Mikroekonomija VJEZBE

VježbeVježbe 22PonašanjePonašanje potrošačapotrošačaPonašanjePonašanje potrošačapotrošača

2

Pregled Pregled Sklonosti potrošačaSklonosti potrošača

Budžetska ograničenjaBudžetska ograničenja

Potrošačev izborPotrošačev izbor

Otkrivene preferencijeOtkrivene preferencije

Granična korisnost i izbor potrošačaGranična korisnost i izbor potrošača

3

Ponašanje potrošačaPonašanje potrošača Ponašanje potrošača objašjavamo Ponašanje potrošača objašjavamo

kroz tri različita koraka:kroz tri različita koraka:

1) 1) Preferencije ili sklonosti Preferencije ili sklonosti potrošačapotrošača..

Prvi je korak pronaći praktičan opis razloga Prvi je korak pronaći praktičan opis razloga zašto ljudi više vole jedno dobro od drugogzašto ljudi više vole jedno dobro od drugog

4

Ponašanje potrošačaPonašanje potrošača Ponašanje potrošača objašnjavamo Ponašanje potrošača objašnjavamo


2)2) Budžetska ograničenjaBudžetska ograničenja PPotrošači imaju ograničene dohotkeotrošači imaju ograničene dohotke..

5

Ponašanje potrošačaPonašanje potrošača Ponašanje potrošača objašjavamo Ponašanje potrošača objašjavamo


3) 3) Izbori potrošačaIzbori potrošača Koju kombinaciju dobara će potrošač Koju kombinaciju dobara će potrošač

kupovati da bi maksimizirao svoje kupovati da bi maksimizirao svoje zadovoljstvozadovoljstvo

6

Sklonosti potrošača Sklonosti potrošača (preferencije)(preferencije)

Tržišna košaraTržišna košara je popis određenih je popis određenih količina jednog ili više dobarakoličina jednog ili više dobara

Jedna tržišna košara može biti Jedna tržišna košara može biti preferirana u odnosu na drugu koja preferirana u odnosu na drugu koja sadrži različitu kombinaciju dobarasadrži različitu kombinaciju dobara

Tržišne košareTržišne košare

7

Sklonosti potrošačaSklonosti potrošača

Tri osnovne pretpostavke sklonostiTri osnovne pretpostavke sklonosti

1) 1) Sklonosti su ukupne Sklonosti su ukupne (potrošači mogu (potrošači mogu uspoređivati i kombinirati sve moguće košare)uspoređivati i kombinirati sve moguće košare)

2) 2) Sklonosti su tranzitivneSklonosti su tranzitivne..

3) 3) Potrošači uvijek preferiraju više u Potrošači uvijek preferiraju više u odnosu na manje (dobra su poželjna)odnosu na manje (dobra su poželjna)

Tržišne košareTržišne košare

8


AA 2020 3030

BB 1010 5050

DD 4040 2020

EE 3030 4040

GG 1010 2020

HH 1010 4040

Tržišna košara Jedinice hrane Jedinice odjeće

9


Kriva indiferencijeKriva indiferencije odražava sve odražava sve kombinacije tržišnih košara koje kombinacije tržišnih košara koje potrošaču osiguravaju jednaku razinu potrošaču osiguravaju jednaku razinu zadovoljstva.zadovoljstva.

Krive indiferencijeKrive indiferencije

10

Košara A je poželjnijaod košare G, dok je

E poželjnija u odnosu na košaru A


Hrana(jedinica sedmično)

10

20

30

40

10 20 30 40

Odjeća(jedinica sedmično)

50

G

A

EH

B

D

11

U1

Kombinacija B,A, i DPružaju isto zadovoljstvo•E je više preferirano od U1

•U1 je više pref. od H i G


Hrana(sedmično)

10

20

30

40

10 20 30 40

Odjeća(sedmično)

50

G

D

A

EH

B

12

Sklonosti potrošačaSklonosti potrošača Krivulje indiferencijeKrivulje indiferencije

Krive indiferencije opadju s lijeva na Krive indiferencije opadju s lijeva na desnodesno

