27
Mikroekonomija Tema I Prof. dr. sc. Lorena Škuflić Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet Uvod Terminologija Sadržaj Mikroekonomija: predmet, pristup Tržište Nominalne i realne cijene Analiza ponude i potražnje Ravnoteža tržišta Elastičnost ponude i potražnje; križna; dohodovna elastičnost Potrošačeva ravnoteža Predmet: Mikroekonomija 3/73 Uvod u mikroekonomiju Osnovni pojmovi - terminologija Ekonomija Ekonomija proučava kako društva koriste oskudne resurse u proizvodnji korisnih proizvoda, te kako ih raspodijeliti ih među različitim ljudima. Ekonomija je znanost izbora. Ekonomija se dijeli na mikro i makro ekonomiju. Mikroekonomija Mikroekonomija proučava ponašanje pojedinačnog tržišta i malih pojedinačnih jedinica koji sačinjavaju cjelokupnu ekonomiju -- poduzeća, potrošači, investitori i radnici. Mikroekonomija je grana ekonomije koja analizira ponašanje pojedinih ekonomskih subjekata kao i djelovanja tržišta i državnih politika na te subjekte.

Mikroekonomija knjiga

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Mikroekonomija knjiga-materijali za polaganje

Citation preview

Page 1: Mikroekonomija knjiga

MikroekonomijaTema I

Prof. dr. sc. Lorena Škuflić

Sveučilište u ZagrebuEkonomski fakultet

Uvod

Terminologija

Sadržaj

Mikroekonomija: predmet, pristup Tržište Nominalne i realne cijene Analiza ponude i potražnje Ravnoteža tržišta Elastičnost ponude i potražnje; križna; dohodovna elastičnost Potrošačeva ravnoteža

Predmet: Mikroekonomija 3/73

Uvod u mikroekonomiju

Osnovni pojmovi - terminologija

Ekonomija

Ekonomija proučava kako društva koriste oskudne resurse uproizvodnji korisnih proizvoda, te kako ih raspodijeliti ih međurazličitim ljudima.

Ekonomija je znanost izbora.

Ekonomija se dijeli na mikro i makro ekonomiju.

Mikroekonomija

Mikroekonomija proučava ponašanje pojedinačnog tržišta i malihpojedinačnih jedinica koji sačinjavaju cjelokupnu ekonomiju --poduzeća, potrošači, investitori i radnici.

Mikroekonomija je grana ekonomije koja analizira ponašanjepojedinih ekonomskih subjekata kao i djelovanja tržišta i državnihpolitika na te subjekte.

Page 2: Mikroekonomija knjiga

Mikroekonomija

Mikroekonomija odgovara na mnoga pitanja:

Zašto je u nekim industrijama puno poduzeća, a u drugima malo? Kako se potrošači bolje osjećaju kada imaju puno poduzeća koja prodaju

sličan proizvod ili malo? Zašto?Kako potrošači uopće biraju koje proizvodekupiti?

Treba li država intervenirati u nekim industrijama i ako da kada? Kako poduzeće može minimizirati troškove proizvodnje? Kako poduzeće može maksimizirati svoj profit?

Teme u mikroekonomiji

Mikroekonomija se suočava s ograničenjima Ograničeni proračun Ograničeno vrijeme Ograničena sposobnost proizvodnje

Kako se nosimo s ograničenjima? Kako alociramo oskudne resurse?

Radnici, poduzeća i potrošači moraju birati između alternativa “trade-off” Da li da radim ili idem na odmor? Trebam li kupiti novi automobil ili štedjeti novac? Da li da zaposlimo još radnika ili da nabavimo novu opremu?

Kako napraviti najbolji izbor između alternativa?

Teme u mikroekonomiji

POTROŠAČI Ograničen dohodak Teorija potrošača – objašnjava kako potrošači maksimiziraju svoje

zadovoljstvo, i u skladu sa svojim preferemcijama donose odluke oalternativnom izboru

Kako potrošači donose odluke o potrošnji i štednji?

Teme u mikroekonomiji

Radnici Pojedinci donose odluke o tome kada i ako ući u radnu snagu

Alternativni izbor da li se zaposliti ili nastaviti školovanje Kakve izbore vrše pojedinci u smislu zapošljavanja i ulaska u radnu snagu? Koliko sati rada će raditi?

Alternativni izbor između rada i dokolice

Teme u mikroekonomiji

Poduzeća Koji proizvod treba poduzeće proizvoditi?

Ograničenja proizvodnih kapaciteta i financijski resursi stvaraju potrebu za alternativnimizborom

Teorija poduzeća – objašnjava na koji način je najbolje izvršiti ovealternativne izbore

Teme u mikroekonomiji

Page 3: Mikroekonomija knjiga

Mikroekonomija

Mikroekonomski koncepti korisni su svakome tko donosi odluke kaopotrošač ili kao proizvođač: pojedinac-potrošač, privatno poduzeće,država.

27.4.2012. 13/73Predmet: Mikroekonomija

Problem kod izbora (donošenja odluke):oportunitetni trošak / trošak izgubljene prilike

Granica proizvodnih mogućnosti

Granica proizvodnih mogućnosti (PPF) pokazujemaksimalnu količinu proizvodnje koja se možeostvariti u jednoj nacionalnoj ekonomiji uzpostojeću razinu tehnologije i količinu raspoloživihresursa.

Kada nacionalna ekonomija proizvodi na PPF onaalocira resurse efikasno.

Granica proizvodnih mogućnosti (PPF) pokazujemaksimalnu količinu proizvodnje koja se možeostvariti u jednoj nacionalnoj ekonomiji uzpostojeću razinu tehnologije i količinu raspoloživihresursa.

Kada nacionalna ekonomija proizvodi na PPF onaalocira resurse efikasno.

PPF

Proi

zvod

B

Proizvod A

12

9

6

3

0

15

1 2 3 4 5

AB

C

D

E

F

PPF

Proi

zvod

A

Proizvod B

12

9

6

3

0

15

1 2 3 4 5

AB

C

D

E

F

Oportunitetni trošak kretanjaod D do C je količinaproizvoda B od koje moramoodustati da bi proizveli višeproizvoda A

Oportunitetni trošak

U svijetu oskudnosti, izbor jednog proizvoda (situacije) značiodustajanje od drugog proizvoda (situacije).

Oportunitetni trošak odluke je vrijednost proizvoda ili usluge od kojesmo odustali.

