnom spremom elektrotehničkog usmjerenja, kao i inženjera te struke.

Bitno je ovdje napomenuti da je na istoj sjednici Gradskog vije-ća Grada Drniša dana suglasnost na Sporazum o ustupanju dijela novčanih sredstava dobivenih kao naknadu za korištenje pro-stora radi isporuke električne energije iz vjetroelektrane Da-nilo (Velika glava, Bubrig i Crni vrh) između Grada Drniša i Vi-jeća Mjesnog odbora Radonić II kojim Grad Drniš ustupa 50% prikupljenih sredstava vijeću mjesnog odbora na području na-selja Radonić kojim će istoimeno naselje iz proračuna Grada do-bivati godišnje cca 60 000 kuna za infrastrukturne projekte na svom području.

Zanimljivo će biti koliko će koristi ovakvim modelom imati i naselje Velušić kad se uzme u obzir navedeno te projekciju da

će Grad Drniš od fotonaponskih polja godišnje primati uplatu od cca 1 000 000 kuna.

Druga izgledna investicija ni-pošto nije manje važna, a ukoli-ko bude realizirana označavala bi zaista preporod poljoprivredne proizvodnje na našem području.

Grad Drniš je od davnina poznat po tradicionalnoj proi-zvodnji „Drniškog pršuta“ koji se uglavnom dobivao proizvod-njom svinja na malim obitelj-skim gospodarstvima.

Najveći rast proizvodnje pr-šuta bio je 80-tih godina kada je tvrtka „Mesopromet“ – „Salona-coop“ iz Splita izgradnjom vla-stite svinjogojske farme (koja se prostirala na površini cca 35.000 m² zatvorenog prostora), kapaci-teta cca 100.000 komada tovlje-nih svinja godišnje, osiguravala potrebni repromaterijal za dvije pršutane kapaciteta 74.000 ko-mada pršuta, a zajedno s dva pri-vatna proizvođača na području Drniša u to vrijeme proizvodilo se cca 103.000 komada pršuta godišnje.

Prostor te farme danas je zbog ratnih događanja iz 90-tih godi-na devastiran i u vlasništvu tvrt-ke „KERUM“ d.o.o. iz Splita.

U Drnišu danas postoji Udru-ga proizvođača „Drniškog pršuta“ koja okuplja 10-ak malih proizvo-đača pršuta koji trenutno proi-zvode cca 30.000 komada pršuta, pancete i ostalih suhomesnatih proizvoda, a njihovi ukupno in-stalirani kapaciteti za proizvod-nju pršuta su višestruko veći. Grad Drniš u cilju promocije pro-izvodnje pršuta 2014. godine po-krenuo je i „Međunarodni festival pršuta“ (www.drniskiprsut.com), koji je bio iznimno posjećen.

Bitno je napomenuti da se na području Grada Drniša i susjed-ne nam Općine Ružić prostiru poljoprivredne površine (Petrovo polje ukupne površine cca 5.200 ha), te da je do 90-ih godina po-stojala tradicija proizvodnje žita-rica.

Grad Drniš definirao je kao jedan od svojih gospodarskih ciljeva razvoj svih oblika poljo-privrede, te s tim u svezi i jačanje

održivosti malih i srednjih po-ljoprivrednih gospodarstava na svom području.

Naime, tvrtka SANO – MO-DERNE TIERERNÄHRUNG GmbH iz Njemačke predstavila je Gradu Drnišu Projekt suvre-mene farme rasplodnih krmača za proizvodnju svinja

Projektom je među ostalim predviđena izgradnja moderno opremljene farme, uzgoj 1200 rasplodnih krmača za proizvod-nju 30 tisuća tovljenika godišnje, proizvodnja bioplina i proizvod-nja stočne hrane. No da bi se projekt ostvario potrebno je osi-gurati poljoprivredne površine od min. 1000 ha za proizvodnju stočne hrane za spomenutu far-mu. Naime Grad Drniš održao je sastanke s predsjednicima po-jedinih mjesnih odbora na temu davanja poljoprivrednih površi-na u zakup ili kooperantski od-nos s tvrtkom SANO. Također i mnogi zainteresirani miljevčani koji imaju zemlju u Petrovom polju trebaju ispuniti anketni li-stić kojeg mogu dobiti od pred-

sjednika mjesnog odbora ili di-rektno Gradske uprave kojeg se mora ispunjenog vratiti natrag u Grad do 13.04.2015. godine.

Na temelju iskaza interesa vla-snika/suvlasnika poljop zemlji-šta predstavnici tvrtke SANO će donijeti konačnu odluku da li će kod nas završiti projekt ili idu u Slavoniju.

Po mom mišljenju, a vodeći se najavama oporezivanja neobra-đenog poljoprivrednog zemljišta, vlasnici bi trebali iskoristiti ovu priliku te za određeni iznos dati u zakup ili stupiti u kooperant-ski odnos s tvrtkom SANO nego „sutra“ plaćati poreze i time biti financijski opterećeni.

Projekcija radnih mjesta di-rektno zaposlenih u spomenutoj tvrtci jest od 50-70 plus „budući kooperanti“. Planirani iznos in-vesticije je oko 68 000 000 kuna.

Mislim da su ovi projekti do-brodošli kako za Grad Drniš tako i cjelokupan ovaj kraj, naravno uz maksimalno poštivanje eko-loških standarda.

Ante GALIĆ

Zip line plan staze Staza uz ploču


Frama Miljevci i ove godi-ne je imala poseban dan u svojoj župi.

S radošću vas obavještavam da su se 31. siječnja 2015. god. u crkvi Presvetog Imena Isusova u Drinovcima, dogodila primanja i obećanja u Franjevačku mladež.

Taj dan su bila treća po redu

FRAMA

Primanja i obećanja

primanja i druga po redu obeća-nja.

Ove godine osam obećanika je odlučilo slijediti put sv. Franje, a na tom putu pridružilo im se i četvero primljenika.

