Microsoft Word - Zakon o drustvima za osiguranje u privatnom osiguranju

ADVOKAT ESAD HRVAI

Slubene novine Federacije BiH, br. 24/05

ZAKONO DRUTVIMA ZA OSIGURANJE U PRIVATNOME OSIGURANJU I - OPE ODREDBE 1.1. UVODNE ODREDBElanak 1. Ciljevi Zakona

Ovim se Zakonom ureuje: osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak drutava za osiguranje osnovanih u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kao i drutava za osiguranje koja nisu osnovana u Federaciji, a koja usluge osiguranja pruaju putem podrunice, sukladno ovome Zakonu.

Djelatnost osiguranja u Federaciji mogu obavljati samo drutva za osiguranje koja su osnovana kao dionika drutva ili drutva za uzajamno osiguranje. Drutva za osiguranje mogu obavljati samo djelatnost osiguranja. Dionice dionikih drutava za osiguranje mogu glasiti samo na ime.

U smislu ovoga Zakona, sjedite drutva za osiguranje je u mjestu u kojem je drutvo za osiguranje registrirano.

lanak 2. Tumaenje izriaja

Izriaji koje se koriste u ovome Zakonu imaju sljedea znaenja:

Polica je pisana isprava o sklopljenom ugovoru o osiguranju.

Premija osiguranja je cijena rizika, odnosno osiguranja koju osiguranik plaa osiguravatelju za zakljueno osiguranje.

Naknada tete je odteta, odnosno osigurani iznos kojeg osiguravatelj isplauje osiguraniku nakon nastupa osiguranog sluaja ugovorenog policom osiguranja.

Podrunica je podrunica drutva za osiguranje osnovanog u Republici Srpskoj (u daljnjem tekstu: RS) i u drugoj dravi, a koja usluge osiguranja prua sukladno ovome Zakonu.

Kapital izloen riziku glede ivotnoga osiguranja znai iznos koji se plaa u sluaju smrti, umanjen za raunsku priuvu glavnoga rizika.

Uska povezanost je situacija kada su dvije ili vie fizikih ili pravnih osoba povezane sudionikim udjelom ili nadzorom.

Nadzor je odnos izmeu matinog drutva i supsidijarnog drutva, ili slian odnos izmeu bilo koje fizike ili pravne osobe i bilo kojeg drutva; svako supsidijarno drutvo supsidijarnog drutva e se takoer smatrati supsidijarnim drutvom matinoga drutva, koje se nalazi na elu tih drutava.

Entitet pruanja usluga je entitet u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH) u kojemu se nalazi rizik, kako je definirano u daljnjem tekstu, ako taj rizik pokriva drutvo za osiguranje ili podrunica koje se nalazi u drugome entitetu.

Entitet podrunice je entitet u BiH u kojemu je osnovana podrunica koja pokriva rizik. Organizacijska jedinica znai registrirano sjedite ili podrunica drutva za osiguranje.

EU je skraena oznaka za Europsku uniju.

Izravno osiguranje je djelatnost drutva za osiguranje, iji je temelj ugovor o osiguranju kojim to drutvo za plaanje premija ili doprinosa preuzima obvezu plaanja naknade po dogaanju osiguranog sluaja, osim reosiguranja.

Bruto fakturirana premija obuhvaa sve iznose koji dospijevaju u okviru financijske godine, a koji proizilaze iz polica osiguranja, bez obzira jesu li ti iznosi u cijelosti ili dijelom prenijeti na buduu financijsku godinu.

Jamstveni fond ini V3 margine solventnosti.

Djelatnost osiguranja je zakljuenje i izvrenje ugovora o neivotnom i ivotnom osiguranju ili reosiguranju.

Zastupnik u osiguranju je osoba koja posreduje i zakljuuje ugovore o osiguranju u ime i za raun osiguravatelja.

Poslovi osiguranja su poslovi zakljuenja ugovora osiguranja i reosiguranja i obrada zahtjeva za naknadom koji proiziu iz tih ugovora.

Broker u osiguranju je pravna ili fizika osoba koja samostalno obavlja djelatnost, iji je iskljuivi zadatak da, u ime osiguranika i reosiguranika, radi osiguranja ili reosiguranja rizika, povee osobe koje trae osiguranje ili reosiguranje i drutva za osiguranje i reosiguranje i, kada je to potrebno, pomogne u pripremi i obavljanju tih ugovora, naroito u sluaju podnoenja zahtjeva za naknadom. Broker u osiguranju bit e plaen provizijom od strane drutva za osiguranje ili reosiguranje, to ga nee obvezati pri izboru drutva za osiguranje ili reosiguranje.

Lisnica osiguranja je skup svih ugovora o osiguranju i reosiguranju na snazi kod jednog osiguravatelja ili reosiguravatelja.

Drutvo za osiguranje (u daljnjem tekstu: drutvo) je dioniko drutvo ili drutvo za uzajamno osiguranje, kao i bilo koji drugi oblik drutva za osiguranje koje nije iz Federacije, a koje je osnovano u Federaciji ili posluje u Federaciji sukladno ovome Zakonu.

Osiguranik je ugovorna strana u zakljuenom ugovoru o osiguranju koja ima interes u predmetu ugovora.

Osiguravatelj je ugovorna strana u zakljuenom ugovoru o osiguranju koja je za ugovorenu premiju preuzela obvezu naknade tete ili osiguranog iznosa ako se ostvari osigurani sluaj.

Posrednici u osiguranju su brokeri i zastupnici u osiguranju, fizike ili pravne osobe iji je cilj priprema i ponuda ugovora osiguranja i pruanje usluga koje su vezane za odnose izmeu osiguravatelja i osiguranika.

Posrednitvo je djelatnost koju obavljaju posrednici.

ivotno osiguranje su sve vrste osiguranja odreene lankom 31. ovoga Zakona.

Lokaliziranje sredstava znai postojanje aktive, bilo pokretne ili nepokretne, unutar entiteta u BiH koja ne ukljuuje zahtjev da pokretna imovina bude stavljena u depozit ili da nepokretna imovina bude podreena restriktivnim mjerama, poput registriranja ili hipoteke. Smatrat e se da se aktiva izraena u trabinama od dunika nalazi u entitetu u kojem one trebaju biti naplaene.

Usklaena sredstva je predstavljanje obveza po osiguranju izraenih u odreenoj valuti, trabinama izraenim ili ostvarivim u istoj toj valuti.

Drutvo za uzajamno osiguranje (u daljnjem tekstu: DUO) je drutvo koje prua izravno osiguravajue pokrie za doprinos u fond osiguranja.

Neivotno osiguranje su sve vrste osiguranja odreene lankom 31. ovoga Zakona.

Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za nadzor) je Agencija za nadzor i regulaciju osiguranja Federacije, osnovana ovim Zakonom.

Samopridraj je dio svote osiguranja ili tete ije osiguravajue pokrie osigurava osiguravatelj i koji se ne predaje u reosiguranje.

Matino drutvo je drutvo koje:

ima veinu glasakih prava dioniara ili lanova u drugom drutvu (povezano drutvo); ili

ima pravo imenovati ili razrjeavati veinu lanova uprave ili nadzornoga odbora drugoga drutva (supsidijarnog drutva), a istodobno je i dioniarem ili lanom toga drutva; ili

ima pravo vriti dominantan utjecaj na drutvo (supsidijarno drutvo) ijim je dioniarem ili lanom, sukladno ugovoru kojega je zakljuilo s tim drutvom ili na temelju odredaba osnivakoga akta ili statuta, kada zakon koji regulira to supsidijarno drutvo doputa da bude predmetom takvih ugovora ili odredaba; ili

je dioniarem ili lanom drutva, a:

a) veina lanova uprave ili nadzornoga odbora toga drutva su obavljali svoju dunost tijekom financijske godine, tijekom prethodne financijske godine i do trenutka kada su sainjeni konsolidirani rauni, odnosno sukladno ostalim dioniarima,

b) sukladno sporazumu s ostalim dioniarima ili lanovima toga drutva (supsidijarna drutva) samo nadzire veinu glasakih prava dioniara ili lanova toga drutva.

Sudioniki udio je sudjelovanje u kapitalu drugih drutava koja imaju za cilj sudjelovati u poslovnoj djelatnosti drutva. Kada izravno ili neizravno posjedovanje dijela kapitala drugoga drutva prelazi 20 %, postojat e sudioniki udio.

Sudioniko drutvo je drutvo koje je matino drutvo ili posjeduje sudioniki udio.

Kvalificirani udio je izravno ili neizravno posjedovanje u nekom drutvu 10% i vie kapitala ili glasakih prava ili drugo posjedovanje koje omoguuje vrenje vanoga utjecaja na upravljanje tim drutvom. U svrhu primjene ovoga Zakona, glasakim pravom koje ima fizika ili pravna osoba smatraju se i glasaka prava koja:

druge fizike ili pravne osobe posjeduju pod svojim imenom, ali za raun te fizike ili pravne osobe;

posjeduje drutvo koje je pod nadzorom te fizike ili pravne osobe;

posjeduje neka trea strana s kojom je ta fizika ili pravna osoba zakljuila pisani sporazum koji ih obvezuje, usuglaenim glasakim pravima koja posjeduju, usvojiti trajnu zajedniku politiku prema rukovodstvu drutva koje je u pitanju;

neka trea strana ima prema pisanom sporazumu zakljuenom s tom fizikom ili pravnom osobom ili s drutvom koje je pod nadzorom te fizike ili pravne osobe, a koji predvia privremeni prijenos glasakih prava koja su u pitanju;

su pridruena dionicama koje posjeduju te fizike ili pravne osobe, a koja su uloena kao jamstvo, osim u sluajevima kada fizika ili pravna osoba koja posjeduje to jamstvo nadzire glasaka prava i iskazuje svoju namjeru iskoristiti ih, u kojem sluaju e se smatrati kao njezina glasaka prava;

su pridruena dionicama za koje fizika ili pravna osoba ima pravo plodouivanja;

su te fizike ili pravne osobe ili koje od drugih spomenutih fizikih ili pravnih osoba, ovlatena steknuti samo na vlastitu inicijativu, po formalnom sporazumu, u tim se sluajevima obavijest daje na dan sporazuma;

su pridruena dionicama koje su poloene kod te fizike ili pravne osobe, a koja te fizike ili pravne osobe u odsutnosti posebnih naputaka vlasnika mogu iskoristiti po vlastitome nahoenju.

Reosiguranje je djelatnost drutva u okviru osiguranja kojom se dio rizika osiguravatelja, na temelju ugovora o reosiguranju, prenosi na reosiguravatelja.

Reosiguranik je ugovorna strana iz ugovora o reosiguranju koja ustupa dio svoje obveze reosiguravatelju u njegovo pokrie za koju plaa premiju reosiguranja.

Reosiguravatelj je ugovorna strana iz ugovora o reosiguranju koja prihvaa dio rizika osiguravatelja za to dobiva premiju reosiguranja.

Vaan poloaj u drutvu je poloaj u drutvu ravnatelja i izvrnih ravnatelja.

Margina solventnosti je sastav imovine sukladno djelatnostima koje obavlja svako drutvo. Marginu solventnosti propisuje Agencija za nadzor posebnim aktom.

Ugovaratelj osiguranja je osoba koja s osiguravateljem sklapa ugovor o osiguranju.

Ovlateni aktuar je fizika osoba koja je od nadlenoga tijela ovlatena obavljati aktuarske poslove.

Supsidijarno drutvo je drutvo u kojem veinu glasakih prava dioniara ili lanova dri drugo drutvo (matino drutvo). Svako supsidijarno drutvo jednog supsidijarnog drutva se takoer smatra supsidijarnim drutvom koje je najvie matino drutvo tih drutava.

Agencija za nadzor osiguranja Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Agencija za nadzor RS) je Agencija za nadzor i regulaciju osiguranja u Republici Srpskoj.

Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Agencija za osiguranje u BiH) je Agencija osnovana Zakonom o Agenciji za osiguranje u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 12/04).

lanak 3.

