194
Mr. Armin Avdić 3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje MIKROEKONOMIJA Vodič za vježbe Sarajevo, 2008.

Mikroekonomija- vodič za vježbe 3. izdanje

Embed Size (px)

Citation preview

  • Mr. Armin Avdi

    3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

    MIKROEKONOMIJA Vodi za vjebe

    Sarajevo, 2008.

  • Mikroekonomija

    2

    Mr. Armin Avdi

    3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

    MMMIIIKKKRRROOOEEEKKKOOONNNOOOMMMIIIJJJAAA --- VVVOOODDDIII ZZZAAA VVVJJJEEEBBBEEE ---

    Februar 2008.

  • Mikroekonomija

    3

    Naziv djela:

    MMMIIIKKKRRROOOEEEKKKOOONNNOOOMMMIIIJJJAAA --- VVVOOODDDIII ZZZAAA VVVJJJEEEBBBEEE ---

    3. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje

    Autor:

    Mr. Armin Avdi

    Izdava: Ekonomski fakultet Sarajevo - Izdavaka djelatnost Fakulteta

    Glavni urednik:

    Dekan Prof.dr. Muris ii

    Urednik:

    Prof.dr. Devad ehi

    Recenzent: Prof.dr. Aleksandar Kalmar

    Godina izdanja i tampanja:

    2008. god.

    Tira: 500 primjeraka

    tampa: Bemust

    Odgovorno lice tamparije:

  • Mikroekonomija

    4

    PPRREEDDGGOOVVOORR

    U relativno kratkom vremenu se javila potreba za dotampavanjem treeg izmijenjenog i dopunjenog izdanja Vodia za vjebe. U ovom izdanju su dodati popisi skraenica i simbola koji se koriste za oznaavanje odgovarajuih ekonomskih varijabli. Nadam se da e ovaj materijal, kao i prethodni, biti od koristi svim studentima ekonomskih fakulteta ali i mnogim drugim kojima imaju namjeru da se upoznaju sa osnovama mikroekonomije. Posebnu zahvalnost dugujem svojim profesorima: Prof. dr Aleksandru Kalmaru, i Prof. dr Kasimu Tatiu na nesebinoj podrci u izradi ovog Vodia za vjebe kao i na dobronamjernim i korisnim sugestijama. Zahvaljujem se i preduzeu General Servis d.o.o Sarajevo na podrci u izradi ovog izdanja Vodia. Svi prijedlozi i kritike su dobrodoli, posebno od strane studenata s obzirom da su oni ti koji trebaju da daju svoj konaan sud o korisnosti ovog udbenika. Sarajevo, 08.01.2008. godine. Autor

  • Mikroekonomija

    5

  • Mikroekonomija

    6

    SSAADDRRAAJJ 1. TA JE MIKROEKONOMIJA 10 1.1. Predmet izuavanja Mikroekonomije 12

    2. MIKROEKONOMSKI MODELI I STVARNOST 13 2.1. Mikroekonomski modeli 13 2.2. Mikroekonomska analiza 16

    3. TRITE I DRAVA U MODERNOJ PRIVREDI 17 3.1. Trite potpune konkurencije 18 3.2. Funkcije trita i drave 19 3.3. Mikroekoenomija i Makroekonomija 19

    4. TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRANJE 20 4.1. Skala tranje 27 4.2. Promjena tranje i promjena traene koliine 27 4.3. Promjena ponude 30 4.3. Ravnotea ponude i tranje 30 4.4. Promjena ponude i tranje i utjecaj na ravnotenu koliinu i cijenu 30 4.5. Primjeri iz prakse 35

    5. UKUPNA, PROSJENA I GRANINA VELIINA 42 5.1. Temeljni stavovi o odnosima izmeu ukupne, prosjene i granine veliine 43

    6. POTREBA I TRANJA 45 6.1. Plan potronje 47

    7. IZVOENJE FUNKCIJE TRANJE 49 7.1. Ukupna trina tranja 50 7.2. Zakoni tranje 52 7.3. Iznimke od opeg zakona tranje 53

    8. CCJJEENNOOVVNNAA,, UUNNAAKKRRSSNNAA II DDOOHHOODDOOVVNNAA EELLAASSTTIINNOOSSTT TTRRAANNJJEE 55 8.1. Cjenovna elastinost tranje 55 8.2. Unakrsna elastinost tranje 63 8.3. Dohodovna elastinost tranje 64 8.4. Faktori koji utjeu na elastinost tranje 66

    9. EELLAASSTTIINNOOSSTT PPOONNUUDDEE 72 9.1. Zavisnost ponude od vremenskog perioda 74

    10. TTEEOORRIIJJEE OO PPOONNAAAANNJJUU PPOOTTRROOAAAA 83 10.1. Teorija granine korisnosti 84 10.2. Teorija indiferencije 86

    11. TTEEOORRIIJJAA PPRROOIIZZVVOODDNNJJEE 96

    12. TTEEOORRIIJJAA TTRROOKKOOVVAA 107 12.1. Tradicionalna teorija trokova 109

    12.1.1. Kratkoroni trokovi 107 12.1.2. Dugoroni trokovi 113

    12.2. Savremena teorija trokova 114 12.2.1. Kratkoroni trokovi 114 12.2.2. Dugoroni trokovi 116

  • Mikroekonomija

    7

    12.3. Empirijske funkcije trokova

    13. KKLLAASSIIFFIIKKAACCIIJJAA TTRRIINNIIHH SSTTAANNJJAA 12313.1. Stackelbergova klasifikacija 12513.2. Samuelsonova klasifikacija 12513.3. Weintraubova klasifikacija 126

    14. TTRRIITTEE PPOOTTPPUUNNEE KKOONNKKUURREENNCCIIJJEE 13114.1. Ravnotea preduzea u kratkom roku 13114.2. Ravnotea preduzea u dugom roku 13414.3. Ravnotea grane na tritu potpune konkurencije 135

    1155.. MMOONNOOPPOOLL 113377 15.1. Ravnotea monopola u kratkom roku 114400 15.2. Ravnotea monopola u dugom roku 14115.3. Pojam i evolucija prirodnih monopola 143

    15.3.1. Osobine prirodnih monopola 14315.3.2. Uloga i znaaj prirodnih monopola u nacionalnoj ekonomiji 145

    15.4. Regulacija monpola 14615.4.1. Historijski pregled reguliranja monopola 14715.4.2. Ciljevi regulacije monopola 14715.4.3. Metode regulacije monopola 14815.4.4. Reguliranje monopola kontrolom cijena 148

    15.4.4.1. Regulacija monopola preko graninih trokova 14915.4.4.1. Regulacija monopola preko prosjenih trokova 15015.4.5. Reguliranje monopola porezima 151

    15.5. Problemi u regulaciji monopola 15215.6. Privatizacija prirodnih monopola 153

    15.6.1. Privatizacija energetskog sektora u BiH 15415.6.2. Modeli privatizacije 155

    15.7. Mjerenje monopolske moi 15715.8. Diskriminacija cijena 158

    15.8.1. Diskriminacija cijena prvog stepena 15815.8.2. Diskriminacija cijena drugog stepena 15815.8.2. Diskriminacija cijena treeg stepena 159

    15.9. Primjeri i zadaci vezani za monopol 161

    16. OOLLIIGGOOPPOOLL II MMOODDEELLII OOLLIIGGOOPPOOLLAA 16616.1. Cournotov model 17016.2. Bertrandov model 17216.3. Edgeworthov model 17216.4. Model prelomljene krive tranje (Sweezyjev model) 17416.5. Teorija igara 176

    16.5.1. Osnovni pojmovi 17615.8.2. Matrica rezultata 177

    1177.. TTRRIITTEE MMOONNOOPPOOLLIISSTTIIKKEE KKOONNKKUURREENNCCIIJJEE 18217.1. Ravnotea preduzea na tritu monopolistike konkurencije u kratkom roku 18317.2. Ravnotea preduzea na tritu monopolistike konkurencije u dugom roku 184

    18. MMOONNOOPPSSOONN 185

    19. LLIITTEERRAATTUURRAA 192

  • Mikroekonomija

    8

    UNIVERZITET U SARAJEVU EKONOMSKI FAKULTET Naziv predmeta: MIKROEKONOMIJA Godina studija: I (Prva)

    Ukupan broj asova (predavanja i vjebi): 45 + 30

    1. Uvod. Predmet i metode Mikroekonomije. Teorija, stvarnost i modeli. Osnovne komponente i instrumenti Mikroekonomije. Mikroekonomija i Makroekonomija. Funkcije trita i potreba dravne intervencije. Trini mehanizam: osnovni ciljevi (motivi i modeli ponaanja trinih uesnika). (3 asa predavanja + 0 vjebi).

    2. Teorija tranje. Definiranje tranje. Motivi i determinante. Ponaanje trailaca. Potrebe. Skale

    tranje. Kupovina. Potronja, vrste tranje. Tranja za sredstvima potronje i tranja za proizvodnim dobrima. Zakoni tranje: Cournot-Marshallov, Warlasov, Slutsky-Hicks-Allenov, Moore-Schultzov zakon tranje: odstupanje od zakona tranje. (6 asova predavanja + 6 vjebi)

    3. Teorija o ponaanju potroaa. Ravnoteni poloaj potroaa. Tradicionalna teorija granine

    korisnosti. Teorija indiferencije. Teorija otkrivene preferencije. (3 asa predavanja + 3 vjebi) 4. Teorija proizvodnje. Kombiniranje faktora proizvodnje. Fiksni i varijabilni faktori proizvodnje.

    Tranja i ponuda faktora. Analiza ukupnog, prosjenog i graninog fizikog proizvoda. Proizvodne funkcije, Zakoni prinosa. Proizvodne izokvante i princip supstitucije. (5 asova predavanja + 4 vjebi)

    5. Teorija trokova. Definicija i klasifikacija trokova. Determinante trokova. Trokovi u kratkom i

    dugom roku. Relacija kratkoronih i dugoronih trokova. Ponuda i trokovi. Prolagoavanje preduzea trinim promjenama. (7 asova predavanja + 5 vjebi)

    6. Teorija ponude. Definicija ponude. Skale ponude. Zakon ponude. Funkcija ponude.

    Determinante ponude. Ponuda u trenutnom, kratkom i dugom roku. Elastinost ponude. Izvoenje i pomjeranje krive ponude. (3 asa predavanja + 1 vjebi)

    7. Ravnotea grane i preduzea. Pojam, cilj, motiv i elementi ravnotee po vremenskim periodima

    i trinim strukturama. Ravnotena cijena i koliina. Pojam, elementi i klasifikacija triih struktura. (4 asa predavanja + 2 vjebi)

    8. Potpuna konkurencija. Pojam konkurencije i potpune konkurencije. Ravnotea grane u

    razliitim vremenskim periodima. Cobweb teorema. Ravnotea preduzea u razliitim vremenskim periodima. Ukupan, prosjean i granini prihod, kriterij i maksimiziranje dobiti. (5 asova predavanja + 2 vjebi)

    9. Monopol. Osobine monopola. Vrste monopola. Ravnotea monopoliste u dugom i kratkom

    roku. Diskriminacija cijena i kriteriji politike cijena. Uinci diskriminacije cijena. Antimonopolski zakoni i ponaanja. (3 asa predavanja + 1 vjebi)

    10. Oligopol. Strateko ponaanje. Meuzavisnost, konflikti, saradnja, definisanje oligopola. Modeli

    oligopola, Cournot, Bertrand, Edgeworth, Stackelberg. Barijere ulaska. Ravnotea oligopola u

  • Mikroekonomija

    9

    razliitim situacijama. Prelomljena kriva tranje. Sporazum oligopolista i efikasnost u privredi. (3 asa predavanja + 2 vjebi)

    11. Ograniena konkurencija. Trite i teorije ograniene konkurencije. Teorija Edwarda

    Chamberlena i Joane Robinson. Monopolska konkurencija, diferenciranje proizvoda, publicitet. Ravnotea preduzea i grane. Mjerenje trine snage. (2 asa predavanja + 2 vjebi)

    12. Ravnotea trita faktora proizvodnje. Motivi maksimiziranja dobiti i zapoljavanje faktora

    proizvodnje. Tranja i ponuda faktora proizvodnje na tritima potpune konkurencije, monopsona i oligopsona. (1 as predavanja + 2 vjebi)

    LITERATURA ZA ISPIT:

    1. Tati, Kasim; Trine strukture i ekonomska efikasnost, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2003. godine.

    2. Tati, Kasim; Mikroekonomija-Dodatni materijal za ispit, Ekonomski fakultet Sarajevo,

    2005. godine.

    3. Avdi, Armin; Mikroekonomija-Vodi za vjebe, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2008. godine.

    IRA LITERATURA:

    4. Babi, Mate: Mikroekonomska analiza, 4. Izdanje, Mate, Zagreb, 1997. godine. 5. Bakalar, Jozo; Mikroekonomija, Mostar-Sarajevo, HKD Napredak, 1997. godine.