Cijene Alternativni izbor često ovisi i bazira se na cijenama s kojima se suočavaju

potrošači i proizvođači Radnici donose odluku ovisno o cijeni rada – nadnicama Poduzeće donosi odluku ovisno o nadnicama i cijenama inputa i cijenama

proizvoda kojega poduzeće proizvodi

Teme u mikroekonomiji

Page 4: Mikroekonomija knjiga

Cijene Kako se cijene određuju?

U centralno planskim ekonomijama – države kontroliraju cijene Tržišne ekonomije – cijene se određuju interakcijom tržišnih sudionika

Tržište – skup kupaca i prodavatelja čija interakcija određuje cijene proizvoda

Teme u mikroekonomiji Što je tržište?

Tržište Skup kupaca i prodavatelja, koji temeljem sadašnjih ili budućih interakcija,

određuju cijene proizvoda Kupci: potrošači kupuju proizvode, poduzeća kupuju rad i inpute Prodavatelji: potrošači prodaju rad, vlasnici zemlje zemlju, vlasnici ostalih inputa svoje

inpute, poduzeća kupuju inpute

Kakav je odnos između subjekata u ekonomiji?

Definicija tržišta Određena je kupcima, prodavateljima, rasponom proizvoda (definiranošću)

koji se uključuju u neko tržište Arbitraža

Praksa kupovanja proizvoda po nižoj cijeni i prodaja tog proizvoda na drugojlokaciji

Što je tržište?

Definiranost tržišta Poduzeće mora znati koja su mu druga poduzeća sadašnji ili potencijalni

konkurenti, zbog proizvoda ili usluga koje to poduzeće proizvodi i prodaje, iliće ih proizvoditi i prodavati u budućnosti.

Koji kupci i prodavatelji trebaju biti uključeni u neko tržište? To ovisi o veličini tržišta – granicama, lokaciji i širini proizvoda koji će biti

uključeni u to tržište Tržište stanova u Zagrebu i Opatiji Tržište svih automobila ili samo terenskih vozila

Određenje tržišta važno je i za odluke javne politike.

Što je tržište? Tipovi tržišta

Savršeno konkurentna tržišta Zbog velikog broja kupaca i prodavatelja, niti jedan pojedinačni kupac ili

prodavatelj nema utjecaja na cijenu Primjer: većina tržišta poljoprivrednih proizvoda

Fer konkurencija između sudionika na tržištu stvara savršeno konkurentnotržište

Page 5: Mikroekonomija knjiga

Nesavršena tržišta Tržišta gdje pojedinačni prodavatelj može utjecati na cijenu

Karteli – grupa proizvođača koja djeluje kolektivno Primjer: OPEC dominira svjetskim tržištem nafte

Tipovi tržišta Tržišne cijene

Transakcije između kupca i prodavatelja su razmjena proizvoda zaodređenu cijenu Tržišna cijena – cijena koja prevladava na tržištu

Neka tržišta imaju jedinstvenu cijenu: cijena zlata Neka tržišta imaju više cijena:

Realne i nominalne cijene

Usporedba cijena kroz vrijeme zahtjeva mjerenje cijene jednogproizvoda u odnosu na opću razinu cijena Nominalna cijena to je apsolutni iznos tekuće cijene iskazane na proizvodu Realna cijena je cijena i to iskazana kao relativni odnos prema agregatnoj

mjeri cijena ili cijena koja je u konstantnim novčanim jedinicama

Indeks potrošačkih cijena - Consumer Price Index (CPI) se čestokoristi kao mjera agregatnih cijena Bilježi cijene veće košarice tržišnih proizvoda koju kupuje tipični potrošač u

nekom vremenu Postotna promjena u CPI pokazuje stopu inflacije

Realne i nominalne cijene

Izračunavanje realnih cijena

2008

2008

2000 cijenaNominalnaxCPICPIcijenaRealna

2000

Realne i nominalne cijene Mikroekonomija

Zašto studirati mikroekonomiju? Svatko od nas se do sada ili će se u budućnosti susretati više s

mikroekonomskim konceptom bilo kao potrošač, bilo kao proizvođač Brojni primjeri u praksi pokazuju kako se odluke donose na

mikroekonomskim konceptima

Cilj studija Mikroekonomije nije samo razumjeti teorijske modele nakojima se temelji mikroekonomska analiza, već i objasniti kakoprincipe Mikroekonomije primijeniti na stvarno odlučivanje.

27.4.2012. 30/73Predmet: Mikroekonomija

Page 6: Mikroekonomija knjiga

Mikroekonomija

Mikroekonomija koristi teoriju za objašnjenje ponašanja ekonomskihjedinica i predviđanje kako će se one ponašati u budućnosti.

Teorije se razvijaju za objašnjenje promatranih fenomena prekoskupa pravila i pretpostavki.

27.4.2012. 31/73Predmet: Mikroekonomija 27.4.2012.Predmet: Mikroekonomija 32/73

Analiza ponude i potražnje

Ponuda i potražnja

Analiza ponude i potražnje

Osnovni model ponude i potražnje temelj je studija Mikroekonomije.

Ovaj model objašnjava zašto i kako se mijenjaju cijene, te što sedogađa kada se država upliće na tržište.

Model ponude i potražnje povezuje krivulje ponude i krivuljepotražnje.

27.4.2012. 33/73Predmet: Mikroekonomija

Ponuda i potražnja

Ponuda Odnos između količine proizvoda koje su proizvođači spremni prodati i cijene

tog proizvoda Ponuđena količina je količina dobara koju će prodavači željeti i moći prodati

na tržištu.

O čemu ovisi ponuđena količina? Inverzna funkcija ponude

(P)QQ SS

Ponuda

Ponuda Jednadžba ponude Grafički prikaz (krivulja) Tablični prikaz

Krivulja ponude: Mjeri količinu na osi X i cijenu na osi Y Krivulja ponude: grafički prikazuje odnos između cijene i ponuđene količine

neke robe.

27.4.2012. 35/73Predmet: Mikroekonomija

Krivulja ponude - linearna

CIJENA PONUĐENA

KOLIČINA

A 5 18

B 4 16

C 3 12

D 2 7

E 1 0

P

Q

krivulja ponudeS

4

3

2

1

5

167

27.4.2012. 36/73Predmet: Mikroekonomija

0 12 18

E

D

C

B

A

Page 7: Mikroekonomija knjiga

Zakon ponude

niže cijene, ceteris paribus, znače da poduzeća proizvode manji brojjedinica proizvoda

Više cijene, držeći ostale stvari konstantnima, znače da poduzećaproizvode više.