Djelatnost izravnog osiguranja i reosiguranja

Djelatnost izravnoga osiguranja za pokrivanje rizika koji se nalaze u Federaciji moe obavljati samo drutvo koje je dobilo odobrenje za rad, sukladno odredbama ovoga Zakona.

Agencija za nadzor donosi i objavljuje jedan ili vie propisa o uvjetima pod kojima potencijalni ugovarai osiguranja iznimno mogu zakljuivati ugovore o osiguranju s drutvima koja nisu registrirana u BiH. Ti se propisi mogu odnositi samo na situaciju kada drutva iz BiH ne mogu osigurati pokrie koje potencijalni ugovara trai.

Sva drutva, osim DUO, mogu obavljati djelatnost reosiguranja, uz odobrenje Agencije za nadzor. Agencija za nadzor nadzirat e poslove reosiguranja preuzete od drutava iz Federacije, a naroito njihovu solventnost i financijski potencijal za preuzimanje tih rizika, ukljuujui ovlasti zabrane drutvu za preuzimanje rizika reosiguranja za koje nema dovoljan financijski potencijal.

Svako dioniko drutvo koje obavlja iskljuivo djelatnost reosiguranja je obvezno pribaviti posebno odobrenje od Agencije za nadzor koje pokriva sve vrste reosiguranja. Drutva za reosiguranje se osnivaju kao dionika drutva koja poslove reosiguranja imaju kao svoj iskljuivi predmet djelatnosti.

Djelatnost reosiguranja pod nadzorom je Agencije za nadzor.

Drutvima koja posluju u Federaciji nee biti odobreno zakljuenje ugovora o reosiguranju s drutvima za reosiguranje koja nemaju odobrenje za rad izdano u BiH bez prethodnoga odobrenja Agencije za nadzor. Agencija za nadzor nee odbiti odobrenje za rad drutvima za reosiguranje koja ispunjavaju meunarodno prihvatljive standarde za solidno obavljanje poslova reosiguranja. Ogranienje iz ovoga stavka nee se primjenjivati na drutva za reosiguranje s odobrenjem za rad izdanim u BiH.

Meunarodno prihvatljive standarde za davanje odobrenja za rad drutvima za reosiguranje koja nisu registrirana u BiH, donijet e Agencija za nadzor, uz suglasnost Agencije za osiguranje u BiH, i objavit e se u "Slubenim novinama Federacije BiH ".

Drutvo s odobrenjem izdanim u Federaciji ili RS moe pruati reosiguravajue pokrie na cijelom teritoriju BiH.

Odredbe ovoga Zakona takoer se primjenjuju na drutva za reosiguranje, osim ukoliko su drutva za reosiguranje izuzeta odredbama ovoga Zakona ili ukoliko ova pravila nisu sukladna poslovima reosiguranja.

Na drutvo za reosiguranje posebno se odnose sljedee odredbe:

odredbe o davanju odobrenja za rad odreenim vrstama osiguranja ne odnose se na drutva za reosiguranje;

drutva za reosiguranje imat e najveu marginu solventnosti zahtijevanu za drutva;

drutva za reosiguranje mogu stvoriti tehnike priuve, u suradnji s izravnim osiguravateljem, u namjeri izbjegavanja dvostrukoga stvaranja tehnikih priuva;

ne primjenjuju se odredbe iji je temeljni cilj zatita potroaa.

lanak 4.

Mjerodavno pravo za ugovore o osiguranju

Mjerodavno pravo koje se primjenjuje na ugovore o osiguranju koji pokrivaju rizike koji se nalaze u Federaciji odreuje se sukladno slijedeim odredbama:

a) kada je prebivalite ili sjedite osiguranika u Federaciji, mjerodavno pravo za ugovore o osiguranju je pravo Federacije. Iznimno, kada ovaj Zakon to doputa, strane e moi izabrati pravo RS i druge zemlje;

b) kada osiguranik nema prebivalite ili sjedite u Federaciji, strane u ugovoru o osiguranju mogu izabrati primjenu prava Federacije, prava RS ili prava zemlje u kojoj osiguranik ima prebivalite ili sjedite;

c) kada se osiguranik bavi komercijalnom ili industrijskom djelatnou ili samostalno obavlja profesionalnu djelatnost i kada ugovor pokriva dva ili vie rizika koji se odnose na te djelatnosti i koji se nalaze u Federaciji i RS i drugim zemljama, sloboda izbora prava mjerodavnog za ugovor proiruje se i na prava tih zemalja ili RS, ovisno gdje osiguranik ima prebivalite ili sjedite;

d) bez obzira na to. a), b) i c) stavka 1. ovoga lanka, kada je rizik koji je obuhvaen ugovorom ogranien na dogaaje koji se dogaaju u RS, strane uvijek mogu odabrati pravo RS;

e) injenica da su u sluajevima opisanim u to. a) ili c) stavka 1. ovoga lanka strane odabrale pravo koje nije pravo Federacije, ne iskljuuje primjenu obveznih pravnih propisa drave ili entiteta kada su svi ostali initelji relevantni za situaciju u vrijeme izbora mjerodavnog prava povezani s njima;

f) izbor koji se spominje u prethodnim tokama stavka 1. ovoga lanka mora biti izraen ili prikazan sa sigurnou u uvjetima ugovora ili okolnostima sluaja. Ukoliko to nije sluaj ili ako se ne provede nikakav izbor, na ugovor se primijenjuje pravo entiteta ili drave s kojim je taj ugovor najblie povezan, sukladno ovome lanku. Iznimno, na poseban dio ugovora koji je blie povezan s nekom drugom zemljom ili entitetom, kako je predvieno u relevantnim tokama stavka 1. ovoga lanka, moe se iznimno primijeniti pravo te zemlje ili entiteta. Postoji oboriva pretpostavka da je ugovor najblie povezan sa zemljom ili entitetom u kojem se nalazi rizik.

Nijedna odredba ovoga lanka ne ograniava primjenu obveznih odredaba prava Federacije, bez obzira na pravo koje se primjenjuje na ugovor.

Prije zakljuenja ugovora o osiguranju drutvo e obavijestiti osiguranika o mjerodavnom pravu koje je vrijedee za ugovor kada strane nemaju slobodan izbor, ili o injenici da strane imaju slobodu izbora mjerodavnog prava te o pravu iju primjenu osiguravatelj predlae.

U sluaju zakljuenja ugovora o osiguranju za obvezno osiguranje koje je predvieno pravom Federacije, taj ugovor podlijee pravu Federacije.

U sluaju kada je obvezno osiguranje propisano samo pravom Federacije, ako se pojavi nesuglasje izmeu prava RS u kojoj se nalazi rizik i prava Federacije, primjenjivat e se pravo Federacije.

Ako ugovor o obveznom osiguranju propisan pravom Federacije pokriva rizike u BiH pravila obveznog prava Federacije iskljuivo se primjenjuju.

1.2. NADZOR PRIVATNOG OSIGURANJA - AGENCIJA ZA NADZOR

lanak 5.

Osnivanje, status i sjedite Agencije za nadzor

Ovim Zakonom Ured za nadzor drutava za osiguranje u Federaciji BiH prerasta u Agenciju za nadzor.

Agencija za nadzor je samostalna i neovisna neprofitna institucija Federacije koja za svoj rad odgovara Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije).

Agencija za nadzor ima svojstvo pravne osobe.

Sjedite Agencije za nadzor je u Sarajevu.

Agencija za nadzor ima peat. Peat Agencije za nadzor sadri naziv Agencije za nadzor i grb Federacije.

lanak 6.

Ciljevi i zadae Agencije za nadzor

Agencija za nadzor ima regulatornu i nadzornu zadau, s ciljem zatite osiguranika i osiguravatelja na dobrobit industrije osiguranja.

U izvrenju svojih zadaa Agencija za nadzor djeluje na nain koji je najpogodniji za ispunjenje regulatornih ciljeva Agencije za nadzor.

Regulatorni ciljevi su naroito:

nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih akata iz podruja osiguranja i drugih propisa;

regulacija rada drutava i posrednika u osiguranju;

stvaranje povjerenja na tritu u poslove osiguranja;

spreavanje financijskog kriminala, bilo zabranom obavljanja poslova osiguranja koji su u suprotnosti s ovim Zakonom ili poslova u dijelu u kojem bi drutva u Federaciji mogla biti iskoritena u svrhe koje su povezane s financijskim kriminalom;

naobrazba o koristima i rizicima koji su povezani s razliitim vrstama neivotnog i ivotnog osiguranja i ostalim ulaganjima u Federaciji, kao i pruanje odgovarajuih obavijesti i savjeta;

savjetovanje i zatita potroaa, sukladno prirodi ukljuenih rizika i stupnju iskustva i strunou potroaa.

lanak 7. Upravljanje Agencijom za nadzor

Ustroj, upravljanje i rukovoenje Agencijom za nadzor ureuju se ovim Zakonom, statutom i drugim opim aktima.

Upravna tijela Agencije za nadzor su struni savjet i ravnatelj.

Struni savjet ine predsjednik i etiri lana koja imenuje i razrjeava Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra financija (u daljnjem tekstu: ministar financija).

lanovi strunoga savjeta imenuju se na rok od pet godina. Mandat lanovima moe biti obnavljan.

Predsjednik i lanovi strunoga savjeta moraju biti dravljani BiH sa sveuilinim obrazovanjem, dobrim ugledom i strunim iskustvom u osiguranju, financijskom odsjeku ili u godspodarstvu, koji nisu osuivani za

kaznena djela koja se odnose na financijski kriminal ili krenje javnih ili profesionalnih dunosti. Za vrijeme njihova mandata niti jedan lan ne moe se baviti pruanjem usluga niti obavljati poslove na temelju bilo kakvog drugog naloga za drutvo ili posredovanje koje radi u Federaciji, ne moe biti aktivnim lanom niti jedne politike stranke. Sve osobe koje pripadaju rukovodnim tjelima politikih stranaka ili poduzimaju javne aktivnosti u ime politikih stranaka smatrat e se aktivnim lanovima politikih stranaka u smislu ovoga lanka. Predsjednik i lanovi strunoga savjeta ne mogu imati u vlasnitvu niti posjedovati, niti mogu imati izravno ili preko tree osobe 5% ili vie dionica u bilo kojem drutvu, niti raditi za drutvo ili imati poloaj u upravi, odboru za reviziju ili nadzornome odboru bilo kojeg drutva koje podlijee nadzoru Agencije za nadzor.

Odluka o imenovanju u struni savjet objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH".

Predsjednik i lanovi strunoga savjeta mogu biti razrijeeni i prije isteka mandata samo iz sljedeih razloga:

na vlastiti zahtjev;

ukoliko su bili ili budu osueni na zatvorsku kaznu za financijski kriminal ili povredu javne ili profesionalne dunosti;

ukoliko su trajno nesposobni za obavljanje ovih dunosti i ukoliko su neopravdano odsutni sa tri ili vie sastanaka Strunoga savjeta godinje;

ukoliko ne potuju tajnost podataka;

ukoliko obavljaju aktivnosti zabranjene stavkom 5. ovoga lanka.

lanak 8. Ope ovlasti Agencije za nadzor

Agencija za nadzor izdaje odobrenje za rad drutvu za obavljanje poslova jedne ili vie vrsta osiguranja. Agencija za nadzor moe privremeno ili trajno povui-oduzeti izdano odobrenje za sve ili neke vrste osiguranja kojima se bavi to drutvo.