Ako pretpostavimo suprotno onda bi to Ako pretpostavimo suprotno onda bi to značilo da je manje dobra bolje nego više značilo da je manje dobra bolje nego više (značilo bi da želimo imati manju količinu (značilo bi da želimo imati manju količinu nekog proizvoda)nekog proizvoda)

13

Sklonosti potrošačaSklonosti potrošača Krivulje indiferencijeKrivulje indiferencije

Bilo koja tržišna košara koja leži iznad i Bilo koja tržišna košara koja leži iznad i desno od krivulje indiferencije poželjnija desno od krivulje indiferencije poželjnija je od tržišne košare koja leži na krivojje od tržišne košare koja leži na krivoj

14


Graf koji sadrži skup krivulja Graf koji sadrži skup krivulja indiferencije koje pokazuju tržišne indiferencije koje pokazuju tržišne košare između kojih je potrošač košare između kojih je potrošač indiferentanindiferentan.. Svaka od krivih indiferencije pokazuje na Svaka od krivih indiferencije pokazuje na

mapi tržišne košare prema kojima je mapi tržišne košare prema kojima je potrošač indiferentanpotrošač indiferentan

Mape indiferencijeMape indiferencije

15

Sklonosti potrošačaSklonosti potrošača Krive indiferencijeKrive indiferencije

KonačnoKonačno, , krive indiferencije se ne mogu krive indiferencije se ne mogu sjećisjeći..

Ovo bi opet narušilo pretpostavku da je više Ovo bi opet narušilo pretpostavku da je više dobra bolje za potrošačadobra bolje za potrošača

16

U2

U3


hrana(sedmično)

odjeća(sedmično)

U1

AB

D

Tržišna košara Aje više prefer. od B.Tržišna košara B jeprefer. od D.

17

U1U2


hrana

odjeća

A

D

B

Potrošač bi trebao bitiIndiferentan između A, B i D. No, B sadrži više dobara

Krive indiferencije se ne mogu sjeći

18

A

B

D

EG-1

-6

1

1

-4

-21

1

Zapažamo: količina odjećedata za jedinicu hrane iznosi 6


hrana)

odjeća

2 3 4 51

2

4

6

8

10

12

14

16

Pitanje: da li ovaj odnosvrijedi kod zamjene hraneza odjeću?

19


Granična stopa supstitucije Granična stopa supstitucije ((The The marginal rate of substitutionmarginal rate of substitution – – MRSMRS)) je količina dobra koju je potrošač je količina dobra koju je potrošač spreman žrtvovati da bi dobio spreman žrtvovati da bi dobio dodatnu jedinicu drugog dobradodatnu jedinicu drugog dobra Uzrokuje negativni nagib krive Uzrokuje negativni nagib krive

indiferencijeindiferencije..

Granična stopa supstitucijeGranična stopa supstitucije

20


Hrana (F)

Odjeća (C)

2 3 4 51

2

4

6

8

10

12

14

16 A

B

D

EG

-6

1

1

11

-4

-2-1

MRS = 6

MRS = 2

FCMRS

21


Dodajemo četvrtu pretpostavku Dodajemo četvrtu pretpostavku sklonosti potrošačasklonosti potrošača::

MRS opada kako se pomičemo prema MRS opada kako se pomičemo prema dolje (udesno) po krivulji indiferencijedolje (udesno) po krivulji indiferencije


22


PitanjePitanje

Znate li koje su prve tri?Znate li koje su prve tri?

1) 1) Sklonosti su ukupne (potrošači mogu uspoređivati Sklonosti su ukupne (potrošači mogu uspoređivati i kombinirati sve moguće košare)i kombinirati sve moguće košare)

2) 2) Sklonosti su tranzitivneSklonosti su tranzitivne..

3) 3) Potrošači uvijek preferiraju više u odnosu na Potrošači uvijek preferiraju više u odnosu na manje (dobra su poželjna)manje (dobra su poželjna)


23


Krive indiferencije su konveksne iz Krive indiferencije su konveksne iz razloga, kako se jedno dobro više razloga, kako se jedno dobro više troši, možemo očekivati da će troši, možemo očekivati da će potrošač biti spreman žrtvovati sve potrošač biti spreman žrtvovati sve manje jedinica drugog dobramanje jedinica drugog dobra

Potrošači u pravilu vole uravnotežene Potrošači u pravilu vole uravnotežene tržišne košaretržišne košare


24


Savršeni supstituti i savršeni Savršeni supstituti i savršeni komplementikomplementi Dva dobra su savršeni supstituti ako Dva dobra su savršeni supstituti ako

je granična stopa supstitucije jednog je granična stopa supstitucije jednog dobra za drugo konstantnadobra za drugo konstantna..