Misno slavlje je predvodio fra Ivan Lukač u koncelebraciji s fra Ivanom Vidovićem, fra Mariom

imali samo osam obećanika. Izabrano je vijeće od pet čla-nova kojeg čine predsjednica Barbara Pulić, potpredsjednica Antonia Gverić, voditeljica for-macije Kristina Jurašin, tajni-ca Matea Gverić te blagajnica Maja Vatavuk. Nadam se da će svojom službom ojačati Fra-mu Miljevci i ostvariti što bolju suradnju s drugim framama. Iako se ove godine dvostruko smanjio broj primljenika i obe-ćanika, našim primljenicima i obećanicima, želim da ustraju u vjeri, da slijede put sv. Franje i neka ih Bog blagoslovi!

Irena PULIĆ

Radmanom i fra Damirom Čika-rom. U prepunoj crkvi uz rodi-telje i župljane, framaše su došli podržati braća i sestre iz Frama Drniš, Knin, Lišane i Zadar, te predsjednica Zadarsko – šiben-skog područnog bratstva Ivana Vinac u pratnji časne sestre Rite. Fra Ivan Lukač sa svojom propo-vijedi je uljepšao i uveličao sami

događaj, a mladi iz Frame Mi-ljevci i Frame Drniš su pjesmom animirali misno slavlje.

Nakon misnog slavlja svi smo se zaputili u župnu vjeronaučnu dvoranu gdje je upriličen domje-nak i gdje se nastavilo druženje.

Za vrijeme domjenka održali su se izbori za vijeće Frame Mi-ljevci na kojima su pravo glasa

Novoizabrano vijeće Frame MiljevciMilošću Božjom, u bratstvo Franjevačke mladeži Miljevci, dana 31.siječnja, preko svečane sv. Mise, po drugi puta obećani su:

Gverić Antonia Gverić Matea Jurašin Kristina Lovrić Lucija Pulić Barbara Puljić Danijela Vatavuk Maja

Milošću Božjom, u bratstvo Franjevačke mladeži Miljevci, dana 31.siječnja, preko svečane sv. Mise, primljeni su:

Gverić Josipa Lovrić Ana Marija Pilić Anđela Višić Zvonimir


BOŽIĆNI TURNIRI

Ove godine, po prvi put na Miljevcima održan je po-red tradicionalnog turni-

ra u basketu i dvoranski turnir u malom nogometu.

Vođeni Božićnim duhom mi-ljevčani i naši prijatelji u velikom broju okupili su se za blagdan kako bi sudjelovali u humanitar-nom božićnom turniru u svrhu prikupljanja sredstava za pomoć obitelji prerano preminulog hr-vatskog branitelja.

U turnirskim ogledima ekipa Drinovaca je među najtrofejni-jima u basketu i ove godine je osvojila prvo mjesto porazivši eki-pu Bogatića u finalnom susretu. Treće mjesto u basketu pripalo je ekipi Ključa, a najbolji strijelac turnira bio je Šimun Bačić iz ekipe Drinovaca.

Podsjetimo da je Športsko re-kreativno društvo Miljevci po-stavilo mrežu u koju smo utrošili preko 10 tisuća kuna kako bi ove godine omogućili športsku rekre-

Drinovci u basketu,Širitovci u nogometu!

aciju u malom nogometu svim miljevčanima i našim prijateljima. Temeljem navedenog ove godine održan je prvi miljevački dvoran-ski turnir u malom nogometu na kojem je premijerno ekipa Širito-vaca bila najbolja pobjedivši ekipu Ključa u finalu. Treće mjesto zau-zela je ekipa Brištana, a Ivan Lovrić pok. Ante bio je najbolji strijelac i igrač turnira dok je Mariu Lovriću pripala titula najboljeg golmana- obojica iz ekipe Šiirtovaca.

Božićni program je završio kon-certom grupe Dernis Jam i našeg kantautora Ante Skelina.

I ove godine su miljevčani po-kazali veliko srce te su kupnjom ulaznice podržali svrhu humani-tarnog božićnog programa.

Ovim putem zahvaljujemo svim dobrim ljudima koji su po-mogli u realizaciji još jednog Bo-žićnog programa za kojeg vjeru-jemo da će iduće godine biti još veći, kvalitetniji i bolji.

Ante GALIĆ

Prvaci prvog dvoranskog turnira u malom nogometu

Finalisti malog nogometa

Drinovci-Bogatići i najbolji strijelac Šimun Bačić

Crne mambe - Branitelji revijalna utakmica

Drinovci prvi u košarci, Stipica sin i gradonačelnik

Najbolji strijelac i igrač nogometa Ivan Lovrić pok. Ante i Antonija Vatavuk

Najbolji golman

Najbolji strijelac u basketu Šimun Bačić

Prijelazni pehar Drinovci

Voditelj Ante i Antonija

Voditelj ekipe Širitovci

21Miljevci Uskrs20 Miljevci Uskrs

NAŠE SVETKOVINE

Svi smo se vjerojatno našli u situaciji kad smo uspjeli podići pogled nakon što nas je dnevni napor savladao, nakon što smo se cijeloga dana borili za svoj opstanak na ovom planetu, nekako smo, unatoč umoru i

nedostatku volje, uspjeli skupiti još malo snage da na kraju dana pogledamo u noćno nebo.

Zanimljivo je kako nam je vid najbolji upravo onda kad mislimo da nemamo snage više gledati. Predivno je zadnji atom snage iskoristiti kako bismo se uzdigli iznad svojih problema i pogledali gore, gore…

I što smo tamo vidjeli? Na tisuće i tisuće, milijune i milijarde zvijezda. I još ih je toliko, stoljećima iza naših pogleda. Treptavo sjaje i toplo se smiješe, tiho poput molitve i lagano poput povjetarca, baš kao i njihov Stvoritelj kad nas vidi da smo mu odvojili bar trenutak svoga dana. Cijeli nam je svijet dao i nekad je jednostavno nemoguće ne zastati bar na trenutak i pogledati na taj svijet. Taj svijet, koji smo tolike godine uništavali i nikad ga ne cijenili dovoljno. Često smo se znali ponašati kao da je taj svijet u potpunosti naš, a nije.

