Mikroklima i Unutarnje Uređenje Uredskih Prostorija

7/24/2019 Mikroklima i Unutarnje Ureenje Uredskih Prostorija

1/30

Mikroklima i unutarnje ureenje uredskihprostorija

Boje u radnom prostoru

Seminarski rad

Kolegij: Radni prostor i ergonomija

Predava: Hugo Birolla, prof dr s!

Student: "van Hu#njak

Matini $roj studenta: %&&'(''

)agre$, lipanj &**+


2/30

SADRAJSADRAJ

1. UVOD

2. PRIRODA BOJE&( S-./01S/ " B1-2&& /.1R"-2 B1-2&% 3")"K2 B1-2&' 4"M.5)"-. B1-2&6 /.MP.R2/7R2 B1-2

3. VIEJE BOJA

%( K2K1 "4"M18%& P.R9.P9"-2 B1-2

%% P1-2M B1-.%' K1/2 B1-2%6 /.1R"-2 1 KR1M2/SK1- "MPR.S"-"%+ SP.K/2R B1-2%; K15/R2S/%


3/30

1. UVOD

7 ovom seminarskom radu, autor Ae se $aviti temom $oja u radnoj

okolini, ali i u ostalim segmentima ivota 2utor Ae poku#ati datiodgovor na pitanja poput:

>to je to $oja8

Koje veliine odreuju $oje i svjetlost8

Kako $oje vidimo8

>to nam $oje Cnae i kako utjeu na nas i na#u okolinu8

i mnoga drugaD

Pro$lemi koji se javljaju kod primjene $oja su: oda$ir povoljne $ojeE kako ju oda$rati, kom$iniranje $oja E dali se mogu kom$iniratisve $oje meuso$no ili postoji neki odreeni uvjet kojim se $ojekom$iniraju, dali postoji raClika kod mije#anja $oja u slikarstvu ikod mije#anja Fkom$iniranjaG o$ojenog svjetla, i mnogi drugi

Pro$lemi koji se javljaju kod per!ep!ije $oja: dali svi ljudi jednakovide, kako vide, ima li $olesti i poremeAaja veCanih uC vienje$oja, dali postoje $oje koje nas privlae vi#e od drugih, dalipostoje $oje koje su nam neprivlane, itdD

Pro$lemi veCani uC raCliite kulture i Cajedni!e: dali svi doivljavaju$oje na jednak nain, dali $oja moe utje!ati na na# organiCam, nana#e reak!ijeD

Prije svega potre$no je pojasniti #to su to $oje Boja je naime na#aumna repreCenta!ija svijetla reektiranog od neke podloge ilio$jekta 4akle, $oja je individualan doivljaj jer se ne moe reAi dasvatko od nas na jednak nain vidi ili pak doivljava istu $oju F;G

7 poglavljima koja slijede detaljnije Ae $iti o$ja#njene $oje i teorija

svjetlosti, tradi!ionalna Cnaenja $oja, psiholo#ka Cnaenja,poremeAaji vida, pa i primjena $oja i slikovni primjeri

1paska autora:

Kod $oja je iCraCito vano na konkrentom primjeru predstavitipro$lematiku i pojasniti ju, C$og toga autor smatra da mnogoilustra!ija u ovom radu nije na odmet, jer mogu Corno prikaCationo #to je u priloenom tekstu opisano 2utor eli iC$jeAi tCvsuhoparnost teksta, jer ova tema Caista Cahtjeva ak i mnogoveAu primjenu ilustra!ija


4/30

2. PRIRODA BOJE

2.1. Svjetlost i boja7 svakom trenutku na Sun!u se de#ava na desetine nuklearnihreak!ija identinih eksploCiji atomske $om$e 7slijed toga Sun!epulsira i u svemir #alje elektromagnetske valove, od najkraAihFkoCmikihG do dugih radioIvalova ija je valna duina nekolikokilometara 5a sun!u se nalaCi mno#tvo vrsta atoma, elektroni prisagorijevanju atoma prelaCe na raCliite energetske nivoe Fkodsvakog atoma drugaijeG i pri tome Crae karakteristineelektromagnetske valove ija se valna duina kreAe oko nekoliko

stotina nanometaraF(nm J (*I=mG 1d tog spektra ljudi vide samo valove od '** do


5/30

Kod reeksije i apsorp!ije svjetla javiti se mogu i sljedeAa dvapojma:

,ouros4en4-jaje pojava da ultralju$iaste Crake Casvijetle uvidnom spektru, #to ukaCuje na sloenu FdualnuG prirodu svjetla

os5oren4-jaje oso$ina fosforne materije da do$ivenu svjetlosnuenergiju FfotoneG djelomino sa$ire i nakon toga polagano isijava

eCa svjetlosti i $oje je sljedeAa: L?dje ima svjetlosti ima i $oje,$eC svjetlosti nema ni $ojeL F%G


6/30

2.2. Teorija boja

)nanost koja prouava $oje Cove se kromatika 1na ukljuujeper!ep!iju $oje kod ljudskog oka, porijeklo $oja kod materije,teoriju $oja u umjetnosti i Ciku $oja u elektromagnetskomspektru Boja je per!ep!ija frekven!ije Fili valne duineG svjetlosti imoe se usporediti sa per!ep!ijom muCike note kao valna duinaili frekven!ija Cvuka /a per!ep!ija kod ljudi dolaCi iC sposo$nostina#eg oka da spe!ijalnim organima tCv unjiima i epiAima,detektira svjetlost raCliite frekven!ije i da moCak analiCira i ltrirainforma!ije, koje nam daju osjeAaj neke $oje /a per!ep!ija nam jeuvjetovana na#om $iologijom, mada postoje ljudi s poremeAajimaper!ep!ije $oja F;G

2.3.