Kako bi se osigurao valjani rad drutva, sukladno regulatornim ciljevima, Agencija za nadzor ima sljedee ovlasti:

provjeravati poslovne knjige i dokumente drutva, s ili bez obavjeivanja drutva;

angairati ovlatene strune osobe da izvre pregled knjiga i dokumenata drutva;

zahtijevati od drutva da u okviru odreenog vremenskoga roka, koji nee biti krai od 10 dana niti dulji od 90 dana, ispravi bilo koji akt ili postupanje koji su u suprotnosti s odredbama ovog Zakona;

naloiti drutvu da obustavi provedbu bilo kojih radnji ili postupaka, koji su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona;

u okviru ovoga Zakona i u korist osiguranika, izdati naloge glede ulaganja, odravanja i raspolaganja sredstvima osiguranja;

obraati se Sudu radi poduzimanja daljnjih radnji i mjera u svezi s kojim drutvom, u sluajevima kada Agencija za nadzor nema ovlasti u provedbi svoje zadae sukladno ovome Zakonu;

donositi provedbene propise, druge ope akte (pravilnike, naputke, naloge i odluke) i pojedinane akte (rjeenja i zakljuke);

organizirati ili odobravati obuke;

na bilo koji drugi nain davati smjernice potrebne za primjenu ovoga Zakona i za ostala pitanja od znaenja za trite osiguranja;

nalagati mjere koje se odnose na voenje poslova osiguranja drutva, ukoliko ih smatra prijeko potrebnima kako bi se osiguralo da drutvo vodi poslove sukladno regulatornim ciljevima.

Prije izdavanja bilo kakve odluke ili naloga, Agencija za nadzor dat e drutvu pravo na prethodno izjanjenje. Odluke ili nalozi Agencije za nadzor bit e dane u pisanoj formi.

Ukoliko drutvo ne postupi po nalogu Agencije za nadzor, Agencija za nadzor donosi rjeenje koje je konano.

Protiv rjeenja iz stavka 4. ovoga lanka drutvo ima pravo pokrenuti upravni spor tubom kod nadlenoga suda.

Pored ovlasti posebno predvienih ovim Zakonom, Agencija za nadzor ima ovlasti zahtijevati od drutva poduzimanje svih mjera koje Agencija za nadzor smatra odgovarajuim za ispunjenje regulatornih ciljeva.

lanak 9. Rad Agencije za nadzor

Prostorije Agencije za nadzor osigurat e i financirati Federalno ministarstvo financija.

Rad Agencije za nadzor i njezinih upravnih tijela bit e propisan statutom kojega donosi Struni savjet, uz suglasnost Vlade Federacije, a koji se objavljuje u "Slubenim novinama Federacije BiH".

Ravnatelja Agencije za nadzor imenuje i razrjeava Vlada Federacije, na prijedlog ministra financija.

Ravnatelj se imenuje na rok od etiri godine.

Ravnatelj vodi poslovanje Agencije za nadzor i organizira njezine aktivnosti. Ravnatelj zastupa i predstavlja Agenciju za nadzor, odgovoran je za zakoniti rad i poslovanje Agencije za nadzor te obavlja i druge poslove koji su mu ovim Zakonom, statutom ili drugim aktom stavljeni u nadlenost.

Ravnatelj nee biti zakonski odgovoran prema treim stranama za bilo koje djelo ili propust uinjen u dobroj namjeri u provedbi zadaa Agencije za nadzor. Bez obzira na prethodno, ravnatelj e odgovorati Agenciji za nadzor za tetu nastalu injenjem ili proputanjem injenjenja, sukladno odredbama Zakona o obligacionim odnosima ("Slubeni list RBiH", br. 2/92, 13/93 i 13/94 i "Slubene novine Federacije BiH", broj 29/03).

lanak 10. Ovlasti strunog savjeta

Struni savjet ima ovlasti:

donositi statut Agencije za nadzor, uz suglasnost Vlade Federacije;

donositi podzakonske akte i provedbene propise, sukladno ovlastima Agencije za nadzor utvrenim ovim Zakonom i statutom Agencije za nadzor, i iste objavljivati u "Slubenim novinama Federacije BiH";

odobravati godinji plan i program Agencije za nadzor i izvjea koja Agencija za nadzor podnosi Vladi Federacije;

odobravati plan prihoda i rashoda Agencije za nadzor i donosi odluku o doprinosima drutava i drugim naknadama posrednika u korist Agencije za nadzor;

odluivati o svim drugim pitanjima reguliranim statutom Agencije za nadzor i ovim Zakonom.

lanak 11. Nadzor ulaganja

Agencija za nadzor ima ovlasti izdavati sljedee naloge drutvima u svezi s ulaganjima sredstava osiguranja koja se odnose na djelatnosti dugoronog ivotnog osiguranja:

da u tijeku odreenoga vremenskog razdoblja ne ulae sredstva osiguranja odreene vrste na nain reguliran u l. 57. i 82. ovoga Zakona, ukoliko je prijeko potrebno interese ugovaraa osiguranja odmah zatititi od izravne tete;

da likvidira, u odreenom vremenskom roku, cjelokupna ili odreene stavke odreene vrste ulaganja sredstava, koje su regulirane l. 57. i 82. ovoga Zakona ili opisom koji daje drutvo, ako je prijeko potrebno interese osiguranika smjesta zatititi od izravnoga nastupanja tete.

Agencija za nadzor takoer ima ovlasti sprijeiti raspolaganje, optereenje ili odreene naine koritenja imovine drutva. Takav nalog moe trajati najdulje est mjeseci, ali se moe obnoviti onoliko puta koliko god se bude smatralo potrebnim.

Imovina koja podlijee nalozima iz ovoga lanka ne moe biti stavljena pod hipoteku ili podlijegati bilo kojem drugom obliku optereenja ili ogranienja. Svaka hipoteka ili optereenje na toj imovini e u sluaju nesolventnosti biti nevrijedei u odnosu na prava likvidatora ili povjeritelja u sluaju nesolventnosti. Prije provedbe ove odredbe, Agencija za nadzor objavit e odluku u kojoj e biti odreen nain na koji e sredstva, koja su kod povjeritelja, biti registrirana kod nadlenog tijela, kako bi i tree strane imale saznanje o tome.

lanak 12.

Sredstva koja dre staratelji u Federaciji

Kako bi se zatitila sredstva drutva koje je u ekonomskim tekoama, kako je odreeno lankom 68. ovoga Zakona, Agencija za nadzor moe odrediti da se imovina koja se nalazi u Federaciji u cijelosti ili dijelom povjeri staratelju, kako je propisano u stavku 2. ovoga lanka. Imovina koja je povjerena staratelju se moe vratiti u posjed drutva samo uz suglasnost Agencije za nadzor.

Staratelj moe biti banka osnovana u Federaciji ili druga slina organizacija koju ovlasti Agencija za nadzor.

Tijekom trajanja vrijednosti naloga iz stavka 1. ovoga lanka drutvo e imati pravo prodati, komercijalno iskoritavati i ponovno ulagati vrijednost tih sredstava, ukoliko to staratelj odobri.

Imovina koja podlijee nalogu iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti stavljena pod hipoteku ili podlijegati bilo kojem drugom obliku optereenja ili ogranienja. Svaka hipoteka ili optereenje koje je registrirano prema tim sredstvima e u sluaju nesolventnosti biti nevrijedei u odnosu na prava likvidatora ili povjeritelja.

Odluku o evidentiranju i nainu javne objave sredstava koja su stavljena pod starateljstvo donosi Agencija za nadzor. Agencija za nadzor ima obvezu odluku iz ovoga stavka donijeti istodobno s nalogom za stavljanje pod starateljstvo.

lanak 13.

Ovlast Agencije za nadzor glede tarifnih premijskih stopa

Agencija za nadzor moe na odreeno vremensko razdoblje ograniiti opseg djelatnosti osiguranja koju neko drutvo moe obavljati, ako je to prijeko potrebno radi zatite financijske sposobnosti drutva. Ogranienje se moe odnositi na cjelokupnu djelatnost drutva ili na bilo koji odreeni dio.

Agencija za nadzor po ukidanju tarifnog sustava takoer moe naloiti uveanje, odnosno smanjenje tarifne premijske stope za odreenu vrstu osiguranja, ukoliko se premije, prema miljenju Agencije za nadzor, ne bi smatrale odgovarajuim.

lanak 14.

Informiranje Agencije za nadzor, izvjea

Agencija za nadzor od drutva, njegovog matinog drutva, njegovih povezanih drutava ili bilo kojih drugih drutava koja su povezana s tim drutvima moe zahtijevati da odmah ili u odreeno vrijeme i na odreenome mjestu predoe odreene isprave i daju obavijesti.

Agencija za nadzor moe zahtijevati od drutva da obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka dostavi zajedno s miljenjem/izvjeem ovlatenog aktuara, revizora ili druge osobe odgovarajuih strunih sposobnosti.

Svaka osoba koja je ravnatelj ili bivi ravnatelj, kontrolor, ovlateni aktuar ili revizor mora dati pojanjenja za isprave iz stavka 1. ovoga lanaka ili, ako nisu dostavljena, da osoba od koje je zahtijevano podnoenje te isprave izjavi gdje se nalazi.

Agencija za nadzor moe, s ciljem nadzora i analize, pregledati financijska izvjea koja se, na temelju ovoga Zakona ili propisa donijetog na temelju ovog Zakona, sainjavaju tromjeseno ili jednom godinje, zahtijevati da izvjea budu predana u razumnom roku prije zakonskoga roka predaje.

lanak 15. Nadzor nad upravom

Ako postoji osnovana sumnja da drutvo ne moe ispuniti zahtjeve za stabilnim i solidnim upravljanjem ili postoji stvarni rizik da oni nee moi biti ispunjeni u budunosti, Agencija za nadzor moe postaviti strunu osobu ili vie osoba da u ime Agencije za nadzor provedu istragu drutva i zahtjevati podnoenje izvjea o sljedeem:

da li se ispunjuju zahtjevi za stabilnim i solidnim upravljanjem;

da li osoba, za koju je drutvo dalo obavijest da je, sukladno lanku 61. ovoga Zakona, namjerava imenovati na vaan poloaj u tome drutvu, ispunjava zahtjev za stabilno i solidno upravljanje.

Svi slubenici i zastupnici drutva, ukljuujui pravnike, revizore i ovlatene aktuare, moraju pruiti sve obavijesti, isprave i pomo koje od njih mogu zahtijevati postavljene strune osobe.

Strune osobe iz stavka 1. ovoga lanka imaju pravo tijekom istrage drutva ulaziti u sve poslovne prostorije drutva. Strune osobe ne moraju davati obavijest o istrazi ako s razlogom vjeruju da bi isprave mogle biti unitene, skrivene ili izmijenjene, ukoliko bi takvu obavijest dali.

Agencija za nadzor izdaje listu strunih osoba koje e biti ovlatene provoditi istragu, sukladno ovome lanku. Strune osobe su pravnici, ovlatene raunovoe, revizori ili ovlateni aktuari.

Agencija za nadzor potraivat e trokove istrage od istraivanoga drutva.

lanak 16. Posebne istrage

Agencija za nadzor ima pravo ulaziti u poslovne prostorije drutva i podrunice, s ili bez pomoi policije, uz primjenu prisile kada je prijeko potrebna, te oduzimati ili izraivati preslike isprava kada osnovano vjeruje:

da se isprave skrivaju ili

da je poinjeno kazneno djelo te bi isprave mogle biti unitene ili izmijenjene kako bi se prikrilo kazneno djelo.

Agencija za nadzor moe naloiti trenutanu aktuarsku kontrolu i traiti izvjee o istoj, koju treba provesti postavljeni ovlateni aktuar o djelatnostima ivotnoga osiguranja drutva.

lanak 17. Ugovori reosiguranja

Agencija za nadzor provodi nadzor nad ugovorima reosiguranja koje zakljuuju drutva. Nadzor e se proiriti i na kontrolu identiteta druge strane - reosiguravatelja, kao i uvjeta i odredaba pod kojima je reosiguranje zakljueno te o omjeru cediranog rizika.

lanak 18. Profesionalna tajna

Osobe koje rade ili koje su bilo kada radile za Agenciju za nadzor, kao i revizori i strunjaci koji djeluju u ime Agencije za nadzor, bit e vezani profesionalnom tajnom. Nijedan povjerljivi podatak koji dobiju tijekom obavljanja svojih dunosti ne moe biti prenijet bilo kojoj osobi ili tijelu, osim u sumiranom ili skupnom obliku, takvom da identitet pojedinanog drutva ne moe biti otkriven, ne prejudicirajui sluajeve obuhvaene Kaznenim zakonom.