Dan nam je svijet da njime hodamo…Kad bismo češće gledali u nebo, znali bismo koliko smo mali,

u tom beskrajnom prostranstvu ni po čemu značajniji od zrnca prašine ili otpuha vjetra. I unatoč toj ogromnoj manjini, toliko nam je puno dano. Dan nam je svijet da njime hodamo, dani su nam ljudi nama sličnima, da s njima ostvarimo život, dano nam je sve što nam je potrebno da budemo sretni.

Da, iako smo samo fragmenti malenog komadića svemira, naše planete, ima Netko kome smo važni toliko da nam je dao slobodu da taj svijet uređujemo baš kako želimo i ostavimo svoj trag na njemu.

A zašto…?Tko bi nam drugi dao svijet, ako ne naš Otac, i zašto, ako ne

iz beskrajne ljubavi prema nama? Zahvalimo mu se zato pri svakom pogledu u nebo, a najviše mu zahvalimo na snazi koju nam je dao da dignemo taj pogled, čak i kad pod teretom problema radije držimo pognutu glavu.

A što se svijeta tiče, hodajmo njime tako da naši koraci putuju prema nebu. Taj nam je put Bog namijenio, a on je dugačak, težak i naporan, ali i jedini čije je posljednje odredište – Vječnost.

Mir i dobro!Frama Miljevci, Antonia GVERIĆ

Misao na vječnost

Sveti Franjo Asiški bio je veliki zaljubljenik u Isusa Krista, a posebno u Pre-

sveto Ime Isusovo. On je opo-minjao svoju braću: „Kad Ime Isusovo čujete, poklonite mu se sa strahom i poštovanjem licem do zemlje.“ Presveto Ime Isuso-vo počelo se osobno štovati, pod utjecajem Franjevaca, od 14. sto-ljeća. Kao liturgijski blagdan, Ime Isusovo slavi se u Franjevačkom redu od početka 16. stoljeća. Naj-veći promicatelji štovanja Imena Isusova, uz mnoge druge, bili su: sv. Bernardin Sijenski i sv. Ivan Kapistran.

1721. godine blagdan Imena Isusova uvršten je u opći kalen-dar katoličke Crkve a reformom pape Pija X. slavi se 3. siječnja. U

našoj župi na Miljevcima , ovaj se blagdan slavi, kako je svima poznato, 14. Siječnja, po starom kalendaru. S ovim blagdanom u našoj župi završava svečano bo-žićno vrijeme.

Cijela župa, za ovaj Blagdan, pripremala se Trodnevnicom koju je predvodio fra Ivan Lukač, župni vikar u Kninu. U koncele-braciji s devetoricom svećenika, procesiju i svečano misno slavlje u 10:45 sati na samu svetkovinu, predvodio je fra Jure dr. Šimu-nović, meštar novaka na Visov-cu. Slavlje su na poseban način uzveličali i novaci s Visovca svo-jim pjevanjem litanija, čitanjem, molitvom i mnogo drugoga. Pjevanje u procesiji i na sv. misi animirao je župni pjevački zbor

Proslava imena Isusova

pod ravnanjem gospođe Marije Kulušić, učiteljice, a uz pratnju na harmoniju Jelene Perišić.

Gospođe Ružica Kisić, Marica Puljić, Rajna Grabić i druge sve-čano su uredile crkvu za svetko-vinu. Svetoj misi prisustvovala su sva školska djeca sa svojim učiteljima i nastavnicima. Crkva je bila dupkom puna vjernika. U propovijedi je fra Jure pozvao vjernike na čašćenje Presvetog Imena Isusova “jer je ono ime nad svakim imenom, da se na Ime Isusovo prigne svako kolje-no, nebesnika, zemnika i podze-mnika. I svaki će jezik priznati: “Isus Krist jest Gospodin!“ na slavu Boga Oca.“ Hvala svima!

Fra Ivan, župnik


8a razred škole u Drinovcima (60 godište)

ČevrljugaIznad polja žita zlatnalepršala krilimajutrom ranim, u cik zoresvoju pismu pivala.

Snop do snopa, rukovetižetalice umornečevrljuga snagu dajeda se ne posustane.

Vrime ide, švera tučeništa nije kao prijeratar sebe preobraziniti ženje, niti sije.

Nema žita, žetalicanjive korov prekrivautihnula ptica malaviše ona ne piva.

Polje više dom joj nijepo dvorištu cvrkućenema klasa, nema zrnahranu traži kod kuće.

Tajanstvena mala pticadišpet nikom ne pravineće spanjak, neće blitvutrišnju da nam ugrabi.

Zato ljudi svi je voleosvojila srca svaprošlog lita iz peračasvoje tiće dovela.

Otkad tebe ptico znademti si gorda, ti si čistatol’ko tića podarilaal’ si meni uvik ista.

Malo dice, sela pustaod njih glasa niti čutina samaru kuće mojeti ćeš pismu zapivati.

Neka ova pisma malabude nama razbibrigaod svih ptica u prirodinajdraža je – Čevrljuga.

Ilija GALIĆČetvrti razred s učiteljicom Marijom Širinić (godište učenika 58/59)

Moj krajNa tvrdoj stiniOn čvrsto stojiSa neveram raznimMoj kraj se oduvik bori.

Od davnih danaPokorit su ga tiliNi Mlečani ni Turci Namjere nisu krili.

Ni krš ni poljaNi Krka se ne daNi jedno stabloNeprijatelju se ne preda.

Moj dom je lipI meni i tebiNema onog ko gaPoželija ne bi.

Kačine prveDo Drniša stojeI s najjačom prominskomBurom se bore.

Ključica ponosnoIspod Ključa stojiStotine godinaOn već broji.

Zakon srcaBudi hrabra hrvatska ženoSile mraka okružuju tebeNe slušaj zlo koje te vrebaBudi hrabra slušaj sebe!