Fizika boja

Svjetlost je Craenje karakteriCirano frekven!ijom odnosno valnomduinom vala svjetlosti i intenCitetom ili $rojem fotona iste valneduine Kada to Craenje ima valnu duinu koju ljudsko oko vidiFotprilike od %


7/30

ano svojstvo manipula!ije je aditivnostsvjetla tj $oja

2ditivnost ili C$rajanje je posljeIdi!a interferen!ije dvaju ili vi#esnopova svjetlosti raCliitih valnih duljina koji Cajedno tvore novi,interferntni val koji ih o$jedinjuje Radi se o C$rajanju primarnih

$oja da se do$iju ostale iC spektra Primjer je uta koja jekom$ina!ija Celene i !rvene, ili !ijan koja je kom$ina!ija plave iCelene

4rugi nain manipula!ije, koji se koristi u slikarstvu ili kod ispisa u$oji, je substraktivnostili oduCimanje primarnih pigmenataPrimarni pigmenti su !ijan, mangenta i uta 1duCimanjem !ijana iute, do$iva se Celena, a oduCimanjem ute i mangente, do$iva se!rvena, itd F;G


8/30

2.4. Dimenzije boja

2.!.1. -jansa -,- ton 0oje

esto se umjesto tona $oje koristi opAi iCraC kvaliteta $oje, kojivi#e koristimo kao vi#u i Cajedniku oCnaku Ca sva $itna svojstva$oja /on $oje $i $io dio kvalitete ili osnovni element svakogkvaliteta $oje "C tog proiClaCi da ton ne o$uhvaAa samo kromatskeveA i akromatske ili neutralne kvalitete $oja, tj ne samo niCove:!rvenoIutoICelenoIplavo, veA i !rnoI$ijelo RaClika postoji samo utome #to su akromatski tonovi, ako ih elimo graki predstaviti,slini dugi na ijoj sredini se nalaCi neutralno sivilo a na krajevima$jelina i !rnina, dok kromatski tonovi odgovaraju vi#e Catvorenom

krugu ili $olje reeno elipsi na kojoj krajnje spljo#tene toke,!rvenilo i plavetnilo, posredovanjem lju$iastih nijansi prelaCejedna u drugu 2ko se pri tom uCme u o$Cir i injeni!a da sliniprelaCi postoje i iCmeu !rvenog i utog, utog i Celenog, Celenog iplavog tona, onda Ae nam se otkriti mnogo $ogatija #arolikostkromatskih tonova u uspored$i sa akromatskim

/re$a naglasiti da su niCovi kromatskih i akromatskih tonova istokvantitativni ili niCovi intenCiteta Siva $oja, npr nikad ne moepostati vi#e ili manje siva 7 sluaju da se vi#e pri$lii kraju gdje

se nalaCi !rna $oja promjenit Ae se i njCin kvalitet, i do$iti Aemodrugu $oju, !rnu $oju koja stoji $lie sivoj

4rugim rijeima: $oja koja je sada postala svijetlija Fvi#e $ijelaG,prije nije $ila $ijela veA svjetlosiva /o isto moemo reAi i Cakromatske $oje, jer upravo tu imamo utisak da je rije, kodmje#avine !rvenog i plavog, i uopAe kod svake prelaCne $oje, ograda!iji intenCiteta, C$og toga #to se kreAemo od utog premasve vi#e !rvenom i o$rnuto 1$ian promatra koji $eC predrasudai samo opaanjem prima ton Fu sredini iCmeu utog i !rvenogG,

onako kako on na njega djeluje nikad neAe opaCiti grada!ijuintenCiteta jednog te istog tona, veA Ae imati utisak kvalitativnepojave $oje F%G

2.!.2. Sjet,-na 0oje

4rugi $itni element svake $oje, koji kao takav svi priCnaju jesvjetlina $oje Pod ovim pojmom podraCumjevamo slinost $oje sa$jelinom Svaki kvalitet $oje, osim sa aspekta tona, moemoodrediti i prema njegovoj svjetlini 7 tom pogledu negiranjesvjetline Cnai isto #to i negiranje same $oje, odnosno: skalasvjetline nema u svom minimumu ni jednu prelaCnu tokuFneutralnuG u kojoj $i se Caeo u suprotnom prav!u neki drugi


9/30

kvalitet, veA njeCin minimum Cnai njeno negiranje, dakle,kontradiktornu suprotnost kojom negiramo istovremeno i samu$oju

"Cmeu svjetline kromatskih i akromatskih $oja postoji raClika 7

niCu akromatskih $oja, svjetlina je upravo istovjetna s tonom /oproiClaCi sad veA i iC pojma same svjetline, koja ne Cnai ni#tadrugo nego veAu ili manju slinost sa $jelinom -asno je, naime, dasvaki ton na !rnoI$ijeloj skali $oja ima istovremeno nedvosmislenoodreeni stupanj svjetline i stoga se sa svakom i najmanjompromjenom svjetline u istom smjeru mjenja i sam ton $oje 7pravoC$og toga o$ino se tvrdi da je niC akromatskih $oja samo

jednodimenCijalan ili jednosmjeran jer su svi su#tinski elementistvarno istovjetni s tonom $oje te je !jepanje u vi#e dimenCija $oje

moguAe samo Camisliti4rugaije je sa svjetlinom u niCu kromatskih $oja /u je svjetlinadruga dimenCija i stvarno se raClikuje od tona $oje, tj oCnakom!rvenila nismo jo# ni#ta rekli o stupnju njegove svjetline 2ko ipakelimo odrediti i stupanj njegove svjetline, onda prvo moramoimati u vidu skalu kromatskih $oja i usporediti je s o$Cirom nasasvim novi aspekt ili dimenCiju koja postoji iCvan tona kaotakvog Svaka pojedinana nijansa $oje moe $iti svjetlija ilitamnija, tj vi#e ili manje $liCu $jeline /ako moemo raClikovatisve moguAe nijanse kromatskih $oja Fnpr plaveG od skorotamno!rvene pa sve do svjetlo $jele 7 ovim grada!ijama naj$oljemoemo vidjeti da se svjetlina, kao dimenCija $oje, raClikuje odtona, jer kod nepromjenjenog tona proiCvoljno moemo mjenjatisvjetlinu i o$ratno, kod nepromjenjene svjetline proiCvoljnomoemo mjenjati ton $oje F%G

2.!.3. Sjet,-na - -nten-tet

eoma je sporno pitanje intenCiteta vidnih opaanja Svakapromjena intenCiteta u psiholo#kom pogledu kvalitete, ovisi samo

od na#eg gledi#ta vidimo li u tome ljestvi!u intenCiteta ili samokvalitativnu ljestvi!u Prema tome moemo i intenCitet OOprikljuitikonstantnoj dvodimenCionalnsti $ojaOO

"mali $ismo tri $itne komponente ili dimenCije $oja, s raClikom daumjesto svjetline, pored tona ili nijanse $oje i Casienosti imamo

jo# i intenCitet F%G

2.!.!. &as-7enost

Po veini psihologa Casienost spada meu $itne inio!e $oja


10/30

)asienost odreujemo kao OOjasnoAu kromatske $ojeOO iliOOudaljenost kromatske $oje od !rvenoI$ijele osiOO 4akle CasiAenostkod jednakog tona $oje i svjetline raste udaljavanjem od osi ukojoj je veA prije denirana

