Mikroekonomija Sve Za Prvu Parcijalu

Embed Size (px)

Citation preview

1. ta od navedenog uzrokuje promjenu tranje za automobilskim gumama: a) cijena goriva b) dohodak potroaa c) snadbijevanje gorivom d) cijena guma e) ni jedno od navedenog f) sve od navedenog 2. U determinante ponude raunara spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosjeni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veliina trita 3. Usklaivanje ponude i tranje na tritu vri se preko: a) trokova proizvodnje b) tehnologije c) cijena d) putem nestaica i vikova proizvoda e) razmjene informacija na berzi 4. Osnovne komponente teorijskih modela: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponaanju f) parametri g) matematike formule 5. Na kojim kljunim pretpostavkama su zasnovani ekonomski modeli: a) Koordinacija b) Broj uesnika c) Racionalan izbor d) Djelatnosti e) Ogranienost resursa i tehnologije f) Preferencije 6. Menaderi baziraju svoje poslovne odluke prvenstveno u elji da: a) maksimiziraju inpute b) maksimiziraju profite c) maksimiziraju prihode dioniara d) minimiziraju negativne eksternalije 7. Razlog zbog ega traena koliina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potronja proizvoda c) ponuai su spremni ponuditi vie pri nioj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tranje udesno. 8. Na promjenu ponuene koliine drvene grae utjeu: a) promjena proizvodne tehnologije

b) promjena veliine kapaciteta preduzea i otklanjanje uskih grla u proizvodnji c) promjena krajnje cijene drvene grae d) porast opih trokova poslovanja e) porast trokova nafte na tritu 9. Najvia cijena odreena ispod ravnotene cijene moe prouzrokovati: a) da traena koliina prevazie koliinu koja bi rado bila ponuena b) da traena koliina bude manja od koliine koja bi rado bila ponuena c) da traena koliina jo uvijek odgovara koliini koja bi rado bila ponuena zbog ravnotene jednakosti d) bez promjene na ravnotenom tritu jer nije obavezna e) nita od navedenog 10) Definiite Mikroekonomiju Mikroekonomija je grana ekonomije koja prouava odluke pojedinanih kuanstava i preduzea, funkcionisanje pojedinanih trita i utjecaj regulacije i poreza na alokaciju rada, dobara i usluga. Mikroekonomija je analiza koja se bavi ponaanjem pojedinanih subjekata u trinoj ekonomiji, takvih kao to su odreivanje cijena nekog proizvoda ili ponaanje pojedinanog potroaa ili preduzea. Mikroekonomija je prouavanje ekonomskog ponaanja pojedinanih jedinica odluivanja, kao to su pojedinani potroai, vlasnici sredstava i preduzea u sistemu slobodnog preduzetnitva.

11) Navedite razliku izmeu ponude i ponuene koliine Ukoliko se promijeni cijena nekog proizvoda, a ostale determinante ostanu nepromijenjene, dolazi do poveanja ponuene koliine na tritu. Sa druge strane ako se promijeni neka od ostalih determinanti ponude, pomjera se cijela funkcija ponude. 12) Navedite razliku izmeu tranje i traene koliine Tranja je koliina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama, u odreenom vremenskom razdoblju i na odreenom tritu. Traena koliina je koliina roba ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tano odreenoj cijeni u odreenom razdoblju i na odreenom tritu. 13) Definiite efekat dohotka i efekat supstitucije Efekat dohotka je pojava da sa poskupljenjem odreenog proizvoda dolazi do smanjenja tranje za tim proizvodom jer su kupci realno siromaniji, dok je efekat supstitucije postupak zamjene skuplje robe jeftinijom od strane kupaca, kada cijena jedne robe raste. 14) Padne li cijena nekog dobra X, kupci mogu umjesto Y kupovati X. Iako je cijena Y ostala nepromijenjena, dobro Y e sada biti relativno skuplje. To bi bio ekefat (dohotka/supstitucije) On bi vrijedio (samo za stare/samo za nove/i za stare i za nove) kupce.