Srce tvoje neka te vodiStazama ljubavi i cvijećaTi znaš hrvatska majkoDa su djeca tvoja najveća sreća!

Djecu svoju hrabro rodiNeka rastu u veselju domaPrekid života cilj je zlogaSjeti se da su djeca dar od Boga!

Zakon ovog svijetaMože dopustiti svaštaAl’ ti slušaj riječ od BogaOn je zakon srca tvoga.

Ljiljana GALIĆ

Oj miljevci lipo selo našeOvo pišem mlađem naraštajuO Miljevcim svome zavičajuOj Miljevci ime ti je lipoUmireš mi uzduž i poprikoPropadaš mi ti Miljevo mojeBez pušaka ili kakvog bojaOgnjišta su tvoja ugašenaA i vrata mnoga zatvorena

Kad se sitim brda i dolovaSvud se čula zvona o volovaI zvonjava zvona od ovacaČobanice kao gorske vileSvome stadu brsti bi nosileDonosile do svojih stajicaČuja se je cvrkut brevarica.

Zvonko ŠOSTERA

Crkveni zbor MiljevciUz druženje, pjesmu i probu ušli smo u drugo desetljeće našeg djelovanja. Počeli smo davno s probama, skupilo se nas pre-ko dvadeset uz podršku tadašnjeg župnika fra Ante Vukušića. Družili smo se jednom tjedno, bilo ljeto ili zima, s veseljem smo dolazili. Pjevali smo Bogu, veselili se. S vremenom smo se malo prorijedili, tko zna zašto, svatko ima svoj razlog ali Bogu hvala ima nas upornih i uz našu voditelji-cu Mariju polako idemo naprijed. Svake godine idemo u Zagreb na naš Miljevački dan uveličati misu naših dragih koji su gore. Bili smo u gostima u Ogorju na njihovu slavu Sv. Petra, u župi Kljaci na Sv. Iliju a snimili smo i nekoliko pjesama našeg miljevačkog pučkog pjevanja i nadamo se skorom izlasku CD-a ove godine.Lijepo je pjevati Bogu, družiti se i zato šteta što nas nema više.

Član

Što je ljubavRazmišljala sam kako izgleda lju-bav? Vjerovala sam da je ljubav romantika. Da je ljubav san za sretne i lijepe. Vjerovala sam da je ljubav trenutak snažne sreće. Ali ljubav je više od toga. Bila sam zbunjena ako je u životu zaista najvažnija takva ljubav, ta ona bi morala biti više od sebičnos-ti i koristoljublja.Tada sam pogledala Isusa na križu. Pribijenog, punog rana, izmučenog zbog mene i mojih grijeha, zbog svih gluposti koje sam napravila u svom životu.On je predao cijelog sebe da bi spa-sio mene. O, Bože, koje ljubavi prema meni tako malenoj i grešnoj. On me lju-bi takvu kakva jesam, puna grijeha i mana. Postoji li veće ljubavi?Ne, ne postoji.Jedino što mu mogu reći jest opro-sti mi i hvala ljubljeni moj Isuse.

Dobra LOVRIĆ

Drinovci centarMiljevačke RepublikeU njima litiNajviše publike.

Da bi došaVisovačkoj GospiBrištane zaobićiNećeš moći.

Širitovci štujuSv. Petra i Pavla29.06.To je njihova slava.

Karalići seloU zaleđu stojiProslavili gaĐuka i Jolly.

Bogatići seloPored Nacionalnog parkaSlušaju šumoveRoškoga slapa.

Svako naše seloIma svoje čariPonosno ga čuvaj iNikad ne zanemari.

Jakov BAČIĆ, 6. razred


MILJEVAČKA PRIČA

Kako je počelo moglo se i naslutiti da će ova godina biti porazna za Miljevča-

ne. U samo dva dana na samom početku Nove godine tri spro-voda. Hoće li Miljevačko stablo izdržati?

Dok ovo pišem trinaest skr-šenih grana (trinaest sprovoda). Sa sprovoda Iva Galića (ostaviv-ši djecu kod kuće) ja i supruga produžismo u Gornje Galiće na žalovanje Nadi Galić jer je i njoj preminuo otac. Na samom ula-sku u kuću proradile su emoci-je. Slike su se poput filma redale jedna za drugom. Od svih tih slika jedna je bila najupečatlji-vija. Nemili događaj iz Popovi-ća. Naime, naša desetina 142. Domovinske bojne u Domovin-skom ratu podosta vremena je provela u kući Marka Galića. Te večeri 03.02.1993. (koja se nikad ne zaboravlja) ostali smo bez dvojice vitezova – Šime Ma-muta i Zorana Mrvice. I danda-nas kad odem u sparoge (kad se zateknem u Popovića ulici kod kruške) skinem kapu i naglas izmolim Očenaš i Zdravomariju za spokoj njihove duše - najma-nje što mogu učiniti za njih, koji u cvijetu mladosti položiše život na Oltar domovine. Svaki put dok se molim naježi mi se svaka dlaka. Imam osjećaj kao da su i oni tu pored mene. Neka im je vječna slava i hvala!

U razgovoru s Nadom, njezi-nom kćeri, zetom i ostalima koji su došli na žalovanje oživili smo

sjećanja iz bliske i daljnje proš-losti.

Otac joj Marko i majka Kata (Kajka) su dosta života proveli u Njemačkoj. Nažalost Marko je odavno završio u kolicima. Nada i majka su se dugo godina skrbile o njemu. Da zlo ne dola-zi samo po sebi, natrag nekoliko godina majka joj je iznenada preminula tako da je Nada pre-uzela svu brigu o nepokretnom ocu, što je i na njoj ostavilo du-bok trag.

U razgovoru smo se dotakli i Markove obitelji, koja je imala svoje specifičnosti. Osim što je bila brojna, imali su nešto što je u današnje vrijeme nažalost strano, imali su najljepši osmjeh – neponovljivi smijači!

