33
1 1. Šta od navedenog uzrokuje promjenu tražnje za automobilskim gumama: a) cijena goriva b) dohodak potrošača c) snadbijevanje gorivom d) cijena guma e) ni jedno od navedenog f) sve od navedenog 2. U determinante ponude računara spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 3. Usklađivanje ponude i tražnje na tržištu vrši se preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) cijena d) putem nestašica i viškova proizvoda e) razmjene informacija na berzi 4. Osnovne komponente teorijskih modela: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 5. Na kojim ključnim pretpostavkama su zasnovani ekonomski modeli: a) Koordinacija b) Broj učesnika c) Racionalan izbor d) Djelatnosti e) Ograničenost resursa i tehnologije f) Preferencije 6. Menadžeri baziraju svoje poslovne odluke prvenstveno u želji da: a) maksimiziraju inpute b) maksimiziraju profite c) maksimiziraju prihode dioničara d) minimiziraju negativne eksternalije

Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

  • Upload
    adela-b

  • View
    172

  • Download
    10

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Mikroekonomija pitanja.

Citation preview

Page 1: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

1

1. Šta od navedenog uzrokuje promjenu tražnje za automobilskim gumama:a) cijena gorivab) dohodak potrošačac) snadbijevanje gorivomd) cijena gumae) ni jedno od navedenogf) sve od navedenog

2. U determinante ponude računara spadaju:a) ukusib) specijalni utjecajic) cijena datog dobrad) prosječni dohodake) tehnologijaf) broj stanovnikag) veličina tržišta

3. Usklađivanje ponude i tražnje na tržištu vrši se preko:a) troškova proizvodnjeb) tehnologijec) cijenad) putem nestašica i viškova proizvodae) razmjene informacija na berzi

4. Osnovne komponente teorijskih modela:a) matriceb) egzogene varijablec) endogene varijabled) koeficijentie) pretpostavke o ponašanjuf) parametrig) matematičke formule

5. Na kojim ključnim pretpostavkama su zasnovani ekonomski modeli:a) Koordinacijab) Broj učesnikac) Racionalan izbord) Djelatnostie) Ograničenost resursa i tehnologijef) Preferencije

6. Menadžeri baziraju svoje poslovne odluke prvenstveno u želji da:a) maksimiziraju inputeb) maksimiziraju profitec) maksimiziraju prihode dioničarad) minimiziraju negativne eksternalije

7. Razlog zbog čega tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste:a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesnob) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvodac) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijenid) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno.

Page 2: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

2

8. Na promjenu ponuđene količine drvene građe utječu:a) promjena proizvodne tehnologijeb) promjena veličine kapaciteta preduzeća i otklanjanje uskih grla u proizvodnjic) promjena krajnje cijene drvene građed) porast općih troškova poslovanjae) porast troškova nafte na tržištu

9. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati:a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđenab) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđenac) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežnejednakostid) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obaveznae) ništa od navedenog 10) Definišite Mikroekonomiju

Mikroekonomija je grana ekonomije koja proučava odluke pojedinačnih kućanstava i preduzeća, funkcionisanje pojedinačnih tržišta i utjecaj regulacije i poreza na alokaciju rada, dobara i usluga.

Mikroekonomija je analiza koja se bavi ponašanjem pojedinačnih subjekata u tržišnoj ekonomiji, takvih kao što su određivanje cijena nekog proizvoda ili ponašanje pojedinačnog potrošača ili preduzeća.

Mikroekonomija je proučavanje ekonomskog ponašanja pojedinačnih jedinica odlučivanja, kao što su pojedinačni potrošači, vlasnici sredstava i preduzeća u sistemu slobodnog preduzetništva.

11) Navedite razliku između ponude i ponuđene količine

Ukoliko se promijeni cijena nekog proizvoda, a ostale determinante ostanu nepromijenjene, dolazi do povećanja ponuđene količine na tržištu. Sa druge strane ako se promijeni neka od ostalih determinanti ponude, pomjera se cijela funkcija ponude.

12) Navedite razliku između tražnje i tražene količine

Tražnja je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama, u određenom vremenskom razdoblju i na određenom tržištu.

Tražena količina je količina roba ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tačno određenoj cijeni u određenom razdoblju i na određenom tržištu.

13) Definišite efekat dohotka i efekat supstitucije

Efekat dohotka je pojava da sa poskupljenjem određenog proizvoda dolazi do smanjenja tražnje za tim proizvodom jer su kupci realno siromašniji, dok je efekat supstitucije postupak zamjene skuplje robe jeftinijom od strane kupaca, kada cijena jedne robe raste.

14) „Padne li cijena nekog dobra X, kupci mogu umjesto Y kupovati X. Iako je cijena Y ostala nepromijenjena, dobro Y će sada biti relativno skuplje.“

To bi bio ekefat (dohotka/supstitucije)On bi vrijedio (samo za stare/samo za nove/i za stare i za nove) kupce.

Page 3: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

3

Ako bi cijena X porasla (samo bi stari/samo bi novi/i stari bi i novi) kupci umjesto X kupovali Y zbog toga što bi dobro Y sada bilo relativno (skuplje/jeftinije)

15) Pad cijena dobra X sličan je porastu dohotka zato što kupci sad mogu kupovati istu količinu X i još im ostane novca. Pri takvom porastu dohotka kupci mogu poželjeti kupovati više dobara uključujući i dobro X.

To je efekat (dohotka/supstitucije) i vrijedi (samo za stare/samo za nove/i za stare i za nove) kupce.

16) Stavite u zagradu (S) ako opis odgovara efektu supstitucije; (D) ako opis odgovara efektu dohotka; (N) ne odgovara opis nijednom ni drugom.