Kada se za drutvo objavi da je pod steajem ili da je u tijeku obvezna likvidacija, povjerljivi podaci koji se ne tiu treih strana ukljuenih u pokuaje spaavnja toga drutva mogu biti otkriveni u graanskom ili kaznenom postupku.

Stavak 1. ovoga lanka nee spreavati Agenciju za nadzor da razmjenjuje podatke s Agencijom za osiguranje u BiH i Agencijom za nadzor RS. Agencija za osiguranje u BiH i Agencija za nadzor RS, s kojima su podaci

razmijenjeni, sve podatke dobivat e pod uvjetima profesionalne tajnosti, sukladno odredbama stavka 1. ovoga lanka.

Agencija za nadzor moe, u suradnji s Agencijom za osiguranje u BiH, zakljuivati sporazume o suradnji koji predviaju razmjenu podataka s nadlenim tijelima u drugim zemljama, ako otkriveni podaci podlijeu jamstvu profesionalne tajnosti, najmanje jednakim onima koje su predviene u ovome lanku.

Agencija za nadzor moe koristiti povjerljive podatke koji su podnijeti tijekom obavljanja svojih dunosti samo:

radi provjere jesu li ispunjeni uvjeti koji ureuju otpoinjanje poslova osiguranja i kako bi se olakao nadzor nad obavljanjem tih poslova, naroito glede nadzora nad tehnikim priuvama, marginama solventnosti, upravnim i raunovodstvenim postupcima i mehanizmima interne kontrole;

da izrekne kazne;

u upravnom postupku protiv rjeenja Agencije za nadzor;

pri tubama u graansko-pravnim postupcima protiv rjeenja Agencije za nadzor koja su donijeta prema ovom Zakonu.

Stavci 1. i 5. ovoga lanka nee spreavati razmjenu podataka izmeu Agencije za nadzor i:

tijela vlasti nadlenih za nadzor nad kreditnim ustanovama i ostalim financijskim organizacijama i tijela vlasti nadlenih za nadzor nad financijskim tritem,

tijela ukljuenih u likvidaciju i steaj drutava, kao i u sline postupke i

osoba nadlenih za izvrenje Zakonom predvienih revizija rauna drutava i drugih financijskih organizacija, pri izvrenju njihovih nadzornih zadataka, ili otkrivanje podataka tijelima koja upravljaju postupkom obvezne likvidacije ili jamstvenim fondovima, prijeko potrebnim za obavljanje njihovih dunosti. Podaci koje ta tijela vlasti ili te osobe zaprime podlijegat e uvjetima profesionalne tajne odreene u stavku 1. ovoga lanka.

Nadlena tijela Paralamenta Federacije Bosne i Hercegovine mogu, pod uvjetima odreenim Zakonom, odobriti za potrebe istrage otkrivanje odreenih podataka koji su prijeko potrebni za potrebe istrage federalnim tijelima nadlenim za kreditna, financijska, investicijska i osiguravajua drutava, kao i inspekcijskim tijelima Federacije.

Podaci dobiveni sukladno st. 2. i 6. ovoga lanka, kao i podaci dobiveni posredstvom provjere na licu mjesta izvrene u ime Agencije za nadzor RS ili provjere koju provodi nadzorno tijelo vlasti zemlje u kojoj je sjedite drutva koje ima podrunicu u Federaciji, nee biti otkriveni u sluajevima koji se spominju u ovome lanku, osim uz izriitu suglasnost tijela nadzorne vlasti koja je otkrila podatak ili tijela nadzorne vlasti koja je izvrila provjeru na licu mjesta.

lanak 19. Registri i izvjea

Agencija za nadzor vodi registre, koji e biti odvojeni jedan od drugoga i koji e biti otvoreni za javni uvid:

ovlatenih drutava, naznaujui vrste osiguranja za koje su dobila odobrenje;

ovlatenih registriranih zastupnika u osiguranju;

ovlatenih registriranih brokera u osiguranju;

ovlatenih aktuara;

ovlatenih drutava osnovanih u RS koja imaju podrunice osnovane u Federaciji;

drutava ije se sjedite nalazi izvan BiH, a koja su osnovala podrunice u Federaciji.

Izvod iz registra ima karakter javne isprave.

Agencija za nadzor e osobama koje osobno pristupe u poslovne prostorije Agencije za nadzor i osobama koje budu dostavljale upite potom, telefonom, telefaksom ili elektronskom potom osigurati pristup tim spiskovima.

Agencija za nadzor izdavat e godinja izvjea o tritu osiguranja u Federaciji i aktivnostima Agencije za nadzor. Izvjee e, izmeu ostaloga, sadravati i statistike podatke o bruto premijskom prihodu, zasebno za svaku vrstu osiguranja, rezultate drutava iz Federacije i izvan Federacije, kao i ostale ekonomske initelje koji su prijeko potrebni za dobivanje jasnog uvida u trite. Izvjea e takoer ukljuivati podatke o svim ostalim aktivnostima Agencije za nadzor, kao to su seminari i davanje miljenja.

Godinje izvjee sadri zavrni raun Agencije za nadzor za prethodnu financijsku godinu.

lanak 20. Aktuari

Aktuarske poslove, u smislu ovoga Zakona, obavljaju ovlateni aktuari.

Drutvo koje je dobilo odobrenje za obavljanje poslova osiguranja mora imenovati ovlatenoga aktuara.

Agencija za nadzor donosi pravilnik kojim propisuje uvjete za stjecanje i povlaenje zvanja ovlatenoga aktuara, vrstu i sadraj dokumenta kojim se ona potvruje.

Svako izdavanje ili povlaenje aktuarskog odobrenja bit e objavljeno u "Slubenim novinama Federacije BiH".

Ovlateni aktuar bit e neovisan i samostalan u obavljanju svojih djelatnosti i za tonost svojih nalaza, kao i prijedloga mjera, odgovara Agenciji za nadzor.

Ovlateni aktuar ne moe obavljati aktuarske poslove ako je:

vlasnik ili ima u vlasnitvu vie od 3% dionica u drutvu;

lan tijela uprave, nadzornoga odbora ili odbora za reviziju drutva i

brani drug ili srodnik do drugog stupnja srodstva u pravoj i bonoj liniji dioniara koji posjeduje ili ima u vlasnitvu vie od 3% dionica u dionikom drutvu, lanovima tijela upravljanja, nadzora ili revizije drutva.

Ovlateni aktuar naroito:

daje ocjenu zavrnog rauna i godinjeg izvjea o poslovanju drutva;

provodi opu ili posebnu kontrolu drutva, sukladno nalozima Agencije za nadzor;

daje procjenu o poslovnim aktima drutva, njihovoj primjeni i nainu na koji su realizirani;

daje procjenu stanja sredstava, njihovom plasmanu i sigurnosti;

obavlja aktuarske poslove u djelatnosti osiguranja ivota;

obavlja i druge nadzorne, savjetodavne i kontrolne poslove po zahtjevima drutva ili po nalogu izdanom od Agencije za nadzor i

potpisivanjem ovjerava slubene dokumente drutva koji se odnose na raunske priuve i potvruje njihovu sukladnost Zakonu.

lanak 21. Prihod Agencije za nadzor

Viak prihoda nad rashodima prenosi se u sredstva Agencije za nadzor za narednu godinu i ne podlijee oporezivanju.

Agencija za nadzor se financira iz sljedeih izvora:

od naknada za odobrenja za osnivanje koje plaaju drutva i posrednici u osiguranju koji posluju u Federaciji;

od naknada za nadzor nad poslovanjem koju godinje plaaju drutva sukladno premiji prikupljenoj u svakoj vrsti osiguranja u prethodnoj godini;

od trokova voenja postupka;

od publikacija, donacija i svih ostalih zakonskih izvora.

lanak 22.

Suradnja Agencije za nadzor s Agencijom za nadzor RS i Agencijom za osiguranje u BiH

Agencija za nadzor s Agencijom za nadzor RS razmjenjuje sve dokumente i obavijesti koji su korisni u provedbi nadzora nad drutvima koja posluju i u Federaciji i RS. Naroito usko surauje s Agencijom za nadzor RS u svrhu provedbe mjera propisanih lankom 28., l. 46. - 49., l. 55., 56., 59., 60. stavak 2. i lankom 64. ovoga Zakona.

Kada su drutvo i kreditna ustanova ili investicijsko drutvo, ili oboje, izravno ili neizravno povezani ili imaju drutvo sa zajednikim sudjelovanjem, Agencija za nadzor i nadleno tijelo za nadzor tih drutava usko e suraivati. Ne iskljuujui njihove pojedinane nadlenosti, ta tijela e jedna drugima dati sve obavijesti koje e im olakati zadatak, a naroito u okviru ovog Zakona.

Na zahtjev Agencije za nadzor RS, Agencija za nadzor moe zabraniti slobodno raspolaganje sredstvima koja se nalaze u Federaciji koja pripadaju drutvu ije je sjedite u RS, zbog krenja odredaba koje se odnose na uspostavu i ulaganje tehnikih priuva i uspostavu margine solventnosti. Zahtjev mora odrediti pojedinosti za koje e se poduzeti mjere zabrane.

U sluajevima povlaenja ili oduzimanja odobrenja za rad drutva iz Federacije, Agencija za nadzor obavijestit e Agenciju za nadzor RS, koja e sprijeiti to drutvo da nastavi zakljuivati nove ugovore o osiguranju unutar njezina teritorija. Agencija za nadzor, uz pomo Agencije za nadzor RS, poduzet e odgovarajue mjere kako bi zatitila interese osiguranika, a naroito e sukladno odredbama lanka 59. ovoga Zakona ograniiti slobodno raspolaganje sredstvima drutva. Kada drutvo posluje u RS, Agencija za nadzor obavijestit e Agenciju za nadzor RS o poduzetim mjerama, tako da na njezin zahtjev i Agencija za nadzor RS moe poduzeti prijeko potrebne mjere.

U sluaju da Agencija za nadzor povue ili oduzme odobrenje za rad u Federaciji od drutva koje nema sjedite u RS, ali prua usluge osiguranja u RS, o tome e odmah obavijestiti Agenciju za nadzor RS kako bi mogla poduzeti odgovarajue mjere.

Agencija za nadzor surauje s Agencijom za nadzor RS u primjeni mjera predvienih u l. 38. - 50. ovoga Zakona.

Odluke Agencije za nadzor objavljene u "Slubenim novinama Federacije BiH" navodit e svaku pojedinost prijeko potrebnu za provedbu odredaba ovoga lanka, sukladno protokolu o suradnji s Agencijom za nadzor RS.

Svaka obavijest, koju bilo koja agencija za nadzor osiguranja dostavi drugoj, takoer treba biti dostavljena i Agenciji za osiguranje u BiH. Agencija za nadzor e suraivati s Agencijom za osiguranje u BiH kako bi se poticala razmjena prijeko potrebnih podataka.

Podaci dobiveni sukladno ovome Zakonu, a naroito svaka razmjena podataka izmeu nadlenih tijela koja je predviena ovim Zakonom, podlijegat e obvezi profesionalne tajne odreenoj u lanku 18. ovoga Zakona.

1.3. PODACI ZA OSIGURANIKA

lanak 23. Ope odredbe

Podaci koji se trebaju podnijeti osiguraniku prije zakljuenja ugovora ili tijekom trajanja ugovora moraju biti podnijeti jasno i tono u pisanom obliku, na jednom ili vie slubenih jezika BiH, prema zahtjevu osiguranika.

Podaci iz stavka 1. ovoga lanka mogu biti i na drugom jeziku, ako osiguranik, sukladno ovome Zakonu i ugovoru o osiguranju, ima pravo izbora mjerodavnog prava.