Pente (Ante) i Zeka (Ana) su porodili trinaestero djece. Dvoje je nažalost Bog uzeo k sebi kao anđele. Sa Pentinom rudarskom plaćom, nešto blaga i zemlje ži-vilo se skromno. Djeca su rasla, odlazila u svijet i snalazila se. Nitko nije ostao na cjedilu. Ovo je primjer odvažnosti i hrabro-sti, za razliku od danas kada je puno starijih momaka koji ne žele preuzeti odgovornost i bre-me koje brak nosi sam po sebi.

Kao supružnici Pente i Zeka imali su različit karakter. Pente je bio bezazlen, uvijek nasmijan, dok je Zeka bila ozbiljna, čvrsta karaktera. Osim svoje mnogo-brojne djece Zeka je odgajala i podizala unučice, Markovu djecu. Ta dodatna odgovornost

učinila ju je još čvršćom. Djeca su uglavnom imala očevu narav. Poglavito Marko, Bika (Marija), Jole … Iako ih život nije mazio, osmjehom su pokazivali kao da im je život poput bajke. Jolu su od milja njegovi vršnjaci zvali – Dragi.

Život našeg čovjeka una-trag pola stoljeća bio je težak i mukotrpan. Navest ću par pri-mjera. Jedne večeri dok smo se kartali kod mene u društvu se našao i Jole. Uz priču i zafr-kanciju najviše su me se doj-mile Joline priče iz djetinjstva: „Sidimo naveče u kući - priča Jole - a ćaća će meni:

Jole, ujutro ćeš otići na „Osko-rušu“ dovršiti mladidbu.

U cik zore se ustajem bez po-govora, nenaspavan (kao mom-čić) uzimam motiku i niz ulicu. Skoro devet sati, ugrijalo…

Umoran i gladan dolazim kući i pitam mater: Majo, šta ima za poist?

Ona će: Eno, popni se na Mur-vu!

Zašto se popeti? Zbog toga što su one murve koje su se mogle dohvatiti sa zemlje pobrali sta-riji.“

„Stric Maćina (Mate) i Pente, početkom šezdesetih, jedini su iz Bogatića radili u rudniku na Širitovcima. Sjećam se: Zima…Snijeg…Mrkla noć. Kako preko Rape – zaraditi šiktu?

Moja obitelj među najbrojniji-ma na Miljevcima (nas devetna-est) za večerom.

U polumraku, uz sviću kara-bitnjaču i feral. Kupus i slani-na…

Pente čeka ispred kuće. Stricu Maćini se žuri i naglas

pita: Mogu li ponit Penti škriljku slanine?

Dobio je potvrdan odgovor starijih jer su svi znali da Pen-te nije bio ljubitelj ni pršuta ni pancete nego baš – slanine bike. Zamotavši je u kartu, uzima ru-darsku sjekiru, sviću karabitnja-ču i njih dvojica odoše – nama djeci put u nepoznato.

Imali su oni na tom putu pre-ko Rape raznih zgoda i nezgo-da. Često bi noću zalutali kad bi puhao vjetar. Svijeća se ugasi.

Najteže im je bilo jedne noći, priča stric, kad ih je pratio čopor vukova. Snijeg oko pola metra… Vukovi zavijaju. Povremeno koji zacvili.

-Došli su blizu nas…okrećemo se često sa svićom da nas ne za-skoče… jednom sam se okrenija i vidija da su na tridesetak metara odskočili u stranu, svladala ih je glad. Nije nam bilo svejedno - stric će. Osim što su radili u dr-žavnom poslu čekao ih je velik posao kod kuće. Svaki pedalj zemlje je bio obrađen.“

Generacije rođene pedesetih prošlog stoljeća, i nekoliko godi-na iza, imale su lakši život ali ne tako bajan. Miljevačka sela kao i drugdje vrvile su životom. Puno djece, mladosti…

Relativno kasna elektrifika-cija (osim Širitovaca) nosila je

svoje breme, negativne konota-cije, ali opet s druge strane pe-riod bez struje imao je određe-ne čari. Rano zimsko ustajanje (oko pet sati) uz šteriku ili bez nje ponekad bi izazivalo pod-smjeh ostalih kada bi se razda-nilo, netko bi od nas školaraca u polumraku obuo bičve neparice.

Samo okupljanje u Pajčino-voj pušnici (gdje bi Pajčinovka u pet ujutro već naložila vatru) prije polaska u školu u Drinovce pješke imalo je svoje draži.

Natrag petnaestak dana (već se smračilo) iziđem iz kuće u na-mjeri da malo protegnem noge. Krasna večer. Taman kad sam htio natrag vidim da je i kum Riki u šetnji. Kako smo već pošli uz ulicu predložim mu da ode-mo do Gornjih Galića. Stigosmo do trafostanice. Nigdje žive duše. Emocije su opet proradi-le. Pričam mu (pošto sam stariji od njega) kako je tu nekad bilo u dobra stara vremena. Gornji Galići su nekad bili centar Boga-tića i baš se tu, u zemane, igralo kolo u božićno vrijeme. Momci

i cure u kolu. Okolo poredane žene. Sa strane bi ljudi ojkali. Mi dječaci i curice igrali bi se u polumraku skrivača. Razdoblje ugodnog življenja i druženja.

Večeras najstarija dvadese-tmetarska kamena kula, Ćur-ci, stoji sablasna. Tri stoljetne Murve, obasjane svjetlom sa trafostanice, koje su natrag pola stoljeća bile u najboljoj kondici-ji, nijemi su svjedoci jednog vre-mena, kao i ove priče. Nekad im je možda smetala dječja vriska, a večeras, imam osjećaj da upija-ju svaku našu riječ. Dosadila im samoća. Vjerojatno bi željele da opet umjesto ptica po njihovim granama skakuću djeca. Da se kao nekad ispod njih u mraku dogodi prvi poljubac. Bog zna…

Jole, iako si otišao prerano, tvoj vedri lik, tvoj osmjeh zasi-gurno uveseljava anđele u ne-beskim prostranstvima. Tvoja priča me vratila pola stoljeća unatrag a tvoje riječi još mi od-zvanjaju u ušima. Da se ne za-boravi: Ipak – popni se!