Krivulja ponude - nelinearna

S

Krivulja ponude je rastuća,pokazujući da pri višim

cijenama poduzeća povećavajuoutput

Količina

Cijena (kn)

P1

Q1

P2

Q2

Faktori pomaka krivulje ponude Primjer za automobile

1. Tehnologija Kompjuterizacija proizvodnelinije smanjuje troškoveproizvodnje i povećava ponudu.

2. Cijene inputa Smanjenje nadnica radnikazaposlenih u auto industrijismanjuje troškove proizvodnje ipovećava ponudu.

3. Cijene povezanih proizvoda Ukoliko cijene nafte pada, rasteponuda automobila.

4. Državne politike Ukidanje carina i kvota naautomobile povećava se uvozautomobila i raste ponuda u zemlji.

5. Posebni utjecaji Ukoliko država smanji postojećestandarde vezane uz zaštituokoliša, ponuda automobila će sepovećati.

Promjene u ponuđenoj količini /S/

pomak po krivulji ponude. Promjena cijene (cjenovni faktor)

Pomak krivulje Promjena jednog od faktora pomaka krivulje ponude (ne-cjenovni faktori)

Cijene inputa Tehnologija Cijene povezanih proizvoda Državne politike, te Broj poduzeća

27.4.2012. 40/73Predmet: Mikroekonomija

Promjene u ponuđenoj količini vs promjena ponude

P

Q

S

PA

PC

PB

QBQAQC

B

A

C

Pomak po krivulji uslijed promjene cijene

P

QQB

S S’

A A’

QA

P

Pomak krivulje ponude /porast/ uslijedpromjene jedne od odrednica ponude

P

Q

PB’,B

QB

S’

A’ A

QB’

S

Pomak krivulje ponude /smanjenje/ uslijedpromjene jedne od odrednica ponude

27.4.2012. 41/73Predmet: Mikroekonomija

Promjene u ponudi

Troškovi sirovina susmanjeni Proizvodi Q1 pri P1 i Q0 pri P2

Nova proizvodnja Q2 pri P1 iQ1 pri P2

Krivulja ponude se pomičeudesno S’

P S

Q

P1

P2

Q1Q0

S’

Q2

Page 8: Mikroekonomija knjiga

Potražnja

Potražnje Odnos između količine proizvoda koju su potrošači spremni kupiti i cijene tog

proizvoda

Tražena količina:količina dobara koju kupci žele i mogu kupiti.

O čemu ovisi potraživana količina? Inverzna funkcija potražnje

(P)QQ DD

Potražnja

Potražnja Jednadžba potražnje Grafički prikaz Tablični prikaz

Krivulja potražnje: Krivulja potražnje: grafički prikazuje odnos između visine cijene i tražene

količine. Mjeri količinu na osi X i cijenu na osi Y

27.4.2012.Predmet: Mikroekonomija 44/73

27.4.2012.Predmet: Mikroekonomija 45/73

CIJENA TRAŽENAKOLIČINA

A 5 9B 4 10C 3 12D 2 15E 1 20

Q

P

B

C

D

A 10 20

1

2

3

4

Krivulja potražnje - nelinearna

A

Krivulja potražnje

D

Krivulja potražnje je opadajuća,pokazujući da su potrošači

voljni kupiti više pri nižimcijenama kako proizvodpostaje relativno jeftiniji.

Količina

Cijena (kn)

P2

Q1

P1

Q2

Zakon potražnje

Uz nižu cijenu, ceteris paribus, kupci će tražiti više jedinicanekog proizvoda

Uz višu cijenu, ceteris paribus, kupci će tražiti manje

Zašto?

Promjena tražene količineP

Q

5

4

3

2

1

01 3 5 7

Količina pizze

Cije

na p

izze

po

kom

adu

A

B

D

D

Promjena cijene nekogproizvoda uzrokuje pomakpo krivulji.

Page 9: Mikroekonomija knjiga

Faktori pomaka potražnje Primjer u automobilskoj industriji

1. Prosječni dohodak Kada dohodak raste, ljudi kupujuviše automobila.

2. Broj stanovnika Porast populacije povećava brojkupljenih automobila.

3. Cijena povezanih proizvoda Niža cijena nafte i benzinapovećava potražnju za autima.

4. Ukusi Imati novi automobil postajestatusni simbol.

5. Posebni utjecaji Posebni utjecaji uključujudostupnost i raspoloživostalternativnih oblika prijevoza,sigurnost automobila, očekivanja obudućim kretanjima cijena i dr.

Faktori pomaka potražnje

27.4.2012.Predmet: Mikroekonomija 50/73

Promjene u traženoj količini vs promjena potražnje

P

Q

D

C

AB

P1

P2

P3

Q1 Q2 Q3

Pomak po krivulji uslijed promjene cijene

P

Q

D D’

A A’

B B’

P’

P’’

QA QA’ QB’

Pomak krivulje potražnje /porast/ uslijedpromjene jedne od odrednica potražnje

P

Q

D’ D

A’ A

B’ B

P’

P’’

QA’ QA QB

Pomak krivulje potražnje /smanjenje/ uslijedpromjene jedne od odrednica potražnje

Tržišna krivulja potražnje vs individualna krivulja potražnje

Horizontalna suma individualnih krivulja potražnje.

Od individualne do tržišne krivulje potražnje

Cijena (p)

510152025303540

Osoba A Osoba B Osoba C Tržišnapotražnja

98765432

65432100

11000000

16141197532

ABCDEFGH

C B A

D

A

C

EF

G

Količina (Q))2

40

30252015

50

Cijen

a (P)

4 6 8 10121416

B

Tržišna D

10

Tržišni mehanizam

Tržišni mehanizam je tendencija na slobodnom tržištu za cijene da semijenjaju dok se tržište ne očisti

Tržište je čisto kada je potraživana količina jednaka ponuđenoj količinipri prevladavajućoj cijeni

Cijena čišćenja tržišta – cijena po kojoj su tržišta čista

Tržišni mehanizam

D

SKrivulje se sijeku u točkiravnoteže, ili cijeni čišćenjatržišta.Potraživana količina jeUpravo jednaka ponuđenojkoličini pri P0

P0

Q0 količina

Cijena (kn)

Tržišnaravnoteža

Page 10: Mikroekonomija knjiga

Tržišni mehanizam

Ravnoteža Ne postoji manjkova, niti viškova potražnje Ne postoji manjkova, niti viškova ponude Potraživana količina je jednaka ponuđenoj količini Svatko tko želi kupiti pri tekućoj cijeni može i svi proizvođači koji žele prodati

po toj cijeni, isto tako mogu. Ravnotežna cijena

Cijena pri kojoj je jednaka tražena i ponuđena količina. Na grafikonu, to je cijena pri kojoj se sijeku krivulja ponude i krivulja potražnje.