Ugovor o osiguranju ili bilo koji drugi dokument koji daje pokrie, zajedno s ponudom za osiguranje, mora sadravati adresu ili, gdje je odgovarajue, adresu podrunice drutva koja daje pokrie, kao i ime i adresu posebnog predstavnika drutva koji djeluje posredstvom pruanja usluga osiguranja vrste 10 ("Odgovornost za motorna vozila " izuzev odgovornosti vozara).

lanak 24. ivotno osiguranje

Prije zakljuenja ugovora o osiguranju drutvo e osiguraniku dostaviti sljedee podatke:

podatke o drutvu:

1. naziv drutva i njegov pravni oblik;

2. naziv entiteta u kojem se nalazi sjedite drutva (gdje je registrirano) ili sjedite podrunice koja zakljuuje ugovor;

3. adresu drutva ili podrunice koja zakljuuje ugovor;

podatke o obvezi osiguranja:

1. definiciju svake naknade i svake opcije;

2. rok trajanja ugovora;

3. nain raskida ugovora;

4. nain plaanja premija i trajanje plaanja;

5. nain obrauna i raspodjele sudjelovanja u dobiti drutva ili u iznosima zabiljeenim u raunskim priuvama;

6. naznaku otkupnih ili uplaenih vrijednosti i opseg u kojem se jame;

7. podatke o premijama za svaku naknadu i za glavne naknade i za dodatne naknade, gdje je odgovarajue;

8. ako su naknade ugovora osiguranja povezane s investicijskim jedinicama daju se podaci o prirodi jedinica za koje su naknade povezane;

9. podaci prirode sredstava za ugovore osiguranja vezanih za investicijske jedinice;

10. naine koritenja prava na odustajanje od ugovora;

11. ope podatke o porezima vrijedeim za tu vrstu ugovora o osiguranju;

12. nain obrade zahtjeva za naknadu iz ugovora koje podnose osiguranici ili osobe koje prema ugovoru imaju pravo na odtetu, ukljuujui, gdje je odgovarajue, i postojanje u drutvu tijela za obradu zahtjeva, ne prejudicirajui pravo pokretanja zakonskih postupaka i

13. mjerodavno pravo kada strane nemaju slobodu izbora ili pravo koje osiguravatelj predlae da bude odabrano u sluaju kada strane imaju slobodu izbora.

Pored opih i posebnih uvjeta koji ureuju ugovor o osiguranju, osiguranik mora tijekom trajanja ugovora dobiti sljedee podatke u svezi s drutvom, i to:

svaku promjenu imena drutva, njegovog pravnog oblika ili adrese direkcije i, gdje je odgovarajue, adrese zastupnitva ili podrunice koji su zakljuili ugovor;

sve podatke navedene u to. 1. - 12. stavka 1. alineje 2. ovoga lanka, koji se odnose na naziv drutva i njegov pravni oblik u sluaju izmjene uvjeta ugovora o osiguranju ili izmjena zakona primjenjivog na ugovor;

podatke o razini sudjelovanja u dobiti drutva ili prihodima raunskih priuva koji se daju na godinjoj osnovi.

lanak 25. Ombudsman u osiguranju

Ovim se Zakonom uvodi institucija Ombudsmana u osiguranju, koja omoguuje da se odreeni sporovi mogu rijeiti brzo i s minimumom formalnosti od strane neovisnih osoba. Osnivanje, rad i financiranje institucije Ombudsmana bit e propisani pravilnikom o ombudsmanima kojeg donosi Agencija za nadzor.

Institucijom Ombudsmana upravljat e Agencija za nadzor. Agencija za nadzor donijet e daljnja pravila i pravilnike koji e blie odrediti rad Ombudsmana kako bude potrebno, a naroito u svezi s postupkom razrjeenja sporova, raspodjele trokova, vrste i opsega doputenih naknada.

II - DRUTVA - OPE ODREDBE

2.1. OVLASTI DRUTVA

lanak 26. Odobrenje za rad

Drutvo mogu osnovati domae i strane, fizike i pravne osobe.

Rad drutva u Federaciji podlijegat e izdavanju odobrenja za rad koje izdaje Agencija za nadzor i koje je vrijedee na cijelom teritoriju BiH. Odobrenje za rad se izdaje pod uvjetima predvienim u lanku 35. ovoga Zakona, Odluci o dokumentima koji se prilau uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad i Odluci o vrstama osiguranja. Odobrenje za rad daje pravo drutvu da obavlja djelatnost osiguranja u Federaciji i RS, prema pravu osnivanja. Odobrenje za rad daje se po vrsti osiguranja za sve ili koje od osiguranih sluajeva obuhvaenih u toj vrsti, kao i za skupinu vrsta sukladno klasifikaciji navedenoj u Odluci o vrstama osiguranja.

Glede djelatnosti navedenih u Odluci o vrstama osiguranja, Agencija za nadzor moe ograniiti odobrenje izdano za koju od vrsta osiguranja na djelatnosti navedene u shemi poslovanja, koju podnositelj prijave podnosi sukladno lanku 35. ovoga Zakona i Odluci o dokumentima koji se prilau, uz zahtjev za izdavanjem odobrenja za rad, koju donosi Agencija za nadzor.

lanak 27. Naknade za odobrenje

Drutvo koje podnese zahtjev sukladno lanku 35. ovoga Zakona za dobivanje odobrenja za rad duno je platiti naknadu za odobrenje Agenciji za nadzor, sukladno Odluci o naknadama Agencije za nadzor. Agencija za nadzor moe svojom odlukom usklaivati visinu naknade za odobrenje jednom godinje, sukladno godinjoj stopi inflacije.

Agencija za nadzor, u roku od 60 dana od dana uredno podnijetog zahtjeva i dokaza, donijet e rjeenje kojim odluuje po zahtjevu ili traiti ispravku ili dopunu zahtjeva. Ukoliko podnositelj zahtjeva u ostavljenom roku ne dostavi ispravku ili dopunu zahtjeva, Agencija za nadzor e zahtjev odbiti. Rjeenje Agencije za nadzor je konano i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor tubom kod nadlenoga suda.

Od trenutka dobivanja odobrenja za rad tijekom njegovog roka vrijednosti drutvo e plaati godinju naknadu za poslovanje, koju e Agencija za nadzor odreivati na temelju premija prikupljenih u prethodnoj godini.

Drutva e plaati naknadu za poslovanje u rokovima odreenim odlukom Agencije za nadzor.

Ako naknada za poslovanje koja je predviena u stavku 3. ovoga lanka ne bude plaena u predvienom roku, Agencija za nadzor je ovlatena izricati kazne za kanjenje, koje e biti propisane posebnim pravilnikom Agencije za nadzor i objavljen u "Slubenim novinama Federacije BiH".

lanak 28. Odbijanje zahtjeva za odobrenje

Odobrenje za rad ne moe biti izdano ako je poslovanje drutva u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, javnim interesom i poslovnom etikom.

Agencija za nadzor odbit e zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako identitet dioniara ili povezanih drutava s pravnim osobama koje posjeduju kvalificirani udio, kako je predvieno l. 2. i 62. ovog Zakona, kao i iznosi tih udjela, nisu bili prethodno iskazani.

Odobrenje za rad nee biti izdano ako Agencija za nadzor, uzevi u obzir potrebu odravanja kriterija za stabilno i solidno upravljanje drutvom propisanih u lanku 62. ovoga Zakona, nije uvjerena u pogodnost dioniara ili partnera na koje se to odnosi.

Glede pravnih osoba s kvalificiranim udjelom u drutvu koje time postaju njihovo povezano drutvo, Agencija za nadzor moe zahtijevati da bude obavijetena o njihovim sredstvima (financijskim izvjeima), kako bi pratila njihov financijski poloaj.

S ciljem boljega nadzora nad identitetom fizikih osoba koje kontroliraju pravne osobe, a koje imaju kvalificirani udio u nekom drutvu, Agencija za nadzor moe:

za te pravne osobe uvesti obvezu posjedovanja dionica na ime s pravom glasa;

zahtijevati da odreeni postoci od ukupnoga iznosa dionica s pravom glasa pripadaju jednoj ili vie fizikih osoba koje odobri Agencija za nadzor.

Tijekom procjene pogodnosti osoba iz stavka 5. ovoga lanka Agencija za nadzor surauje s Agencijom za nadzor RS.

Agencija za nadzor moe odbiti izdavanje odobrenja za rad i ako izmeu drutva i drugih fizikih ili pravnih osoba postoje uske veze definirane lankom 2. ovoga Zakona, a Agencija za nadzor smatra da te veze ometaju djelotvornu provedbu njezinih nadzornih zadataka.

Agencija za nadzor odbit e izdavanje odobrenja za rad ako propisi tree zemlje, koji se primenjuju na jednu ili vie fizikih ili pravnih osoba s kojima drutvo ima usku povezanost ili njihova primjena, ometaju djelotvornu provedbu njezinih nadzornih zadataka.

Agencija za nadzor zahtijevat e od drutva dostavu podataka koje ona zahtijeva, kako bi mogla pratiti jesu li ispunjeni uvjeti koji se navode u ovome lanku.

U sluaju odbijanja zahtijeva za izdavanje odobrenja za rad, Agencija za nadzor e podnositeljima zahtjeva u pisanome obliku dostaviti rjeenje s obrazloenjem odbijanja zahtjeva. Rjeenje Agencije za nadzor o odbijanju zahtjeva za izdavanje dozvole za rad je konano, a protiv njega podnositelj moe pokrenuti upravni spor tubom kod nadlenoga suda.

lanak 29. Oduzimanje odobrenja

Agencija za nadzor oduzet e odobrenje za rad drutvu u sljedeim sluajevima:

u sluaju ozbiljnoga krenja odredaba l. 56. - 60. ovoga Zakona o tehnikim priuvama i sredstvima ulaganja;

ako je donijeta pravomona presuda koja predstavlja smetnju u obavljanju poslova;

ako je drutvo prestalo ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti osiguranja ili uvjeti pod kojima je dozvola za rad dana vie ne postoje ili su se izmijenili do toga opsega da Agencija za nadzor ne bi izdala odobrenje u svjetlu novih okolnosti;

ako sukladno propisanome roku drutvo nije u mogunosti poduzeti mjere predviene planom obnove ili financijskim planom iz lanka 55. ovoga Zakona;

ako je drutvo ozbiljno prekrilo odredbe u svezi s izraunavanjem i voenjem tehnikih priuva i margine solventnosti, to za posljedicu ima ugroavanje interesa osiguranika;

ako drutvo nije zapoelo poslovanje u roku od 12 mjeseci od dana izdavanja odobrenja za rad ili je potpuno ili djelomino prekinulo poslovanje u roku od est mjeseci tijekom tekue godine, u cijelosti ili dijelom, na rok dulji od est mjeseci;

ako je drutvo propustilo ispuniti obvezu prema Birou zelene karte u BiH ili Zatitnom fondu;

ako drutvo ne primjenjuje tarife i uvjete za sve vrste osiguranja.

U sluaju oduzimanja odobrenja za rad, drutvo nee moi zakljuivati nove ugovore o osiguranju. Nadzor od strane Agencije za nadzor se nastavlja do okonanja postupka likvidacije drutva i donoenja konane odluke Agencije za nadzor.

Djelomino ili potpuno oduzimanje odobrenja za rad ili povlaenje odobrenja za rad nekog drutva moe biti provedeno odlukom Agencije za nadzor, uz precizno obrazloenje i obavjeivanje drutva na koje se odnosi. Ovo se odnosi i na sluajeve kada se povlaenje provodi zbog razloga predvienih u propisima koji se odnose na dionika drutva i DUO. Kada drutvo pokriva rizike koji se nalaze u RS, o svakoj odluci o oduzimanju ili povlaenju odobrenja mora biti obavijetena i Agencija za nadzor RS.

Nakog potpunog i konanog oduzimanja odobrenja za rad sve zahtjeve za naknadu po osnovi obveznog osiguranja motornih vozila isplatit e Zatitni fond, a sve priuve drutva bit e prenijete na Zatitni fond, sukladno lanku 15. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obveznom osiguranju od odgovornosti.