    6. Bakalar, Jozo; Politika cijena, Mostar-Sarajevo, 1997. godine.

    7. Jurin, Smiljan & ohinger, Jasminka; Teorija trita i cijena, Globus, Zagreb, 1990.

    godine. 8. Koutsoyiannis, Anita.; Moderna mikroekonomika, II izdanje, Mate, Zagreb, 1996.

    godine.

    9. Pindyck, Robert & Rubinfeld, Daniel; Mikroekonomija, 5. Izdanje, Mate Zagreb, 2005.

    10. Parkin, Michael; Microeconomics, Addison Wesley Publishing Company, 6th edition, 2005.

    11. Perlof, Jeffrey; Microeconomics, Addison Wesley Longman, 2nd edition, 2001.

    12. Samuelson P.; Ekonomija, XVII izdanje, Mate, Zagreb, 1994. godine.

    13. www.bhekonomija.com

  • Mikroekonomija

    10

    11.. TTAA JJEE MMIIKKRROOEEKKOONNOOMMIIJJAA??

    Izuavanje ekonomske stvarnosti ima tradiciju od preko 200 godina. U toku ovog razdoblja ekonomija kao nauka se proirivala, dograivala i diferencirala od drugih nauka. Postala je veoma sloena. Ekonomija, kao nauka bavi se izuavanjem privrednih aktivnosti i ekonomske stvarnosti jedne drave, regiona i cjelokupne svjetske ekonomije na jednoj strani, kao i pojedinim uesnicima kao to su mala i

    velika preduzea, kupci, vladini uredi za regulaciju i nadzor itd., na drugoj strani. Uslonjavanjem privrednih tokova koji svakim danom postaju jo kompliciraniji i isprepleteniji kompleksnija postaje i ekonomska nauka koja pokuava da postojee aktivnosti objasni, a naredne predvidi. Ekonomsku stvarnost zbog svoje kompleksnosti izuava mnogo ekonomskih disciplina: Makroekonomija, Finansije, Menadment, Mikroekonomija, Raunovodstvo, Marketing itd. Na taj nain bolje i lake se shvaaju pojave u okruenju, te rjeavaju problemi koji nastaju na temelju ovih pojava.

    Mikroekonomija, kao jedna od ekonomskih disciplina, prouava izmeu ostalog:

    1. ponaanje pojedinanih privrednih subjekata, kao to su: preduzea, potroai, drava (njene pojedine agencije i odjeli),

    2. utjecaje dravnih mjera na aktivnosti uesnika na tritu, raspodjelu dobara i usluga, 3. naine klasifikacija i funkcioniranje pojedinanih trita i trita zajedno, 4. iznalanje optimalnih koliina faktora proizvodnje u procesu proizvodnje, 5. naine primjene teoretskih modela u rjeavanju konkretnih ekonomskih problema, itd.

    Posebna panja pri prouavanju ponaanja pojedinanih uesnika na tritu posveuje se efikasnoj alokaciji oskudnih resursa, kao to su novac, materijal, vrijeme, prirodna bogatstva, itd. Samo jedan dio prirodnog bogatstava je obnovljiv, dok drugi nije. Stoga o prirodnom bogatstvu i njegovom koritenju svaki ekonomista treba voditi posebnu brigu. Danas je najvei problem ovjeanstva kako da zadovolji svoje rastue potrebe. Potrebe oduvijek postoje i uvijek e biti neophodni uslov ljudskog postojanja. Razvojem ljudskog drutva i struktura potreba se mijenja i proiruje. Ovo je kontinuiran proces. Stoga su u temelju Mikroekonomije ljudske potrebe koje iniciraju razmiljanja o nainu njihovog zadovoljavanja. Potrebe se na tritu manifestiraju kao tranja, bilo pojedinaca, grupe ljudi ili tranja od strane drave. Na Mikroekonomiji je da ukae na najefikasnije naine zadovoljenja tih potreba. Na tritu se, s druge strane, pojavljuju preduzea koja proizvode dobra i usluge. Preduzea prodajom ovih proizvoda i zadovoljavanjem izraenih potreba razliitih uesnika na tritu ispunjavaju svoju svrhu - profitabilno poslovanje. Drugo podruje Mikroekonomije je usmjereno na preduzee, njegove trokove, naine proizvodnje kombiniranjem razliitih faktora proizvodnje, naine formiranja cijena proizvoda, itd. Da bi ekonomski sistem mogao funkcionirati potrebno je meudjelovanje uesnika na tritu. Ako elimo analizirati Mikroekonomiju moramo svojom analizom obuhvatiti: preduzea, potroae i dravu).

    Kako da ostvarimo profit?

  • Mikroekonomija

    11

    Postoji mnogo definicija Mikroekonomije. U literaturi se najee mogu nai sljedee definicije1:

    1. Mikroekonomija je grana ekonomije koja prouava odluke pojedinanih kuanstava i preduzea, funkcioniranje pojedinanih trita i utjecaj regulacije i poreza na alokaciju rada, dobara i usluga.

    2. Mikroekonomija je analiza koja se bavi ponaanjem pojedinanih subjekata u trinoj ekonomiji,

    takvih kao to su odreivanje cijena nekog proizvoda ili ponaanje pojedinanog potroaa ili preduzea.

    3. Mikroekonomija je prouavanje ekonomskog ponaanja pojedinanih jedinica odluivanja, kao

    to su pojedinani potroai, vlasnici sredstava i preduzea u sistemu slobodnog preduzetnitva. Svaka od navedenih definicija osvjetljava Mikroekonomiju iz drugog ugla, ali sve one zajedno pokazuju ime se to bavi Mikroekonomija kao ekonomska disciplina. Moda je najbolje da to pokaemo na jednom primjeru.

    1 Bakalar, Jozo; Mikroekonomija, Mostar-Sarajevo, 1997. godine, str. 3.

    Ukoliko elimo odrediti cijenu nekom proizvodu, recimo benzinu za automobil, onda moramo, izmeu ostalog, voditi rauna o sljedeim stvarima: Koliko se benzina troi na nekom podruju, koliko prosjean potroa toi benzina mjeseno, koliki su porezi na benzin, kolika mara je neophodna za vlasnika benzinske pumpe da bi on imao interesa prodavati gorivo, koji kvalitet benzina se zahtijeva, kako i odakle se benzin transportuje i koliki su trokovi transporta, postoje li sezonske oscilacije, kakva tranja se oekuje u narednom periodu i sl. Da bi se odredila krajnja cijena benzina potrebno je sagledati ponaanje i kupaca i prodavaa ali i drave koja nadgleda kvalitet goriva i ubire odreene poreze. Svi oni zajedno predstavljaju trine uesnike koje prouava Mikroekonomija.

    Drava

    Proizvoai Kupci Trite

    Trite se u stvari nalazi u presjeku aktivnosti proizvoaa, potroaa i drave. Sva tri uesnika su neophodna kako bi trite moglo nesmetano funkcionisati. Trite moe biti fiziko mjesto (kao to je pijaca) ili virtualno mjesto, kao to je prodaja putem Interneta (e-Buy).

    Shema 1. Uesnici na tritu

  • Mikroekonomija

    12

    1.1. PREDMET IZUAVANJA MIKROEKONOMIJE Podruje prouavanja Mikroekonomije je dosta iroko. Uobiajeno se u literaturi analizira izmeu 10 i 15 poglavlja ovisno o vrsti studija i raspoloivom broju sati predvienom za izvoenje nastave. Shodno predvienom planu i programu Fakulteta posebna panja e se obratiti na sljedee teme:

    1. Mikroekonomska teorija, analiza i modeli, 2. Trite i drava (uloga drave u privredi), 3. Mikroekonomski subjekti (domainstva, preduzea, drava) i njihovi ciljevi, 4. Tranja (teorija, analiza, prognoza, determinante, elastinost, primjena), 5. Tranja i ponaanje potroaa (teorija granine korisnosti, teorija indiferencije i teorija

    otkrivene preferencije), 6. Ponuda (determinante, elastinost i pomjeranja), 7. Teorija i analiza proizvodnje, 8. Teorija i analiza trokova (tradicionalna i savremena teorija, klasifikacije i funkcije), 9. Klasifikacija trita (Monopol, Trite savrene konkurencije, Oligopol, Monopolistika

    konkurencija, Monopson), 10. Liberalizacija trita, Privatizacija i Regulacija monopola. 11. Trite i cijene faktora proizvodnje,

    U ovom Vodiu pokuat emo dati to vie primjera iz naih preduzea i ukazati na probleme koje ona imaju. Jedan dio Vodia e obraivati raunske primjere gdje se treba razumjeti nain na koji rjeavati odreene probleme, a jedan dio e sadravati pitanja koja se mogu postaviti na osnovu izloene materije. Iz prethodnih nabrojanih tema vidljvo je da postoje odreene dodirne take Mikroekonomije sa drugim ekonomskim disciplinama, prije svega sa Ekonomikom preduzea, Marketingom, Finansijama, Makroekonomijom i Ekonomskim razvojem. Mikroekonomija najee slui kao podloga za ostale discipline. Razlika izmeu Mikroekonomije i Ekonomike preduzea jeste to Ekonomika preduzea analizira preduzee kao izolovan privredni subjekt od ostatka privrede. Sa druge strane Mikroekonomija posmatra trine uesnika, pa i preduzee, u meudjelovanju sa drugim uesnicima na tritu. Nije dovoljno znati strukturu svojih trokova ve ih je potrebno uporediti sa drugim preduzeima i vidjeti da li je ona povoljnija ili nepovoljnija uodnosu na konkurentska preduzea ili granu u prosjeku. Mikroekonomija, takoer posmatra meudjelovanja trita, tj. kako prilike na jednom tritu utjeu na prilike na drugim, povezanim, tritima. U nastavku emo predstaviti svjetsko trite nafte. Prilike na ovom tritu imaju utjecaja na gotovo sva ostala trita. Poremeaji sa njega se poput talasa prenose na sva ostala trita mijenjajui trokove poslovanja preduzea, a samim tim i njihove ravnotene pozicije. Stoga se preduzea nastoje prilagoditi ovim promjenama pa povlae odgovarajue poslovne poteze, koji imaju dalje utjecaja na druge trine uesnike, a koji kao odgovor povlae svoje poslovne poteze i tako redom. Stalni pokuaji preduzee i ostalih trinih uesnika da se prilagode novonastalim prilikama u stvari predstavlja trini mehanizam. Bez njega bi ivot jednostavno bio nemogu. Milioni proizvoda i usluga se razmjenjuju putem trita onome ko je spreman platiti najviu cijenu. Zamislite samo da neko od ljudi treba upravljati sa njima! U nastavku emo pokuati da razjasnimo ovaj trini mehanizam i da prikaemo na koji se nain uesnici na tritu ponaaju.

  • Mikroekonomija

    13

    22.. MMIIKKRROOEEKKOONNOOMMSSKKII MMOODDEELLII II SSTTVVAARRNNOOSSTT22 2.1. MIKROEKONOMSKI MODELI

    Model predstavlja pojednostavljenu sliku stvarnosti i ima iroku primjenu u ekonomiji iz razloga to model, kao nain spoznavanja, ima odreenih prednosti u odnosu na druge naine. Zbog toga to je svaka pojava (koja se prouava) pod utjecajem razliitih faktora, svi faktori esto ne mogu biti ukljueni u analizu. Zato se vri procjena njihovog znaaja i veliine utjecaja. U analizu je najee mogue ukljuiti samo one faktore koji imaju dominantan ili presudan utjecaj na datu pojavu. Zato kaemo da je model pojednostavljena slika stvarnosti. Nauni metod je osnovni metod putem kojeg saznajemo ekonomske zakonitosti, a on se sastoji od dvije faze:

    1) opaanje i mjerenje pojava koje prouavamo i 2) razvijanje teorije na osnovu tih mjerenja i opaanja.

    Sveukupna mikroekonomska teorija je izgraena od manjih teoretskih koncepta (mikroekonomskih modela). Svrha izgradnje ovih modela jeste analiza postojeih mikroekonomskih pojava, te predvianje kretanja tih pojava u budunosti. Svaki mikroekonomski model dobar je u onoj mjeri u kojoj ispunjava ove dvije zadae. Vratimo se prethodnom primjeru. Razmislite koliko je znaajno za jedan prodajni salon ako moe ispravno procijeniti broj automobila koje e prodati u naredna 3 mjeseca. Menadment prodajnog salona moe na vrijeme da od proizvoaa porui zahtijevani broj automobila, a da istovremeno nema pretrpan salon ili nema problem gdje da smjesti automobile. Posebno je vano zbog toga to vam novac koji bi ste uloili za nabavku automobila ne lei zamrznut u proizvodima koje neete prodati narednih pet-est mjeseci. Zbog toga se i izgrauju mikroekonomski modeli. Da bi nam olakali donoenje poslovnih odluka i da bi nam omoguili profitabilnije poslovanje. Nain nastanka mikroekonomskih modela dat je na narednoj slici:

    2 Detaljnije vidjeti u Bakalar, Jozo; Mikroekonomija, Mostar-Sarajevo, 1997. godine, str. 4-5.

    Na primjer, da bismo mogli saznati kakav trend ima prodaja automobila na tritu potrebno je odrediti koju vrstu automobila analiziramo, zatim je potrebno pratiti prodaju neko odreeno vrijeme, recimo jedan kvartal ili pola godine. Nakon toga trebamo sagledati koji sve faktori utjeu na prodaju automobila i koliki utjecaj imaju. Na kraju formiramo zakljuak da se taj automobil na datom tritu u odreenom vremenskom periodu prodaje u toj koliini.