Predstavljanje $oja u trodimenCionalnoj shemi u o$Cir uCima samokromatske $oje, a one predstavljaju u njoj samo jednu od tri $itnedimenCije 2ko elimo $iti dosljedni, moramo priCnati da se isvjetlina, kao neCavisno promjenjiva vrijednost u odnosu nanijansu $oje, moe pripisati samo kromatskim $ojama, dok je nadakromatskim teoretski nepromjenjiva, ili se $ar prokriva samomnijansom $oje Pored toga svjetlina je priCnata kao druga $itnadimenCija $oje Stoga Aemo CasiAenost priCnati kao treAu sastavnudimenCiju $oja F%G


11/30

2.5. Temperatura boja

Bijela svijetlost je opisana svojom temperaturom $oje/emperatura iCvora o$ojanog svjetla se odreuje usporeujuAinjegovu $oju sa teoretskom vrijedno#Auzagrijanog crnog tijela

/emperatura se mjeri u kelvinima na kojima !rno tijelo imajednaku $oju kao i svjetlost promatranog iCvora

Sun!e se moe smatrati !rnim tijelom jer kako prolaCi dan tako sei mijenja $oja ne$a, i to gotovo jednako kao i kod teoretskogCagrijanog !rnog tijela

S,-a 2/ "emperaturna sa,a 0oje a8r-jano8 4rno8 t-je,a

SvijeAa i arulja imaju istu karakteristiku kao i Cagrijano !rno tijelo,ali oros!entne svjetiljke nemaju jer one koriste oros!entni slojkojim se svjetlost iC nevidljivog spektra Fultralju$iasta svjetlostGspu#ta u vidljivi Kod tih svjetiljki se koristi aproksima!ija na skalitemperature Cagrijanog !rnog tijela

Svjetlost F$ojaG koju primamo sa Sun!a ima temperaturu od oko6***K F;G

3. VIEJE BOJA

3.1.

ako vidimo!

?ledamo organom koji Covemo oko, ali vidimo moCgom, odnosnoinforma!ije o valnim duinama koje uhvati oko prenose se onimiv!em u moCak do !entra Ca vid /u se te informa!ije o$rauju i

naposljetku do$ivamo uvid u ono #to gledamo Sama $oja onog#to gledamo dolaCi iC na#e per!ep!ije $oja 9entar Ca vid spajainforma!ije iC o$a oka i tako stvara jedinstvenu o$ojanu sliku F;G

3.2. "ercepcija boja

Kod sisava!a per!ep!ija $oja se dogaa u re!eptorima kojisadravaju pigment sa raCliitom spektralnom osjetljivo#Au KodveAine primata Starog Svijeta, postoje tri vrste re!eptora $oja iCovu se unjiAi /o se odnosi na trikromatski vid, a oni koji vide

trikromatski naCivaju se trikromati


12/30

7 ljudskom oku ti unjiAi su maksimalno osjetljivi na kratke,srednje i duge valne duine odnosno na plavu, Celenu i !rvenu$oju Boja se u oku per!ipira kao kom$ina!ija osjetljivosti naodreenu valnu duinu kod tih unjiAa uta podrauje jako unjiAe

osjetljive na !rvenu, sla$ije na Celenu i gotovo ni#ta unjiAeosjetljive na plavu

>to se tie genetike, geni unjiAa osjetljivih na plavu i CelenuFkratke i srednje valne duineG se nalaCe u Q kromosomu imuta!ija tog gena dovodi do dva naje#Aa poremeAaja u per!ep!iji$oja, deuteranomalije i protanomalije F+, ;G


13/30

3.3. "ojam boje

Boja je svojstvo jednog tijela da reektira jedan dio spektraupijajuAi ostale

Boja je jedno od osnovnih o$iljeja svjetlosti materije i prostora1$ojenost neke povr#ine moe se shvatiti kao svojstvo materije dalomeAi $ijelu svjetlost iCvjesne elektromagnetske valove apsor$ira,reektirajuAi odreene kao svoju o$ojenost Fkromu, kromatinostGMeutim, $oja ne mora nastati C$og kemijskog sastava materijenego se moe pojaviti i uslijed spe!ine strukture materijeCahvaljujuAi savijanju i prelamanju valova

Boja, kao primarna likovna instrumenta!ija, CauCima

fundamentalno Cnaenje i predstavlja $itan faktor viCualneCvunosti i glavni optiki element slike

Pojam $oje u se$i sadri vi#e raCliitih Cnaenja: osjet $ojeje ps-9o,o:- 5enomen Fpode$ljao %G, koji u vidnom !entruljudskog oka na temelju Ciolo#kog podraaja $oje omoguAavadoivljavanje $oje, $oja je su$jektivni doivljaj, Ca Ciara $oja

je optiki pojam, Ca laika $oja je Ciki fenomen

)a umjetnika $oja je: pasivno I doivljaj, a aktivno Isredstvo iCraavanja, dok je Ca tehnologa $oja je u prvom

redu supstan!a Ekemikalija, pigment ili materijal u raCliitimo$li!ima

Isaa4 e;ton prvi je eksperimentalno (+;+godine dokaCao da se $ijela svjetlost, propu#tena kroC trostranupriCmu raClae na sedam raCliitih $oja FspektarG /akoer jedokaCao da mije#anjem ovih sedam $oja nastaje $ijela $oja Bijelai !rna $oja se ne nalaCe u spektru Bijela $oja je mje#avina svih$oja spektra, a !rna $oja je odsustvo mije#anja Bijelo Cnai upodjednakoj mjeri, sve $oje, a !rno ne Cnai ni jednu F!rno upija

sve $ojeG 9rno i $ijelo su akromatske Fne #areneG $ojeSedam sunevih $oja dijeli se u $eC$roj nijansi od kojih ljudsko okoraClikuje (+* "Cmeu $ijele i !rne nalaCi se niC sivih nijansiSmatra se da ljudski vid raClikuje oko &** nijansi sive $oje

Kod kromatskih $oja raClikujemo: ton, intenCitet i nijansu, a kodakromatskih samo intenCitet F%G