Likvidator e preporuenim pismom obavijestiti ugovarae osiguranja da je oduzeto odobrenje drutvu u roku od 30 dana od dana oduzimanja odobrenja. Po isteku daljnjih 30 dana od dana primitka pisma od ugovaraa osiguranja, svi ugovori o osiguranju smatrat e se raskinutim ipso jure, pod pretpostavkom da unutar navedenoga razdoblja nije odobren niti jedan zahtjev za preuzimanje lisnice osiguranja drutva podnijete od drugoga drutva. Prijenosne premije e se nadoknaditi. Provizije odreene Zakonom, koje su eventualno plaene, bit e vraene ili e ih potraivati likvidator.

Konano oduzimanje odobrenja za rad drutvu za posljedicu takoer imat e i ipso jure povlaenje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja putem podrunica. Nakon oduzimanja odobrenja za rad bit e pokrenut postupak likvidacije drutva. Nakon oduzimanja odobrenja za rad drutvu Agencija za nadzor ima ovlasti zapeatiti prostorije drutva.

Drutvo moe biti transformirano u dioniko drutvo s drugom poslovnom djelatnou nakon to bude izvren prijenos svih ugovora osiguranja sa svim pripadajuim pravima i obvezama propisanim u lanku 64. ovoga Zakona ili nakon to drugo drutvo koje obavlja djelatnost u BiH bude preuzelo sve njegove obveze, te nakon to odluka Agencije za nadzor bude objavljena u "Slubenim novinama Federacije BiH". U tom se sluaju odredbe stavka 4. ovog lanka ne primjenjuju.

Agencija za nadzor dostavit e drutvu pisano rjeenje s razlozima oduzimanja odobrenja.

Odluka Agencije za nadzor glede potpunoga ili djelominoga oduzimanja odobrenja za rad je konana. Drutvo protiv odluke Agencije za nadzor moe pokrenuti upravni spor tubom kod nadlenoga suda.

2.2. ODREDBE O VRSTAMA OSIGURANJA

lanak 30. Vrste osiguranja

Djelatnost osiguranja ukljuuje:

a. neivotno osiguranje

b. ivotno osiguranje.

Djelatnosti osiguranja iz stavka 1. ovoga lanka su klasificirane prema vrstama osiguranja i podklasificirane prema vrstama rizika. Vrste osiguranja i vrste rizika predviene u ovom stavku su navedene u lanku 31. ovoga Zakona.

Drutvo e, posebno za nie navedene vrste:

a. pomo kod neivotnog osiguranja,

b. sudskih trokova u neivotnom osiguranju,

c. ivotno osiguranje povezano s investicijama ivotnoga osiguranja i

d. osiguranje od odgovornosti za motorna vozila, osim odgovornosti za vozara,

ispunjavati dodatne detaljne uvjete predviene lankom 66. ovoga Zakona i odlukama i pravilnicima koji se donose na temelju ovoga Zakona, kao i Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obveznom osiguranju od odgovornosti.

A. NEIVOTNO OSIGURANJE

lanak 31.

Drutva mogu obavljati sljedee djelatnosti koje su rasporeene i klasificirane po vrstama osiguranja, kako je dano u daljnjem tekstu:

i. Klasifikacija rizika prema vrstama osiguranja

1. Osiguranje nezgoda (ukljuujui radnike nezgode i profesionalna oboljenja) Ukljuuje:

1.1. fiksne novane naknade

1.2. naknade koje odgovaraju visini tete

1.3. kombinacije gornjih dvaju

1.4. ozljede putnika.

2. Zdravstveno osiguranje Ukljuuje:

2.1. fiksne novane naknade

2.2. naknade koje odgovaraju visini tete

2.3. kombinacije gornjih dvaju.

3. Osiguranje cestovnih vozila, izuzev vozila na tranicama

Ukljuuje svu tetu ili gubitak na:

3.1. cestovnim motornim vozilima

3.2. cestovnim vozilima bez motornog pogona.

4. Osiguranje tranih vozila

Ukljuuje svu tetu ili gubitak na tranim vozilima.

5. Osiguranje zranih letjelica

Ukljuuje svu tetu ili gubitak na zranim letjelicama.

6. Osiguranje plovila (pomorska, jezerska, rijena i kanalska plovila) Ukljuuje svu tetu ili gubitak na:

6.1. rijenim i kanalskim plovilima

6.2. jezerskim plovilima

6.3. morskim plovilima.

7. Osiguranje robe u prijevozu

(ukljuujui trgovaku robu, prtljagu i svu ostalu robu)

Ukljuuje svu tetu ili gubitak na robi u prijevozu, prtljagu ili ostaloj robi bez obzira na oblik prijevoza.

8. Osiguranje imovine od poara i prirodnih sila

Ukljuuje svu tetu ili gubitak imovine osim imovine ukljuene u vrste od 3. do 7., usljed:

8.1. poara

8.2. eksplozije

8.3. oluje

8.4. prirodnih sila osim oluje

8.5. nuklearne energije

8.6. slijeganja tla.

9. Osiguranje od ostalih teta na imovini

Ukljuuje svu tetu ili gubitak imovine osim imovine ukljuene u vrste od 3. do 7. zbog tue ili mraza, kao i zbog bilo kog dogaaja poput krae, pod uvjetom da uzrok tete ne spada pod vrstu 8.

10. Osiguranje od odgovornosti za motorna vozila

Ukljuuje svu civilnu odgovornost za nesree koje proizilaze iz uporabe motornih vozila na kopnu, kao i odgovornost vozara.

11. Osiguranje od civilne odgovornosti za zrane letjelice

Ukljuuje svu civilnu odgovornost koja proizilazi iz uporabe letjelica, kao i odgovornost vozara.

12. Osiguranje od civilne odgovornost za brodove (morska, jezerska, rijena i kanalska plovila)

Ukljuuje svu civilnu odgovornost koja proizilazi iz uporabe brodova, plovila ili amaca na moru, jezerima, rijekama ili kanalima, kao i odgovornost vozara.

13. Osiguranje od ope civilne odgovornosti

Ukljuuje svu graansku odgovornost osim onih oblika koji spadaju pod vrste 10., 11. i 12.

14. Osiguranje kredita

Ova vrsta, u kojoj osiguravatelj za plaanje premije pokriva osiguraniku gubitak koji bi se mogao pretrpjeti kao rezultat neispunjenja obveza jednog ili vie dunika prema osiguraniku, ukljuuje:

14.1. opu nesolventnost

14.2. izvozne kredite (odnosi se na osiguranje izvoznih kredita koji nisu nainjeni za raun ili uz pomo drave)

14.3. kredite koji se isplauju u ratama

14.4. hipoteke

14.5. poljoprivredne kredite.

15. Osiguranje jemstva

Ova vrsta, u kojoj osiguravatelj za plaanje premija jami u ime osiguranika izvrenje njegovih ugovornih obveza, ukljuuje:

15.1. jemstvo (izravno)

15.2. jemstvo (neizravno)

16. Osiguranje od razliitih financijskih gubitaka Ukljuuje:

16.1. rizike gubitka uposlenja

16.2. nedostatnost prihoda (opa)

16.3. loe vrijeme

16.4. gubitak naknada

16.5. trajne ope trokove

16.6. nepredviene trgovake trokove

16.7. gubitak trine vrijednosti

16.8. gubitak rente ili prihoda

16.9. posredne trgovinske gubitke osim onih koji su ve gore spomenuti

16.10. ostale financijske gubitke (netrgovinske)

16.11. ostale oblike financijskih gubitaka.

17. Osiguranje trokova pravne zatite

Ukljuuje snoenje trokova sudskih postupaka i pruanja drugih usluga koje proizilaze iz ugovora o osiguranju.

18. Osiguranje pomoi

Pomo osobama koje zapadanu u tekoe tijekom putovanja dok su izvan kue ili dok su izvan mjesta stalnoga boravka.

ii. Opis ovlasti koja se istodobno dobivaju za vie od jedne vrste osiguranja

Kada ovlast istodobno pokriva:

a. vrste br. 1. i 2. - daje se pod nazivom "osiguranje nezgoda i zdravstveno osiguranje";

b. vrste br. 1.4., 3. i 7. - daje se pod nazivom "osiguranje motornih vozila";

c. vrste br. 1.4., 4., 6., 7. i 12. - daje se pod nazivom "pomorsko i transportno osiguranje";

d. vrste br. 1.4., 5., 7. i 11. - daje se pod nazivom "osiguranje zranih letjelica";

e. vrste br. 8. i 9. daje se pod nazivom "osiguranje od poara i drugih teta na imovini";

f. vrste br. 10., 11., 12. i 13. - daje se pod nazivom "osiguranje od civilne odgovornosti";

g. vrste br. 14. i 15. - daje se pod nazivom "osiguranje kredita i jamstava";

h. sve ostale vrste - daje se pod nazivom "ope osiguranje od teta".

iii. Pratei rizici

1. Drutvo koje je dobilo dozvolu za jednu vrstu ili skupinu vrsta neivotnoga osiguranja moe pokrivati rizike koji se nalaze u drugoj vrsti osiguranja od gubitka ili tete (pratei rizici) bez prijeko potrebnog odobrenja za tu granu koja sadri te rizike, pod uvjetom da su ti rizici:

a) povezani s glavnim rizikom,

b) povezani s predmetom koji je pokriven od glavnoga rizika,

c) pokriveni ugovorom koji osigurava glavni rizik.

2. Meutim, rizici ukljueni u vrste 14., 15. i 17. ne mogu se smatrati prateim rizicima drugih vrsta.

3. Rizici ukljueni u vrstu 17. Osiguranje trokova pravne zatite mogu se smatrati prateim rizicima vrste 18. ako su ispunjeni uvjeti odreeni stavkom 2. ovoga lanka i kada se glavni rizik odnosi samo na pomo pruenu osobama koja zapadaju u tekoe tijekom putovanja dok su izvan kue ili dok su izvan mjesta stalnoga boravka.

4. Naroito za rad vrsta osiguranja kredita, jamstava i osiguranja pravne zatite je uvijek potrebno posebno odobrenje, osim u sluajevima koji se bave osiguranjem pravne zatite za razliku koja proizilazi ili je u svezi s uporabom pomorskih plovila, a to se osiguranje moe smatrati prateim rizikom u svezi s onim to je predvieno u prethodnome odjeljku.

B. IVOTNO OSIGURANJE

Klasifikacija po vrstama:

I. sljedee vrste osiguranja, kada su na ugovornoj osnovi:

a) ivotno osiguranje je vrsta osiguranja koja se sastoji posebno od osiguranja doivljenja odreene starosne dobi, osiguranje samo u sluaju smrti, mjeovito osiguranje doivljenja odreene starosne dobi ili ranije smrti i ivotno osiguranje s povratom premija;

b) rente;

c) dodatno osiguranje koje pruaju drutva za ivotno osiguranje je posebno osiguranje od tjelesne ozljede (ukljuujui nesposobnost za upoljavanje), osiguranje u sluaju smrti usljed nezgode i osiguranje invaliditeta koji proizilazi iz nezgode ili od bolesti, gdje su ove razne vrste osiguranja preuzete dodatno uz ivotno osiguranje.

II. osiguranje braka i osiguranje roenja

III. ivotno osiguranje (I.a.), rente (I.b.), brak i roenje (II.) koji su povezani s investicijskim fondovima odnosi se na poslove u kojima su:

a. naknade ukljuene u policu osiguranja izravno povezane s vrijednou dionica (jedinica) nekog Zajednikog fonda u Federaciji ili u RS ili s vrijednou sredstava koja su ukljuena u interni fond kojeg vodi drutvo, a koji je obino podijeljen na jedinice (dionice) ili

b. naknade sadrane u polici osiguranja izravno povezane s indeksom vrijednosnih papira ili odreenom referentnom vrijednou, osim onih koje su spomenute pod a).

IV. Zdravstveno osiguranje (nezgoda, bolest)

Zakljuenje i provedba ugovora o osiguranju koji daju posebne naknade u sluaju da osoba postane hendikepirana od posljedica pretrpljene ozljede to je rezutatom nezgode ili nezgode odreene vrste ili bolesti ili nemoi, s tim da su ti ugovori:

a) iskazani da e trajati u razdoblju ne manjem od pet godina ili do uobiajenog vremena umirovljenja te osobe, ili bez vremenskog ogranienja i

b) iskazani tako da ih ne moe raskinuti osiguravatelj ili su iskazani tako da se mogu raskinuti samo pod odreenim okolnostima spomenutim u ugovoru.