  • Mikroekonomija

    14

    Teorijski mikroekonomski model sastoji se iz tri elementa:

    a) Endogene varijable dogaaji ili pojave koje se prouavaju, b) Pretpostavke o ponaanju nain na koji se ponaaju uesnici, c) Parametri kvantitativno izraene karakteristike okruenja.

    Naredna slika prikazuje osnovne komponente mikroekonomskog modela:

    Teorijski mikroekonomski model sa jedne strane ima odreene osnovne pretpostavke koje mora ukljuiti u sebe da bi mogao biti vrednovan, dok sa druge strane ima implikaciju koja, ustvari predstavlja rjeenje ili ravnoteu tog modela. etiri osnovne pretpostavke koje svaki mikroekonomski model mora sadravati su:3 3 Bakalar, Jozo; Mikroekonomija, Mostar-Sarajevo, 1997. godine, str 5.

    Razvijanje teorije

    Analiza Predvianje

    Svrha izgradnje

    Izgradnja Mikroekonomskih

    modela

    Nauni metod

    Opaanje i mjerenje

    Teorijski mikroekonomski model

    Parametri

    Pretpostavke o ponaanju

    Endogene varijable

    Slika 2. Komponente mikroekonomskih modela

    Slika 1. Nain nastanka mikroekonomskih modela

  • Mikroekonomija

    15

    1) pretpostavka o preferencijama uesnika, 2) pretpostavka o ogranienosti resursa, 3) pretpostavka o racionalnom izboru uesnika i 4) pretpostavka o koordinaciji uesnika u modelu.

    Naredna slika prikazuje ove pretpostavke:

    Pretpostavka o preferencijama je neophodna kako bismo znali ta uesnici u modelu vie ele. Npr. koje vrste motora kupci najvie kupuju. Poznato je da veina kupaca eli kupiti dizelske motore koji imaju malu potronju goriva. Pretpostavka o ogranienosti resursa je potrebna iz razloga to niti jedan resurs u prirodi nije neogranien. Ogranienost raspoloivih resursa je temeljna pretpostavka ekonomije uopte. Pretpostavka o racionalnom izboru uesnika nam daje uslov da ponaanje uesnika u modelu mora biti racionalno kako bismo mogli predvidjeti njihovo ponaanje. Svi znamo da je ponaanje neracionalne osobe vrlo teko predvidjeti, a samim tim i analizirati jer nikada ne znate ta e takva osoba uiniti. Racionalnost se u ovom sluaju odnosi na situaciju da e racionalan ovjek nastojati maksimizirati svoju korist od kupovine proizvoda ili minimizirati svoje izdatke za njegovu kupovinu. I zadnja, pretpostavka o koordinaciji nam naglaava da je u jednom modelu potrebno imati koordinirane postupke uesnika. Npr. ako jedan od uesnika eli kupiti neki proizvod, sa druge strane mora postojati proizvoa koji je spreman proizvesti i ponuditi taj isti proizvod. U protivnom je model besmislen.

    Preferencije

    Ogranienost resursa

    Racionalan izbor uesnika

    Ravnotea modela

    Koordinacija

    Teorijski mikroekonomski

    model

    Slika 3. Teorijski mikroekonomski model

    Primjer

    Jedan od mikroekonomskih modela jeste model ponude i tranje. Ovaj model je nastao na bazi velikog broja posmatranja ta se deava sa cijenom proizvoda ako dolazi do pomjeranja funkcije ponude ili tranje. Iako e se u nastavku detaljnije analizirati kretanje i ponude i tranje, ovdje emo samo navesti primjer kada dolazi do poveanja tranje za nekim proizvodom na tritu a funkcija ponude ostane nepromijenjena. Tada u najveem broju sluajeva dolazi do porasta cijene tog proizvoda to je najee nepovoljno za kupce. Ovaj sluaj je est npr. u stanogradnji. Ako u nekom gradu postoji izraena tranja za stanovima a da pri tome ne postoji srazmjerni porast ponude stanova na, tritu dolazi do skoka cijena. Iznenadni poremeaji na tritu nekretnina obino dovode do porasta cijena, a nakog odreenog vremena kada se povea ponuda na tritu dolazi do njihovog sniavanja.

  • Mikroekonomija

    16

    2.2. MIKROEKONOMSKA ANALIZA Za razliku od mikroekonomskih modela koji predstavljaju teoretsku podlogu za rjeavanje odreenih ekonomskih problema, mikroekonomska analiza, kao primjenjeni dio Mikroekonomije, koristi te modele za rjeavanje konkretnih problema sa kojim se suoavaju uesnici na tritu (proizvoai, potroai, drava itd.). Ona predstavlja trinu valorizaciju teoretskih koncepta koji su izgraeni primjenom mikroekonomskih modela, odnosno predstavlja svrhu izuavanja mikroekonomske teorije. Bez adekvatne primjene pri rjeavanju konkretnih problema u ekonomiji, niti jedna teorija nema vei znaaj. Stoga se primjenom mikroekonomske analize, mikroekonomska teorija sputa na ravan upotrebljivosti i korisnosti. Da bi se adekvatno predstavili svi teoretski koncepti potrebno je koristiti odreeni instrumentarij. Matematika kao grana nauke je obezbijedila dobru podlogu za teoretsko razumijevanje pojava, ali i za kvantitativnu analizu realnih problema. Stoga e se u toku izlaganja u znaajnoj mjeri koristiti matematiki prikazi iz razloga to je jezik matematike veoma precizan i obezbjeuje nam tane pokazatelje. Mikroekonomija kao nauna disciplina u sebi sadri i mikroekonomsku teoriju i mikroekonomsku analizu i za uspjeno rjeavanje problema potrebno je koristiti oba dijela.

    Mikroekonomija = mikroekonomska teorija + mikroekonomska analiza

  • Mikroekonomija

    17

    33.. TTRRIITTEE II DDRRAAVVAA UU MMOODDEERRNNOOJJ PPRRIIVVRREEDDII4 Trite predstavlja mjesto na kome se susreu ponuda i tranja proizvoda.5 Ponuda i tranja se, kao to smo prethodno naglasili, mogu susresti na nekom fizikom ili na nekom virtuelnom mjestu. Obino se na tritu pojavljuju proizvoai i kupci, no nekada je neophodno da se na tritu pojavi i drava kako bi uspostavila odreena pravila po kojim e se razmjena odvijati. Uloga drave se najee ogleda u sprovoenju odreenih zakona po kojima se poslovanje odvija, u kreiranju normi zatite ivotne okoline ili u sprjeavanju antimonopolskog ponaanja uesnika. Ukoliko je drava previe prisutna na tritu tada uesnici ne mogu iskazati svu kreativnost u svom radu jer je previe pravila koja gotovo sve reguliu. Sa druge strane ako drava nije u dovoljnoj mjeri prisutna na tritu tada ne postoje jasna pravila ili se nedovoljno potuju postojea; proizvoai ne vode dovoljno rauna o ivotnoj okolini, javljuja se nelojalna konkurencija, utaja poreza, sivo trite i sl.; dok potroai ne plaaju proizvode na vrijeme, a nekim stanovnicima nedostaje novca za osnovne ivotne namirnice itd. Stoga je vano da drava ili njene odreene institucije budu prisutne na raznim tritima kako bi trita dobro funkcionirala. U nastavku emo dati kratak prikaz uloge drave na tritu te njenih moguih intervencija kako bi se ispravili odreeni trini nedostaci. U ekonomiji je prisutno miljenje da u veini sluajeva i na veini trita postoji odreena nevidljiva ruka koja dovodi do povezivanja ponude i tranje i do zadovoljavanja potreba potroaa. Jedan od prvih ekonomista (Adam Smith) je tvrdio da je smo trite sposobno uspostaviti pravedan i stabilan trini okvir u kome e se trine transakcije odvijati nesmetano. Meutim, vremenom je utvreno da sma trita nisu sposobna dovesti do stabilnosti privrede. Da je tako ve bi u Bosni i Hercegovini veina stanovnika bila zaposlena i ne bi bilo proizvoda koji se nemaju kome prodati. Trini mehanizam bi u potpunosti doveo do stabiliziranja privrede, a kao to je vidljivo to se ne deava. Trita putem cijena rjeavaju osnovne ekonomske probleme. Svi uesnici na tritu posmatraju cijene i na bazi njih donose svoje odluke. Ako neko od proizvoaa oekuje da poraste cijena proizvoda kojeg on prodaje, on e ga zadrati neko vrijeme kako bi ga prodao po vioj cijeni. Sa druge strane, ako kupci zakljue da da e cijena tog proizvoda porasti u narednom periodu, nastojat e to prije doi do tog proizvoda ako im je on potreban. Znai, cijene su te koje koordiniraju odluke potroaa i proizvoaa na tritu. Kada govorimo o tritu potrebno je naglasiti da postoji mogunost da neki od uesnika na njemu ele kupiti finalne proizvode koje e oni lino potroiti. Takvo trite se naziva trite finalnih dobara (proizvoda). Na drugoj strani neki uesnici ele nabaviti (polu)proizvode koje e iskoristiti za dalju proizvodnju drugih proizvoda i takvo trite nazivamo trite proizvodnih faktora. Na narednoj shemi ukratko su predstavljeni nedostaci trita i naini na koje drava intervenira na tritu.

    4 Detaljnije vidjeti: P. Samuelson; Ekonomija, XVII izdanje, Mate, Zagreb, 1994. godine. str. 35-48 5 Postoji dosta definicija trita, za poetak mi emo dati samo jednu od njih.

  • Mikroekonomija

    18

    Nedostaci nevidljive ruke Intervencija drave Primjeri

    Neefikasnost

    Monopol Eksternalije Javna dobra

    Intervencija na tritu Intervencija na tritu

    Subvencije

    Antitrustovski zakon Zakoni protiv zagaivanja

    Nacionalna odbrana

    Nejednakost

    Neprihvatljive nejednakosti dohotka i bogastva Preraspodjela dohotka

    Progresivna poreska stopa Programi podrke dohotka

    Makroekonomski problemi

    Visoka inflacija Visoka nezaposlenost Spor ekonomski rast

    Stabilizacija pomou politika kamatnih stopa

    Stimuliranje rasta

    Monetarna i fiskalna politika Investiranje u obrazovanje i poveanje nacionalne stope

    tednje

    Shema 2. Nedostaci trita i intervencije drave na tritu

    Svakako da drava, kroz odreene instrumente, ima za cilj da obezbijedi to vie prostora kompanijama za njihovo poslovanje, ili da dopuni njihov rad tamo gdje privatni kapital nije dovoljan ili nema interes. To je npr. sluaj kod razvoja novih foto elija koje se mogu koristiti za proizvodnju energije. Taj razvoj zahtijeva znaajna novana sredstva ali je ishod razvojnog procesa esto neizvijestan. Zbog toga kompanije i banke ne ele da rizikuju novac u takve projekte sa neizvijesnim ishodom iako su potencijalne dobiti velike. U takvim sluajevima drava kroz osnivanje istraivakih instituta pomae da se lake obezbijede sredstva, a nakon to se ostvare znaajni napretci u tehnologiji omogui kompanijama da ih koriste.

    3.1. TRITE POTPUNE KONKURENCIJE Na nekim tritima pojavljuje se veliki broj uesnika i na strani ponude i na strani tranje. Ako se na tritu razmjenjuje proizvod koji je homogen (kao to su na primjer: pamuk, nafta, dionice, zlato i sl.) i ako uesnici mogu bez veih potekoa ulaziti na trite i izlaziti sa njega, tada takvo trite nazivamo trite potpune ili iste konkurencije. Obino je na ovim tritima drava veoma malo prisutna, a uesnici samostalno odluuju o nainu poslovanja. Na primjer, pijaca u jednom veem gradu se moe smatrati tritem potpune konkurencije. Tu postoji i veliki broj kupaca ali i veliki broj prodavaa slinih ili homogenih proizvoda. O tritu potpune konkurencije e mnogo vie rijei biti u poglavlju 14.