14/30

3.4. ota# boja

ovjek raClikuje oko ;6***** $oja i njihovih nijansi koje dijelimona akromatske FsiveG i kromatske F#areneG $oje 2kromatske $ojese raClikuju po svojoj svjetloAi, a kromatske se raClikuju po tridimenCije E o$ojenost Fton $ojeG, svjetloAa i CasiAenost FpunoAa,istoAaG /onove CasiAenih $oja pokaCuje duga, a Cavise ofrekven!iji svjetlosnih valova SvjetloAa $oje ovisi o svjetlosnojenergiji i frekven!iji, no na svjetlinu $oje takoer utjee i okolinapodraaja $oja )asiAenost Fsatura!ijaG $oje ovisi od sastavasvjetlosnih valova E ako je svjetlost homogena i, u naj$oljemprimjeru, sadri valove iste valne duljine, tada kaemo da jedoivljena $oja CasiAena 7 sluaju heterogene svjetlostidoivljena $oja je manje CasiAena, a u krajnjem sluaju se

promjeni u akromatske $ojeKota FkrugG $oja Fengl /he !olor TheelG kao na sli!i %, temelji sena !rvenoj, utoj i plavoj $oji Prvi kruni dijagram raCvio je "saa!5eTton (+++ godine, a otad $rojni Cnanstveni!i i umjetni!iprouavaju i diCajniraju $rojne varija!ije toga kon!epta "akoraClike u mi#ljenjima o valjanosti raCliitih o$lika kruga $oja i daljeiCaCivaju rasprave, mjerodavan je svaki krug ili kota $oja kojipredstavlja logino posloen slijed $oja

S,-a 3/ Kota boja

7 tradi!ionalnoj teoriji $oja primarne $oje su !rvena, uta i plava ione se ne mogu do$iti mije#anjem $ilo koje kom$ina!ije drugih

$oja, no sve druge $oje mogu $iti do$ivene iC te tri Sekundarne$oje su Celena, naranasta i lju$iasta i do$ivaju se mije#anjemprimarnih $oja, dok ter!ijarne FutoInaranasta, !rvenoInaranasta, !rvenoIlju$iasta, plavoIlju$iasta, plavoICelena iutoICelenaG nastaju mije#anjem primarnih i sekundarnih F&G


15/30

Primarne boje Sekundarne boje Tercijarne boje

S,-a !/ Raspodje,a 0oja u ota?u po nastanu

3.5.

Teorija o kromatskoj impresiji

Sa Cikog gledi#ta predmeti nemaju $oju Povr#ina nekogpredmeta Ae u skladu sa svojom prirodom upiti iCvjesne valneduine F$ojeG, a druge od$iti /o Cnai da nam Crake svjetlosti kojeod$ija neka povr#ina ine $oju koju vidimo odnosno "okalnu $ojupromatranog predmeta /akoer Cnamo da kao $ijelu vidimo onupovr#inu koja reektira sve Crake od se$e, dok tijelo koje upija svevalne duine djeluje !rno 5aranasta ne sadri primjesu plave

koju moe od$iti #to pokaCuje koliko svjetlosni iCvor utjee navienje predmeta 0okalna $oja nekog predmeta Ae se promijenitiu skladu sa osvjetljenjem >to je svjetlo sjajnije F$jeljeG jasnijeAemo uoiti $oju predmeta gdje Ae se od$ijeni valovi jasnijeiCraCiti /akoer je $itan i sam intenCitet osvjetljenja Prejakasvjetlost tijelu daje svjetliju, a sla$a svjetlost tamniju nijansu1$ojeni predmeti od$ijajuAi o$ojene Crake u naj$liu okolinuraCliito utjeu na $oje drugih predmeta

Primjer: !rveni predmet od$ija svoje !rvene Crake na o$linji $ijeli

predmet i daju mu !rvenkasti odsjaj 2ko !rvene Crake padaju naCeleni predmet, oni Ae pokaCivati iCvjesnu nijansu sivog, jer se!rvena i Celena $oja meuso$no neutraliCiraju 1vi odsjaji su

jasniji na sjajnim povr#inama

-ohannes "tten je (='' godine na iClo$i primijenjene umjetnosti u)Uri!hu, prikaCao eksperiment sa o$ojenim sjenkama i pokaCaokako o$ojenost osvjetljenja i $oje predmeta Cnatno utjee na $ojusjenke Primjer: "tten je pri dnevnoj svjetlosti $ijeli predmetosvijetlio !rvenom svjetlo#Au, Celeno osvjetljenje dalo je !rvenu

sjenku, a ako nema dnevnog svjetla !rveno osvjetljenje daje !rnusjenku itd F%G

3.$. Spektar boja

Spektar Ciara i slikara se, donekle, raClikuje Prvi ima sedam$oja, a onaj drugi samo #est

Slikarski spektar eliminira modru $oju Cato #to se ta $oja smatraposrednikom iCmeu plave i lju$iaste i nema spe!ian i odreen

karakter kao ostalih #est $oja Modru $oju je prona#ao 5eTton i onju je smatrao, Cajedno sa ostalih #est, osnovnom $ojom spektra ne


16/30

praveAi raCliku iCmeu osnovnih FprimarnihG i sloenihFsekundarnihG $oja

?odine (


17/30

6 S"M70/25" K15/R2S/,

+ K15/R2S/ K20"/./2 i

; K15/R2S/ K25/"/./2

3.*.1. )romats- a8ensC romats- e5etkromatski agens je materijal koji odreuje $oju odnosno pigment,koji se moe CikoIkemijskim putem analiCirati i denirati 5a#eopaanje $oje je psihoICiolo#kog karaktera Ca raCliku od CikoIkemijske stvarnosti same $oje 1vu psihoICiolo#ku stvarnostteoretiar $oje -ohannes "tten naCiva kromatskim efektom $oje1n smatra da se kromatski agens i kromatski efekt podudarajusamo kod harmoninih tonova 7 svim drugim sluajevimakromatski agens se preo$raava u jedan novi kromatski efekt

$ojeKada se kromatski agens i kromatski efekt ne podudarajudo$ivamo utisak disharmonije, iCraajne dinaminosti,nestvarnosti i nesta$ilnosti

)$og ovakvog simultanog djelovanja $oja pri iCradi kromatskekompoCi!ije poinjemo od kromatskog efekta, jer $oje posjedujusvojstvene dimenCije i Craenje te daju povr#inama raCliitevrijednosti od onih koje im daju "inije F%G

3.&. 'armonija boja

Pod harmonijom $oja se podraCumijeva uCajamno djelovanje dvijeili vi#e $oja

Prin!ip harmonije proiClaCi iC Ciolo#ki uslovljenog Cakonakomplementarnosti Suk!esivni kontrast je pojava da ako nakongledanja neke $oje F!rveneG Catvorimo oi, javlja nam se osjeAaj

njene komplementarne $oje FCeleneG Simultani kontrastuoavamo ako na utu podlogu stavimo siv kvadrat on namiCgleda kao svjetloIlju$iast 1vaj prin!ip pojave komplementarne$oje na sivom, uoavamo kod svih $oja kao podloge Suk!esivni isimultani kontrast pokaCuju da je na#e oko Cadovoljno FuravnoteiIharmonijiG tek kad je Cadovoljen Cakonkomplementarnosti