V. TontineVI. Poslovi povrata kapitala

Poslovi povrata kapitala su poslovi utemeljeni na aktuarskim proraunima, prema kojima se preuzimaju obveze odreenoga trajanja i iznosa za jednokratno ili povremena plaanja dogovorena unaprijed.

VII. Upravljanje skupnim mirovinskim fondom

a) Upravljanje investicijama, a naroito imovinom koja oznaava priuve fondova koji vre plaanja za zdravstvene beneficije ili za beneficije u sluaju smrti, nesposobnosti, doivljenja, prekida ili smanjenja radne sposobnosti ljudi koji su zakljuili sporazume s njima ili

b) sluaj opisan u VII.1. (a) kada drutvo jami povrat kapitala ili odreenu kamatnu stopu i druge beneficije (osigurani programi skupnih mirovina).

VIII. Vrsta poslova slinih socijalnom osiguranju

Ukljuuje poslove koji se sastoje od naknada ovisnim od trajanja ljudskog ivota, a koji su odreeni ili predvieni u zakonodavstvu o socijalnom osiguranju, pod uvjetom da su ti poslovi utemeljeni na privatnom ugovoru, da se sprovode ili se njima upravlja na njihov vlastiti rizik i da nisu u suprotnosti sa zakonskim odredbama.

lanak 32.

Odvojena odobrenja za ivotno i neivotno osiguranje

Drutvu koje ima sjedite u Federaciji izdaje se odobrenje za rad za obavljanje poslova ili neivotnoga ili ivotnoga osiguranja. Drutvo moe obavljati reosiguranje u svezi s rizicima i ivotnoga i neivotnoga osiguranja.

Drutvo koje ima sjedite u Federaciji i koje u vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona obavlja i neivotno i ivotno osiguranje istodobno, moe nastaviti takvo kombinirano poslovanje pod uvjetom da za svaku od tih djelatnosti vodi zasebnu administraciju.

Ako drutvo koje obavlja neivotno osiguranje ima financijske, komercijalne ili administrativne veze s drutvom koje obavlja ivotno osiguranje, Agencija za nadzor e, u suradnji s Agencijom za nadzor RS, ako je potrebno, osigurati da rezultati tih drutava ne budu iskrivljeni sporazumima izmeu njih ili bilo kojim dogovorom koji bi mogao utjecati na raspodjelu rashoda i prihoda.

U smislu ovoga Zakona, odvojeno administriranje je razdvajnje djelatnosti neivotnoga osigurnja od djelatnosti ivotnoga osiguranja, kako:

a) interesi osiguranika ivotnoga osiguranja i osiguranika neivotnoga osiguranja ne bi bili oteeni istodobnim voenjem djelatnosti neivotnoga i ivotnoga osiguranja;

b) djelatnosti ivotnoga osiguranja ne bi bile optereene tvorenjem minimalnih financijskih jamstava, naroito margine solventnosti koja je potrebna za poslovanje neivotnoga osiguranja i obrnuto;

c) bi mjeovito drutvo, ukoliko je pokrilo prijeko potrebna financijska jamstva kako je navedeno u odredbama ovoga Zakona, nakon obavjeivanja Agencije za nadzor, moglo koristiti odreena sredstva margine solventnosti koja su jo uvijek na raspolaganju i za djelatnosti neivotnoga i za djelatnosti ivotnoga osiguranja;

d) bi Agencija za nadzor analizirala rezultate dviju djelatnosti i uvjerila se u potivanje odredaba ovoga stavka.

Bilance se moraju izraivati na nain da se prikau izvori prihoda i rashoda za svaku od ove dvije djelatnosti, posebno za neivotno osiguranje i posebno za ivotno osiguranje. Na taj nain, svi prihodi (naroito premije, plaanja od reosiguravatelja, prihod od ulaganja) i rashodi (naroito naknade po osiguranju, dodavanja tehnikim priuvama, premije reosiguranja, trokovi poslovanja u svezi s poslovima osiguranja) bit e raspodijeljeni sukladno njihovu porijeklu.

Stavke koje su zajednike objema djelatnostima knjiit e se prema metodama raspodjele koje propie Agencija za nadzor, a koji moraju biti sukladni raunovodstvenim standardima.

Na temelju bilance, drutvo mora pripremiti izjavu koja jasno odreuje stavke koje ine svaku marginu solventnosti usklaenu s odredbama koje se odnose na tvorenje margine solventnosti iz lanka 53. ovoga Zakona i Pravilnika o elementima i nadzoru margine solventnosti koga donosi Agencija za nadzor.

Ako jedna od margina solventnosti nije dostatna, mjere predviene lankom 55. ovoga Zakona za obnovu drutva koje je u financijskim tekoama, koje se odnose na tvorenje odgovarajue margine solventnosti i jamstvenog kapitala sukladno ovome Zakonu, primjenjivat e se na djelatnost koja je manjkava. Izuzimanjem odredaba stavka 4. toka a) ovoga lanka, mjere predviene u lanku 55. stavak 12. ovoga Zakona mogu ukljuivati prijenos sredstava iz jedne djelatnosti u drugu, to podlijee odobrenju Agencije za nadzor.

Agencija za nadzor moe odlukom objavljenom u "Slubenim novinama Federacije BiH" odrediti pravila za razdvajanje elemenata aktive i pasive drutva, kao i sve ostale prijeko potrebne pojedinosti za ostvarenje odvojenog administriranja.

lanak 33. ivotno osiguranje - dodatne vrste

Drutvo koje ima sjedite u Federaciji i koje je ovlateno obavljati ivotno osiguranje moe dobiti i odobrenje za obavljanje osiguranja od nezgode i bolesti koje je regulirano vrstama neivotnoga osiguranja 1. i 2., pod uvjetom da odrava minimalne iznose jamstvenog kapitala i da obraunava dvije margine solventnosti.

Drutvo koje obavlja neivotno osiguranje i koje ima sjedite u Federaciji, a ovlateno je poslovati samo s vrstama neivotnoga osiguranja nezgoda i bolesti, moe dobiti i ovlast da posluje sa ivotnim osiguranjem pod uvjetima predvienim u stavku 1. ovoga lanka.

lanak 34.

Klasifikacija u odnosu na drutva koja nisu iz BiH

Drutvo koje ima sjedite izvan BiH moe poslovati u Federaciji na sljedei nain:

a) ako drutvo na teritoriju njegova sjedita obavlja neivotno osiguranje zajedno sa ivotnim osiguranjem (mjeovito ili sloeno drutvo) u Federaciji moe biti osnovano:

za poslovanje samo neivotnim osiguranjem ili samo ivotnim osiguranjem posredstvom podrunice, sukladno odredbama l. 46. - 49. ovoga Zakona,

za poslovanje ivotnim osiguranjem (i kada obavlja neivotno osiguranje u Federaciji) putem supsidijarnog drutva u Federaciji,

b) ako drutvo iz stavka 1. ovoga lanka u svome sjeditu obavlja samo poslove neivotnoga osiguranja ili samo ivotnoga osiguranja, moe se osnovati i poslovati u Federaciji putem podrunice, sukladno ovome Zakonu.

Na drutvo iz stavka 1. toka a) odgovarajue e se primjenjivati odredbe lanka 33. ovoga Zakona.

2.3. DRUTVA IZ FEDERACIJE

lanak 35. Ope odredbe

Odobrenje za rad drutvu iz Federacije e vrijediti nakon registriranja osnivanja drutva u registru. Propisom Vlade Federacije mogu se regulirati sva specifina pitanja u svezi s registriranjem osnivanja drutva.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosit e se Agenciji za nadzor zajedno sa svim dokumentima propisanim Odlukom o dokumentima koji se prilau uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad. Agencija za nadzor izdaje odobrenje za rad pod uvjetom da su u cijelosti ispunjeni svi uvjeti predvieni ovim Zakonom.

Ako smatra prijeko potrebnim, Agencija za nadzor moe provesti svoju vlastitu istragu u predmetu podnositelja zahtjeva, moe suraivati s drugim nadlenim upravnim tijelima i moe zatraiti bilo koje prijeko potrebne obavijesti koje se tiu osobnih podataka i podataka o bankovnom raunu podnositelja zahtjeva.

U roku od 60 dana od dana podnoenja zahtjeva za odobrenje podnijetog sukladno zakonski predvienim uvjetima, odnosno po podnoenju svih dokumenata predvienih ovim Zakonom, Agencija za nadzor odluit e prihvatiti ili odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad.

Ako po isteku roka iz stavka 4. ovoga lanka Agencija za nadzor ne odgovori na zahtjev, smatrat e se da je odgovor negativan, a podnositelj zahtjeva moe pokrenuti upravni spor tubom kod nadlenoga suda.

Agencija za nadzor e drutvu izdati rjeenje o odobrenju za rad ako su ispunjeni uvjeti predvieni ovim lankom i dostavljeni svi dokumenti predvieni Odlukom o dokumentima koji se prilau zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad.

lanak 36.

Podnoenje dokumenata o reosiguranju

U roku od 90 dana od dana donoenja rjeenja o odobrenju za rad, drutvo e Agenciji za nadzor podnijeti preslike ugovora o reosiguranju. Agencija i dalje ima pravo zahtijevati bilo koje druge dokumente o reosiguranju koji su potrebni u svrhu nadzora drutva.

2.4. OSNIVANJE PODRUNICA IZMEU DVA ENTITETA

lanak 37.

Osnivanje podrunica drutva koje imaju sjedite u RS: Ope odredbe

Drutvo koje ima sjedite u RS moe osnovati podrunicu u Federaciji, pod uvjetom da Agencija za nadzor RS proslijedi Agenciji za nadzor sljedee dokumente na jednom ili vie slubenih jezika u BiH:

a) plan poslovanja koji odreuje vrste predvienih poslova i strukturu podrunice;

b) adresu podrunice u Federaciji od koje se mogu dobiti i kojoj se mogu predavati dokumenti, podrazumijevajui da e adresa biti ona na koju se alju sve obavijesti ovlatenom zastupniku;

c) punomo kojom se postavlja ovlateni zastupnik, koji mora imati dovoljno ovlasti da u ime i za raun drutva stvara obveze za drutvo u odnosima s treim osobama, pred sudovima, dravnim tijelima i organizacijama u Federaciji i Agenciji za nadzor. Ako je ovlateni zastupnik pravna osoba, ona mora ovlastiti fiziku osobu koja e je predstavljati;

d) da ovlateni zastupnik, koji mora biti nastanjen u Federaciji, zastupa drutvo na Sudu i u odnosima drutva s tijelima vlasti i Agencijom za nadzor. Drutvo moe postaviti najvie jednog ovlatenog zastupnika za teritoriju Federacije za sve vrste osiguranja. Ovlateni zastupnik mora potpisati sve police izdane u Federaciji;

e) potvrdu da je drutvo ulanjeno u Zatitni fond i Biro zelene karte u BiH, ako e obavljati poslove osiguranja vrste 10., osim odgovornosti za vozara;

f) Izjavu o odabranom nainu poslovanja u okviru vrste 17., sukladno lanku 66. ovoga Zakona, ukoliko e se baviti tom vrstom osiguranja;

g) potvrdu o solventnosti.

U sluaju izmjene bilo kojih podataka predvienih u to. a), b) i c) stavka 1. ovoga lanka, Agenciji za nadzor bit e podnijeta pisana obavijest najmanje 30 dana prije provoenja te izmjene, kako bi Agencija za nadzor postupila kako je predvieno u stavku 1. ovog lanka.

lanak 38. Pitanja oporezivanja

Svaki naizravni porez, pristojbe, dabine ili ostali trokovi koji proizilaze iz ugovora osiguranja zakljuenih u Federaciji od strane drutva koje ima sjedite u RS podlijee propisima vrijedeim u Federaciji.