  • Mikroekonomija

    19

    3.2. FUNKCIJE DRAVE I TRITA Drava ima odreene funkcije (uloge) na tritu. To su aktivnosti koje su usmjerene na:

    promoviranje jednakosti putem progresivnih poreskih stopa, transfernih plaanja, odreenih subvencija i sl.

    obezbjeenje odreenih dobara i usluga za koje privatni kapital nema interesa (kao to su policija, vatrogasci, vojska, socijalne ustanove itd.).

    promoviranje i obezbjeenje makroekonomskog rasta i stabilnosti privrede (u to spadaju fiskalna i monetarna politika).

    Reguliranje i kontrola odreenih eksternalija na tritu, kao na primjer zagaenje okoline, kontrola o skladitenju opasnih materija, propisivanje odreene zatitne opreme za radnike itd.

    I trite ima svoje odreene funkcije. To su alokativna, selektivna, distributivna, informativna i razvojna funkcija. Moemo govoriti i o vrstama trita kao to su: lokalno trite, regionalno trite, nacionalno trite, globalno trite trite nafte i naftnih derivata, trite vrijednosnih papira, trite faktora proizvodnje, trgovina na veliko, trgovina na malo itd. 3.3. MIKROEKONOMIJA I MAKROEKONOMIJA Postoji razlika izmeu Mikroekonmije kao ekonomske discipline i Makroekonomije. Razlika se prije svega ogleda u predmetu prouavanja. Dok Mikroekonomija prouava pojedinane uesnike na tritu, kao to su kupci, proizvoai ili drava (kada ima svojstvo nekog regulatora), Makroekonomija prouava privredu u cjelini. Makroekonomija ima svoja etiri osnovna podruja, a to su:

    1. Politika (ne)zaposlenosti na nivou cijele ekonomije. Kako smanjiti nezaposlenost na nivo da svi oni koji ele raditi imaju i gdje da rade.

    2. Bruto domai proizvod (GDP) jedne drave. Kako da se ukupna proizvodnja u jednoj

    privredi povea.

    3. Obezbjeenje rasta i razvoja privrede, ali i njene stabilnosti, kako se ne bi deavala npr. velika inflacija.

    4. Upravljanje uvozom i izvozom. Cilj je da se

    formira ravnotea uvoza i izvoza iz jedne drave, jer ni prevelik deficit ni prevelik suficit dugoronije gledano nisu povoljni za privredu.

    Da bismo mogli prouavati makroekonomske pojave, moramo shvatiti i razumjeti mikroekonomske jer su one osnova na bazi kojih nastaju i prilike u cijeloj nacionalnoj ekonomiji.

  • Mikroekonomija

    20

    44.. TTEEMMEELLJJNNII EELLEEMMEENNTTII PPOONNUUDDEE II TTRRAANNJJEE

    U svakodnevnom ivotu konstantno kupujemo ili prodajemo odreene proizvode i usluge. Jedni ljudi trae da kupe stanove dok ih drugi grade i prodaju. Neki pojedinci trae raunare dok ih drugi distribuiraju na odreenom tritu. Za svim proizvodima postoji odreena tranja i sa druge strane postoji odreena ponuda tih proizvoda ili usluga. U sutini cjelokupna ekonomija se zasniva na tri znaajna pitanja koja svaki student ekonomije treba poznavati. To su tzv. osnovna pitanja ekonomije koja glase:

    1. ta proizvoditi?

    2. Kako proizvoditi?

    3. Za koga proizvoditi?

    Iako su ova pitanja naizgled jednostavna odgovori na njih nisu nimalo lagani. esto se preduzea susreu sa problemom ta proizvoditi i u ta investirati svoj novac. U dananjem svijetu imate gotovo svaki proizvod koji moete zamisliti. ak i one koje ne moete zamisliti dok ih ne vidite. Tako je vrlo teko smisliti i pronai novi proizvod koji bi mogao biti interesantan kupcima, a da to neko drugi nije ve proizveo. Danas se ogromna sredstva ulau u pronalaske recimo nove telekomunikacijske opreme ili visokosofisticirane vojne tehnologije. To je jedan od estih naina kako da doemo do novog proizvoda koji je do tada bio nepoznat kupcima. Kod donoenja odluke ta proizvoditi potrebno je sagledati veliki broj faktora, a analiza obino kree od Biznis plana koji treba da odgovori na pitanje da li je ulaganje u tu proizvodnju isplativo i u kom vremenskom periodu, koliki su rizici i koliko je resursa potrebno (novanih, vremenskih, tehnolokih, radnih itd.) Drugo teko pitanje jeste kako proizvoditi. Postoji mnogo moguih metoda proizvodnje jednog te istog proizvoda. Navest emo samo proizvodnju elektrine energije. Ona se moe proizvoditi u hidroelektranama, termoelektranama, vjetroelektranama, nuklearnim i plinskim elektranama, ak se moe dobijati iz energije podvodnih valova na moru. Donoenje odluke na koji nain da proizvedemo proizvod daje smjernice za sve kasnije aktivnosti. Kod odabira naina proizvodnje posmatramo prvenstveno dva faktora: ekonomsku isplativost i mogunost uspjene implementacije tehnolokog rjeenja u zavisnosti od uslova pod kojim e proizvodnja biti pokrenuta. Tree pitanje je esto najtee pitanje za ekonomiste. Danas je sve proizvode teko proizvesti (proizvodi zahtijevaju potivanje velikog broj tehnikih standarda, sigurnosnih kriterija kod upotrebe proizvoda, komponente za proizvode se esto proizvode na razliitim kontinentima itd.). Meutim, definitivno je najtee proizvesti plateno sposobnog kupca. Na tritima postoji doista ogroman broj razliitih proizvoda koje nema ko da kupi. Menadment svake kompanije bi bio presretan ako bi prodao sve proizvode koje proizvede u to kraem vremenu. Meutim, veliki broj preduzea ima ogromna skladita gotovih proizvoda koji ekaju da se pojavi njihov kupac koji ima dovoljno novca. Sjetite se samo lagera automobila pred nekom fabrikom. To su ogromne poljane gotovih automobila koji ekaju svog kupca. Iako se danas pokuavaju automobili proizvoditi za poznatog kupca, jo uvijek je neophodno imati veliki broj komada na zalihi kako bi se proces proizvodnje mogao kontinuirano odvijati.

  • Mikroekonomija

    21

    Tranja je koliina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama, u odreenom razdoblju i na odreenom tritu.

    Traena koliina je koliina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tano odreenoj cijeni, u odreenom razdoblju i na odreenom tritu.

    Danas je trend u svijetu da kada ne moete prodati proizvod zato to kupcu nedostaje sredstava pokuate mu prodati taj proizvod na kredit, odnosno zaduiti ga. Ovo je sluaj recimo kod kupovine opreme i maina za preduzee, a koje obino imaju visoku cijenu. Recimo oprema za proizvodnju i pakovanje prirodnih sokova i mineralne vode. Cijena tehnologije za jednu fabriku koja moe da konkurie i opstane na tritu nije ispod 10 miliona KM. U ekonomiji se esto koristi termin skala tranje. Ona moe biti individualna i ukupna ili trina, a predstavlja tabelarni prikaz odnosa cijena i koliina nekog proizvoda na nekom tritu uz sve mogue cijene za taj proizvod. Takoer, esto se u analizi ekonomskih pojava koriste i termini Tranja i Traena koliina.

    Tranja se predstavlja grafiki uz koritenje krivih linija ili linearnih funkcija. Obino je opadajua slijeva udesno, a u izuzetnim sluajevima moe i da bude rastua. Obiljeava se slovom d (Engl. demand). Velikim slovom (D) se obiljeava granska tranja a malim slovom (d) individualna. Za razliku od tranje esto analiziramo koliinu proizvoda koji se na tritu trai pri tano odreenoj cijeni. Na primjer, proizvoai hljeba svaki dan predviaju kolika e biti tranja za hljebom na podruju grada Sarajeva pri cijeni od 0,70 KM/kom. Taj podatak je vaan za planiranje proizvodnje.

    Traena koliina se obino obiljeava slovom Q (Engl. Quantity). Iako emo kasnije detaljnije obraivati efekat dohotka i efekat supstitucije, ovdje emo ih ukratko samo definisati kao pojmove kako bi se lake mogla pratiti materija. Efekat dohotka je pojava da sa poskupljenjem odreenog proizvoda dolazi do smanjenja tranje za tim proizvodom jer su kupci realno siromaniji, dok je efekat supstitucije postupak zamjene skuplje robe jeftinijom od strane kupaca, kada cijena jedne robe raste. Na primjer, efekat dohotka postoji kada poraste cijena garaa, kao to je to sluaj u Sarajevu, te su kupci realno siromaniji i imaju manje mogunosti za kupovinom garae. Potrebno je da menaderi poznaju koliko iznose ova dva efekta za proizvode koje oni proizvode iz razloga to na osnovu njih mogu donositi ispravne odluke. Ako se pokae da je efekat dohotka veliki, to znai da emo uz kreditiranje kupaca dovesti do porasta tranje za naim proizvodom. Sa druge strane, ako je efekat supstitucije veliki, to znai da moramo izmijeniti na proizvod i uiniti ga to razliitijim od drugih supstituta. Efekat supstitucije je prisutan kada npr. jednu vrstu kafe zamijenimo drugom zbog toga to je prva vrsta kafe poskupjela a cijena druge ostala nepromijenjena.

  • Mikroekonomija

    22

    Kada govorimo o tranji za proizvodima i uslugama, ne moemo zaobii faktore-determinanate koji direktno utjeu na iznos tranje za tim proizvodima na tritu. Determinanta traene koliine je cijena proizvoda, dok postoji nekoliko determinanti tranje koje su date u nastavku. Determinante tranje su:

    Prosjeni dohodak potroaa nam govori koliko on moe maksimalno sredstava potroiti na proizvode i usluge. Jedan dio sredstava potroai tede a jedan dio troe. to je prosjean dohodak potroaa vii, oni e biti u mogunosti kupovati veu koliinu nekog proizvoda. Na primjer, ako prosjena plaa u dravi poraste sa 520 KM na 800 KM, porast e tranja za namjetajem, s obzirom da veina porodica eli svakih pet-est godina promijeniti namjetaj u svom domu. Broj kupaca je takoer vana determinanta tranje na tritu. Vei broj kupaca znai i veu potronju proizvoda i usluga. Danas veina svjetskih kompanija ima za cilj da pristupe nacionalnom tritu Kine s obzirom da je to trite sa gotovo 1,5 milijardi potroaa. Kada biste svakome potroau prodali po jedan par cipela prosjene cijene od 50 KM to bi ukupno iznosilo 75 milijardi KM. Sistem potreba je u osnovi tranje na tritu. Potrebe potroaa predstavljaju najznaajniju determinantu tranje za proizvoae jer oni svojim proizvodima i uslugama nastoje zadovoljiti njihove potrebe. U mjeri u kojoj uspjeno zadovoljimo te potrebe imat emo i uspjean biznis. Ukus potroaa je determinanta koja se esto mijenja. Ukusi potroaa su posebno vani za biznise koji su vezani za ponudu razliitih vrsta prehrambenih proizvoda, kao na primjer u proizvodnji hrane i napitaka, u ponudi restorana, u proizvodnji razliitih vrsta specijaliteta i sl. Na primjer, u arapskim zemljama se nude veoma zainjena hrana dok se na amerikom kontinentu nudi hrana mnogo blaih okusa i mirisa. U Bosni i Hercegovini stanovnitvo veoma mnogo konzumira hljeb, razna slatka jela i kafu, to obezbjeuje dosta prostora za biznis. Kretanje buduih cijena je vano i za ponuae i za potroae. Ako ste planirali kupiti automobil ili stan, svakako ete pratiti kakav trend imaju cijene na tritu. Tako je prije uvoenje poreza na dodanu vrijednost potpisan veliki broj kupoprodajnih ugovora za kupovinu stanova, s obzirom da se od 01. januara 2006. godine na nove stanove plaa dodatnih 17% poreza. Takoer, ukoliko se oekuje opadanje cijena tada kupci, ako mogu, saekaju sa kupovinom kako bi platiti manje. Cijene proizvoda povezanih sa dotinim dobrom u odreenoj mjeri utjeu na tranju za tim dobrom. Danas veliki broj proizvoda troimo skupa. Ne moemo koristiti automobil bez goriva ili automobilskih guma. U zavisnosti od visine cijena komplemenata ili supstituta ovisi i tranja za posmatranim proizvodom. Za ovu determinantu je vezana i unakrsna elastinost tranje o emu e kasnije biti vie rijei.

    1. Prosjean dohodak potroaa 2. Broj kupaca na tritu 3. Sistem potreba 4. Ukusi potroaa 5. Budue cijene proizvoda ili usluge 6. Cijene dobara koja su povezana sa tim dobrom (supstituti i komplementi) 7. Preferencije potroaa 8. Posebni utjecaji kao to su klimatski uslovi, religijska uvjerenja i sl.