Ilija GALIĆ

Popni se na Murvu


KRŠTENI od 1. siječnja do 15. ožujka 2015.18.1. Martin Ivić, sin Jure i Lucijane r. Stojaković25.1. Karmen Deronja, kći Ivice i Maje r. Ramljak8.2. Antonio Galić, sin Ante i Nikoline r. Čerkez15.2. Luka Vlaić, sin Josipa i Danijele r. Čobanov

Budući prvopričesniciLara BačićBartol BilićIvona IvićAnamarija KarloFilip KulušićDaniela LovrićMarko LovrićAnte MalenicaEma PerišićNikola VatavukRoko VatavukJosip Vlaić

STATISTIKA

PREMINULI od 12. prosinca 2014. do 10. ožujka 2015.

„Ja sam uskrsnuće i život, govori Gospodin; tko u mene vjeruje neće umrijeti nikada!“

2014. god.40. 12.12. Marija Pulić u 84. g.

2015. god.1. 2.1. Ivan Bubalo u 90. g.

2. 2.1. Ivan Galić u 74. g.

3. 4.1. Marko Galić u 80. g.

4. 7.1. Mirko Sunko u 78. g.

5. 10.1. Jere Vranjković u 83. g.

6. 18.1. Blaž Kulušić u 86. g.

7. 31.1. Ana Bačić u 93. g.

8. 1.2. Joso Vlaić u 50. g.

9. 3.2. Velka Malenica u 57. g.

10. 11.2. Jaka Kisić u 79. g.

11. 13.2. Šime Kozić u 90. g.

12. 15.2. Milka Malenica u 75. g.

13. 14.2. Ante Galić u 64. g.

14. 23.2. Marija Višić u 95. g.

Pokoj vječni daruj im

Gospodine!

Bogatići 40 37 99 86 -3 -13

Brištani 73 57 174 147 -16 -27

Drinovci 75 68 162 156 -7 -6

Kaočine 69 56 201 173 -13 -28

Karalići 33 31 112 103 -2 -9

Ključ 68 57 174 147 -11 -27

Širitovci 66 61 203 176 -5 -27

DOMAĆINSTVA STANOVNIKA RAZLIKA

Ukupno 424 367 1125 988 -57 -137

217 koji žive izvan Miljevaca

Prije pet godina, u Uskr-snom broju našega lista za 2010. Godinu pod istim na-

slovom zapitali smo se o upitnoj budućnosti naših Miljevaca. Tada je na našoj kamenravnici bilo 57 obitelji i 137 stanovnika više. Toli-ko se, u pet godina, ugasilo ognji-šta, toliko je naših miljevčana više otišlo (odselilo ili umrlo) nego što ih je na Miljevce stiglo(iz rodilišta ili drugih sredina).

Iz tabele koju donosimo više je nego očito: alarm se već odav-

2000. 2015. 2000. 2015. dom. stan.

STATISTIKA ŽUPE MILJEVCI 2009.

KRŠTENIH 15 9

PRVOPRIČESNIKA 6 12

KRIZMANIKA 23 -

UČENIKA U O.Š. 66 84

VJENČANJA 4 5

UMRLIH 40 36

OBITELJI 367 424

ZATVORENIH OBITELJSKIH KUĆA 16 -

2014.

Kud plovi ovaj brod?no morao upaliti. Učenika je u osnovnoj školi tek 66, čak 18 ma-nje nego pet godina prije. Broj prvopričesnika je prepolovljen, umjesto 12 sada ih je šestoro. U svim selima je pao broj obitelji i stanovnika.

I te, 2010. godine, konstati-rali smo kako Miljevci imaju sve infrastrukturne pretpostavke – kvalitetno riješenu vodoopskr-bu, telefoniju, ambulantu, školu, sportsku dvoranu i igrališta, cr-kve, kulturne i sportske udruge,

tada se upravo gradila vjeronauč-na dvorana… Pitali smo se tada je smo li „preduboko potonuli“, mogu li se Miljevci demografski obnoviti bez novih stimulativnih mjera koje će vratiti dio raselje-nih a,eventualno, naseliti dio mladih familija sa djecom. Na-kon pet godina, stanje je samo gore. Gotovo niša (na bolje) nije se promijenilo. Nikakvih stimu-lativnih mjera koje bi u naš kraj doveli mlade stanovnike nije bilo. Pitali smo tada pa sada pi-

tanje ponavljamo, što odgovorni u gradu Drnišu i Šibensko-knin-skoj županiji namjeravaju napra-viti kako bi se proces raseljavanja zaustavio, odnosno, kako bi se okrenuo u proces povratka i na-seljavanja. Rekli smo i tada da je u infrastrukturu Miljevaca dosta uloženo, pitali se kako da to ne budu bačena sredstva. Kako sti-mulirati mlade miljevačke obite-lji koje su u Hrvatskoj ili negdje drugdje u svijetu da se vrate na

Miljevce – što napraviti sa gra-đevinskim parcelama (zašto ih ne poklanjati, zašto ne oformiti zonu izgradnje, primjerice, na prostoru između škole u Drinov-cima i kružnog toka u Donjim Brištanima?), što sa kreditima za izgradnju kuća, radnim mjesti-ma, razvojem turizma,…. Odgo-vor na ta pitanja dat će i odgo-vor na pitanje – kuda plovi ovaj miljevački brod, u demografsku obnovu ili potpunu kataklizmu.


ZANIMLJIVOSTI U 2015.

21. i 22. OŽUJKA: Križni put za mlade šibenske biskupije s početkom u 9 sati ispred Katedrale.3. TRAVNJA: Veliki petak. Dolaze novaci s Visovca s Meštrom i Gvardijanom u 19 sati u Drinovcima.19. TRAVNJA: 2. Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji na Trsatu (Rijeka).1. SVIBNJA: Početak svibanjskih pobožnosti u 19 sati.2. SVIBNJA: Susret franjevačkog svjetovnog reda, Frame i fratara na Visovcu.17. SVIBNJA: Prva sv. Pričest – misa samo u Drinovcima u 11 sati.23. SVIBNJA: Susret ministranata u Drnišu.30. SVIBNJA: Misa u Seperima kod kapelice Gospe od Milosti u 18 sati.4. LIPNJA: Tijelovo – misa i procesija u Drnišu za čitavi Dekanat u 10 sati.