Sve druge kom$ina!ije koje mije#anjem ne daju sivu su po prirodiekspresivne i disharmonine #to ne mora predstavljati nedostatak,

jer su mnoga umjetnika djela uC$udljiva i provokativna upravo utoj jednostranoj upotre$i $oje i njenog iCraCa


18/30

3.+.1. De8rada4-ja 0oje

Pravilan odnos meu $ojama i tonovima doprinosi $oljempredstavljanju du$ine prostora, o$ujma i volumena, svjetla i sjene,a istovremeno doprinosi i estetskoj vrijednosti slike ili prostora

Komplementarnost nije jedini odnos koji ini harmoniju dvije $oje7 odnosu $oja Cnaajnu ulogu igra o$ojenost okoline Fsvaka $oja uodnosu na okolinu I topluIhladnuG djeluje raCliito

"sto tako u odnosu dvije $oje Cnaajnu ulogu igra i njihova svjetlijaodnosno tamnija toniranost Svaku od osnovnih $oja moemostupnjevati po svjetlini i jaini Stupnjevanje $oja na odreenetonske vrijednosti naCiva se grada!ija, odnosno degrada!ija $oje

S,-a %/ De8rada4-ja 0oje

Stupnjevanje $oje po svjetlini postie se dodavanjem veAe ilimanje koliine !rne ili $ijele $oje Fprimjer na sli!i 6G 2ko $ismoovu mje#avinu iCvodili otprilike, tada $ismo mogli ponoviti nekiton

5jemaki Ciar V-,,9e,m Osta,d prona#ao je

naroiti sistem Ca odreivanje ovih tonova 1n je sistematiCiraopodjelu $oja na LodreeniL $roj 1stvaldov krug raClikuje < glavnih$oja: !rvena, naranasta, uta, lisnato Celena, morsko Celena,ledeno plava, plava i lju$iasta Svaka od ovih $oja Castupljena jesa % nijanse, tako da njegov atlas ima &' $oje oCnaene $rojevimakoje se dalje ra#lanjuju na tonove kod kojih a$e!edni red slovaoCnaava stupnjeve !rne ili $ijele $oje Prvo slovo oCnaavakoliinu $ijele $oje, a drugo koliinu !rne $oje /ako da na taj nainmoemo raClikovati (+nijansi F%G

3.(. )je*avina boja

3..1. Ad-t-na s-ntea

Bijela $oja se do$iva mije#anjem komplementarnih $oja F!rvena iCelena, plava i naranasta, uta i lju$iastaG do$ije se C$ir Fadi!ijaG$ijele $oje 2li ista $ijela $oja se do$ije samo optikomCiolo#kom mje#avinom $oja 1snovne Cikalne $oje su: !rvena,Celena i modroIindigo i mije#anjem ovako o$ojenih svjetlosti,


19/30

nastaje $ijela svjetlost /e $oje se koriste u R?B paleti Ca digitalniprikaC

3..2. Suptrat-na s-ntea

4ok se kod optike FaditivneG mje#avine komplementamih $ojadaje $ijela $oja, u praktikom radu $ojeni materijali se pona#ajudrugaije 1ni apsor$iraju sve $oje osim njima svojstvenih /akoda jednaka mje#avina komplementarnih $oja kao i kod adi!ije,daje u suptrak!iji !rnu $oju /o je materijalna FCika ilisuptraktivnaG mje#avina $oja

1snovne $oje suptraktivne sinteCe su sekundarne $oje aditivnesinteCe: !ijan FplavoICelenaG, mangenta F!rvenoIlju$iastaG i utaBitno je Cnati da se kod ovakve mje#avine djelomino ili potpuno

uni#tava sjaj i svjeina $oje 2ko se pomije#aju dvijekomplementarne $oje u nejednakom omjeru one se djelominoponi#tavaju i daju mije#ani ton varija!iju sivog u nijansi $oje koje

je $ilo vi#e FutoIlju$iastoG 4akle, kad se mije#aju pigmenti utonovima $oja spektra, pod iCvjesnim okolnostima do$ivaju se inovi srednji tonovi

Mje#avine mogu $iti i kromatske ako u krugu $oja nisu udaljenevi#e od +*W I #to su udaljeniji reCultat je siviji i mutniji >to vi#e$oja iCmije#amo ton je vi#e iCgu$io na kromatinosti 7 ovoj

mje#avini se ne ispoljava samo trenutno uni#tavanje svjeine $ojenego i negativni kemijski pro!esi koji raCgrauju prvo$itnuharmoniju $oja

!.

"U#A$EJE BOJA

4.1.

"si+ologija boja

Boja nas okruuje i utjee na nas svakodnevno Boja utjee na

ljude psiholo#ki, Ciolo#ki i ekonomski Boja moe potaknutiraCmi#ljanje, pokrenuti i uCrokovati raCliite reak!ije Moe iritiratiili umirivati, povisiti krvni tlak ili smanjiti apetit Pro!jenjuje se da

je do +*X prihvaAanja ili od$ijanja proiCvoda ili usluge poveCanosa $ojom

0judi koriste $oje da komuni!iraju i da utjeu na raspoloenje iosjeAaje Komunika!ija $ojom se de#ava i na podsvjesnom nivouKod voCaa u prometu, podsvjesno djelovanje na $ljesak !rvenogsvjetla ima Ca trenutanu posljedi!u pritiskanje papui!e koni!e,

dok Celena im signaliCira da mogu krenuti tj proAi /o se svede#ava na podsvjesnoj raCini


20/30

7nato injeni!i da je psihologija $oja jo# uvijek relativno mladaCnanost i ne pretjerano raCumljiva, !ijeli segment poslovnogsvijeta je fokusiran na $oju i na nain kako ljudski osjeAajireagiraju na nju "straivanje psihologije $oja je iCaCovno jer

ljudske emo!ije nisu sta$ilne i psihika slika varira od oso$e dooso$e 5i#ta Cato, iC godine u godinu se otkrivaju nove spoCnaje

Mnoge reak!ije na $oje su poveCane sa kulturom nekih CemaljaPrimjer paradoksa, $ijela koju mi na Capadu nosimo navjenanjima, u -apanu se nosi na sprovodima