Ravnotežna količina Ponuđena i tražena količina pri ravnotežnoj cijeni. Na grafikonu, to je količina pri kojoj se sijeku krivulja ponude i krivulja potražnje.

Tržišni mehanizam

D

S

P0

Q0

1. Pri cijeni P1, cijenaje veća od cijenečišćenja tržišta

2. Qs > QD3. Cijena će padati

prema cijeničišćenja tržišta

4. Tržište će seprilagođavati donove ravnoteže

P1

višak

količina

Cijena (kn)

QSQD

Ravnoteža tržišta

Višak ponude: Kad je tržišna cijena > ravnotežne cijene, ponuđena količina > tražene

količinePonudioci će sniziti cijenu da povećaju prodaju.

(Obrnuto: u slučaju manjka)

Zakon ponude i potražnje: Cijene bilo koje robe prilagođavaju se situaciji u kojoj će ponuđena i tražena

količina za nekom robom biti u ravnoteži.

27.4.2012. 57/73Predmet: Mikroekonomija

DQS QD

P2

količina

Cijena (kn)

1. Pri cijeni P2,cijena je ispodcijene čišćenjatržišta

2. QD > QS3. Cijena raste

prema cijeničišćenja tržišta

4. Tržište seprilagođava donove ravnoteže

Q3

P3

Manjak

Tržišni mehanizam

Promjene u tržišnoj ravnoteži

Ravnotežna cijena je određena sa relativnom razinom ponude ipotražnje

Promjene u ponudi i/ili potražnji će uzrokovati promjene ravnotežnecijene i/ili količine na slobodnom tržištu.

Promjene tržišne ravnoteže

60

u istom smjeru u različitom smjeru

D

S’S

D’

P

P

P

S’

S

D’

D

EE’

E’

EP1

P2

Q1Q2

27.4.2012.Predmet: Mikroekonomija

Page 11: Mikroekonomija knjiga

Elastičnost ponude i potražnje

Ne samo da se fokusiramo na to u kojem smjeru se kreću cijena i količinakada se promjene uvjeti na tržištu, već je važno i koliko se promjene

Elastičnost je koncept kojim mjerimo za koliko će se varijabla promijeniti sapromjenom druge varijable

Točnije, koeficijent nam daje informaciju o postotnoj promjeni jedne varijablekoja je uzrokovana promjenom druge varijable za jedan posto.

Cjenovna elastičnost potražnje

Mjeri osjetljivost potraživane količine na cijenu Koeficijent mjeri postotnu promjenu potraživane količine jednog proizvoda

koja je rezultat od jedinične postotne promjene cijene.

PQ

E DDP

%%

Postotna promjena varijable je apsolutna promjena varijablepodijeljena sa originalnom razinom te varijable.

Nadalje, elastičnost također može biti pisana kao:

Elastičnost potražnje u jednoj točci Cjenovna elastičnost potražnje u jednoj točci krivulje potražnje

PQ

QP

PPQQE D

P

Cjenovna elastičnost potražnje Cjenovna elastičnost u točci i lučna Lučna elastičnost potražnje

Cjenovna elastičnost potražnje izračunata preko raspona cijena

QP

PQE D

P ΔΔ

Mjerenje elastičnosti potražnje

Computing the Price Elasticity of Demand Formula računanja cjenovne elastičnosti potražnje, bez obzira

na smjer promjene:

EDP= Q2 - Q1 P2 - P1

(Q1 + Q2)/2 (P1 + P2)/2:

27.4.2012. 65/73Predmet: Mikroekonomija

54

D

Q1000 50

P

Primjer:

27.4.2012. 66/73Predmet: Mikroekonomija

Ed=Q2 - Q1 P2 - P1

(Q1 + Q2)/2 (P1 + P2)/2:

Ed=100 - 50 4 - 5

(50 + 100)/2 (4 + 5)/2:

Ed=50 -175 4,5

:

Ed= -30,67 : (-0,22) =

Pri razini cijene 5 novčanih jedinica, potražnja iznosi 50 komada proizvoda. Uslijed sniženjacijene na 4 novčane jedinice, potražnja poraste na 100 jedinica proizvoda. Izračunajtekoeficijent elastičnosti!

Page 12: Mikroekonomija knjiga

Uobičajeno je negativan broj Ako cijena raste, količina se smanjuje Ako cijena pada, količina raste

Neelastična potražnja: Tražena količina ne reagira znatno na promjenu cijene. Cjenovna elastičnost potražnje je manja od 1. |EP| > 1, |%Q| > |%P|

Elastična potražnja: Tražena količina snažno reagira na promjenu cijene Cjenovna elastičnost potražnje je veća od 1. |EP| < 1, |%Q| < |% P|

Cjenovna elastičnost potražnje

Primarna odrednica cjenovne elastičnosti potražnje je raspoloživostsupstituta Mnogo supstituta, potražnja je cjenovno elastična

Možemo se kao potrošač jednostavno okrenuti prema drugom proizvodu ako cijenaprvog raste

Nekoliko supstituta, potražnja je cjenovno neelastična

Cjenovna elastičnost potražnje

Q

Cijena (kn)

4

8

2

4

Ep = -1

Ep = 0

EP = -

Elastič.

Neelast.

Krivulja potražnje

Q = 8 – 2P

Cjenovna elastičnost potražnje Nagib i elastičnost

Nagib mjeri APSOLUTNU PROMJENU potraživane količineuzrokovanu jediničnom promjenom cijene

Elastičnost mjeri POSTOTNU promjenu potraživane količineuzrokovanu postotnom promjenom cijene

27.4.2012. 70/73Predmet: Mikroekonomija

Elastičnost linearne krivulje potražnje

Na linearnoj krivulji potražnje Q/P se neće mijenjati (nagibkonstantan)

Cjenovnu elastičnost potražnje, dakle, treba mjeriti u specifičnoj točcina krivulji potražnje

Elastičnost će biti različita u svakoj točci na krivulji potražnje Kod linearne krivulje potražnje

Elastičnost ovisi o nagibu i vrijednostima P i Q Gornji dio krivulje potražnje je elastičan

Cijena je visoka, a količina mala Donji dio krivulje potražnje je neelastičan

Cijena je niska, a količina visoka

27.4.2012. 71/73Predmet: Mikroekonomija

Raznolikost krivulja potražnje i potražnje:

Savršeno neelastična potražnja Tražena količina ne reagira na promjenu cijene.