  • Mikroekonomija

    23

    Preferencije potroaa su takoer vana determinanta tranje. Neki kupci automobila preferiraju sigurnost i udobnost, drugi snagu motora i izgled, a treima je vana potronja i niska cijena odravanja. Pod posebnim utjecajima moemo podrazumijevati veliki broj faktora. Neki proizvodi se konzumiraju ili ne konzumiraju iz religijskih razloga, u toku estokih zima mnogostruko se poveava tranja za plinom ili drugim energentima koji se koriste za grijanje. Cvijee se najvie trai 8. marta i u toku praznika, itd. Posebni utjecaji mogu nekada biti najznaajnija determinanta tranje. Npr. pred Kurban Bajram se mnogostruko povea tranja za stokom. Navedene determinante su one koje se najee pojavljuju, meutim, neki proizvodi imaju i mnogo vei broj tih determinanti. No znaajno je da, ukoliko elimo dobro predvidjeti tranju za naim proizvodom ili uslugom, moramo posmatrati to vei broj determinantni koji imaju znaajan utjecaj na tranju. Da bismo bolje pojasnili ove determinante predstavit emo primjer determinantni tranje za naftom na svjetskom tritu. Nafta sigurno predstavlja krvotok jedne privrede. Nemogue je danas zamisliti privredne tokove i ivot uopte bez tenih goriva, benzina, nafte, motornih ulja i sl. Svaki poremeaj cijena nafte na svjetskom tritu direktno se odraava na rad preduzea i cijele privrede. Zbog toga to trokovi energenata u znaajnom obimu uestvuju u trokovima svake kompanije, u nastavku emo dati prikaz trita nafte na svjetskom tritu. Na bazi ovih faktora mogu se jednim dijelom predvidjeti kratkorona kretanja cijena. Na grafiku 1 je dato kretanje cijena za period 2004-2006. godine.6 PRIMJER Cijena nafte na svjetskim tritima je u protekle dvije godina premaila iznose i od 78 $ po barelu.7 U zadnjih nekoliko mjeseci se cijena smanjila na oko 60$. Ali od ega zavisi kretanje te cijene? Da bismo odgovorili na ovo pitanje nudimo vam pregled najvanijih faktora koji imaju utjecaj na snaan rast cijena nafte.

    1. Rastua tranja 2. Nune nove investicije 3. Nedovoljni vikovi u ponudi 4. Politike tenzije u zemljama

    proizvoaima nafte 5. Uska grla u proizvodnji 6. Paritet $ prema ostalim valutama

    RASTUA TRANJA

    6 Grafici vezani za zadatke nisu obiljeeni brojevima. 7 Barel nafte predstavlja koliinu od 159 litara.

    Grafik 1. Kretanje cijena nafte

  • Mikroekonomija

    24

    Svjetska tranja za naftom raste po najbroj stopi u zadnje 24 godine. Kineska privredna ekspanzija potaknula je dramatian rast potronje goriva, ograniivi raspoloivu sirovu naftu i rafinirane proizvode irom svijeta. Uvoz sirove nafte u Kinu od poetka prole godine porastao je preko 40% i ne pokazuje znakove usporavanja unato nastojanjima tamonje vlade da uspori zahuktalu privredu. Procjenjuje se da e kineska tranja nastaviti rasti i sljedeih godina, kako se poveava broj vlasnika vozila u toj zemlji, a rastu i potrebe za elektrinom energijom. Izgledi za odrivim rastom tranje ohrabrili su, pak, velike pekulativne fondove, bogate novcem, da uu na trite nafte te je kupuju procjenjujui da e se visoke cijene odrati. Indijska potronja takoer brzo raste. A i solidan rast amerike privrede, koji troi etvrtinu svjetske naftne proizvodnje, potie konkurenciju izmeu Azije i SAD-a za raspoloive isporuke. NUNE NOVE INVESTICIJE Velika nalazita nafte sve je tee pronai i skuplje razvijati. Veina naftnih nalazita izvan zemalja lanica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u zreloj je fazi, to znai da su nalazita manja, te zahtijevaju skuplju tehnologiju za njihov razvoj, a nakon dosezanja vrhunca proizvodnje bre se iscrpljuju. U OPEC-u, koji dri otprilike dvije treine svjetskih zaliha nafte, veina velikih lanica ili ne dozvoljava strane investicije u naftni sektor ili je zakonski te investicije uinila neatraktivnima. To je smanjilo rast proizvodnog kapaciteta lanica OPEC-a, to znai da veina ve proizvodi gotovo punim kapacitetima kako bi udovoljila tranji (vidjeti grafik na kraju). Naftne kompanije, pak, postale su oprezne u pogledu troenja nakon kraha cijena nafte koji se dogodio u razdoblju od 1997-98, to je pogodilo njihove dionice i potaknulo niz spajanja u sektoru. Veina sada vidi veu vrijednost u otkupu vlastitih dionica nego ulijevanju novca u poveanje naftne ponude. One su se fokusirale na velike projekte, koji e im donijeti dobre profitne margine. Mnogi njihovi novi poslovni poduhvati su u udaljenim podrujima, to zahtijeva skupu opremu uz esta kanjenja u proizvodnji. Predvianja o rastu ponude nafte iz zemalja koje su izvan OPEC-a, posebno kada se iskljui bujajua ruska proizvodnja, neprestano je bila precjenjivana.

    Svjetska ponuda nafte u mil. barela dnevno

    Grafik 3. Svjetska ponuda nafte

    Svjetska tranja za naftom u milionima barela dnevno

    Grafik 2. Svjetska tranja za naftom

  • Mikroekonomija

    25

    Rast proizvodnje nelanica OPEC-a, bez Rusije, prije spomenutog kraha cijena u prosjeku je iznosio milijun barela dnevno. Otada je zanemariv. Poveani trokovi pronalaska i razvoja nafte u zemljama izvan OPEC-a potaknuli su uvjerenje pekulatora da su naftna trita dobro dugorono ulaganje. NEDOVOLJNI VIKOVI U PONUDI OPEC je podigao svoju proizvodnju na najviu razinu u zadnjih 25 godina u cilju obuzdavanja cijena. To je ostavilo malo vikova kapaciteta kod drugih proizvoaa, osim Saudijske Arabije, vodeeg svjetskog izvoznika. Napregnutost sistema globalne ponude rezultirala je veom osjetljivosti na poremeaje u opskrbi i veom vjerojatnou od porasta cijena. To je dodatno privuklo zanimanje pekulativnih fondova koji se klade da cijene mogu jo rasti. Istodobno, zalihe naftne industrije koje slue kao zatita od naglih prekida u opskrbi smanjile su se. Val spajanja nakon kraha cijena u razdoblju od 1998-1999. takoer je srezao broj kompanija koje dre zalihe. Komercijalne zalihe sirove nafte u Sjedinjenim Dravama smanjuju se dijelom zbog estih prekida amerike naftne proizvodnje izazvanih uraganima u Meksikom zaljevu. Smanjenje zaliha izazvalo je zabrinutosti da bi se rafinerije mogle nai u veim tekoama u pokuaju poveanja opskrbe destiliranih goriva, ukljuujui loivo ulje, zbog velike tranje tokom zime. OPEC, koji kontrolira oko polovine svjetskog izvoza, posljednjih je godina puno truda uloio kako bi zaustavio rast zaliha u zemljama potroaima, posebice u SAD-u, u razdobljima sezonskog slabljenja tranje. Ministri za naftu lanica tog naftnog kartela objavili su planove smanjenja svoje proizvodnje i prije nego su cijene poele opadati. Sadanja struktura cijena ne daje rafinerijama priliku za obnavljanje zaliha s jeftinijom sirovom naftom i proizvodima i tjera ih da kupuju u posljednji tren. POLITIKE TENZIJE U ZEMLJAMA PROIZVOAIMA NAFTE Politike tenzije na Bliskom istoku i sukobi u Iraku potkopali su povjerenje trgovaca u sigurnost isporuka iz regije, koja proizvodi treinu svjetske nafte. Iraki izvoz ponovo pogaaju sabotae, odravajui isporuke te zemlje ispod prijeratnih razina. Trgovci strahuju da bi jedna od zaraenih strana mogla ciljati naftnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji, najveem proizvoau OPEC-a. Ubilaki napadi na strane naftne radnike izazvali su strahovanja od veih napada na budno uvana naftna postrojenja toga kraljevstva.

    Grafik 4. Viak proizvodnih kapaciteta

  • Mikroekonomija

    26

    Ruski naftni gigant Jukos, koji proizvodi oko petinu ruske nafte, ponovo je upozoravao da bi mogao biti prisiljen smanjiti proizvodnju budui da vlada zahtijeva isplatu poreznih dugova u iznosu od vie milijardi dolara. Takoer je srezao izvoz nafte u Kinu. esti sukobi u Nigeriji, lanici OPEC-a, jo su jedna toka zapaljenja. Pobunjenici u naftom bogatoj delti Nigera prijetili su napadima na naftna postrojenja. Naftna proizvodnja u Venezueli, velikom isporuiocu nafte u SAD, i dalje trpi zbog izbijanja trajkova u naftnom sektoru i zbog poteza nacionalne vlade. A pojavile su se i zabrinutosti u pogledu porasta tenzija izmeu SAD i Irana oko inspekcije nuklearnog oruja. Visoke cijene nafte mogle bi omoguiti Iranu bolje pozicije za pogodbu ako se to pitanje zaotri u nadolazeim mjesecima. Zabrinutosti oko sigurnosti opskrbe potaknule su mnoge zemlje da poveaju svoje strateke rezerve, smanjujui ponudu na ionako oskudnom tritu. Sjedinjene Drave nastavljaju puniti svoje strateke rezerve nafte unato visokim cijenama. Ostale zemlje poput Indije, June Koreje, Tajvana i Kine poveavaju rezerve ili to uskoro planiraju zapoeti. Zahlaenje odnosa izmeu Saudijske Arabije i SAD-a nakon teroristikih napada 11. septembra potaknulo je zabrinutosti da Rijad moda nee vie djelovati kao jamac niskih cijena nafte kao to je bio tokom 1990-ih. USKA GRLA U PROIZVODNJI Propisi o zatiti okolia podiu cijenu proizvodnje goriva, primoravajui kompanije na gradnju novih skupih postrojenja i oteavajui im transport isporuka izmeu regija. Tranja za benzinom na amerikom tritu visoka je dijelom i zbog toga to na tamonjim autocestama raste broj tipova sportskih vozila s veom potronjom benzina. Na Sjedinjene Drave otpada oko 45 posto ukupne potronje benzina u svijetu. Amerika tranja za benzinom izaziva i sve vee zahtjeve za visokokvalitetnom lakom sirovom naftom s niskim udjelom sumpora. Kina se na tritu natjee za takvu vrstu nafte kako bi podmirila tranju za transportnim gorivima, podiui tako premiju na cijenu sirove nafte s niskim sadrajem sumpora. Jedan dio sirove nafte proizvoaa Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) je s znaajnim udjelom sumpora. U SAD-u, pojedine drave zahtijevaju niz razliitih vrsta benzina. To oteava transport isporuka meu

    Otkrivene rezerve nafte u 2002. godini

    Izvor: BP

    Rezerve koje mogu biti ekonomino iskoritene pod sadanjim uslovima

    Grafik 5. Otkrivene rezerve nafte u 2002. godini.

  • Mikroekonomija

    27

    saveznim dravama i uvoz iz inozemstva. Propisi o zatiti okolia poveali su trokove izgradnje novih rafinerija i uveliko oteali dobivanje potrebnih dozvola. PARITET DOLARA PREMA OSTALIM VALUTAMA Odnos deviznog kursa dolara prema drugim valutama ima utjecaja na konanu cijenu nafte jer se nafta uglavnom plaa u amerikim dolarima. Ako vrijednost dolara na deviznom tritu opada tada i konana cijena nafte realno posmatrano za kupce pada. Svi navedeni faktori opredjeljuju cijene nafte na svjetskom tritu. Navedeni primjer pokazuje koliko elemenata utjee na formiranje cijena nekih proizvoda i da projiciranje kretanja cijena zahtijeva poznavanje velikog broja determinanti. Na bazi kretanja ovih determinanti moemo predvidjeti kakve e efekte oni imati na cijenu nafte. Da li e se cijena kretati prema 80 $ po barelu ili e se smanjivati prema 30 $, a to je veoma vano za planiranje poslovanja preduzea i razvijanje ispravnih strategija na vrijeme.