SAKRAMENTIKRŠTENJE

Mole se roditelji da prijave svoje dijete za krštenje osobno župniku najkasnije 3 tjedna prije samog krštenja, koje se redo-vito obavlja nedjeljom preko mise ili u dogovoru sa župnikom.

VJENČANJE Mole se mladenci da se prijave za vjenčanje najkasnije 3 mjeseca ranije, kako bi se sve priprave mogle obaviti u miru i bez napetosti. Vjenčanja se redovito obavljaju preko sv. mise prema dogovoru s mladencima. Župniku treba donijeti potvrdu Tečaja priprave za brak, potvrdu Matičnog ureda za sklapanje braka i Krsni list iz župe krštenja za onoga tko nije kršten na Miljevcima.

PRVA SV. PRIČEST Prva sv. pričest održat će se 17. Svibnja 2015. u 11 sati u Drinovcima. Pričestit će se 12 djece 3. razreda osnovne škole. Ispovijed djece i njihovih roditelja bit će 16. svibnja 2015. u 11 sati.

BOLESNIČKO POMAZANJE Moli se rodbina i ukućani starijih i bolesnih da pozovu župnika na vrijeme kako bi im podijelio sv. sakramente popudbine: ispovijed, bolesničko pomazanje i pričest. Župnik će obići sve bolesne i nemoćne u župi od 23. – 27. ožujka 2015. i podije-liti im sv. sakramente a počet će od Bogatića pa dalje prema ustaljenom redu.

SPROVOD Moli se rodbina naših pokojnika da odmah osobno prijavi smrtni slučaj iz obitelji zbog dogovora o prikladnom vreme-nu i datumu sprovoda. Sprovodi se ne održavaju nedjeljom i blagdanom. Tek po dogovoru sa župnikom mogu se tiskati osmrtnice.

PRIGODA ZA SV. ISPOVIJED Prigoda za sv. ispovijed je svake nedjelje i blagdana pola sata prije sv. misa, kao i petkom u 18, odnosno 19 sati.

USKRSNA ISPOVIJED bit će u četvrtak pred Cvjetnicu, 26. ožujka u 16 sati u obje crkve.

BOŽIĆNA ISPOVIJED bit će u nedjelju (4. nedjelja došašća), 20. prosinca u 15.30 sati u obje crkve.

ŽUPNE AKTIVNOSTIPJEVAČKI ZBOR ODRASLI Nedjeljom u 19/20 (zima/ljeto).

VJERONAUK Petkom u 11 sati Prvopričesnici.

BIBLIJSKE VEČERI Srijedom u 19, odnosno 20 sati.

MINISTRANTI Po dogovoru.

FRAMA Subotom u 18/19 sati.

ZBOR MLADIH Četvrtkom u 19 sati.

CARITAS Vodi, animira i predlaže susrete prema potrebi predsjednica.

RODITELJSKI SASTANCI Za Prvoprič. i Krizmanike prema potrebi, najmanje 2 puta

ČUVARI GOSPODINOVA GROBA Kroz korizmu pripremaju se za čuvanje Isusova groba

PASTORALNO I EKONOMSKO VIJEĆE Sastaje se najmanje dva puta u godini.

LIST „MILJEVCI“ Redovito izlazi dva puta godišnje a uzdržava se dobrovoljnim prilozima.

14. LIPNJA: Vanjska proslava sv. Ante u Drinovcima u 11 sati, blagoslov djece i Cvijeća.21. LIPNJA: 23. Obljetnica oslobođenja Miljevaca, misa samo u Drinovcima u 11 sati.29. LIPNJA: Sv. Petar i Pavao, zaštitnici naše župe. Misa u 10 sati u Širitovcima.1. KOLOVOZA: Misa u Karalićima kod kapelice Gospe Lurdske u 18.30 sati.2. KOLOVOZA: Gospa od Anđela. Hodočašće na Visovac.8. KOLOVOZA: Godišnja sjednica Miljevačkog sabora, 11 sati, Drinovci15. KOLOVOZA: Velika Gospa. Hodočašće na Visovac.13. RUJNA: Gospa od Milosti. Misa u Drinovcima.1. LISTOPADA: Početak listopadskih pobožnosti u 19 sati.11. LISTOPADA: Miljevački dan u Zagrebu. Misa u crkvi Gospe Lurdske u 12.30 sati.13. PROSINCA: Nedjelja CARITAS-a.20. PROSINCA: Božićna ispovijed u 15.30 sati.

BOŽIĆNA ISPOVIJED ZA STARIJE I NEMOĆNEPonedjeljak 14. prosinca od 9 sati Bogatići i Karalići.Utorak 15. prosinca od 9 sati Širitovci i Kaočine.Srijeda 16. prosinca od 9 sati BrištaniČetvrtak 17. prosinca od 9 sati Ključ i Drinovci.Mole se ukućani da prijave svoje starije i nemoćne za Božićnu ispovijed i pričest. Hvala!


ZA CRKVURosa Malenica 100 eur N.N. 400 knKatja i Renato Duilo 300 kn Stipe Čipčić 500 knLjiljana Galić 200 kn Mate Puljić + Frane 200 kn (Mrtvačnica)Ana Mazalin 150 kn Ivan Jurić 100 knIvica Bubalo 250 kn Mate Deronja 200 knMirjam Ćurić 300 kn

ZA LIST „MILJEVCI“Ivan Samac + Frane 200 kn Željko Lovrić 400 kn Mate Galić 100 kn Mirjam Ćurić 100 kn

DOBROVOLJNI PRILOZI od 1.12. 2014. do 10.3.2015.