Moda najtei Cadatak Ca istraivae je rad na trendovima $oja9ijele vojske istraivaa anketiraju kup!e da doCnaju njihov ukus upogledu $oje /e informa!ije se prosljeuju tvrtkama koje odreujukoje $oje Ae $iti popularne FtrendG u nadolaCeAoj seConi Koja $oja

je najpoeljnija, koja je neutralna i koja je pro#lost8 Poslovanje usvakoj industriji se tada okreAe raCvoju novih linija ukljuujuAiLpreporukeL Ca trend $oje

BrCina promjene u ukusima ini se da ovisi o industriji Boje u modise $rCo mijenjaju, unutarnje ureenje i diCajn mnogo sporije,ponajprije #to odraava nan!ijsko ulaganje u ureenje interijeraBeC o$Cira na to, sljedeAi put kada ne#to kupimo, imajmo na umuda je mnogo truda uloeno u istraivanje koje je dovelo do na#ekupnje tog proiCvoda, a do$ar dio tog truda otpada i na $oju

Moe se Cakljuiti da od odjeAe koju nosimo, do najdetaljnijihsitni!a marketinga neke tvrtke, $oja utjee na kup!e i promoviraposlovanje eAina $oja nosi i poCitivne i negativne konota!ije

/re$a $iti opreCan kod upotre$e $oje da ne $i do#lo do neeljenogefekta F6G

4.2. Simbolizam i konotacije boja

!.2.1. @rena

9rvena je dominantna $oja Sim$oliCira toplinu, opasnost, moA,strast, snagu, istinu, agresivnost, hra$rost, krv, rat i vatru /re$a jukoristiti u kom$ina!iji s nekom drugom $ojom Kada se koristi kaoCa stimula!iju, ljudi $re donose odluke i poveAavaju oekivanja 7svojoj najpoCitivnijoj aso!ija!iji, !rvena po$uuje osjeAajeenerginosti i uC$uenja Bijes i nasilje su najnegativnijeaso!ija!ije !rvene $oje 1tuda iCraC Ca ljutitog ovjeka: LKao dagleda sve !rvenoL Kestenasta nijansa repreCentira portvovnost ihra$rost


21/30

!.2.2. aran?asta

5aranasta podsjeAa ljude na unutarnju i prijateljsku toplinuodnosno vatru u sr!u /o je najsta$ilnija i umirujuAa $oja Cemljanihtonova i naje#Ae se poveCuje sa apetitom /o je sigurna $oja Ca

kori#tenje u poslovanju jer ima ra#ireno djelovanje 0judi kojiodlue nositi naranasto o$ojenu odjeAu tee imati jaku oso$nost/amno naranasta Cnai nepovjerenje i prijevaru 5aranastasugerira neformalnost i pristupanost "pak, ako se ulaCi uekstreme moe impli!irati pristupanost svakome tj iCostanakdiskrimina!ije ili kvalitete

!.2.3. uta

/o je $oja svjetline sunanog i toplog dana, isto tako sugerira

opasnost, prolaCnost i $olest 7 poCitivnom pogledu, uta jeoptimistina, iva i moderna uta moe $iti smatrana kaoduhovna $oja i sim$ol poCitivnog Craenja Kriava utarepreCentira lju$omoru i dvolinost Previ#e ute moe preplavitiosjeAaje ugodom 5aravno, rije ut je eufemiCam Ca kukaviluk

!.2.!. &e,ena

)$og svoje domina!ije u $iljnom svijetu, Celena sim$oliCira ivot,#ume, prirodu, mladost, nadu, radost, poetak, novi rast i energiju,kao i vjeru i nova! )elena takoer konotira sta$ilnost, mirnoAu iprirodnost 5egativno oCnaava raspadanje Fgljivi!e i li#ajeveG,otrovnost i umjetnost FneprirodnostG )elena je dugo $ilapoveCivana sa lju$omorom FCavidnostiG i $olesti ?rimiCno CelenarepreCentira $esmrtnost Maslinasta je tradi!ionalna $oja mira

/amne nijanse Celene su veoma hladne

!.2.%. P,aa

Svjetloplava se smatra naj$oljom terapijom Ca um i tijelo, takoersim$oliCira samoAu, pasivnost, melankoliju i tugu 4ruge nijanse

konotiraju povjerenje, lojalnost, hladnoAu, udaljenost, spiritualnosti elegantnost Plava Cnai rajsko, $oansko i $oansku lju$avSim$ol je mudrosti i $oja je nade i dareljivosti Plava dodanalju$iastoj daje plavu krv plemstva

Kod odijevanja postoji $arem jedna nijansa plave koja do$ropristaje na gotovo svakoj oso$i 5egativnije konota!ije plave sudepresija i alost Fu engl feeling $lue I osjeAati se tuno, $lues ItugaG


22/30

!.2.(. 'ju0-?asta

0ju$iasta Cnai plemenitost, $ogatstvo, luksuC, moA, osjetljivost,strast, lju$av, fantaCiju, Caigranost, impulCivnost i sanjivost5egativna strana lju$iaste sugerira noAne more ili iCluenost

!.2.*. Smea

Smea je paket iCnenaena spektra $oja Mnogi misle da je smeaneutralna, ali to je daleko od istine Smea je savr#ena $oja Caprikupljanje informa!ija 2ko planirate raditi neku anketu sa svojimkup!ima, nosite smeu odjeAuY Smea ohra$ruje otvoreniraCgovor i stvara kredi$ilitet FvjerodostojnostG i sta$ilnostkomunika!ije Smea Cnai snagu, vrstoAu i Crelost

!.2.+. B-je,aBijela LtehnikiL kao ni !rna, nije $oja, ali sim$oliCira istoAuManje ugodne konota!ije su $olni!e i sterilnost

!.2.. @rna

9rna oda#ilje snagu i formalnost, ali takoer Cnai i depresiju,smrt, kriminal, demone, vje#ti!e i !rnu magiju Kao iC$or uodijevanju, !rna o$ino pokaCuje unutarnju snagu i odvanost"pak, neki ljudi smatraju !rnu Castra#ujuAom Siva pak Cnai

opravdanost i poniCnost9ijeli spektra $oja naveden iCnad je raCdijeljen na tople i hladne$oje

4.3.