25


Savršeni supstituti i savršeni Savršeni supstituti i savršeni komplementikomplementi Dva dobra su savršeni komplementi ako Dva dobra su savršeni komplementi ako

je MRS beskonačan; krive indiferencije je MRS beskonačan; krive indiferencije imaju oblik pravog uglaimaju oblik pravog ugla..


26


Sok od narandže(čaša)

Sok od jabuke(čaša)

2 3 41

1

2

3

4

0

Savršenisupstituti

Savršenisupstituti

27


Desne cipele

Lijevecipele

2 3 41

1

2

3

4

0

Savršenikomplementi

Savršenikomplementi

28

Sklonosti potrošačaSklonosti potrošača KorisnostKorisnost

KorisnostKorisnost: : Brojčana vrijednost koja Brojčana vrijednost koja predstavlja zadovoljstvo koje potrošač predstavlja zadovoljstvo koje potrošač dobiva od određene tržišne košare.dobiva od određene tržišne košare.

29

Sklonosti potrošačaSklonosti potrošača Ordinalna i kardinalna korisnostOrdinalna i kardinalna korisnost

OrdinaOrdinalna funkcija korisnosti lna funkcija korisnosti rangira rangira tržišne košare od najpoželjnije do tržišne košare od najpoželjnije do najmanje poželjne.najmanje poželjne.

Kardinalna funkcija korisnostiKardinalna funkcija korisnosti: : pridružuje pridružuje tržišnim košarama brojčane vrijednostitržišnim košarama brojčane vrijednosti..

30


BuBudžetsko ograničenjedžetsko ograničenje ograničenja s ograničenja s kojima se potrošači suočavaju u vidu kojima se potrošači suočavaju u vidu ograničenih dohodakaograničenih dohodaka

31

Budžetska ograničenjaBudžetska ograničenja Budžetska crtaBudžetska crta

bbudžetska crtaudžetska crta pokazuje sve moguće pokazuje sve moguće kombinacije dobara za koje je ukupan kombinacije dobara za koje je ukupan zbir potrošenog novca jednak dohodku zbir potrošenog novca jednak dohodku potrošačapotrošača..

32

Budžetska ograničenjaBudžetska ograničenja Budžetska crtaBudžetska crta

Neka je F količina kupljene hrane, a C Neka je F količina kupljene hrane, a C količina odjećekoličina odjeće..

Cjena hraneCjena hrane = = PPff ii cjena odjećecjena odjeće = = PPcc

TadaTada PPff F F je iznos novca potrošenog na je iznos novca potrošenog na hranu, ahranu, a PPcc CC je iznos novca potrošenog je iznos novca potrošenog na odjećuna odjeću..

33

Budžetska ograničenjaBudžetska ograničenja Budžetska linija tada može biti Budžetska linija tada može biti

napisana kaonapisana kao::

ICPFP CF

34


AA 00 4040 $80$80

BB 2020 3030 $80$80

DD 4040 2020 $80$80

EE 6060 1010 $80$80

GG 8080 00 $80$80

Tržišn košara Hrana (F) Odjeća (C) Ukupna potrošnjaPf = ($1) Pc = ($2) PfF + PcC = I

35

Budžetska crta F + 2C = $80

CF/PPFC - 2

1- / Nagib

10

20

(I/PC) = 40


Hrana(jedinica sedmično)40 60 80 = (I/PF)20

10

20

30

0

A

B

D

E

G

Odjeća(jedinica

sedmično)

Pc = $2 Pf = $1 I = $80

36

Budžetska ograničenjaBudžetska ograničenja Efekti promjene cijena i dohotkaEfekti promjene cijena i dohotka

Promjene dohotkaPromjene dohotka Promjena dohotka (uz nepromijenjene Promjena dohotka (uz nepromijenjene

cijene) uzrokuje paralelni pomak crte s cijene) uzrokuje paralelni pomak crte s početnog položaja.početnog položaja.