    BENZIN NAJSKUPLJI U FRANCUSKOJ, A NAJJEFTINIJI U SAUDIJSKOJ ARABIJI Benzin je najskuplji na pumpama u Francuskoj, gdje litra kota 1,50 eura, a najjeftiniji je u Saudijskoj Arabiji, gdje litra vrijedi svega 0,12 eura, pokazuju podaci koje je objavila agencija Reuters. Izraeno u amerikoj valuti, benzin bi u Francuskoj, prema Reutersovoj listi, kotao 7,22 dolara za galon (3,8 litara). Poslije Francuza, benzin najvie plaaju u Britaniji, gdje litra najtraenijeg goriva kota 1,38 eura (6,70 dolara za galon), zatim Nijemci - 1,35 eura (6,50 dolara) i Talijani - 1,30 eura (6,25 dolara za galon). U Izraelu benzin se prodaje po cijeni od 1,10 eura za litru (5,28 dolara za galon), u Japanu po 0,92 eura (4,50 dolara), Kanadi 0,71 euro (3,42 dolara) i u SAD 0,67 eura ( 3,20 dolara). Na pumpama u Rusiji litra benzina kota 0,53 eura (2,50 dolara za galon), u Meksiku 0,48 eura (2,28 dolara), u Egiptu 0,15 eura (0,65 dolara), a najjeftiniji je u Saudijskoj Arabiji - svega 0,12 eura za litru (0,61 dolar za galon). Izvor: Poslovni dnevnik 09.05.2006

    Otkrivene rezerve nafte u 2002. godini

    Izvor: BP

    Grafik 6. Otkrivene rezerve nafte u 2002. godini.

  • Mikroekonomija

    28

    4.1. SKALA TRANJE Kao to smo prethodno naveli skala tranje predstavlja tebelarni prikaz odnosa cijena i potraivanih koliina proizvoda pri svim cijenama koje se uobiajeno formiraju na tritu. Jedan takav primjer je dat u sljedeoj tabeli.

    Granska tranja (D) predstavlja zbir svih individualnih tranji na nekom tritu. Na bazi date tabele u nastavku je dat prikaz funkcije tranje prvog kupca (d1) za tim proizvodom. Navedena funkcija tranje je linearna funkcija, iako je ona u praksi najee kriva linija.

    Iako je na grafiku 7. predstavljena funkcija tranje linearnog oblika, ona obino nije takva. Takoer, mi najee znamo samo jedan dio funkcije tranje i to u rasponu cijena koje se formiraju na tritu. Preostali dio tranje se obino projicira sukladno dijelu koji poznajemo. U nastavku emo se vratiti na objanjenje naina projiciranja funkcije tranje. 4.2. PROMJENA TRANJE I PROMJENA TRAENE KOLIINE

    Ukoliko se promijene ostale determinante tranje osim cijene, dolazi do promjene tranje na tritu. Promjena se na grafiku manifestuje pomjeranjem cijele funkcije tranje. Ukoliko promjena neke od determinanti, osim cijene, dovede do poveanja tranje, funkcija tranje na grafiku se pomjera udesno, i obrnuto.

    Situacija

    Cijena

    Tranja

    prvog kupca (d1)

    Tranja

    drugog

    kupca (d2)

    Tranja

    treeg kupca (d3)

    Gransk

    a tranja(D)

    A 50 110 120 130 360 B 60 80 110 128 318 C 70 50 95 100 245 D 80 20 70 90 180

    Koliina (Q)

    Cijena (P)

    50 80 110

    50

    80

    70

    Grafik 7. Individualna tranja

    d1

  • Mikroekonomija

    29

    Na primjer, kada kupci goriva primijete da se na pojedinim benzinskim pumpama prodaje gorivo loeg kvaliteta dolazi do smanjenja tranje za gorivom na tim pumpama pri svim cijenama. Ako se promijeni cijena, kao jedna od determinanti tranje, na grafiku dolazi do pomjeranja ravnotene take uz ili niz funkciju tranje, tj. do dolazi do promjene ravnotene koliine. Npr. smanjenje cijene polovnih automobila uz nepromijenjene ostale determinante, dovodi do kretanja ravnotene take niz funkciju tranje (poveanje traenog broja automobila na tritu).

    d2 d1 d3

    P

    QGrafik 8. Promjena tranje

    d1

    Q

    P

    Grafik 9. Promjena traene koliine

  • Mikroekonomija

    30

    4.3. PROMJENA PONUDE

    Slina situacija je i kod promjene ponude i ponuene koliine. Ukoliko se promijeni cijena nekog proizvoda, a ostale determinante ostanu nepromijenjene, dolazi do poveanja ponuene koliine na tritu. Tada se ravnotena taka kree uz funkciju ponude i obrnuto. Sa druge strane ako se promijeni neka od ostalih determinanti ponude, pomjera se cijela funkcija ponude. Ovi sluajevi su prikazani na graficima 10 i 11.

    Na primjer, u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda vanu ulogu imaju klimatski uslovi. Ako su klimatski uslovi za uzgoj poljoprivredne kulture povoljni, tada se pomjera cijela funkcija ponude udesno, tako da se na tritu pojavljuje velika koliina proizvoda. I obrnuto vrijedi. S obzirom da funkcija tranje i funkcija ponude uzete zajedno daju mnogo prostora za analizu, potrebno je da se prilikom analiziranja uzmu u obzir istovremeno obje funkcije. Ovo je vano iskljuivo zbog toga to i ponuai i potroai nastoje da odrede cijenu na tritu koja e biti ravnotena. Ravnotena cijena se uobiajeno obiljeava sa Pe, a ravnotena koliina sa Qe. Pri ravnotenoj cijeni na strani ponude nee biti vika proizvedenih roba i usluga (tj. nee postojati zalihe proizvoda), a sa druge strane na potranoj strani nee postojati kupci koji nisu mogli nabaviti dotino dobro ili uslugu. Potrebno je naglasiti da niti funkcija tranje niti funkcija ponude u odreenom vremenskom periodu nisu statine, nego se mijenjaju u zavisnosti od promjena determinanti koje imaju intenciju da se vremenom mijenjaju. Takoer je potrebno naglasiti da se i ponuda i tranja mijenjaju nezavisno jedna od druge, odnosno da su autonomne varijable. 4.4. RAVNOTEA PONUDE I TRANJE Ukoliko je cijena na tritu vea od ravnotene, javljaju se vikovi proizvoda u obliku zaliha, koje preduze ne mogu prodati. Ovakva situacija ne odgovara preduzeima, ali odgovara potroaima, jer na tritu ima dovoljno proizvoda da kupci podmire svoju tranju. Obrnuta je situacija sa niom cijenom od ravnotene. Na tritu se javljaju nestaice proizvoda to dovodi kupce u nepovoljan poloaj.

    P1

    S

    P2

    Q1 Q2

    Q

    P

    Q Q1

    P1

    P

    Q2

    S S1

    Grafik 10. Promjena ponuene koliine Grafik 11. Promjena ponude

  • Mikroekonomija

    31

    Odreivanje ravnotene cijene za neki proizvod se deava u duem vremenskom periodu. Preduzea vre proizvodnju, zatim plasiraju proizvode na trite. Ukoliko se zalihe ponu gomilati tada se smanjuje ili proizvodnja ili cijena proizvoda. Ako je cijena preniska i postoji problem nestaice proizvoda, tada kupci u nastojanju da dou do proizvoda poinju nuditi viu cijenu. Via cijena dovodi do poveanja ponude na tritu. Rast cijene se nastavlja sve do formiranja cijene koja je je ravnotena, odnosno na nivou PE.

    Na ovaj nain se formira cijena nafte na svjetskom tritu. Ukoliko je cijena nafte na tritu previsoka OPEC poveava ponudu i na taj nain obara cijenu. U toku dueg vremena dolazi do uravnoteenja cijene nafte. Sa druge strane ako je cijena nafte na tritu preniska tada lanice OPEC-a smanjuju svoju proizvodnju i na taj nain dovode do porasta cijena. Slina situacija je i u drugim djelatnstima. 4.5. PROMJENA PONUDE I TRANJE I UTJECAJ NA RAVNOTENU KOLIINU I CIJENU (Primjeri)

    Promjena tranje Promjenu ponude i tranje sreemo na svakom tritu. Kako se na tritu zbog stalnih promjena i deavanja koja postoje u drutvu vrlo rijetko uspostavlja ravnotena cijena i ravnotena koliina, potrebno je analizirati i razumjeti do ega dovode ove promjene kako bi preduzea i pojedinci donosili ispravne odluke. Na grafiku 13. je prikazano kretanje tranje za mesom u zavisnosti od opteg porasta dohotka stanovnitva. Naime, poznato je da je jedan od dobrih pokazatelja kretanja ivotnog standarda kretanje potronje mesa na tritu. Ako potronja mesa ima tendenciju pada tada stanovnitvo sve loije ivi, i obrnuto.

    Suviak

    Nestaica

    QE Q

    P S D

    PE

    Grafik 12. Ravnotena cijena na tritu

  • Mikroekonomija

    32

    ta se deava sa cijenom i koliinom krompira na tritu ako tranja za mesom na tritu poraste? Na ovo pitanje moemo odgovoriti analizom jednog primjera. Ako prosjena plata zaposlenog radnika u BIH poraste sa 460 KM na 600 KM, tranja za mesom e porasti, ali e tranja za krompirom opasti. Ovo je prikazano na narednom grafiku.

    Sa druge strane, treba uoiti da sa poveanjem tranje dolazi do poveanja ravnotene koliine, ali ne i do pomjeranja funkcije ponude. Zbog toga se funkcija ponude na grafiku ne mijenja.

    Na osnovu ovog primjera moemo vidjeti ta se deava sa ravnotenom cijenom i koliinom krompira na tritu, poto su meso i krompir indirektni supstituti. Slina je situacija i kod drugih proizvoda ili usluga kao to su na primjer prevoz gradskim prevozom i putovanje vlastitim automobilom ili kupovina kvalitetnog bukovog parketa i laminata itd.

    KM/kg

    460 KM

    Q u (000) kg

    S-Ponuda krompira

    0,3 KM

    D- Tranja za krompirom

    600 KM

    0,4 KM

    7 9

    Zakljuak: kada tranja opada i ravnotena koliina i ravnotena cijena opadaju.

    Grafik 14. Smanjenje tranje

    Po poetnoj cijeni od 6,5 KM/kg na tritu se mjeseno proda 4.000 kg mesa. Zbog porasta dohotka stanovnitva dolazi do pomjeranja funkcije tranje udesno. Nova ravnotena cijena jeste 7,3 KM/kg, dok je ravnotena koliina 6.000 kg mesa mjeseno. Zakljuak: kada tranja raste a ponuda ostaje nepromijenjena, tada i ravnotena koliina i ravnotena cijena rastu.

    KM/kg

    600 KM

    Q u (000) kg

    S-Ponuda mesa

    6,5 KM

    D- Tranja za mesom

    460 KM

    7,3 KM

    4 6 Grafik 13. Poveanje tranje

  • Mikroekonomija

    33

    Na grafiku 15. je predstavljena projekcija kretanja tranje za osnovnim energentima na svjetskom nivou. Vidljivo je da e gas biti energent budunosti jer se oekuje da tranja za njim raste najbre. Razloga za to ima nekoliko, ali najznaajniji su da se radi o energentu koji veoma malo zagauje okolinu i koji se moe iroko koristiti i u domainstvu i u industriji. Stoga se treba ve danas prilikom izgradnje proizvodnih postrojenja voditi rauna o tome koji energent e se koristiti. Tako se danas npr. sve vie gradi plinskih elektrana iz kojih se dobija elektrina ili toplotna energija.

    Bosna i Hercegovina danas uvozi plin iz Rusije. Trenutno je plinom opskrbljeno podruje Sarajeva i Visokog, a nastoji se plin dovesti i na ire podruje Zenice. Za oekivati je da se u narednom periodu proiri plinska mrea na podruju cijele BiH i da znaajan broj preduzea koristi ovaj isti energent za svoju proizvodnju.

    Promjena ponude

    Kao to dolazi do promjene tranje za nekim proizvodom isto tako dolazi i do promjene ponude proizvoda. Pretpostavimo da Maxwell ili Sony pronau novu tehnologiju za proizvodnju CD-ova, koja je jeftinija od postojee. Nova tehnologija vodi do vee proizvodnje pri istim cijenama to je predstavljeno na grafiku 16.

    KM/kom

    S2- Nova tehnologija

    Miliona kom.

    S1-Ponuda CD-ova

    0,6 KM

    D- Tranja za CD-ovima

    0,8 KM

    3.2 4

    Grafik 16. prikazuje efekat poveanja ponude. Pomou grafika moemo zakljuiti da: poveanje ponude uz nepromijenjenu tranju vodi do nie ravnotene cijene na tritu i do vee ponuene koliine. Ukoliko npr. doe do porasta trokova radne snage, proces bi bio obrnut. Ravnotena cijena bila bi via, a ponuena koliina nia od prvobitne.

    Grafik 15. Projekcija tranja za energentima na svjetskom tritu

    Grafik 16. Poveanje ponude CD-ova.