Tople i +ladne boje

/ople $oje su !rvena, naranasta i uta /ople $oje su aktivne iuC$udljive Kori#tenje toplih $oja daje kup!ima osjeAaj da vrijeme$rCo prolaCi, dok istovremeno proiCvodi tople, ugodne i eljeneosjeAaje /ople $oje se poveCuju sa sreAom i ugodom Kod ispisa,toplije $oje stvaraju privid $liCine na tekstovima i slikamaKori#tenjem palete toplih $oja stvara se predmet koji je ugodan iharmonian 0o#e kom$ina!ije $oja stvaraju dosadu

Hladne $oje su Celena, plava, lju$iasta i tee $iti pasivne iumirujuAe Kao opoCi!ija toplim, hladne $oje otupljuju kupevuper!ep!iju vremena, vrijeme mu prolaCi sporije Po#to su hladne$oje pasivne, do$re su Ca poCadine, pogotovo plava Kao i kodtoplih $oja, nedostatak varija!ija dovodi do dosade i od$ojnostiprema preCenta!iji Kori#tenjem toplih ili hladnih $oja sa mnogo$jeline FpasteleG ima opu#tajuAi efekt na ljude F6G


23/30

%. BOJE I &DRAV'JE

5.1. "oreme,aji vidaPostoji vi#e poremeAaja vida poput sljepoAe, dalekovidnosti ikratkovidnosti, astigmatiCam, ali Ca ovaj seminarski rad $itan jesamo jedan, a to jedaltonizamili sljepoAa na $oje

%.1.1. S,jepo7a na 0oje da,ton-am

SljepoAa na $oje je viCualni poremeAaj koji reCultira nemoguAno#Audetektiranja $oja 1ko


24/30

SljepoAa na $oje je klasi!irana kao $olest, mada ljudi sa tommanom imaju ak i velike prednosti pred normalnima 0ov!i s tommanom $olje raClikuju plijen koji je do$ro Ca kamuiran, a vojska

je shvatila da takvi ljudi mogu raCaCnati i otkriti identitet oso$a iCa

maske daleko $olje nego o$ini ljudi Monokromati Fljudi koji upotpunosti ne vide $ojeG imaju ne#to $olji vid u mraku, ali samo uprvih 6 minuta prilagoavanja na mrak

/re$a napomenuti kao slijepi na $oje nikad ne $rkaju $oje, kao naprimjer da vide !rvenu travu ili Celeni stop Cnak 1ni samo nedetektiraju dovoljno do$ro neku $oju ili ju vide kao kom$ina!ijudruge dvije F;G

%.1.2. Uro4- s,jepo7e na 0oje

Mnogo je uCroka sljepoAe na $oje 5aje#Ae varija!ije uCroka suporemeAaji u genu fotore!eptora FnasljednostG, ali takoer semoe iCaCvati i o#teAenjem mreni!e, onog iv!a ili vi#ihmodanih funk!ija /akoer je moguAe $iti slijep na $oje u samo

jednom dijelu vidnog spektra, dok u drugim dijelovima moe sevidjeti normalno sve $oje 5eki o$li!i $olesti su reverCi$ilni, tj svremenom se moe vratiti vid, poput agnoCije F6, +, ;G

%.1.3. ),as-Fa4-ja s,jepo7e na 0oje

1snovna klasika!ija je prema $roju osnovnih $oja koje oko moeraClikovati, a dijelimo ih na:

#onoromateI su oso$e koje vide samo jednu $oju, tu spadaju ioso$e koje vide samo u nijansama sive,

D-romate I su oso$e koje vide sve $oje kao kom$ina!iju dvijeosnovne,

"r-romateI su oso$e koje vide sve $oje kao kom$ina!iju triosnovne

0judi s normalnim vidom su trikromati Postoje jo# i tetrakromati i

pentakromati F6G%.1.!. D-roma4-ja - tr-roma4-ja s anoma,-jom

Protanopi, deuteranotopi i tritanopi su dikromati, tj to su oso$ekoje vide sve $oje kao kom$ina!iju dvije osnovne, dok normalneoso$e FtrikromatiG vide sve $oje kao kom$ina!iju triju osnovnih$oja 1ni sa protanomalijom, deuteranomalijom i tritanomalijomsu trikormati, ali vide drugaije od normalnih ljudi 4a $iprotanomaliari vidjeli utu, tre$aju vi#e !rvene u kom$ina!iji

!rvenoICelene nego normalni ljudi 4euteranomaliari tre$aju vi#eCelene )ajedno se naCivaju trikromati s anomalijom


25/30

Protanop-ja5edostatak dugovalnih unjiAa u mreni!i 1ni koji imaju ovumanu ne mogu raClikovati iCmeu $oja u CelenoIutoI!rvenompodruju spektra /akoer imaju smanjeno raClikovanje naranastei !rvene /o je C$og toga #to im je neutralna valna duina '=&nm itu svjetlost ne mogu raClikovati od $ijele svjetlosti F$ojeG Maloljudi ima i poremeAaj da im je jedno oko normalno, a drugoprotanopijsko 7pravo ti ljudi su dali informa!ije da kad gledajuprotanopijskim okom, sav spektar ispod neutralne toke je plavFveAe valne duineG, a iCnad je ut /o je rijetki o$lik sljepoAe na$oje

Duteranop-ja5edostatak srednjeIvalnih unjiAa 0judi s tim nedostatkomtakoer ne mogu raClikovati iCmeu $oja u CelenoIutoI!rvenompodruju spektra 5eutralna toka im je malo vi#a odprotanopiara i iCnosi '=


26/30


27/30

ima previ#e, i to ne samo Cikom energijom, nego iemo!ionalnom, mentalnom i duhovnom

Kromoterapeuti svoj praktini rad preuCimaju iC CnanstvenihCakljuaka i spoCnaja o $ojama, emo!ijama i inim faktorima Kao

standardna metoda dijagnoCe se koristi 0us!herov test, kojeg jepoetkom &*st iCradio dr#aG 'us49er Kod same kromoterapije,$oja i svjetlo se usmjeruju na spe!ina mjesta i akupunkturnetoke na tijelu )$og toga #to $oje aso!iraju i poCitivne i negativneefekte u lijeenju, odreene $oje u odreenim koliinama mogu$iti kritine u Ca!jeljivanju organiCma, $ilo Ciki $ilo metalno,duhovno ili emo!ionalno 5eka od pomagala su drago i poludragokamenje, svijeAe, priCme, o$ojene tkanine, kupelji, i o$ojeno stakloili leAe /erapeutska $oja moe $iti usmjeravana na raCliite naine

ali esto se kom$inira sa hidroterapijom i aromaterapijom upoku#aju da se poveAa terapijski efekt

Skepti!i kritiCiraju i Canemaruju utje!aj prakti!iranjakromoterapije, C$og toga #to je pseudoCnanost i alternativamedi!ini )akljuuju kako je premalo dokaCa o postojanjuLenergetskih poljaL i da su pa!ijenti iCmanipulirani