Savršeno elastična potražnja Tražena količina izuzetno reagira na najmanju promjene cijene.

Jedinično elastična potražnja Tražena količina mijenja se za isti postotak kao i cijena.

27.4.2012. 72/73Predmet: Mikroekonomija

Page 13: Mikroekonomija knjiga

Elastičnost potražnje

Što je okomitija krivulja potražnje – potražnja je neelastičnija

Što je vodoravnija krivulja potražnje – potražnja elastičnija

27.4.2012. 73/73Predmet: Mikroekonomija

Savršeno elastična potražnja

DP*

Količina

Cijena (kn)

EP =

Savršeno neelastična potražnja

Količina (Q)

Cijena (kn)

Q*

D

EP = 0

Kratkoročna nasuprot dugoročnoj elastičnosti

Cjenovna elastičnost varira sa vremenom koje potrošač ima naraspolaganju da odgovori na cijenu

Krivulje kratkoročne ponude i potražnje često izgledaju vrlo različitood onih u dugom roku.

Potražnja Općenito, potražnja je više cjenovno elastična u dugom roku

Potrošaču treba vremena da bi prilagodio svoje potrošačke navike Potražnja može biti povezana s drugim proizvodom koji se mijenja polagano U dugom roku potrošač ima više supstituta na raspolaganju.

Kratkoročna nasuprot dugoročnoj elastičnosti

Potražnja za trajnim dobrima Za neka trajna dobra, potražnja je cjenovno elastičnija u kratkom roku Ako je dobro trajno, kada cijena raste, potrošač izabire zadržati postojeći

proizvod, a ne mijenjati ga. Dugoročno, staro trajno dobro bit će zamijenjeno.

Kratkoročna nasuprot dugoročnoj elastičnosti

Page 14: Mikroekonomija knjiga

Cjenovna elastičnost ponude

Cjenovna elastičnost ponude mjeri osjetljivost ponuđene količine napromjenu cijene Mjeri postotnu promjenu ponuđene količine uzrokovanu promjenom cijene za

1%

27.4.2012.Predmet: Mikroekonomija 79/73

PQE

SS

P

%

%

Cjenovna elastičnost ponude

Mjeri reakciju promjene ponuđene količine neke robe ili usluge,obzirom na promjenu cijene te robe ili usluge

Cjenovna elastičnost ponude je postotna promjena ponuđene količineu odnosu na postotnu promjenu cijene

Mogućnost proizvođača da promjene količinu dobara koju proizvode: Zemlja koja je u prvom redu do mora je neelastična Knjige, automobili i proizvedena dobra su elastični

Vremenski period: Ponuda je elastičnija u dugom roku

27.4.2012. 80/73Predmet: Mikroekonomija

Cjenovna elastičnost ponude

Može biti:E > 1 => elastična ponudaE = 0 => savršeno neelastična ponudaE = beskonačno => savršeno elastična ponuda

27.4.2012. 81/73Predmet: Mikroekonomija

Predviđanje efekta promjene tržišnih uvjeta

Analiza ponude i potražnje može se koristiti za predviđanje učinkapromjene tržišnih uvjeta Linearna potražnja i ponuda moraju odgovarati tržišnim podacima

Dana ravnotežna cijena i količina zajedno s elastičnošću ponude i potražnje, može bitidovoljno za izvođenje krivulja koja odgovara tim informacijama

Moguće je izračunati promjene na tržištu

Poznato nam je: Ravnotežna cijena, P* Ravnotežna količina, Q* Cjenovna elastičnost ponude, ES

Cjenovna elastičnost potražnje, ED

Predviđanje efekta promjene tržišnih uvjeta

Krenimo od jednadžbe ponude, potražnje i elastičnosti: Potražnja: Q = a – bP Ponuda: Q = c + dP Elastičnost: (P/Q)(Q/P)

Potrebno je izračunati: a, b, c, i d.

Predviđanje efekta promjene tržišnih uvjeta

Page 15: Mikroekonomija knjiga

Nagib krivulje potražnje jednak je Q/P što iznosi -b Nagib krivulje ponude jednak je Q/P što je jednako d

Potražnja: ED = -b(P*/Q*)Ponuda: ES = d(P*/Q*)

Predviđanje efekta promjene tržišnih uvjeta

Potražnja: Q = a - bP

a/bPonuda: Q = c + dP

-c/d

P*

Q*

ED = -bP*/Q*ES = dP*/Q*

količina

cijena

Predviđanje efekta promjene tržišnih uvjeta

Efekti konktrole cijena

Tržišta su ipak rijetko bez državne intervencije Država uvodi poreze ili dodjeljuje subvencije Kontrolira cijene

Kontrolom cijene ona se drži obično iznad ili ispod ravnotežne cijene Prevelika potražnja – manjak na tržištu Prevelika ponuda – višak na tržištu

Ponašanje potrošača

Ponašanje potrošača

1. Preferencije (sklonosti) potrošača Objašnjava zašto i kako ljudi preferiraju jedan proizvod u odnosu na drugi

2. Budžetska ograničenja Ljudi imaju ograničen dohodak

3. Uz dane preferencije i ograničen dohodak koju količinu i koju vrstuproizvoda će potrošač kupiti? – IZBOR POTROŠAČA.

Ponašanje potrošača – Osnovne pretpostavke- daju stupanjracionalnosti i razuma1. Preferencije su ukupne

Potrošači mogu uspoređivati i rangirati sve moguće košarice (zanemarenitroškovi)

2. Preferencije su tranzitivne Ako preferiram A u odnosu na B, i B u odnosu na C, onda moram preferirati

i A u odnosu na C (važno za konzistentnost)3. Potrošač uvijek preferira više nego manje (zanemarujemo “loše

proizvode”) Potrošač ima više sklonosti prema većem broju proizvoda nego prema

manjem

Page 16: Mikroekonomija knjiga

Potrošačeve preferencije (sklonosti)

Potrošačeve preferencije mogu se prikazati grafički koristeći krivuljeindiferencije

Krivulja indiferencije Kombinacije tržišnih košara koje potrošaču pružaju jednaku razinu zadovoljstva.