Neka je porodica ocijenila da njeni gosti ne prave razliku između maslaca i margarina, pa zbog toga prebacuju dio svojih kupovina sa maslaca na margarin. (S)

Veliki porast stanarine prisilio je porodicu da se preseli u manji stan. (D)

Porasla je cijena kožnih jakni pa kupci više kupuju jakne od teksasa. (S)

Porodici je znatno porastao dohodak i zbog toga kupuje između ostalog, više maslaca i seli u veći stan. (N)

17) Pod pojmom „Modelski pristup“ podrazumijevamo postupak po kojem se na temelju niza realnih činjenica konstruira model privredne situacije koja je predmet istraživanja. (DA/NE)

18) Osnovni cilj poslovanja preduzeća je maksimiziranje vrijednosti u dugom roku. (DA/NE)

19) Definišite cjenovnu elastičnost ponude

Elastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni. Računa se preko sljedeće formule:

20) U kom se rasponu kreće koeficijent cjenovne elastičnosti ponude

Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude. Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene, tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0. Ponuda je savršeno neelastična.

U drugom slučaju, ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu, funkcija ponude je horizontalna i elastičnost je beskonačna. Ponuda je perfektno elastična.

21) Koji faktori određuju stepen cjenovne elastičnosti ponude

Elastičnost ponude zavisi od: Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje i Vremenskog perioda (kratki, trenutni i dugi rok)

Page 4: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

4

Page 5: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

5

22) Šta predstavljaju trenutna, kratkoročna i dugoročna funkcija ponude

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija, zgrade, postrojenja, a varijabilni rad, kapital)

Kratki vremenski rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa, u prvom redu rada.

Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg jedno preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju, završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete.

1.Savršeno elastična ponuda ima uvijek vrijednost između 1 i ∞. DA NE

2. Kada je Ed>1, kada cijena raste MR je veći od nule. DA NE

3. Pod pojmom «Modelski pristup» podrazumijevamo postupak u kojem se na temelju niza realnih činjenica konstruira model privredne situacije koja je predmet istraživanja. DA NE

4. Vlasnicima trgovinskim preduzeća više odgovara viši koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje akose nalaze visoko na krivoj tražnje. DA NE

5. Ograničavajući budžetski pravac je pravac koji povezuje geometrijska mjesta svih mogućihkombinacija dobra X i dobra Y u koordinatnom sistemu. DA NE

6. Polaznu tačku objektivne teorije vrijednosti čine pojedinac i njegove potrebe. DA NE

7. Preduzeće uvijek teži situaciji da je tražnja za njegovim proizvodom što elastičnija. DA NE

8. Cjenovna elastičnost tražnje se izvodi iz Hiksovog opšteg zakona tražnje. DA NE

9. Granična stopa susptitucije faktora se povećava kako idemo na grafiku udesno. DA NE

10. Kada je Ed<1, kada cijena opada MR je veći od nule. DA NE

11. Koeficijent elastičnosti tražnje može biti i veći i manji od jedan. DA NE

12. Ograničavajući budžetski pravac se može predstaviti jednačinom Y= - (py/px)+I/py. DA NE

13. Savršeno elastična ponuda ima vrijednost koeficijenta elastičnosti ponude jednak 0. DA NE

14. Kada je Ed=5, preduzeću se isplati povećavati cijenu proizvoda. DA NE

15. Kod supstituta koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je manji od 0. DA NE

16. Kretanje duž krivulje tražnje nastaje zbog promjene ukusa potrošača. DA NE

17. Što je dobro više nužno za život to je elastičnost tražnje veća. DA NE

18. Kombinacija iznad budžetskog pravca prikazuju sve moguće kombinacije dvaju dobara kojepotpuno iscrpljuju potrošačev dohodak. DA NE

Page 6: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

6

19. Suše i hladnoće će na tržištu sniziti cijenu kafe. DA NE

1. Kada je koeficijent unakrsne elastičnosti jednak nuli radi se o:a) luksuznim dobrimab) trajnim dobrimac) inferornim dobrimad) komplementarnim dobrimae) sredstvima nužnim za životf) ni jedno od navedenog

2. Iz kojeg zakona tražnje se izvodi dohodovna elastičnost tražnje:a) Cournot-Marshallovogb) Hicks-Allenovogc) Moore-Schultzovogd) Walrasovoge) Edgewortovog

3. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive tražnje je 1. Cjenovna elastičnost u bilo kojojtački krive tražnje je:a) Jednaka 1b) Veća od 1 ali manja od ∞c) Manja od 1d) Ni jedno od navedenog

4. U determinante ponude spadaju:a) ukusib) specijalni utjecajic) cijena datog dobrad) prosječni dohodake) tehnologijaf) broj stanovnikag) veličina tržišta

5. Ako je cijena robe 40 KM, kupljena količina je 5.400 kom/dan. Ako cijena poraste na 45 KM,kupljena količina će pasti na 4.600 kom/dan. Cjenovna elastičnost tražnje je približno:a) 0,24b) 0,44c) 1,36d) 2,51e) 1,41

6. Razlog zbog koga tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste:a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesnob) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvodac) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijenid) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno.

7. Usklađivanje ponude i tražnje se vrši preko:a) troškova proizvodnjeb) tehnologijec) tržišnih prilika

Page 7: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

7

d) cijenae) putem nestašica i viškova proizvodaf) razmjene informacija na berzi

8. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati:a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđenab) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđenac) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežnejednakostid) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obaveznae) ništa od navedenog

9. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje kod supstituta je uvijek:a) beskonačanb) jedanc) nulad) između –1 i nulae) veći od nulef) ne može se odrediti

10. Ako je koeficijent dohodovne elastičnosti jednak 1 tada se radi o:a) Sredstvima nužnim za životb) Supstitutimac) Komplementimad) Luksuznim dobrimae) superiorno dobro

11. U determinante tražnje spadaju:a) ukusib) specijalni utjecajic) cijena datog dobrad) prosječni dohodake) tehnologijaf) broj stanovnikag) veličina tržišta

12. Ako je cijena robe 250 KM, kupljena količina je 6.500 kom/dan. Ako cijena poraste na250,01 KM, kupljena količina će pasti na 2.600 kom/dan. Cjenovna elastičnost tražnje jepribližno:a) 0,24b) 0,44c) 1,36d) 2,51e) 3,33f) ∞

13. Osnovne komponente teorijskih modela su:a) matriceb) egzogene varijablec) endogene varijabled) koeficijentie) pretpostavke o ponašanju

Page 8: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

8

f) parametri g) matematičke formule14. Porast dohotka će:a) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod inferiorno dobrob) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod normalno dobroc) Povećati ponudu tog proizvodad) Smanjiti tražnju za proizvodom ako proizvod ima veoma nisku cijenue) Smanjiti ponudu proizvoda

15. Ako raste tražnja za konkretnim proizvodom a ponuda ostaje ista:a) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjujeb) Ravnotežna količina se smanjuje i ravnotežna cijena opadac) Ravnotežna količina se povećava a ravnotežna cijena opadad) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjujee) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina se ne mijenjajuf) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina rastu.