PRILOZI

Drago Pletikosa 50 eur Joso Malenica 100 knKrste Skelin 300 kn Drago Pletikosa 200 knTomislav Skelin 200 kn Nada Malenica 100 knMarija Skelin 200 kn Mire Lovrić 500 knRoko Stojanović 300 kn Jakov Bačić 500 knSlavka Vatavuk 150 kn Ante Kulušić 200 knJoso Bačić + Ivana 150 kn Anka Kulušić 200 knFrane Samac 100 kn Mate Bubalo 100 knAnte Bašić 50 kn Marija Radić 50 kn

Ivan Vlaić + Ante 400 kn Zdravko Kulušić 100 knIvica Bašić Milin 300 kn Ivica Bubalo 120 knJandre Bašić 50 eur Branko Lovrić 200 kn Milka Jajčanin 400 kn Jakov Bačić 500 kn Marija Rihter 300 kn Mirko Kulušić + Petra 200 kn Anka Kulušić 400 kn

UMJESTO VIJENCA NA SPROVODUPok. Marta Duilo 1100 knPok. Ivan Bubalo 200 knPok. Blaž Kulušić 850 knPok. Jaka Kisić 450 kn

MILJEVCI • glasilo župe Imena Isusova • MiljevciList izlazi povremeno, uz dopuštenje crkvenih i redovničkih poglavara.Narudžbe, priloge i doprinose slati na adresu: Župni ured Miljevci 22324 DrinovciKunski račun: Župa Imena Isusova Miljevci IBAN: HR8724110061120003395 Jadranska banka d.d. ŠibenikList se održava dobrovoljnim prilozima vjernika

ISSN 1331-6710Izdavač:Župni ured Miljevci22324 DrinovciUlica dr. Franje Tuđmana 20

Urednik:Fra Ivan Vidović TeI: 022/ 882-055 Mob.: 099/ 8211429

26.7. 17. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Drinovci u 9 sati, Širitovci u 10.30 sati 1.8. KAPELICA U KARALIĆIMA – GOSPA LURDSKA sv. misa u 18.30 sati2.8. GOSPA OD ANĐELA – NEDJELJA sv. misa Drinovci u 19 sati9.8. 19. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9 sati, Drinovci u 10.30 sati15.8. VELIKA GOSPA sv. misa Drinovci u 19 sati16.8. 20. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Drinovci u 9 sati, Širitovci u 10.30 sati23.8. 21. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9 sati, Drinovci u 10.30 sati30.8. 22. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Drinovci u 9 sati, Širitovci u 10.30 sati6.9. 23. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9 sati, Drinovci u 10.30 sati13.9. GOSPA OD MILOSTI – NEDJELJA sv. misa Drinovci u 10 i 18 sati20.9. 25. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati27.9. 26. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9.30, Drinovci u 11 sati4.10. 27. NEDJELJA KROZ GODINU – SV. FRANJO sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 11.10. - 28. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9.30 sati, Drinovci u 11 sati MILJEVAČKI DAN U ZAGREBU sv. misa u 12.30 sati, Gospa Lurdska

18.10. 29. NEDJELJA KROZ GODINU – SVJETSKA MISIJSKA NEDJELJA sv. misa Drinovci 9.30 sati, Širitovci 1125.10. 30. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9.30 sati, Drinovci u 11 sati1.11. SVI SVETI – NEDJELJA sv. misa Širitovci u 9.30 sati, Drinovci u 11 sati2.11. DUŠNI DAN sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati8.11. 32. VAZMENA NEDJELJA sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati15.11. 33. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9.30 sati, Drinovci u 11 sati22.11. 34. NEDJELJA KROZ GODINU – KRIST KRALJ sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 29.11. 1. NEDJELJA DOŠAŠĆA sv. misa Širitovci u 9.30 sati, Drinovci u 11 sati 6.12. 2. NEDJELJA DOŠAŠĆA sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati8.12. BEZGRJEŠNO ZAČEĆE BDM sv. misa Drinovci u 18 sati13.12. 3. NEDJELJA DOŠAŠĆA - NEDJELJA CARITASA sv. misa Širitovci 9.30 sati, Drinovci 11 20.12. 4. NEDJELJA DOŠAŠĆA sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati24.12. BADNJI DAN sv. misa ponoćka Širitovci u 24 sata

Svim članovima Miljevačkog sabora i Miljevčanima ma gdje bili SRETAN USKRS Miljevački sabor

U g

orn

jem

red

u n

a sl

ici

su: P

aško

Vla

ić-Ić

o, Iv

e G

rabi

ć-G

rapi

ć, Š

ime

Bač

ić-Đ

uić

, Pet

ar Iv

ić-P

etri

ć, A

nte

Koz

ić-S

koje

vac,

A

nte

Ske

lin-Ž

ika,

Šim

e Lo

vrić

-Šim

iša,

Ive

Gra

bić-

Nin

in, L

jub

o Su

nko

-Lju

baš,

Ilij

a G

alić

, Per

ica

Gal

ić,P

etar

Lov

rić-

Ćip

ilov,

Jošk

o D

uji

ć,

Peta

r G

rabi

ć-B

epin

, An

te K

arlo

i M

irko

Su

nko

-Gal

jin

. U d

on

jem

red

u n

a sl

ici

su: P

ajo

Sam

ac-B

ećar

ov, M

arko

Ske

lin-M

arki

ša,

An

te S

uši

ć, J

ole

Kn

ežev

ić, J

ago

Miš

kovi

ć, N

iko

Sam

odol

-Ris

te, J

ole

Gal

ić-J

akač

ić, M

ate

Der

onja

-Mac

an, k

um

Šim

e G

alić

-Šim

ota,

D

uilo

Pet

ar-P

ećo,

Kat

a D

uić

, An

te S

un

ko-G

alja

, Šim

e Su

nko

i St

ipe

Sun

ko. F

otog

raf

je b

io D

ane

Vata

vuk-

Luga

rov.

.

Krš

ten

je u

Šir

ito

vcim

a

Documents

Miljevci uskrs 15