Krivulje indiferencije

Krivulje indiferencije su opadajuće Kada bi one bile rastuće, potrošač bi bio indiferentan između dviju tržišnih

košara čak i onda kada bi jedna imala više oba proizvoda, odnosno narušilabi se pretpostavka više je bolje.

Krivulje indiferencije

Kako bi objasnili sklonosti (preferencije) potrošača za sve kombinacijeproizvoda /usluga, koristimo skup krivulja indiferencije – mapaindiferencije

U2

U3

Krivulja indiferencije i mapa indiferencije

Hrana

Odjeća

U1

ABD

Tržišna košarica A jepoželjnija u odnosu na B.Tržišna košarica B jePoželjnija u odnosu na D.

Mapa indiferencije

Mapa indiferencije daje više informacija o obliku krivulja indiferencije Krivulje indiferencije se ne mogu sječi

Kada bi se sjekle narušila bi se pretpostavka više je bolje Zašto? Što kada bi pretpostavili da se one mogu sječi?

Mapa indiferencije

Hrana

Odjeća •B je poželjnije od D•A je jednako poželjnokao B i D•B mora biti poželjno kao iD ali to ne može biti ako jeB poželjnije od D

U1

U1

U2

U2

A

B

D

Page 17: Mikroekonomija knjiga

Što opisuje oblik krivulje indiferencije? Krivulje indiferencije

Oblik krivulja indiferencije nam opisuje volju potrošača da supstituirajedan proizvod sa drugim.

A

B

D

EG

Krivulje indiferencije

Hrana

Odjeća

2 3 4 512

4

6

8

10

12

14

16 A

B

D

EG

-1

-6

1

1

-4

-21

1

Opaska: Količina odjećeOd koje odustajemo zaJedinicu hrane opadaOd 6 na 1.

Krivulje indiferencije

Hrana

Odjeća

2 3 4 512

4

6

8

10

12

14

16

Krivulje indiferencije

Mjerimo kako potrošač zamjenjuje (trguje) jedan proizvod s drugim koristećimarginal rate of substitution (MRS) ili graničnu stopu supstitucije. Ona kvantificira količinu jednog proizvoda od kojeg potrošač odustaje da bi dobio drugi

proizvod. MRS mjeri vrijednost koju pojedinac pridaje jednoj dodatnoj jedinici nekog proizvoda u

jedinicama drugog proizvoda. MRS je jednako nagibu krivulje indiferencije.

Granična stopa supstitucije

Hrana2 3 4 51

Odjeća

2

4

6

8

10

12

14

16 A

B

D

EG

-6

1

1

11

-4

-2-1

MRS = 6

MRS = 2

FCMRS

MRS = iznosproizvoda naokomitoj osi kojegje potrošač voljanžrtvovati da bidobio jedinicuproizvoda navodoravnoj osi

Page 18: Mikroekonomija knjiga

Granična stopa supstitucije

Krivulje indiferencije su konveksne prema ishodištu ili okrenute premaunutra Kako se povećava potrošnja nekog proizvoda, potrošač će biti spreman da

odustane od što manjeg broja jedinica tog proizvoda kako bi dobio dodatnujedinicu onog prvog proizvoda.

MRS se smanjuje duž krivulje Nagib MRS postaje manje negativan.

Granična stopa supstitucije

Krivulje indiferencije različitih oblika impliciraju različitu voljupotrošača za supstituiranjem tržišnih košarica

Dva krajnja slučaja Savršeni supstituti Savršeni komplementi

Sok od naranče)

Sok od jabuke

2 3 41

1

2

3

4

0

Savršenisupstituti

Preferencije potrošača Preferencije potrošača

Desna cipela

Lijeva cipela

2 3 41

1

2

3

4

0

Savršenikomplementi

Potrošačeve preferencije

Korisnost Općenito ljudi ostvaruju korisnost zato što posjeduju proizvode koji im pružaju određenu

razinu zadovoljstva. U ekonomskom smislu, korisnost je brojčana vrijednost koja prikazuje zadovoljstvo koje

potrošaču pruža tržišna košara.

Korisnost

Funkcija korisnosti Formula koja pojedinačnim tržišnim košaricama pridružuje razinu korisnosti. Ukoliko je funkcija korisnosti

U(F,C) = F + 2CTržišna košarica sa 8 jedinica hrane i 3 jedinice odjeće pružit će potrošaču korisnost od

14 = 8 + 2(3)

Page 19: Mikroekonomija knjiga

Korinost - Primjer

Tržišnakošarica

Hrana Odjeća Korisnost

A 8 3 8 + 2(3) = 14

B 6 4 6 + 2(4) = 14

C 4 4 4 + 2(4) = 12

Potrošač je indiferentan između A i B ali preferira A i Bu odnosu na C.

Korisnost

Ordinalna funkcija korisnosti Funkcija korisnosti koja rangira tržišne košare od najpoželjnije do najmanje

poželjne, ali ne govori o tome koliko je jedna tržišna košarica poželjnija oddruge.

Brojčane vrijednosti su proizvoljne, pa usporedbe između različitih osoba nisumoguće.

Korisnost

Kardinalna funkcija korisnosti Funkcija korisnosti koja opisuje koliko je neka tržišna košarica poželjnija od

druge. Pridružuje tržišnim košarama brojčane vrijednosti koje se ne mogu

proizvoljno podvostručiti ili utrostručiti bez promjene razlika u vrijednostimatržišnih košara.

Da li dobivate dvostruko više zadovoljstva od odlaska u kino ili od odlaska napizzu?

Korisnost

Postojeća mjerna jedinica za korisnost nije toliko važna jer i kodkardinalne funkcije korisnosti nije moguće saznati dobiva li nekaosoba dvostruko više zadovoljstva od neke tržišne košarice u odnosuna drugu osobu.

Ordinalno rangiranje je uspješno u objašnjavanju kako pojedincidonose svoje odluke.

Budžetska ograničenja

Preferencije nam ne objašnjavaju sve potrebno o ponašanjupotrošača.

Budžetska ograničenja limitiraju sposobnosti potrošača da trošiuvažavajući cijene proizvoda koje potrošač mora platiti za različiteproizvode i usluge.

Budžetska ograničenja

Budžetska crta Pokazuje sve kombinacije dvaju proizvoda/usluga kod kojih je ukupan zbroj

potrošenog novca jednak ukupnom dohotku Pretpostavili smo samo 2 proizvoda koja se konzumiraju, pa nismo razmatrali

štednju.