16) Objasnite slučaj špekulacije kao jednu od iznimki opšteg zakona tražnje

Kupci uvijek prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu. Prate njihov trend i nastoje predvidjeti buduća kretan cijena. Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavaju svoju kupovinu, a razlog je informacija da će cijene još više rasti.

17) Na osnovu koje formule računamo granični fizički proizvod

Granični proizvod označava veličinu prirasta ukupnog proizvoda izazvanu ulaganjem dodatne jedinice varijabilnog inputa.

18) Definišite potrebe potrošača

Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja.Fundamentalne potrebe : obuhvataju osnovne potrebe za život čovjeka ( hrana, piće, stan, sigurnost, zdravlje)Ostale potrebe:obuhvataju potrebe za luksuznim proizodima, putovanjem, druženjem, dokazivanjem u društvuPotencijalne potrebe: potrebe koje kupac ima ali ih ne može zadovoljiti zbog toga što mu to ne dozvoljava njegov dohodakEfektivne potrebe: potrebe koje može zadovoljiti i za koje posjeduje dovoljno novca

19) Za šta nam služi mikroekonomski model

Model predstvalja pojednostavljenu sliku stvarnosti i ima široku primjenu u ekonomiji iz razloga što model kao način spoznavanja ima određenih prednosti u odnosu na druge načine. Zbog toga što je svaka pojava koja se proulava pod utjecajem različitih faktora, svi faktori često ne mogu biti uključeni u analizu.

Page 9: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

9

20) Razlika između Hicksove i Slutskyeve metode razvijanja efekta dohotka i supstitucije

Pema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći: Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke i na y osi. U tom slučaju početna tačka ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B.

Slutsky je pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa. Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara. Postupak razdvajanaj je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH.

21) Nedostaci tržišta

Neefikasnost (Monopol, eksternalije, javna dobra)Nejednakost (Neprihvatljive nejednakosti dohotka i bogatstva)Makroekonomski problemi ( Visoka inflacija, visoka nezaposlenost, spor ekonomski rast)

22) Na kojim pretpostavkama počiva „Teorija granične korisnosti“

Pristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra. Iznos korisnosti su mjerili u UTILIMA. Vrijednot robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima, a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača.Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca.

23) Za šta nam služi dohodovna elastičnost tražnje

Za neke proizvode je važan nivo dohodka kao odrednica tražnje za njim. To je npr. Tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja, tražnja za hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta...

E>0 – Superiorna dobraE<0 – Inferiorna dobra (roba slabijeg kvaliteta)E>1 – Sredstva luksuzne potrošnje0<E<1 – Sredstva nužna za život

24) Definišite unaksnu elastičnost tražnje

Koefcijent unaksrcne tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y.

E>0 – SupstitutiE<0 – Komplementi

25) Definišite cjenovnu elastičnost tražnje

Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robom zbog promjene cijene te robe.

E>1 – elastična tražnjaE<1 – neelastična tražnjaE=1 – jedinično elastična tražnja

Page 10: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

10

26) Definišite potrošačev višak

Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošač konzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu.

27) Pojasnite termin granična stopa supstitucije i napišite formulu za njeno računanje

Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X, a da bi zadržao isti nivo korisnosti.

1. Dio krivulje graničnog proizvoda koji opada je odraz zakona opadajućih prinosa. DA NE 2. U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova. DA NE 3. Krivulja LRATC je uvijek ispod krivulje SRATC koju zaokružuje. DA NE 4. Prosječan proizvod se dobije dijeljenjem TPx sa svim angažovanim inputima. DA NE 5. Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka angažovanje faktoraproizvodnje je veće. DA NE 6. Eksterna ekonomija predstavlja smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našegposlovanja. DA NE 7. Kriva ukupnih troškova polazi iz koordinatnog početka. DA NE 8. Poslovni profit je isto što i ekonomski profit. DA NE 9. Prema savremenoj teoriji troškova optimalan obim proizvodnje u kratkom rokunije u minimumu ATC. DA NE 10. Prema tradicionalnoj teoriji troškova kriva LATC je uvijek ispod krivih ATC. DA NE 11. Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno. DA NE 12. Prema savremenoj teoriji troškova funkcija dugoročnih prosječnih troškova imaoblik slova U. DA NE 13. U trenutnom roku aktivne snage u određivanju cijene proizvoda su i ponudai tražnja. DA NE 14. Funkcija MC siječe funkcije AFC i AVC u njihovom minimumu. DA NE 15. Proizvodna funkcija iskazuje tehnološki optimalne razine outputa. DA NE 16. Uvijek pokušavamo imati što manje fiksnih troškova prilikom osnivanja preduzeća. DA NE 17. Zakon opadajućih prinosa važi i u kratkom i u dugom roku. DA NE 18. Kako se spuštamo niz izokvatu MRTS raste. DA NE 19. Tradicionalna teorija se razlikuje od Savremene po tzv. rezervnom kapacitetu. DA NE

1. Najniža cijena po kojoj bi preduzeće u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvodjeste cijena na nivou:a) ukupnih fiksnih troškovab) prosječnih varijabilnih troškovac) graničnih troškovad) prosječnih ukupnih troškova

Page 11: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

11

2. Tačka zatvaranja jeste tačka presjekaa) graničnih i ukupnih troškovab) graničnih i prosječnih varijabilnih troškovac) graničnih i ukupnih prosječnih troškovad) graničnih i ukupnih fiksnih troškova