Ako bi cijena X porasla (samo bi stari/samo bi novi/i stari bi i novi) kupci umjesto X kupovali Y zbog toga to bi dobro Y sada bilo relativno (skuplje/jeftinije) 15) Pad cijena dobra X slian je porastu dohotka zato to kupci sad mogu kupovati istu koliinu X i jo im ostane novca. Pri takvom porastu dohotka kupci mogu poeljeti kupovati vie dobara ukljuujui i dobro X. To je efekat (dohotka/supstitucije) i vrijedi (samo za stare/samo za nove/i za stare i za nove) kupce. 16) Stavite u zagradu (S) ako opis odgovara efektu supstitucije; (D) ako opis odgovara efektu dohotka; (N) ne odgovara opis nijednom ni drugom. Neka je porodica ocijenila da njeni gosti ne prave razliku izmeu maslaca i margarina, pa zbog toga prebacuju dio svojih kupovina sa maslaca na margarin. (S) Veliki porast stanarine prisilio je porodicu da se preseli u manji stan. (D) Porasla je cijena konih jakni pa kupci vie kupuju jakne od teksasa. (S) Porodici je znatno porastao dohodak i zbog toga kupuje izmeu ostalog, vie maslaca i seli u vei stan. (N) 17) Pod pojmom Modelski pristup podrazumijevamo postupak po kojem se na temelju niza realnih injenica konstruira model privredne situacije koja je predmet istraivanja. (DA/NE) 18) Osnovni cilj poslovanja preduzea je maksimiziranje vrijednosti u dugom roku. (DA/NE) 19) Definiite cjenovnu elastinost ponude Elastinost ponude pokazuje promjenu ponuene koliine nekog dobra kada se cijena promijeni. Rauna se preko sljedee formule:

20) U kom se rasponu kree koeficijent cjenovne elastinosti ponude Postoje dva ekstremna sluaja elastinosti ponude. Ako se ponuena koliina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene, tada je funkcija ponude vertikalna i elastinost ponude je 0. Ponuda je savreno neelastina. U drugom sluaju, ako postoji cijena po kojoj su ponuai spremni ponuditi bilo koju koliinu koja se trai na tritu, funkcija ponude je horizontalna i elastinost je beskonana. Ponuda je perfektno elastina. 21) Koji faktori odreuju stepen cjenovne elastinosti ponude Elastinost ponude zavisi od: Mogunosti zamjene faktora proizvodnje i Vremenskog perioda (kratki, trenutni i dugi rok)

22) ta predstavljaju trenutna, kratkorona i dugorona funkcija ponude Trenutni rok se definie kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne moe doi do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija, zgrade, postrojenja, a varijabilni rad, kapital) Kratki vremenski rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzee moe poveati obim angaovanja varijabilnih inputa, u prvom redu rada. Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg jedno preduzee moe promijeniti svoju tehnologiju, zavriti zapoete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete.1.Savreno elastina ponuda ima uvijek vrijednost izmeu 1 i . DA NE 2. Kada je Ed>1, kada cijena raste MR je vei od nule. DA NE 3. Pod pojmom Modelski pristup podrazumijevamo postupak u kojem se na temelju niza realnih injenica konstruira model privredne situacije koja je predmet istraivanja. DA NE 4. Vlasnicima trgovinskim preduzea vie odgovara vii koeficijent cjenovne elastinosti tranje ako se nalaze visoko na krivoj tranje. DA NE 5. Ograniavajui budetski pravac je pravac koji povezuje geometrijska mjesta svih moguih kombinacija dobra X i dobra Y u koordinatnom sistemu. DA NE 6. Polaznu taku objektivne teorije vrijednosti ine pojedinac i njegove potrebe. DA NE 7. Preduzee uvijek tei situaciji da je tranja za njegovim proizvodom to elastinija. DA NE 8. Cjenovna elastinost tranje se izvodi iz Hiksovog opteg zakona tranje. DA NE 9. Granina stopa susptitucije faktora se poveava kako idemo na grafiku udesno. DA NE 10. Kada je Ed0 Superiorna dobra E1 Sredstva luksuzne potronje 0