  • Mikroekonomija

    34

    Istovremena promjena i ponude i tranje Ako se i ponuda i tranja mijenjaju istovremeno, ne moemo uvijek procijeniti ta e se zbiti sa ravnotenom cijenom i ravnotenom koliinom. Posmatrat emo dva sluaja u kojima se ponuda i tranja mijenjaju. Prvo, objasnit emo ta se deava kada se i ponuda i tranja mijenjaju u istom smjeru (istovremeno se pomjeraju ulijevo ili udesno). Drugo, analizirat emo kada se ponuda i tranja kreu u suprotnim smjerovima. Vidjeli smo da poveanje tranje za CD-ovima poveava i ravnotenu cijenu i ravnotenu koliinu. Sa druge strane vidjeli smo da poveanje ponude smanjuje ravnotenu cijenu i poveava ravnotenu koliinu. No vrlo rijetko se deava samo promjena tranje ili samo promjena ponude na tritu. Najee se one mijenjaju istovremeno stim to se u principu mijenjaju svaki put razliito. Sve ovo dovodi do toga da je potrebno u kontinuitetu preispitivati obje funkcije kako bismo imali adekvatne informacije za donoenje odluka. Ispitajmo ta se deava sa ravnotenom cijenom i ravnotenom koliinom kada se istovremeno promijene i ponuda i tranja.

    Do poveanja ponude najee dovodi upotreba savremenih tehnologija i tehnolokih procesa. Uz koritenje kompjuterski kontrolisanih maina smanjena je mogunost greke u radu, poveana proizvodnja u jedinici vremena i smanjeni su trokovi radne snage.

    Naredni grafik pokazuje da ako se povea ponuda i tranja istovremeno, ravnotena cijena moe biti vea, jednaka ili manja, dok ravnotena koliina u svakom sluaju postaje vea. I obrnuto vrijedi: Kada se i ponuda i tranja smanje, ravnotena koliina se smanjuje, a ravnotena cijena moe biti vea, jednaka ili manja.

    KM

    S2- Nova tehnologija

    Miliona Kom.

    S1-Ponuda CD-ova

    2,6 KM

    D- Tranja za CD-ovima

    2 KM

    4 7 Grafik 17. Istovremeno poveanje ponude

  • Mikroekonomija

    35

    Promjena ponude i tranje u suprotnim smjerovima Pogledajmo ta e se dogoditi kada se ponuda i tranja na nivou grane mijenjaju u suprotnim smjerovima. Pogledajmo trite mlijeka: ponuda raste, a tranja se smanjuje. Kako je vidljivo sa grafika 18. ravnotena cijena sa nivoa 0,6 KM po litru mlieka je smanjena na nivo 0,4 KM/litru. Sa druge strane ravnotena koliina koja je bila 8 miliona litara mlijeka je smanjena na 7 miliona litara. Naravno, ovakva situacija nije povoljna za proizvoae mlijeka jer moraju da smanje broj grla koja dre na svojim farmama. Ovakva smanjenja cijena obino dovode do poremeaja u proizvodnim preduzeima i potiu ih da ili smanjuju svoju proizvodnju ili je u potpunosti obustavljaju i prelaze u neku drugu granu. Kakve sve posljedice mogu nastati nakon smanjenja cijene nekog proizvoda na tritu pokuat emo predstaviti kroz jedan primjer iz nae privrede. Dok je cijena pileeg mesa bila visoka i uz znaajne podsticaje od strane drave, proizvodnja se razvijala i sve je vei broj farmi graen irom drave. Nakon to je Vlada ukinula subvencije, cijena je na tritu znaajno opala. Ovo je dovelo da bankrotiranja velikog broja proizvoaa pileeg mesa. ak je i desetak vlasnika farmi oduzelo sebi ivot zbog nemogunosti otplate prethodno uzetih kredita. Smanjenje cijene na tritu je imalo veoma loe posljedice i po preduzea iz ove grane ali i na menadere koji su vodili ova preduzea. Stoga, kada govorimo o smanjenju cijene proizvoda na tritu i smanjenju ponude, to nekada dovodi do veoma tekih posljedica u privredi i na to treba obratiti panju.

    U tom sluaju cijena opada, a ravnotena koliina moe biti vea, jednaka ili manja. Isto tako, kada tranja raste a ponuda opada, ravnotena cijena raste, a ravnotena koliina moe biti manja, jednaka ili vea od poetne.

    KM/l S2

    Miliona litara.

    S1

    0,6 KM

    D1

    0,4 KM

    7 8

    D2

    Grafik 18. Istovremeno poveanje ponude i smanjenje tranje

  • Mikroekonomija

    36

    4.6. PRIMJERI IZ PRAKSE:8 U ovom dijelu je prikazano nekoliko realnih primjera iz ekonomske stvarnosti. Prikazano je kretanje cijena CD-ova, zdravstvene zatite i banana u odreenom vremenskom periodu. Opadanje cijena proizvoda

    8 Naredna tri primjera prevedena su iz knjige: Parkin, Michael; Microeconomics, Addison Wesley Publishing Company, Third edition, 1996., str. 84-85.

    340

    94 92 90 88 86 84 82

    1,100

    500

    300

    170

    God.

    $ U isto vrijeme, poveanje dohodaka stanovnitva, smanjenje cijene CD-ova i povean broj naslova koji su objavljeni na CD-ovima, poveao je tranju za CD-playerima. Ali poveanje tranje je bilo mnogo manje nego poveanje ponude. Funkcija ponude se pomjerila sa S0 na S1. Sa novim funkcijama ponude S1 i tranje D1, ravnotena cijena je pala na 170 $/CD playeru.

    Veliko poveanje ponude uz manje poveanje tranje rezultira poveanjem koliine CD-playera i dramatini pad cijene. Na grafikonu je prikazano kretanje prosjene cijene CD-playera od 1982-1994.

    p

    1,100 $

    170 $

    Q0 Q 1 Koliina

    S 1 S0$Grafikon desno pokazuje trite CD playera. Kada je

    1983. godine prvi puta CD player proizveden, veoma malo proizvoaa se bavilo njegovom proizvodnjom. Funkcija ponude u to vrijeme je bila S0. U tom periodu je bilo veoma malo pjesama koje su bile snimljene na CD-ove, tako da je tranja za CD-playerima bila veoma mala. Ona je predstavljena krivom D0. Nuena i traena koliina CD-playera je 1983. godine bila na nivou Q0, a cijena je bila 1.100 $. Kako se tehnologija izrade CD-playera poboljavala, i sve vie tvornica poelo da proizvodi CD-playere, ponuda je veoma narasla i pomjerila se sa S0 na S1.

    D0 D1

  • Mikroekonomija

    37

    Cjenovni skok: zdravstvena zatita

    Naredni grafikon pokazuje trite pruanja zdravstvenih usluga. Godine 1980. u SAD-u funkcija ponude pruanja zdravstvenih usluga je bila S0. Napredovanje u medicinskoj tehnologiji dovelo je do proirenja segmenta usluga i njihovog poveanja, pa je dolo do pomjeranja funkcije ponude udesno. Ali veliko poveanje doktorskih plaa i trokovno eskaliranje pruanja zdravstvenih usluga je dovelo do smanjenja ponude. Neto promjena ponude koja je rezultat ove dvije suprotne snage bilo je poveanje ponude. Ona se pomjerila sa S0 na S1.

    160

    100

    Q0 Q1 Koliina

    S1 S0

    Index cijena

    D1

    D0

    U isto vrijeme, dok se ponuda poveavala za mali iznos dolo je do ekspanzije tranje. Jedan dio poveanja doao je zbog veeg dohotka, drugi dio zbog dueg ivota stanovnitva i trei zbog novih metoda lijeenja. Kombinacija ovih utjecaja je dovela do pomjeranja funkcije tranje sa D0 na D1. Malo poveanje ponude i veliko poveanje tranje dovelo je do poveanja ponuene koliine sa Q0 na Q1 i do skoka cijena sa 100 indeksnih poena na 160.

    92 88 84 80

    160

    100 80

    God.

    Index cijena

    p

  • Mikroekonomija

    38

    Kretanje cijena u granicama: Banane Naredni grafici predstavljaju trite banana. Trina tranja za bananama (kriva D) ne mijenja se mnogo tokom godine. Meutim, ponuda banana, koja uglavnom zavisi od vremenskih prilika, kree se izmeu S0 i S1. Sa boljim vremenskim uslovima ponuda banana na tritu je S1. Ukoliko su vremenski uslovi loiji, ponuda pada na krivu S0. Kao posljedica fluktuacija u ponudi, ponuena koliina varira u rasponu od Q0 do Q1. Cijena banana varira izmeu 32 centa po funti teine - koja je maksimalna cijena i 23 centa/funti koja je minimalna cijena. Naredni grafici to pokazuju.

    Na slian nain osciliraju cijene svih poljoprivrednih proizvoda. Za njih je vezan i jedan paradoks. Kada je godina povoljna za uzgoj odreene kulture proizvoai obino imaju veoma slabe zarade a nekada i gubitke. Razlog je to to se tada znaajno povea ponuda proizvoda na tritu i tako smanji cijena po kojoj se proizvodi prodaju. S obzirom da su trokovi uzgoja nastali nekoliko mjeseci ranije ne moe se utjecati na smanjenje trokova poslovanja ili smanjenje ponude. Dodatni problem je to je skladitenje ovih proizvoda skupo i oteano tako da se veina proizvoda mora ponuditi tritu u periodu njihova zrijenja.

    28 23 23

    Q0

    32

    Q1

    S0

    D

    Koliina

    Centi/funti

    32

    82 78 74 70 94 90 86

    18

    Cent/funti

    S1

  • Mikroekonomija

    39

    PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. ta od navedenog uzrokuje promjenu tranje za automobilskim gumama:

    a) cijena goriva b) dohodak potroaa c) snadbijevanje gorivom d) cijena guma e) ni jedno od navedenog f) sve od navedenog

    2. U determinante ponude raunara spadaju:

    a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosjeni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veliina trita

    3. Usklaivanje ponude i tranje na tritu vri se preko:

    a) trokova proizvodnje b) tehnologije c) cijena d) putem nestaica i vikova proizvoda e) razmjene informacija na berzi

    4. Osnovne komponente teorijskih modela:

    a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponaanju f) parametri g) matematike formule

    5. Na kojim kljunim pretpostavkama su zasnovani ekonomski modeli:

    a) Koordinacija b) Broj uesnika c) Racionalan izbor d) Djelatnosti e) Ogranienost resursa i tehnologije f) Preferencije

    6. Menaderi baziraju svoje poslovne odluke prvenstveno u elji da: a) maksimiziraju inpute b) maksimiziraju profite c) maksimiziraju prihode dioniara d) minimiziraju negativne eksternalije

  • Mikroekonomija

    40

    7. Razlog zbog ega traena koliina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potronja proizvoda c) ponuai su spremni ponuditi vie pri nioj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tranje udesno.

    8. Na promjenu ponuene koliine drvene grae utjeu:

    a) promjena proizvodne tehnologije b) promjena veliine kapaciteta preduzea i otklanjanje uskih grla u proizvodnji c) promjena krajnje cijene drvene grae d) porast opih trokova poslovanja e) porast trokova nafte na tritu

    9. Najvia cijena odreena ispod ravnotene cijene moe prouzrokovati:

    a) da traena koliina prevazie koliinu koja bi rado bila ponuena b) da traena koliina bude manja od koliine koja bi rado bila ponuena c) da traena koliina jo uvijek odgovara koliini koja bi rado bila ponuena zbog ravnotene

    jednakosti d) bez promjene na ravnotenom tritu jer nije obavezna e) nita od navedenog

    10. Definiite mikroekonomiju....? 11. Navedite razliku izmeu ponude i ponuene koliine...? 12. Navedite razliku izmeu tranje i traene koliine...? 13. Definiite efekat dohotka i efekat supstitucije...? 14. Navedite osnovne uesnike na tritu ...? 15. Padne li cijena dobra X, kupci mogu umjesto Y kupovati X. Iako je cijena Y ostala nepromijenjena, dobro Y e sad biti relativno skuplje. To bi bio efekat (dohotka / supstitucije). On bi vrijedio (samo za stare / samo za nove / i za stare i za nove) kupce. Ako bi cijena X porasla, (samo bi stari / samo bi novi / i stari bi i novi) kupci umjesto X kupovali Y zbog toga to bi dobro Y sada bilo relativno (skuplje / jeftinije). 16. Pad cijena dobra X slian je porastu dohotka zato to kupci sad mogu kupovati istu koliinu X i jo im ostane novca. Pri takvom porastu dohotka kupci mogu poeljeti kupovati vie dobara ukljuujui i dobro X. To je efekat (dohotka / supstitucije) i vrijedi (samo za stare / samo za nove / i za stare i za nove) kupce. 17. Stavite u zagradu (S) ako opis odgovara efektu supstitucije; stavite (D) ako ukazuje na efekat dohotka; stavite (N) ako ni jedno od to dvoje nije prisutno. a) Neka je porodica ocijenila da njezini gosti ne prave razliku izmeu maslaca i margarina, pa zbog

    toga prebacuju dio svojih kupovina sa maslaca na margarin. (........) b) Veliki porast stanarine prisilio je porodicu da se preseli u manji stan. (........) c) Porasla je cijena konih jakni pa kupci vie kupuju jakne od teksasa. (.......) Porodici je znatno porastao dohodak i zbog toga kupuje, izmeu svega ostalog, vie maslaca i seli u vei stan. (.......)