3. Kada obim proizvodnje teži beskonačno, tada se prosječni varijabilni troškovi asimptotskipribližavaju:a) nulib) graničnim troškovimac) prosječnim fiksnim troškovimad) prosječnim ukupnim troškovima

4. U III zoni proizvodnje:a) ukupni proizvod opada ubrzanob) vrijednost graničnog proizvoda je veća od 0c) prosječni proizvod je veći od graničnog proizvodad) ukupni proizvod raste usporenoe) prosječni proizvod je jednak graničnom proizvodu

5. Granična stopa supstitucije kako idemo slijeva udesno:a) rasteb) opadac) ostaje konstantnad) zavisi od vrste proizvoda

6. U fiksne troškove spadaju slijedeće kategorije troškova:a) troškovi materijala i sirovinab) plate direktorac) kamate na kredite preduzećad) plate radnika

7. Dugoročni troškovi prema savremenoj teoriji se dijele na:a) troškove proizvodnjeb) troškove istraživanja i razvojac) troškove upravljanja

8. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od:a) Nivoa proizvodnje,b) Veličine dobavljača,c) Tehnologije,d) Cijene faktora.

9. Ukupan fizički proizvod je:a) Ukupna proizvodnja preduzećab) Zbir graničnih fizičkih proizvodac) Rezultat angažovanja fiksnih faktora proizvodnjed) Rezultat angažovanja varijabilnih faktora proizvodnje

Page 12: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

12

10. Inovacije u proizvodnom procesu dovode do:a) Pomjeranja funkcije ATC ulijevob) Pomjeranja funkcije ATC udesnoc) Pomjeranja funkcije ATC prema doled) Pomjeranja funkcije ATC prema gore.

11. U varijabilne troškove spadaju:a) troškovi plata administracijeb) troškovi pogonske energijec) troškovi premije osiguranjad) troškovi kamata na uzete kredite preduzeća

12. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su ATC minimalni:a) MC=ATC=AVCb) MC dostiže maksimumc) MC =ATCd) MC dostiže minimume) MC = AFC

13. Količnik ukupnog outputa sa angažovanim dodatnim varijabilnim faktorom proizvodnjenaziva se:a) granični proizvodb) minimalni proizvodc) prosječni proizvodd) ni jedno od navedenog

14. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnju gdje su MC minimalni:a) MC=AVCb) MC=ATCc) MC=AFC=ATCd) ATC=AVCe) Ni jedno od navedenog

15. Tačka pokrića predstavlja:a) obim proizvodnje pri kojem je MC=ATCb) obim proizvodnje pri kojem je MC=AFCc) obim proizvodnje pri kojem je MC=AVCd) ni jedno od navedenog

16. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su AVC minimalni:a) MC=ATC=AVCb) MC =ATCc) MC dostiže minimumd) MC = AVC

17. Kada su prosječni troškovi rastući, granični troškovi su:a) Jednaki prosječnim troškovimab) Opadajućic) Veći od prosječnih troškovad) Manji od prosječnih troškova

Page 13: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

13

18. Troškovi sirovina spadaju u:a) Apsolutno fiksne troškoveb) Relativno fiksne troškovec) Varijabilne troškoved) Ni jedno od navedenog

19. Šta od sljedećeg može imati negativnu vrijednost:a) Ukupan prihodb) Granični prihodc) Granični trošakd) Prosječan trošak

20. Zakon opadajućih prinosa važi kada:a) tehnika proizvodnje data i ne mijenja se u posmatranom vremenub) utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksanc) postoji mogućnost variranja proporcije utrošaka variranjem jednog ili više proizvodnihfaktorad) iza neke tačke, odnosno iza utroška koji se obično postižee) ni jedno od navedenog

21) Šta predstavlja zakon rastućih prinosa

Kod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi.Ako je n=1 (konstantni prinosi), n>1 (rastuci prinosi) , n<1 (opadajuci prinosi)

22) Šta je ekonomija, a šta disekonomija obima

Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv. Ekonomija obima, a nakon njega disekonomija obima.

23) Šta je eksterna ekonomija, a šta eksterna diekonomija

Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja, a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova.

24) Šta predstavljaju izokvante

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantno područje proizvodnje je samo u prvom kvadrantu koordinatnog sistema.

25) Šta predstavlja proizvodna funkcija

Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u proizvodnji I maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji.

26) Objasnite izotroškovni pravac

Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje, uz jednaki novčani izdatak. Jednačina tog pravca glasi: px • qx + py • qy =TC

Page 14: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

14

1. Elasticna ponuda ima uvijek vrijednost izmedju 2 i 10. NE2. Kada je Ed =0,5, MR je manji od 0. 3. Modeli u Mikroekonomiji sluze samo da bismo bolje razumijeli ekonomsku stvarnost. NE4. Funkcija traznje je najelasticnija u tacki gdje traznja sijece y osu. DA5. Izotroskovni pravac uvijek mora biti pravac. DA6. Elasticnost ponude je jednaka 1 na vrhu krive ponude. NE7. Potrebe za resursima preduzeca nisu izvedene potrebe. NE8. U kratkom vremenskom periodu ponuda preduzeca je varijabilna. DA9. Izmedju krivih AVC i ATC moze se nalaziti cijela funkcija ponude preduzeca. NE10. Rezervni kapacitet je karakteristican samo za Savremenu teoriju troskova. DA11. Na cijene nafte na svjetskom trzistu utice veliki broj veoma vaznih faktora. Da12. Izokvante su kruzne linije koje pokazuju isti obim proizvodnje uz datu potrosnju proizvoda. DA13. U krivu prosjecnih ukupnih troskova (ATC), ne moze biti ukljucen i prosjecan profit. NE14. Za preduzece je najbolje da ima sto manje elasticnu ponudu. NE15. Polaznu tacku subjektivne teorije vrijednosti cine pojedinac i njegove potrebe. DA16. Firma tezi situaciji da je cjenovna elasticnost potraznje za njegovim proizvodom sto veca. NE17. Cjenovna elasticnost ponude se izvodi iz Marsalovog opsteg zakona ponude. NE18. Granicna stopa supstitucije faktora se povecava kako idemo na grafikonu ulijevo. DA19. Nagib izotroskovne linije jednak je omjeru cijena gotovih proizvoda koje firma proizvodi. NE20. Drzava se mijesa u rad trzista zato sto trzista ne vrse dobro odredjivanje ravnotezne cijene. NE