Page 20: Mikroekonomija knjiga

ICPFPCF

Budžetska crta

Budžetska crta (pravac) može se pisati kao:

Sav dohodak se raspoređuje ISKLJUČIVO na hranu (F)i/ili odjeću (C)

Budžetska crta

FPP

PI

CC

F

C

Budžetska crta

YXPP

PI

YPXPI

YPXPI

Y

X

Y

YX

YX

Budžetska crta - općenito

XPP

PI

YY

X

Y

Budžetska crta Primjer:

Pretpostavimo da je tjedni dohodak 80 novčanih jedinica, PF = 1 and PC = 2

Budžetska crta

Tržišnakošarica

HranaPF = 1

OdjećaPC = 2

DohodakI = PFF + PCC

A 0 40 80B 20 30 80D 40 20 80E 60 10 80G 80 0 80

Page 21: Mikroekonomija knjiga

Budžetska crta

10

20

A

B

D

E

G

40

Hrana40 60 8020

10

20

30

0

OdjećaIzvedite jednadžbubudžetskog pravca?

Budžetska crta

10

20

A

B

D

E

G

40

Hrana40 60 8020

10

20

30

0

OdjećaF+2C=80

Budžetska crta

Tržišna košara A prikazana je sjecištem okomite osi ibudžetske crte.

Kako se krećemo duž budžetske crte od osječka na osi Ytako potrošač troši sve manje na odjeću, a sve više nahranu.

Dodatna odjeća koje se potrošač mora odreći radidodatne jedinice hrane određene je omjerom cijenahrane i odjeće

Nagib BC mjeri relativne troškove hrane i odjeće i on jeNEGATIVAN omjer cijena dvaju proizvoda.

C

F

PP-

21-

FCNagib

Budžetska crta

10

20

A

B

D

E

G

(I/PC) = 40

Hrana40 60 80 = (I/PF)20

10

20

30

0

Odjeća

Budžetska ograničenja

Budžetska crta Vertikalni odsječak, I/PC, prikazuje makismalnu količinu odjeće ( C ) koju je

moguće kupiti sa dohotkom ( I ) Horizontalni odsječak, I/PF, pokazuje maksimalnu moguću količinu hrane (F)

koju je moguće kupiti s dohotkom ( I ) -(PF/PC) je nagib budžetske crte i negativan je omjer cijena dvaju proizvoda.

Porast dohotka značipomak budžetskecrte prema vani

Hrana(jedinica na tjedan)

Odjeća(jedinica

na tjedan)

80 120 16040

20

40

60

80

0(I = 160)

L2

(I = 80)L1

L3

(I =40)

Smanjenje dohotkaPomiče budžetskuCrtu prema unutra

Budžetska crta - Promjene

Page 22: Mikroekonomija knjiga

(PF = 1)

L1

Porast cijene hrane s 1 na 2 NJMijenja nagib budžetske

crte i rotira ga prema unutra

L3

(PF = 2)(PF = 1/2)

L2

Smanjenje cijene hraneSa 1 na 0,50 mijenja nagib budžetske

Crte i rotira je prema vani

40Hrana (jedinicana tjedan)

Odjeća(jedinica na

Tjedan)

80 120 160

40

Budžetska crta - Promjene Potrošačev izbor

Uz dane sklonosti i budžetska ograničenja, kako potrošači izabirukoje proizvode kupiti?

Potrošačev izbor

Tržišna košarica proizvoda kojom se maksimizira zadovoljstvopotrebno je da ispunjava dva uvjeta:

1. Mora biti smještena na budžetskoj crti Potrošač troši sav dohodak – više je bolje

2. Mora pružati potrošaču najpoželjniju kombinaciju proizvoda i usluga

Potrošačev izbor

Grafički, moguće je imati nekoliko krivulja indiferencije koje pokazujupotrošačevu sklonost prema odjeći i hrani

Zapamtimo da U3 > U2 > U1 za naše krivulje indiferencije Potrošač želi izabrati najvišu razinu zadovoljstva unutar svog

budžeta.

Potrošačev izbor

U3

D

C

Hrana (jedinica na tjedan)40 8020

Odjeća(jedinica

na tjedan)

20

30

40

0

U1

A

B

C najviše zadovoljstvo koje semože realizirati iPOTROŠAČEV IZBOR JE C•U točci A, MRS=-(10/10)=1,a omjer cijena je -1/2.

Potrošačev izbor

Potrošač će izabrati najvišu krivulju indiferencije na budžetskompravcu

U prethodnom grafu, točka C je točka u kojoj je budžetska crtatangenta na krivulju indiferencije U2.

U toj točci NAGIB BUDŽETSKE CRTE jednak je NAGIBU KRIVULJEINDIFERENCIJE.

Page 23: Mikroekonomija knjiga

Potrošačev izbor

Podsjetimo se, nagib krivulje indiferencije jednak je:

FCMRS

C

F

PP

Nagib

Nadalje, nagib budžetske crte jednak je:

Potrošačev izbor

Proizlazi da, točka optimalne potrošnje potrošača je tamogdje je

C

F

PPMRS

Potrošačev izbor

Ako MRS ≠ PF/PC tada potrošač može realocirati svoju košaricu i takopovećati zadovoljstvo

Ako je MRS > PF/PC Potrošač treba povećati potrošnju hrane i/ili smanjiti potrošnju odjeće dok se ne ostvari

MRS = PF/PC

Ako je MRS < PF/PC Potrošač povećava potrošnju odjeće i/ili smanjuje potrošnju hrane dok se ne ostvari

MRS = PF/PC

Granična korisnost i potrošačev izbor

Granična korisnost (Marginal utility) mjeri dodatno zadovoljstvo kojepotrošač dobije zbog potrošnje jedne dodatne jedinice proizvoda Koliko je sretniji potrošač zbog dodatne konzumacije jedne jedince hrane (na

primjer čokolade)?

Granična korisnost - Primjer

Granična korisnost izvedena od povećanja s 0 na 1 jedinicu hranemože biti 9

Uslijed povećanja s 1 na 2 može biti 7 Uslijed povećanja s 2 na 3 može biti 5 Opaska: Granična korisnost je opadajuća kako potrošnja raste

Granična korinost

Princip opadajuće granične korisnosti (diminishing marginal utility)govori nam da ako konzumiramo više nekog proizvoda, dodatnakorisnost koju potrošač dobiva će biti sve manja i manja.