  • Mikroekonomija

    41

    18. Razumno je oekivati da je svaki od sljedeih dogaaja promijenio poloaj krive tranje ili ponude. Na grafiku prikazati svaku od promjena.

    a) Porasli su trokovi proizvodnje dobra X. b) Ukusi potroaa sad zanemaruju dobro X u prilog nekog drugog dobra c) Porasla je tranja za nekim dobrom Y. Ponuai mogu lahko proizvoditi umjesto X. d) Recesija smanjuje dohotke ljudi koji potrauju X. e) Porasla je cijena robe koja je supstitut. f) Vlada ukida visoku carinu na uvoz dobra X iz inostranstva g) Znatno je porasla cijena nekog inputa bitnog u proizvodnji X. h) Zbog emigracije dolazi do naglog smanjenja broja ljudi koji potrauju X. 19. Pod pojmom Modelski pristup podrazumijevamo postupak po kojem se na temelju niza realnih injenica konstriura model privredne situacije koja je predmet istraivanja. DA NE 20. Osnovni cilj poslovanja preduzea je maksimiziranje vrijednosti preduzea u dugom roku. DA NE 21. Navedite prema Vaem miljenju najznaajnije determinante tranje za stanovima u Sarajevu? 22. Navedite prema Vaem miljenju najznaajnije determinante ponude prirodnih sokova na podruju BiH.

    Zanimljivosti

    Ekonomija u narodnim izrekama 1. Kako to da nas neznatno poveanje poreza stoji 300 KM, a znaajno snienje poreza nam tedi

    30 pfeninga. 2. Ekonomske analize otkrivaju da je najbolje vrijeme da se neto kupi bilo prole godine. 3. Najgori zloin prema radnim ljudima je preduzee koje ne ostvaruje profit. 4. Ne zagoravaju vam ivot ljudi koje ste otpustili nego oni koje niste. 5. Planska privreda to je mjesto gdje je sve planirano osim privrede. 6. Volim rad, opinjen sam njime, mogu sjediti i satima ga gledati. 7. Biznis? Vrlo jednostavno to je investiranje novca drugih ljudi. 8. Investirajte u inflaciju jer je to jedina stvar koja sigurno raste. 9. Biznismen je hibrid izmeu plesaa i kalkulatora. 10. Proizvodnja popunjava praznine koje je sama stvorila.

  • Mikroekonomija

    42

    11. Sutina posla je znati ono to drugi ne znaju. 12. U ekonomiji je veina uvijek u krivu. 13. Moje je bolje nego nae.

  • Mikroekonomija

    43

    55.. UUKKUUPPNNAA,, PPRROOSSJJEENNAA II GGRRAANNIINNAA VVEELLIIIINNAA

    Za bilo koji proizvodni proces veoma je vana informacija o tome koliko smo proizveli proizvoda ove godine, kvartala ili mjeseca. Ne postoji niti jedno preduzee koje ne treba da vodi detaljnu evidenciju o tome ta proizvodi, u kojim koliinama i u kom vremenskom razdoblju. Isto tako, za preduzee je vano da moe izraunati prosjenu, mjesenu ili dnevnu proizvodnju kako bi se mogle vriti nabavke repromaterijala, energenata ili kako bi se zaposlio optimalan broj radnika. Nita manje vana nije ni informacija koliko nas kota proizvodnja dodatnog proizvoda. Npr. koliko kota proizvodnja jednog teretnog kamiona ili broda. Ne moemo tek tako donijeti odluku da poveavamo proizvodnju, moramo imati neki pokazatelj koji e nam olakati da donesemo ispravnu odluku. Zbog vanosti graninih veliina za Mikroekonomiju, ona se nekada naziva i nauka o graninim veliinama. U nastavku emo dosta prostora posvetiti ukupnim, prosjenim i graninim veliinama. Za donoenje to boljih poslovnih odluka mi se esto oslanjamo na analizu ukupnih, prosjenih i graninih veliina. Stoga je vano da se sa njima upoznamo u poetku, kako bismo ih kasnije mogli po potrebi koristiti. U ovom dijelu govorimo o ekonomskim veliinama uopte, a u narednim poglavljima emo govoriti o trokovima, prihodima, proizvodnji itd. Navedene kategorije emo najlake pojasniti na jednom primjeru. Ako posmatramo odreenu parcelu zemljita povrine 2 hektara na kojoj se uzgajaju maline (ili neka druga poljoprivredna kultura) uz angaovanje razliitog broja radnika, prinos u tonama malina e biti razliit u zavisnosti od toga koliko radnika trenutno obrauje ovu parcelu. U zavisnosti od broja radnika, a samim time i ukupnog prinosa, drugaije vrijednosti e imati i prosjeni i granini proizvod.

    Broj jedinica rada (radnika)

    Ukupni proizvod (TP)

    Prosjeni proizvod (AP)

    Granini proizvod (MP)

    1 2 3=2:1 4=2i-2i-1

    0 0 0 0 1 5 5 5 2 14 7 9 3 30 10 16 4 48 12 18 5 62 12,4 14 6 66 11 4 7 63 9 -3

    Iz tabele vidimo da ako do odreenog nivoa zapoljavamo dodatne radnike ukupna proizvodnja raste. Meutim, ako zaposlimo vie od 6 radnika tada e se ukupna proizvodnja smanjiti, jer e stalni obilazak velikog broja radnika jednostavno dovesti do unitenja jednog dijela sadnica maline. Ako posmatramo prosjenu proizvodnju, onda emo zakljuiti da je najvei prosjek ostvaren angaovanjem 5 radnika. Granini proizvod nam govori da zapoljavanje svakog od prvih est radnika obezbjeuje pozitivnu dodatnu proizvodnju, ali kada zaposlimo sedmog radnika tada se ukupna proizvodnja smanjuje za tri tone. Moemo zakljuiti da je optimalan broj zaposlenih na ovoj parceli 6 radnika, jer svaki dodatni radnik do tog broja dovodi do poveanja ukupne proizvodnje, dok zapoljavanje sedmog i svakog narednog radnika dovodi do smanjenja ukupne proizvodnje. Naravno za potpunu analizu opravdanosti zapoljavanja radnika morali bismo uporediti plae svakog

  • Mikroekonomija

    44

    zaposlenog radnika za graninim proizvodom koji on ostvari. Meutim, ovu analizu emo za sada izostaviti. S obzirom da emo u nastavku koristiti engleske skraenice za pojmove ovdje je dat prikaz onih koje smo upravo predstavili te njihove definicije. Ukupni proizvod = Total Product (TP) Prosjeni proizvod = Average Product (AP) Granini proizvod = Marginal Product (MP) Ukupni proizvod (TP) predstavlja koliinu proizvoda ili usluga koja se dobije ulaganjem fiksnih i varijabilnih faktora u proizvodnju. Prosjean proizvod (AP) dobije se kao kolinik ukupnog proizvoda, te ukupno angaovanog varijabilnog faktora. AP = TP :Vi Granini proizvod oznaava veliinu prirasta ukupnog proizvoda izazvanu ulaganjem dodatne jedinice varijabilnog inputa. MP = TP: X

    Granini proizvod se moe raunati i preko formule: MPXTP

    XXTT

    nn

    nn ==

    1

    1 , odnosno

    granini proizvod je prvi izvod funkcije ukupnog proizvoda: MP = (TP)'

    5.1. TEMELJNI STAVOVI O ODNOSIMA IZMEU UKUPNE, PROSJENE I GRANINE VELIINE9

    1. Ukupna, prosjena i granina veliina uvijek su jednake za prvu jedinicu. 2. Ukupna veliina uvijek je zbir dotadanjih graninih veliina.

    3. Rastua prosjena veliina implicira odnos po kojem je granina veliina vea od dotadanje

    prosjene.

    4. Opadajua prosjena veliina implicira odnos po kojem je granina veliina manja od dotadanje prosjene.

    5. Maksimum (minimum) vrijednosti prosjene veliine implicira odnos po kojem je granina

    veliina jednaka prosjenoj

    6. Dodatak neke fiksne vrijednosti svim vrijednostima koje poprima ukupna veliina bez utjecaja je na graninu veliinu.

    9 Jurin, Smiljan i ohinger, Jasminka: Teorija trita i cijena, Globus, Zagreb, 1990. godine. str. 20.

  • Mikroekonomija

    45

    Taka B predstavlja optimalan obim proizvodnje zbog toga to je u toj taki, sa gledita ekonomije rada, minimiziran utroak rada po jedinici proizvoda. Ukupan proizvod preko prosjene veliine na grafiku jeste: TP = AP X = 0S 0Q, a preko granine veliine je jednak povrini izmeu taaka 0TQ. Moda se najbolje dati odnosi mogu shvatiti na prosjeku ocjena studenata. Ukoliko student ima prosjek ocjena osam, tada e svaka naredna ocjena koju dobije a koja je vea od 8 dovesti do porasta prosjeka. Isto tako e svaka ocjena koja je manja od prosjene ocjene dovesti do smanjenja i prosjene ocjene. Ista stvar je i sa prosjenim i graninim veliinama. Preduzea nastoje ostvariti to bolji prosjek u odreenom periodu, odnosno nastoje taj prosjek maksimizirati.

    AP MP

    B (Optimum) S

    R

    0 Q Proizvod X

    AP, MP

    T

    Grafik 19. Odnos prosjenog i graninog fizikog proizvoda

  • Mikroekonomija

    46

    66.. PPOOTTRREEBBEE II TTRRAANNJJAA Potrebe su izvor (ishodite) tranje na tritu. Ljudi imaju razliite potrebe, a njihov broj svakim danom postaje sve vei. Struktura i veliina potreba zavisi od mnogo faktora, a neki od njih su:

    1. fizioloke potrebe potroaa, 2. navike i obiaji stanovnitva, 3. dostignuti nivo razvoja, 4. razvoj kulturne svijesti potroaa, 5. status pojedinaca i grupe u drutvu, 6. obrazovanost stanovnitva, 7. religija i druga drutvena uvjerenja, 8. podruje na kome se nalaze potroai, itd.

    Nosioci potreba mogu biti pojedinci, drutvene grupe i drutvo u cjelini. Postoji problem kvantificiranja potreba, jer su potrebe po svojim osobinama promjenljive i elastine. Danas svoje potrebe pojedinci najee zadovoljavaju u shopping centrima koji nude veliki broj proizvoda na jednom mjestu. Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajueg blagostanja.

    U nastavku emo dati prikaz osnovnih vrsta potreba koje sreemo na tritu. Fundamentalne (osnovne) potrebe10

    Fundamentalne potrebe obuhvataju osnovne potrebe za ivot ovjeka. Tu spadaju potrebe za hranom, piem, odjeom, stanom, sigurnou, zdravljem i sl. Karakteristika ovih potreba je to su stabilne ak i u duem vremenskom periodu i to kupci nisu tako osjetljivi na porast cijena proizvoda koji zadovoljavaju te potrebe.

    Ostale potrebe Ostale potrebe obuhvataju potrebe za luksuznim proizvodima, putovanjem, druenjem, dokazivanjem u drutvu i sl. Tranja za ovim proizvodima je vie podlona oscilacijama, a kupci su osjetljiviji na promjene cijena.

    Anonimnost potreba Generalno posmatrajui postoji odreena anonimnost potreba kupaca. Mi kao proizvoa ne znamo ta kupcu sve treba i zbog toga nastojimo to procijeniti i ispitati. Zato se organizuju razne ankete i upitnici koje dajemo potencijalnim kupcima ili graanima da ih ispune. ta stvarno kupci ele saznajemo na tritu. Stoga svaki proizvoa mora paljivo da istrauje i trite i kupce. Tako recimo u velikim trgovakim centrima postoje kamere koje prate proces kupovine kupaca. Na bazi toga saznajemo vie o stvarnim potrebama naih kupaca i nastojimo im to ponuditi u momentu kada su kupci spremni na kupovinu.

    10 Jurin, Smiljan i ohinger, Jasminka: Teorija trita i cijena, Globus, Zagreb, 1990. godine. str. od 34-38.

  • Mikroekonomija

    47

    Efektivne i potencijalne potrebe Postoje dvije vrste potreba kupaca. One potrebe koje kupac ima ali ih ne moe zadovoljiti zbog toga to mu to ne dozvoljava njegov dohodak i one koje moe zadovoljiti i za to posjeduje dovoljno novca. Prva vrsta potreba se nazivaju potencijalne potrebe, a druga vrsta efektivne. Za proizvoaa su vanije efekt