1. Kada je koeficijent dohodovne elasticnosti ponude jednak nuli radi se o: Nijedno od navedenih.2. Iz kojeg zakona traznje se izvodi unakrsna elasticnost ponude: Nijedno od navedenih, ne

postoji.3. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive ponude je 2. Cjenovna elasticnost ponude u bilo kojoj

tacki krive ponude je jednaka: 2.4. U determinante ponudjene kolicine spadaju: Cijena proizvoda, cijena.5. Ako je cijena robe 40 KM, kupljena kolicina je 1400 kom/dan. Ako cijena poraste na 41KM,

kupljena kolicina ce opasti na 5 kom/dan. Cjenovna elasticnost traznje je priblizno: beskonacno. 6. Razlika izmedju vrijednosti proizvoda i njegove cijene je poznata kao: potrosacev visak.7. Budzetska linija zavisi prvenstveno od: dohotka, cijene i preferencija.8. Kada su dugorocni prosjecni troskovi rastuci, dugorocni granicni troskovi su: veci od dugorocnih

prosjecnih troskova.9. U determinante potraznje spadaju: velicina trzista, kvalitet proizvoda, cijene drugih proizvoda,

komplemenata i supstituta.10. Kada donosimo odluku o tome da li diferencirati proizvoda ili ne, posebno posmatramo:

unakrsnu elasticnost traznje.11. Cjenovna elasticnost traznje nam je najvaznija: U kratkom, trenutnom i dugom vremenskom

periodu.12. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive TR je +1. Cijena proizvoda je: konstantna.( Kod

nesavrsenog trzista je opadajuca, a kod savrsenog rastuca.)13. Determinante ponude postoje samo u : U kratkom, trenutnom i dugom roku.

Page 15: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

15

14. Lucnu elasticnost traznje racunamo primarno za: Proizvode koji imaju znacajnu promjenu cijene i /ili kolicine.

15. Porast primanja kupaca ce: Smanjiti traznju za inferiornim proizvodom.16. Ukupan proizvod preduzeca je maksimalan tamo gdje je: Granicni prohod = ukupnom prohodu.17. Najnizi koeficijent elasticnosti ima: Odjeca.18. Najniza cijena odredjena ispod ravnotezne cijene moze prouzrokovati: Da trazena kolicina

prevazidje kolicinu koja bi rado bila ponudjena.19. Ako je 10% - tno povecanje cijene proizvoda prouzrokuje smanjenje potrazivane kolicine za 10%,

koeficijent cjenovne elasticnosti traznje iznosi: 1. (Q/C)20. U determinante ponude spadaju: specijalni uticaji i tehnologija. (Troskovi poslovanja,

organizacija poslovanja, cijene inputa, vremenske prilike, tehnologija, dostupnost prizvoda, lokacija.)

1. Kod normalnih dobara koeficijent unakrsne elasticnosti traznje je manji od 0. NE2. Kretanje duz krive traznje nastaje zbog promjene ukusa potrosaca. NE3. Sto je dobro vise nuzno za zivot to je elasticnost traznje veca. NE4. Suse i hladnoce ce na trzistu sniziti cijenu kafe. NE5. Prosjecan proizvod se dobije dijeljenjem ukupne proizvodnje sa svim angazovanim inputima. NE6. Osnovni cilj poslovanja preduzeca je maksimiziranje vrijednosti preduzeca u dugom roku. NE7. Dohodovna elasticnost traznje se izvodi iz Hiksovog opsteg zakona traznje. DA8. Gdje ce se proizvoditi ( u kojoj zoni proizvodnje) ovisi od relativnih odnosa cijena inputa. DA9. U 4. zoni proizvodnje granicni fizicki proizvod raste. DA10. Elasticnost traznje je jednaka 1 na vrhu krive traznje. NE11. Potrebe za resursima preduzeca nisu izvedene potrebe. NE12. U kratkom vremenskom periodu ponuda preduzeca je fiksna. NE13. Izmedju krivih AVC i ATC ne moze se nalaziti cijela funkcija ponude preduzeca. DA14. Rezervni kapacitet je karakteristican samo za Tradicionalnu teoriju troskova. NE15. Izokvante su kruzne linije koje pokazuju isti obim proizvodnje uz date proizvodne faktore. DA16. Granicni troskovi se izvode iz prosjecnih ukupnih troskova. NE17. Granicni fizicki proizvod se moze izvesti iz prosjecnog fizickog proizvoda. NE18. Izmedju krivih AFC i AVC se uvijek nalazi cijela funkcija ponude preduzeca. NE19. Funkcija traznje za proizvodom preduzeca na moze imati i opadajuci nagib. NE20. Koeficijent unakrsne elasticnosti traznje… NE

1. Pretpostavite da A predstavlja traznju za autima, a B predstavlja ponudu auta. Ako je A : P = 10 000 – 2q, a B… (A=B)

2. Ukupan fizicki proizvod predstavlja: Proizvodnja ostvarena ulaganjem fiksnog i varijabilnog inputa u proces proizvodnje.

3. Endogene varijable predstavljaju: Dogadjaje ili pojave koji se proucavaju.4. Velicina efekta dohotka i efekta supstitucije ovisi prvenstveno od: Kolicine novca, vrste

proizvoda, relativnih odnosa cijena proizvoda, velicine promjene cijene.5. Kada su dugorocni prosjecni troskovi konstantni, granici troskovi su: Jednaki dugorocnim

prosjecnim troskovima.6. Parametri predstavljaju: Kvantitativno izrazene karakteristike okruzenja.