Ukupna korisnost će nastaviti rasti sve dok potrošač vrši izbor koji čininjega sretnijim.

Page 24: Mikroekonomija knjiga

Granična korisnost i krivulje indiferencije

Kako se potrošnja kreće duž krivulje indiferencije: Dodatna korisnost izvedena iz povećanja potrošnje jednog proizvoda, hrane,

food (F), mora uravnotežiti gubitak korisnost nastao uslijed smanjenjapotrošnje drugog proizvoda, odjeća, clothing (C).

Granična korisnost i potrošačev izbor

Formalno:

C)( MUF)(MU CF 0Nema promjene u ukupnoj korisnosti duž krivuljeindiferencije.Supstituiranje jednog proizvoda s drugim ne mijenjazadovoljstvo samog potrošača.

Granična korisnost i potrošačev izbor

Presložimo li:

CF

CF

/MU MURS

MRSFC

Dok

MUMUFC

Mre ćeseMožeCzaF/

//

Granična korisnost i potrošačev izbor

Kada potrošač maksimizira zadovoljstvo:

CF /P PMRS

CFCF /P P/MUMU

Dok je MRS također jednaka graničnoj korisnostipotrošnje hrane F i odjeće C

Granična korisnost i potršačev izbor

Preoblikovano, daje nam jednadžbu za maksimizaciju zadovoljstva:

CCFF PMUPMU //

Granična korisnost i potrošačev izbor

Ukupna korisnost je maksimalna za potrošača kada je dohodakraspodijeljen tako da je granična korisnost po jedinici novčanogizdatka jednaka za sve proizvode.

To je načelo jednake graničnosti.

Page 25: Mikroekonomija knjiga

Individualna i tržišna potražnja

Efekti promjene cijene

Svaka cijena uzrokujedrugačiju kupovinu

hrane5

U3

D

4

U2

B

12 20

Pretpostavimo:• I = 20• PC = 2• PF = 2, 1, 0,50

hrana

odjeća

6 A

U1

4

10

146

Efekti promjene cijena

Cjenovno-potrošnakrivulja pokazuje

maksimalno korisnutržištu košaricu za svaku

cijenu hrane.

4

U2

B

12 20

5

U3

D

hrana

odjeća

6 A

U1

4

10

147 148

Efekti promjene cijene

Promjenom cijena ipokazujući što će potrošačkupiti, moguće je konstruiratiraspored potražnje i krivuljupotražnje za svakogpojedinca

Iz prethodnog primjera:

Raspored potražnje

P Q

2,00 4

1,00 12

0,50 20

149

Efekt promjene cijene

Krivulja potražnje

Individualna potražnja jeodnos između količineKoju će potrošač kupiti uodnosu na cijenu proizvoda.

Količina hrane

Cijena hrane

H

E

G

2,00

4 12 20

1,00

0,50

150

Efekt promjene dohotka

hrana

odjeća

Povećanje dohotka uzfiksne cijene,

Uzrokuje da potrošač promjenisvoju tržišnu košaricu.

3

4

A U1

5

10

BU2

D7

16

U3

Pretpostavimo: Pf = 1, Pc = 2I = 10, 20, 30

Page 26: Mikroekonomija knjiga

151

Individualna potražnja

Promjena dohotka Dohodovno-potrošna krivulja pokazuje kombinaciju maksimalno korisnih

proizvoda hrane i odjeće vezano uz svaku razinu dohotka.

152

Efekti promjene dohotka

hrana

odjećaDohodovno – potrošna krivuljaprikazuje tržišnu košaricuproizvoda za svaku razinudohotka kojom se maksimizirakorisnost.

3

4

A U1

5

10

BU2

D7

16

U3

Dohodovno – potrošnakrivulja

153

Efekt promjene dohotka

hrana

CijenaPorast dohotka, od 10 na 20 pana 30, uz fiksne cijene, pomičepotrošačevu krivulju potražnjeudesno.

1,00

4

D1

E

10

D2

G

16

D3

H

154

Individualna potražnja

Promjena dohotka Kada dohodovno potrošna krivulja ima pozitivan nagib:

Potraživana količina raste s dohotkom Dohodovna elastičnost potražnje je pozitivna Proizvod je normalno dobro

155

Individualna potražnja

Promjena dohotka Kada dohodovno-potrošna krivulja ima negativan nagib:

Potraživana količina će se smanjivati s dohotkom Dohodovna elastičnost potražnje je negativna Proizvod je inferiorno dobro

156

Inferiorni proizvod

Hamburger

Stejk

30

U3

C

Dohodovno-potrošna krivulja

…hamburger postaje inferiornodobro kada se dohodovno-

Potrošna krivulja savijeprema unatrag, između B i C.

105

AU1

5

20

10

B

U2

HamburgerI stejk ponašaju se kao normalno dobro,

Između A i B...

Page 27: Mikroekonomija knjiga

157

Individualna potražnja

Engelove krivulje Engelove krivulje pokazuju količinu potrošenog proizvoda u odnosu na

dohodak. Ako je proizvod normalno dobro, Engelova krivulja je rastuća Ako je proizvod inferioran, Engelova krivulja je opadajuća

158

Engelove krivulje

hrana

30

10

dohodak

20

4 8 12 16

Engelova krivulja jeRastuća kod normalnih

dobara.

159

Engelova krivulja

Engelova krivulja jeSavinuta unatrag kod

Inferiornih dobara.

Inferiorno dobro

Normalno dobro

hrana

30

10

dohodak

20

4 8 12 16160

Potrošačev višak Razlika između maksimalne količine novca koju je potrošač spreman platiti za

proizvod i količine novca koju on zaista plaća Iz krivulje potražnje moguće je izračunati potrošačev višak

Potrošačev višak

161

Primjena potrošačeva viška

Kombinirajući potrošačev višak sa ukupnim profitom kojegproizvođači ostvare, moguće je evaluirati

1. Troškove i koristi različitih tržišnih struktura2. Javne politike koje mijenjaju ponašanje potrošača i poduzeća

162

Potražnja za pripremljenim žitaricama

Jesu li Nesquick i Kraš supstituti? Procjenjena potražnja za Nesquick

)log(,)log(,)log(,,)log(ONN

PIPQ 14062008529981

Cjenovna elastičnost = -2,0Dohodovna elastičnost = 0,62Unakrsna elastičnost = 0,14