37


Promjena dohotkaPromjena dohotka Povećanje dohotka uzrokuje pomak Povećanje dohotka uzrokuje pomak

budžetke crte prema vanbudžetke crte prema van, , paralelno početnoj paralelno početnoj crticrti

38



Odjeća(jedinica

sedmično)

80 120 16040

20

40

60

80

0

Porast dohotkapomiče budžetsku crtu prema van

(I = $160)L2

(I = $80)

L1

L3

(I =$40)

Smanjenje dohotkapomiče budžetsku crtu prema unutra

39


Promjena dohotkaPromjena dohotka Povećanje dohotka uzrokuje pomak Povećanje dohotka uzrokuje pomak

budžetke crte prema vanbudžetke crte prema van, , paralelno početnoj paralelno početnoj crticrti

40



Odjeća(jedinica

sedmično)

80 120 16040

40

(PF = 1)

L1

Porast cijenehrane na $2.00mijenja nagib

budžetske crte irotira je unutra.

L3

(PF = 2)(PF = 1/2)

L2

smanjenje cijenehrane na $0.50 mijenja nagib

budžetske crte irotira je prema van.

41

Maksimizacija korisnostiMaksimizacija korisnosti Potrošač s fiksnim dohotkom koji je sučeljen s danim Potrošač s fiksnim dohotkom koji je sučeljen s danim

tržišnim cijenama postići će maksimum zadovoljstva ili tržišnim cijenama postići će maksimum zadovoljstva ili korisnosti kada je granična korisnost zadnjeg dolara korisnosti kada je granična korisnost zadnjeg dolara utrošenog za svako dobro jednaka graničnoj korisnosti utrošenog za svako dobro jednaka graničnoj korisnosti zadnjeg dolara utrošenog za bilo koje drugo dobro. zadnjeg dolara utrošenog za bilo koje drugo dobro.

Viša cijena dobra 1, smanjuje se njegova optimalna Viša cijena dobra 1, smanjuje se njegova optimalna potrošnja, raste GK dobra 1, na novoj smanjenoj razini potrošnja, raste GK dobra 1, na novoj smanjenoj razini potrošnje izjednačava se GK dobra 1, s GK dobra 2, GK potrošnje izjednačava se GK dobra 1, s GK dobra 2, GK dobra 3. dobra 3.

GKP3

3 dobraGK

P2

2 dobraGK

P1

1 dobraGK

42

Potrošačeva ravnotežaPotrošačeva ravnoteža

0123456789

0 2 4 6 8 10 12

Q od B

Q od

A

Potrošačeva ravnoteža Potrošačeva ravnoteža postiže se u tački u postiže se u tački u kojoj budžetska krivulja kojoj budžetska krivulja dodiruje najvišu krivulju dodiruje najvišu krivulju indiferencije. U toj tački indiferencije. U toj tački potrošačeva stopa potrošačeva stopa supstitucije (odnos supstitucije (odnos relativnih graničnih relativnih graničnih korisnosti) upravo je korisnosti) upravo je jednaka odnosu cijene jednaka odnosu cijene dobra A i B.dobra A i B.

B dobra Cijena

B dobraGK

A dobra Cijena

A dobraGK

Potrošačevaravnoteža

43

zadatakzadatakUkoliko potroši čitav dohodak na jabuke i ananas Ukoliko potroši čitav dohodak na jabuke i ananas kupac može da priušti tačno 8 kg jabuka i 15 kupac može da priušti tačno 8 kg jabuka i 15 ananasa dnevno. Kupac može da potroši svoj ananasa dnevno. Kupac može da potroši svoj dnevni budžet i na kupovinu 12 kg jabuka i 3 dnevni budžet i na kupovinu 12 kg jabuka i 3 ananasa. Cijena jabuka je 12 za kg. Koliki je ananasa. Cijena jabuka je 12 za kg. Koliki je dnevni budžet ovog kupca?dnevni budžet ovog kupca?

a)146a)146b)156b)156c)7c)7d)301d)301e)nijedan od odgovora nije tačan.e)nijedan od odgovora nije tačan.

44

The EndThe End

Documents

Mikroekonomija VJEZBE