Page 16: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

16

7. Koeficijent lucne elasticnosti traznje koristimo kada imamo: Povecanje traznje ili cijene u vecim rasponima.

8. Kada prosjecna velicina ostaje konstantna: Granicna velicina je jednaka prosjecnoj.9. Kada raste cijena proiz. raste tada moze rasti i potrazivacka kolicina. To je slucaj kod:

Giffenovih proizvoda.10. Razlika izmedju vrijednosti proizvoda i njegove cijene je poznata kao: Potrosacev visak.11. Cjenovna elasticnost traznje je manja od 1 za: Bankarske usluge i usluge osiguranja,

cigarete, masinske proizvode.12. Granicni proizvod je maksimalan u: Zoni konstantnog prinosa.13. Najniza cijena odredjena iznad ravnotezne cijene moze prouzrokovati: Da trazena kolicina

bude manja od kolicine koja bi rado bila ponudjena.14. Pad trazene kolicine za proizvodom x moze biti uzrokovan: Rastom cijene proizvoda x.15. Determinante potreba su: Dohodak, obicaji.16. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive traznje je 3. Cjenovna elasticnost u bilo kojoj

tacki krive traznje moze biti: ?17. Ako je koeficijent dohodovne elasticnosti jednak 1,50 tada se radi o: Luksuznim

proizvodima.18. Iz kojeg zakona traznje unakrsna elasticnost traznje? Walrasovog zakona.19. Funkcija dugorocnih troskova zavisi od: Vremenskog perioda, cijene inputa, djelatnosti u

kojoj preduzece posluje.20. Troskovi sirovina spadaju u: Varijabilne troskove.

1. Kod supstituta koeficijent dohodovne elasticnosti traznje je manji od 0. NE2. Savrseno neelasticna ponuda ima uvijek vrijednost izmedju 1 i beskonacno. NE3. Kada je Ed = 1 i kada cijena usluge raste MR moze biti veci od nule. NE4. Osnovna svrha mikroekonomskih modela jeste analiza i predvidjanje trzisnih pojava. DA5. Sto je dobro manje nuzno za zivot, to je elasticnost ponude manja. NE6. Prag zakona o prinosima je u tacki gdje su MC optimalni. NE7. Teorija granicne korisnosti je nastala zbog nedostatka teorije indiferencije. NE8. Proizvodjaci ne bi trebali u dugom roku snizavati cijene proizvoda ako im je Ed manje od 1. DA9. Prosjecan fizicki proizvod se moze izvesti iz tangensa ukupnog fizickog proizvoda. NE10. Proizvodi cija se cijena najcesce krece u odredjenim granicama jesu industrijski proizvodi. NE

(poljoprivredni proizvodi DA)11. Nagib izotroskovne linije jednak je omjeru kolicina faktora proizvodnje koje koristimo. NE12. Graficki oblik granicnog prihoda preduzeca zavisi od trzisnog stanja na kome se posmatra. DA13. Izmedju krivih AVC i ATC ne moze se nalaziti cijela funkcija ponude preduzeca. DA14. Kod supstituta koeficijent dohodovne elasticnosti ponude je veci od 0. NE15. Polaznu tacku objektivne teorije vrijednosti cine pojedinac i njegove potrebe. NE16. Svaka proizvodnja ima vise razlicitih proizvodnih procesa. DA17. Elasticnost ponude je jednaka 1 samo na vrhu krive ponude. NE18. Granicni fizicki proizvod se moze izvesti iz prosjecnog ukupnog fizickog proizvoda. NE19. Stopa povrata predstavlja iznos nesto profita kojeg firma ostvari na investirana sredstva. DA20. Proizvodjaci bi uvijek trebali u kratkom roku snizavati cijene proizvoda da prosire trziste. NE

Page 17: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

17

1. Ako je koeficijent dohodovne elasticnosti jednak 1,01 tada se radi o: luksuznim proizvodima.2. Razlog zbog koga trazena kolicina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: Kupci postaju

bogatiji i raste njihova potrosnja proizvoda.3. Iz kojeg zakona traznje se izvodi dinamicka elasticnost traznje? Ne postoji dinamicka elasticnost

traznje.4. Sta spada u determinante ponudjene kolicine? Cijena datog proizvoda.5. Kada je koeficijent cjenovne elasticnosti jednak 1 radi se o: Jedinicna elasticnost traznje. 6. Nagib funkcije ponude je 1. Cjenovna elasticnost u bilo kojoj tacki krive traznje je: nijedno od

navedenih.7. Ako je cijena robe 350 KM/kom, kupljena kolicina je 5400 kom/dan. Ako cijena poraste na 370

KM kupljena kolicina ce pasti na 4600 kom/dan. Cjenovna elasticnost traznje je priblizno: 3,2.8. Koeficijent dohodovne elasticnosti traznje je negativan za : Inferiorne proizvode.9. Osnovne komponente teorijskih modela su: Endogene varijable, parametri , pretpostavke o

ponasanju.10. Porast dohotka ce: Povecati traznju za proizvodom ako je proizvod normalno dobro.11. Za preduzece su posebno vazne sljedece potrebe: Efektivne potrebe.

12. Ukupan prihod preduzeca na savrsenim trzistima je maksimalan tamo gdje je: Ed= .

13. Ako je koeficijent cjenovne elasticnosti traznje manji od nula, znaci da je rijec o: Nista od navedenog. (Ekonomski izuzeci)

14. Kada je koeficijent unakrsne elasticnosti ponude jednak nuli radi se o: Nista od navedenog.15. Funkcija ponude moze biti vertikalna jedino: U trenutnom roku.16. Kada je efekat dohotka dominantan u preduzecu nakon povecanja cijene proizvoda tada je

potrebno: Proizvod prodavati na kredit.17. Iz funkcije MC se izvodi: Funkcija ponude.18. Problem graficke analize teorije proizvodnje jeste sto: Proizvodni proces sadrzi previse faktora

proizvodnje.19. Uskladjivanje ponude i traznje se vrsi preko: Cijena.20. Najvisi koeficijent elasticnosti ima: Namjestaj.