Pretpostavlja se da je upotre$a kromoterapije u tretmanu$olesnika poCnata jo# od poetaka pisane povijesti Korijenikromoterapije potjeu iC aZurvede, davne grane medi!ine u indiji

koja se prakti!irala tisuAama godina 1stalim praksamakromoterapije doprinijele su kineska i drevna egipatska kultura 7tradi!ionalnoj kineskoj medi!ini, svaki organ je aso!iran jednom$ojom Stari .gipAani su gradili prostorije poput solarija, koje su$ile namje#tene o$ojenim ploama i staklom Sun!e je sjajilo kroCstaklo i preplavilo pa!ijenta $ojom

7 S24Iu kromoterapija se koristi kao nadopuna normalnimmedi!inskim terapijama, dok je .uropa jo# uvijek pomaloskeptina prema ovoj Lnovoj starojL metodi

4r Peter Mandel, njemaki akupunkturist, raCvio je metodu kojom$oju i svjetlo usmjerava na akupunkturne toke na tijelu pa!ijenta,a metoda se u mnogim Cemljama naCiva kromopunktura F;,'G


28/30

(. &A)'JU$A)

1d poetaka svijeta $oja je igrala Cnaajnu ulogu u komunika!iji,

psihologiji ali i u Cdravlju ovjeka LBolje nam je odmah priCnati:Boje imaju moAL F(G

"C$or $oje, $ilo da se radi o diCajnu interijera, grakom diCajnu iliumjetnikim radovimamoe utje!ati na raspoloenje gledateljaPoCnavajuAi teoriju $oja i njihov utje!aj na emo!ionalnoraspoloenje promatraa, vrlo $rCo se moe shvatiti da se $ojamamoe manipulirati sa komer!ijalnim po$udama, odnosno $ojamamoemo utje!ati na emo!ije na#ih kupa!a te time i na samuuspje#nost prodaje na#ih proiCvoda

Kao #to se u svim medijima esto pria, dana#nji ovjek, pogotovoonaj u uredu, sve je vi#e podloan stresu C$og $rCog nainaivota PokaCalo se da pravilan oda$ir $oja u radnoj okolini uvelikoj mjeri smanjuje stres, te potie regenera!iju tijela i umaKod pravilnog oda$ira $oja u radnom prostoru mora se paCiti namnogo im$enika poput $oje stola, Cidova, pa ak i pojedinanihukusa Caposlenika Fslike na CidovimaG, ali se mora paCiti i naosvjetljenje prostora jer u radu previ#e ili presla$o osvijetljenprostor moe dovesti do suprotnog efekta tj do umora i stresa

Sve ovo je u direktnom odnosu s $ojama i na#im raspoloenjem/re$a paCiti ne samo kako su povr#ine o$ojane, nego i na to daliimaju reektivne sposo$nosti tj da od$ijaju svjetlost na nain koji$i se moglo smatrati iritirajuAim Ca Caposlenike

7 tradi!ionalnom dru#tvu, ali i industriji odnosno poslovanju,postoji uvrijeeno mi#ljenje da radni prostor tre$a $iti ureen nanain da slui svrsi tj da se $oje u prostoru uCimaju Cdravo Cagotovo na nain kako se nekom svia

Moderno poslovanje tei k tome da ured $ude Caposleni!imajednako ugodan kao i njihov dom, tj da rad ne $ude vi#e [ne#to#to se mora raditi da $i se ivjelo odnosno preivjelo\

7 tom modelu $oje do$ivaju posve novu dimenCiju i postajusastavni dio ergonomije ureda 4akle ergonomija $oje u radnomprostoru do$iva jednaki tretman kao i ergonomija raunalne iostale opreme i pomagala u uredu


29/30

*. SAE"A)

Boja je odreena valnom duinom Ffrekven!ijomG vidljive

svjetlosti, nijansom ili tonom, intenCitetom FamplitudomG,svjetlinom i CasiAeno#Au

5a# vid je prilino kompleksan sustav detek!ije i analiCesvjetlosnih Craka, pretvor$e u ivane podraaje te o$rade umoCgu u !entru Ca vid 1ko u svojij utoj pjegi sadri detektorevalnih duina i to epiAe, kojima vidimo noAu i AunjiAe, kojimavidimo danju /akoer postoje i raCni poremeAaji vidnog sustavaFsljepoAa, daltoniCam, dalekovidnostDG koji su poveCani sa nefunk!ioniranjem detektora ili nedostatkom pojedinih detektora u

oku, ali i poremeAaja rada vidnog iv!a ili samog predjela moCga ukojem je smje#ten dio odgovoran Ca vid

/akoer tre$a napomenuti da $oje nisu sano Cika pojava, negoovise i o doivljaju $oja 4vije raCliite oso$e ne morajudoivljavati istu $oju na jednak nain Moe se reAi da je osjeAaj$oja poveCan s narodnim skupinama i kulturama, jer naprimjer, u

-apanu je $ijela $oja $oja poveCana sa smrAu Fpogre$na $ojaG, dokse u Capadnoj kulturi smatra da je $ijela $oja $oja nevinostiFvjenanja, kr#tenjaG

7 posljednje se vrijeme javlja Cnanost opsi+ologijibojaFengl color psychologyG kao pose$na grana psihologije, kojaprouava nain na koji moCak tj um shvaAa i osjeAa $oje

Terapija bojamajavlja se kao nova medi!inska, Capravoalternativna metoda lijeenja mnogih $olesti, a pogotovo stresakoji ima sve veAu ulogu u dana#njem u$rCanom nainu ivota

/erapija $ojama uC nadopunu aromaterapijom se koristi kodlijeenja raCnih $olesti psihike prirode, ali i Cike jer relaksa!ija$ojama FsvjetlomG i mirisima ili Cvukom potie regenera!ijuorganiCma


30/30

1. 'I"ERA"URA

( 51" )2?R.B onIline, /eorija $oja i njihova poslovna

primjena, http:TTTnoviICagre$!omsikjurititeorija]$ojahtm,(=*+&**+

& )avod Ca primijenjeno raunalstvo, 3.R, /eorija$oja, http:Te$Cprferhrergonomija&**%stin!i!teorija$ojahtm,(=*+&**+

% /e#anj, M, Svijetlost i$oja, http:mikitesanjnetsvjetlost$ojahtm, (=*+&**+

' 9olor psZ!ologZ I9olor ourself

Su!!essful, http:TTTiipga!ommem$ers]onlZprintart&6html,&(*(&**+

6 9olor $lindness, The Columbia Electronic Encyclopedia,+thed 9opZright _ &**6, 9olum$ia 7niversitZPress, http:TTTinfoplease!om!e+s!i2*

Documents

Mikroklima i Unutarnje Uređenje Uredskih Prostorija