.Granicni troskovi se izvode iz prosjecnih fiksnih troskova. 4. Naucni metod je osnovni metod putem kojeg saznajemo ekonomske zakonitosti.7.Tacka zatvaranja je u tacki gdje MC sijeku AVC. DA8.Skala ponude predstavlja ponudjenu kolicinu pri odredjenoj cijeni proizvoda. NE11.Dio krivulje granicnog proizvoda koji opada je odraz zakona opadajucih prinosa. DA12.Kod supstituta koeficijent unkrsne elasticnosti traznje je manji od 0. NE15.Kada obracunavamo porez u preduzecu mi posebno posmatramo implicitne troskove preduzeca. NE16.Ako zelimo izracunati prosjecan granicni prihod iz ukupnog posmatramo nagib tangente na prosjecan prihod u nekoj tacki. NE19.Pretpostavka o koordinaciji ucesnika teorijskom modelu govori o tome da u modelu za proizvodom ne postoji traznja, postoje adekvatna pitanja.20.Ako kod elasticne krive traznje dodje do opadanja ponude povecanje ukupnog prihoda je vece od smanjanja ukupnog prihoda, te se stoga i ukupan prihod preduzeca povecava.

Page 18: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

18

3. Tacka zatvaranja jeste tacka presjeka: Granicni i prosjecni varijabilni troskovi.4.Kada obim proizvodnje tezi beskonacno, tada se prosjecni varijabilni troskovi asimptotski priblizavaju: Prosjecnim ukupnim troskovima.7.U fiksne troskove spadaju sljedece kategorije troskova: Plate direktora, kamate na kredite preduzeca, rente zemljista, licence.8.Dugorocni troskovi prema Savremenoj teoriji se dijele na: Troskove proizvodnje i troskove upravljanja.11.Inovacije u proizvodnom procesu dovode do: Pomijeranja funkcije ATC prema dole.12.U varijabilne troskove spadaju: Troskovi plata administracije, troskovi pogonske energije.15.Sta je od navedenog tacno pri obimu proizvodnje gdje su MC minimalni: Nijedno od navedenog.16.Tacka pokrica predstavlja? Obim proizvodnje pri kojem je MC = AVC.19.Sta od sljedeceg moze imati negativnu vrijednost: Granicni prihod, granicna korisnost.20.Zakon opadajuccih prinosa vazi kada:- Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se u posmatranom vremenu. - Utrosak bar nekih proizvodnih faktora fiksan.- Posmatramo poslovanje u kratkom roku.-Iza neke tacke, odnosno iza utroska koji se obicno postize.-Postoji mogucnost variranja proporcije utrosaka variranjem jednog ili vise proizvodnih faktora.

1)Jedan od preduslova za postizanje tehničke efikasnosti sa stanovišta društva kao cjeline jeste stanje pune zaposlenosti ekonomskog sistema. NE , vezana je za ekonomsku efikasnost . 2)Osnovni cilj instrumenata zaštite okoline jeste da se zagađenje svede na nulu. NE, optimuje se. 3)Ekonomski efikasan sistem nije isto i pravičan sistem. DA4) Postepeni proces prihvatanja nove tehnologije je: DIFUZIJE.5) MRS opada: S LIJEVA U DESNO.6) Na kojim tržištima je koef. unakrsne el. tražnje nula: TPK i MONOPOL.7) Stratešku efikasnost na nivou društva kao cjeline možemo posmatrati kao: - alokativnu, - proizvodnu, - tehničku . 8) Cilj svakog preduzeća jeste da efikasno posluje. NE9) Prema Stakelbergovoj kasifikaciji, jedan učesnik na strani ponude i malo učesnika na strani tražnje je: KVAZIMONOPOL.10) Međuovisnost preduzeća je posebno izraženo na Monopolu i Oligopolu. DA11) Stakelberova klasifikacija je dopuna Weitraubovoj. NE12) Nepotrebni društveni trošak ili gubitak šteti svim učesnicima na tržištu čak i monopolu. DA13) Prve klasifikacije tržišnih stanja se pojavljuje do 1934 g.sa razvojem industrijske proizvodnje. DA14) Utvrđivanje cijena po graničnim troškovima podrazumjeva izjednačavanje potražnje sa prosječnim troškovima u koje je uključen normalan profit. DA15) Stvarni nepotrebni gubitak (DWL) najčešće prisvaja država a ne ponuđači i potrošači. NE, niko ne prisvaja.16)Najbolja osnova interkonekcije prema Direktivi EU jeste: LRAIC.17) Osnovni razlog uspostavljanja cijena interkonekcije jeste: POSTEPENO UGAŠENJE DOMINANTNOG MONOPOLISTE.18)Male firme, prosječan profit mogu investirati u inovacije proizvoda samo u: NIKADA . 19) Extraprofit u kratkom roku je moguć za sva tržišna stanja.20) Uslov ravnoteže TPK u kratkom roku je: MC=MR.21) Na TPK preduzeće u određenim okolnostima mogu uticati na formiranje troškova proizvoda. DA22) Na TPK kod preduzeća sa rastućim troškovima kriva ponude u dugom roku: - raste, - opada,

Page 19: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

19

- ima horizontalan položaj.23) Na TPK, što je vremenski rok kraći, uticaj države na formiranje cijene je manji. NE, država nema uticaj. 24) Na TPK preduzeće extraprofit ostvaruje u: TRENUTNOM i KRATKOM ROKU.25) Na TPK preduzeće u određenim oklonostima mogu uticati na formiranje cijene proizvoda. NE, utiče na troškove. 26) Na TPK što je vremenski rok duži, uticaj ponude na formiranje cijene je viši. DA27) Kratkoročna ravnoteža na TPK je istovremeno i dugoročna ravnoteža. NE, kratkoročna jedna od ravnoteža pored dugoročne).28) Kod monopola ravnoteža se uspostavlja u zoni: OPADAJUĆIH PROSJEČNIH TROŠKOVA.29) U ostale metode regulacije monopola spadaju: - regulacija monopola putem gr.troškova monopoliste, - regulacija stopre povrata na uložena sredstva - porez na monopolski profit - politika potpunog ne miješanja države - regulacije monopola utvrđivanjem cijena na bazi vrsnog opterećenja.30) Monopol u kratkom roku: - ima funkciju ponude po graničnim troškovima, - ima dio funkcije ponude po fiksnim troškovima, - nema funkciju ponude , (niti ponudu) - ima samo ponuđenu količinu =>(važi i u kratkom i dugom roku).31) Na tržištu monopola što je vremenski rok duži, uticaj tražnje na formiranje cijene je veći. DA32) Oktopodski monopol nastaje: - kada neko posjeduje strateške sirovine, - zbog dodjele licence od strane države, - zbog koncentracije kapitala i posjedovanje strateških sirovina, - kada je koef. unakrsne el. tražnje dovoljno veliki broj.33) U dugom roku, cijena koju zaračunava monopolista u odnosu na kratkoročnu cijenu je: MANJA.34) Ekonomski monopoli mogu nastati i kada se oformi kartel na tržištu. DA35) Ako monopolista nekon regulacije ostvaruje extraprofit njegovi prosječni troškovi su: ISPOD FUNKCIJE TRAŽNJE U TAČKI RAVNOTEŽE.36) Na tržištu monopola, što je vremenski rok duži, uticaj količine na formiranje cijene je veći. NE, (ponuda i tražnja)37) Kad monopolista nema troškova, tada njegov MR uvijek veći od 0. NE 38) Privatizacija prirodnih monopola ima osnovni cilj da poveća stepen konkurencije. NE, liberalizacija.39) Monopolista pored ulaznih ima i brojne izlazne barijere. DA40) Kvazimonopol predstavlja da su na strani ponude i tražnje po 1 učesnik. NE, to je bilat.monopol.41) Monopolista bi poslovao efikasno ako bi cijena njegovog proizvoda bila jednaka gran.trošku. DA42) Država najčešće u svom vlasništvu drži prirodne monopole.DA43) Liberalizacija nekog tržišta će dugoročno dovesti do: OPADANJA CIJENE PROIZVODA.44) Kriva MRP-a kod monopoliste: GRANIČNI PRIHOD OSTVAREN ANGAŽOVANJEM PROIZVODNOG FAKTORA Pa.45) Kod monopolskog preduzeća funkcija troškova u dugom roku u odnosu na kratkoročnu jeste: ELASTIČNIJA.46) Vezu rashoda, troškova i profita kod reguliranja stope povrata monopoliste prikazujemo: TR=OC+CD+r(v-AD)47) Edgewortov model oligopola objašnjava ravnotežu učesnika na strani ponude praćenjem reakcije 1-nog učesnika na cijene drugog učesnika. NE, Bertrantov model je.48) Oligopolista ne može istovremeno određivati i količinu i cijenu svih proizvoda NE49) Što je veći nagib krive tražnje, extraprofit oligopoliste u kratkom roku je manji. NE

Page 20: Mikroekonomija- Sve Za Prvu Parcijalu

20

50) Jedna od bitnih karakteristika oligopola je mogućnost udruživanja učesnika na strani tražnje. NE, Na strani ponude. 51)Oligopolista može istovremeno određivati i cijenu i količinu svojih proizvoda. DA52) Što je nagib krive tražnje veći, extraprofit oligopoliste u kratkom roku je veći. DA53) Metodologija utvrđivanja cijena na bazi vrsnog opterećenja vrše preduzeća koja: - imaju ograničen kapacitet, - imaju periode velike potražnje.54) Osnovna prednost Teorije igara jeste što može analizirati na sve vrste cjenovnih strategija.DA55) Osnovna svrha diskriminacije cijena jeste rast cijene proizvoda postojećim kupcima. DA56) Oligopoliska preduzeća se ne mogu udruživati na tržištu jer su im interesi suprostavljeni. NE57) Teorija igara se najčešće koristi kada znamo mali broj strategija.NE58) Preduzeće u dugom roku nudi proizvode na tržištu oligopola: a) minimalnim dugoročnim granič.troškovima uvećanim za prosječan profit, b) dugoročnim ukupnim troškovima uvećanim za povećani profit, c) dugoročnim ATC uvećanim za prosječan profit, d) dugoročnim varijabilnim troškovima uvećanim za prosječen profit, e) nijedno od navedenih.59) Troškovno liderstvo prisutno je na tržištu: OLIGOPOLA.60) Konkurisanje cijenama na oligopolskom tržištu će: REZULTIRATI SMANJENJEM PROFITA U INDUSTRIJI. 61) Preduzeće na tržištu oligopola u dugom roku nudi proizvode po: ZAVISNOSTI SVOJE POZICIJE FORMIRA SVOJU CIJENU.62) Teorija igara se formira na konkurentske borbe između oligopolista su: PRAVILA, STRATEGIJA I MATRICA REZULTATA.63) Jedna od bitnih karakteristika TMK je mogućnost udruživanja na strani ponude. DA64) Karakteristike TMK su: - mali broj učesnika na strani ponude, - mogućnost tajnih sporazuma na strani ponude, - značajno diferenciran proizvod, - sloboda ulaska i izlaska iz grane, - opadajuća funkcija tražnje, - blagi diferencirani proizvodi.65) Jedna od bitnih karakteristka TMK je mogućnost udruživanja učesnika na strani potraživanja. NE66) Kod monopolističke konkurencije ravnoteža se uspostavlja u zoni opadajućih prosječnih troškoa.DA67) Uslov ravnoteže na TMK u kratkom roku je: - MR=MC - min AFC - MC=ATC - MC=p - nijedan.68) U koje tržišno stanje spadaju benzinske pumpe u jednom većem gradu: TMK.69) Kod monopsona zaposlenost nije veća nego kad na strani kupaca faktora proizvodnje postoji TPK. DA 70) Cijena proizvoda monopsoniste je zadana veličina. DA71) Monopson je stanje kada imamo jednog kupca nasuprot mnoštva konkurentskih ponuđača. DA72) Monopson uvijek angažuje više proizvodnih faktora u odnosu na TPK. NE73) Kod monopsona ravnoteža se uspostavlja u zoni rastućih prosječnih troškova. DA74) Monopsonista ima veći extraprofit od monopoliste. DA75) Preduzeće na monopsonu u kratkom roku nudi proizvode po: TRŽIŠNIM CIJENAMA.