Pokretna imovina koja se nalazi u zgradi koja je u Federaciji, s iznimkom robe u trgovakom prometu, podlijegat e istim neizravnim porezima, dabinama i ostalim trokovima, ak i kada zgrada i njezin sadraj nisu pokriveni istom policom.

Svi podaci koji se odnose na naplatu neizravnih poreza za poslove osiguranja u Federaciji putem organizacijske jedinice drutva iz RS regulirat e se pravilima koja donosi Agencija za nadzor i koja se objavljuju u "Slubenim novinama Federacije BiH".

lanak 39.

Osnivanje podrunice drutva iz Federacije u RS: Ope odredbe

Drutvo koje ima sjedite u Federaciji moe osnovati podrunice u RS, pod uvjetom da Agenciji za nadzor podnese zahtjev kojim e se izjasniti da namjerava otvoriti podrunicu u RS, prilaui sljedee dokumente:

a) plan poslovanja koji, izmeu ostaloga, odreuje vrste predvienih poslova i strukturu podrunice;

b) adresu podrunice u RS od koje se mogu dobiti i na koju se mogu predavati dokumenti, podrazumijevajui da e ta adresa biti ona na koju se alju sve obavijesti ovlatenom zastupniku;

c) punomo kojom se postavlja ovlateni zastupnik, koji mora imati dovoljno ovlasti da moe stvarati obveze za drutvo u odnosima s treim osobama i zastupati ga pred tijelima vlasti i sudovima u RS. Ako je ovlateni zastupnik pravna osoba, on mora odrediti fiziku osobu koja e je predstavljati;

d) drutvo je obvezno i podnijeti potvrdu o ulanjenosti u Zatitni fond i Biro zelene karte u BiH, ako e obavljati poslove osiguranja vrste 10., osim odgovornosti vozara i

e) izjavu o odabranom nainu poslovanja u okviru vrste 17., sukladno lanku 66. ovoga Zakona, ukoliko e se baviti tom vrstom osiguranja.

lanak 40.

Osnivanje drutva iz Federacije u RS: Posebne odredbe

Nakon provjere plana poslovanja i pod uvjetom da su administrativna struktura i financijsko stanje drutva, kao i ope i strune kvalifikacije te iskustvo ravnatelja i ovlatenih zastupnika odgovarajui, Agencija za nadzor e dokumente predviene u lanku 39. ovoga Zakona zajedno s potvrdom solventnosti odreenom lankom 37. stavak 1. toka g) ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana podnoenja proslijediti Agenciji za nadzor RS na jednom od slubenih jezika u BiH, obavjeujui o tome i drutvo koje je podnijelo zahtjev.

Ako Agencija za nadzor odbije proslijediti podatke navedene u lanku 37. stavak 1. ovoga Zakona Agenciji za nadzor RS, Agencija za nadzor u roku od 60 dana po primitku svih propisanih podataka donijet e obrazloeno rjeenje i dostaviti ga drutvu koje je podnijelo zahtjev. Protiv rjeenja ili u sluaju bezuspjenog proteka roka od 60 dana drutvo moe pokrenuti upravni spor tubom kod nadlenoga suda.

U sluaju izmjene bilo koje pojedinosti dostavljene prema stavku 1. to. a), b) i c) lanka 39. ovoga Zakona, Agencija za nadzor poslat e pisanu obavijest najmanje 30 dana prije provoenja izmjene, kako bi se postupak naveden u prethodnome stavku mogao primjeniti.

Drutvo iz Federacije koje obavlja poslove neivotnoga osiguranja, a koje namjerava poslovati u RS s vrstom 2. koja djelomino ili u potpunosti zamjenjuje statutarni sustav socijalnog osiguranja u entitetu, mora Agenciji za nadzor podnijeti tehniku osnovu za tarife i ope i posebne uvjete osiguranja prije nego to otpone njihovu

primjenu. Agencija za nadzor RS moe zahtijevati sa sustavom osiguranja "zdravstveno osiguranje" poslovanje na tehnikoj osnovi, slinoj osnovi ivotnoga osiguranja, u sluajevima:

kada se premije obraunavaju i plaaju na temelju tablica bolesti i ostalih statistikih podataka relevantnih za BiH, sukladno raunskim metodama koji se primjenjuju u osiguranju;

kada je za porast starosne dobi odreena priuva;

kada osiguravatelj moe otkazati ugovor samo u odreenom roku koji je odreen zakonom RS;

kada ugovor predvia da se premije mogu uveati ili plaanja smanjiti, ak i za tekue ugovore;

kada ugovor predvia da ugovara osiguranja moe zamijeniti svoj postojei ugovor za novi ugovor, koji nudi isto drutvo ili ista podrunica, a uzimajui u obzir njegova ostvarena prava. Naroito se u obzir mora uzimati priuva za porast starosne dobi, a novi se lijeniki pregled moe zahtijevati samo za poveano pokrie.

Za sluajeve iz stavka 4. ovoga lanka Agencija za osiguranje u BiH, Agencija za nadzor i Agencija za nadzor RS e objaviti zajednike tablice bolesti i druge relevantne statistike podatke iz alineje 1. stavka 4. ovoga lanka. Premije moraju biti dostatne, prema aktuarskim procjenama, kako bi drutva bila u mogunosti ispunjavati sve svoje obveze koje utjeu na sve aspekte njihova financijskog stanja. Drutva su obvezna obavjeivati Agenciju za nadzor o tehnikim osnovama za obraun premija prije poetka pruanja usluga. Ovaj stavak primjenjivat e se i kada su postojei ugovori izmijenjeni.

2.5. ZAJEDNIKE ODREDBE ZA OSNIVANJE PODRUNICA IZMEU ENTITETA

lanak 41. Obavjeivanje o dokumentima

U cilju zatite javnoga interesa i nadzora nad potivanjem zakonskim odredaba o ugovorima o osiguranju, Agencija za nadzor moe od drutva koje ima sjedite u RS i koje se bavi osiguranjem u Federaciji putem podrunica zahtijevati povodobno obavjeivanje o opim i posebnim uvjetima ugovora o osiguranju, kao i o dokumentima koje namjeravaju koristiti za svoje osiguranike.

Agencija za nadzor e od drutva zahtijevati dostavu svih podataka prijeko potrebnih za primjenu ovoga zakona na jednom od slubenih jezika u BiH.

Drutvo koje je osnovano u RS, a koje posluje u Federaciji putem podrunice, obvezno je Agenciji za nadzor podnijeti svaki dokument koji je od njega zatraen, ukoliko su i drutva koja imaju sjedite u Federaciji obvezna to uiniti. Ako drutvo odbije podnijeti zatraene dokumente, Agencija za nadzor e primijeniti odredbe l. 42. i 43. ovoga Zakona.

lanak 42. Nepotivanje Zakona

Ako drutvo ne potuje zakonske odredbe, Agencija za nadzor donosi rjeenje o otklanjanju nezakonitosti u poslovanju za to drutvo i o tome u pisanoj formi obavjeuje upravu drutva i Agenciju za nadzor RS.

U sluaju da drutvo ne postupi po rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka, Agencija za nadzor e obavijestiti Agenciju za nadzor RS i zahtijevati poduzimanje svih odgovarajuih mjera kako bi drutvo postupilo po rjeenju. Agencija za nadzor mora biti obavijetena o poduzetim mjerama.

Ako i pored mjera koje poduzme Agencija za nadzor RS ili stoga to su se te mjere pokazale neodgovarajuim ili nisu poduzete u RS drutvo nastavi kriti vrijedee zakonske propise u Federaciji, Agencija za nadzor moe, nakon to obavijesti Agenciju za nadzor RS, poduzeti odgovarajue mjere kako bi pretekla naredna krenja i zatitila interese osiguranika, ukljuujui, ukoliko je to potrebno, onemoguavanje drutva da nastavi zakljuivati nove ugovore o osiguranju putem podrunice.

Agencija za nadzor ima pravo primjeniti bilo koju odgovarajuu mjeru, a naroito se obratiti Agenciji za nadzor RS.

Ako drutvo koje postupa suprotno odredbama ovoga Zakona ima sjedite u RS, a u Federaciji ima podrunicu ili imovinu, Agencija za nadzor moe izreknuti kaznu za prekraj njegovoj organizacijskoj jedinici, odrediti odgovarajue mjere, ukljuujui i ogranienje slobodnog raspolaganja imovinom toga drutva u Federaciji.

Svako rjeenje o odreivanju mjere ogranienja pruanja usluga ili o izricanju kazni, sukladno odredbama ovoga lanka, mora biti obrazloeno i dostavljeno tome drutvu i Agenciji za nadzor RS.

Na zahtjev Agencije za nadzor RS, Agencija za nadzor e pomoi, sukladno odredbama ovoga Zakona, u izvrenju traenoga ogranienja slobodnog raspolaganja imovinom toga drutva u Federaciji.

Odredbe ovog lanka ne iskljuuju primjenu drugih zakonskih propisa, ukljuujui i kazne predviene vrijedeim zakonima o osiguranju u Federaciji.

lanak 43. Suradnja s Agencijom za nadzor RS

Ako je potrebna istraga na licu mjesta u prostorijama sjedita drutva ili podrunice u Federaciji kako bi se osigurala odgovarajua primjena vrijedeih propisa u Federaciji, Agencija za nadzor suraivat e s Agencijom za nadzor RS kako bi se istraga provela. Ako Agencija za nadzor smatra prijeko potrebnim, moe i sama provesti provjeru u uredima podrunice nakon to prethodno obavijesti Agenciju za nadzor RS.

lanak 44. Reklamiranje

Drutvo koje ima sjedite u RS moe reklamirati svoje usluge u Federaciji koje prua prema pravu osnivanja i sukladno propisima u Federaciji koji se odnose na oblik i sadraj takvog reklamiranja i koji su usvojeni u opem javnom interesu.

lanak 45. Likvidiranje

U sluaju likvidiranja drutva, obveze koje proizilaze iz ugovora koji su zakljueni putem podrunice ispunit e se na nain istovjetan onima koje proizilaze iz drugih ugovora o osiguranju toga drutva, sukladno lanku 70. ovoga Zakona.

2.6. DRUTVA KOJA NISU IZ BIH

lanak 46. Ope odredbe

Drutvo koje ima sjedite izvan BiH moe obavljati djelatnosti osiguranja u Federaciji u obliku podrunice nakon to dobije odobrenje za rad Agencije za nadzor. Odobrenje koje izda Agencija za nadzor bit e objavljeno u "Slubenom glasniku BiH" i "Slubenim novinama Federacije BiH", a na temelju njega bit e izvreno registriranje podrunice kod nadlenoga suda.

Zahtjev za izdavanje odobrenja mora biti prihvaen ili odbijen u roku od 60 dana od dana podnoenja dokumenata koji se zahtijevaju u ovome Poglavlju. Proputanje odgovora smatra se odbijanjem. Agencija za nadzor donijet e obrazloeno rjeenje u sluaju odbijanja da izda odobrenje. Protiv ovakvoga rjeenja ili u sluaju bezuspjenog proteka roka od 60 dana mogue je pokrenuti upravni spor tubom kod nadlenoga suda.

Odobrenje za rad iz ovoga lanka je vrijedee u cijeloj BiH i bit e dostavljeno Agenciji za osiguranje u BiH.

lanak 47. Uvjeti

Za dobivanje odobrenja za rad podrunice u Federaciji strana osoba mora:

a) biti osnovana kao dioniko drutvo, DUO ili u bilo kojem drugom obliku predvienom za drutvo u zemljama lanicama EU, te da je u matinoj zemlji ovlateno obavljati vrste osiguranja za koje trai odobrenje u Federaciji;

b) postaviti ovlatenog zastupnika u Federaciji. Ako je ovlateni zastupnik pravna osoba, mora imati sjedite u Federaciji i postaviti fiziku osobu koja e je predstavljati. Ta fizika osoba mora imati boravite u Federaciji i ispunjavati uvjete prema l. 35. i 61. ovoga Zakona glede profesionalnih kvalifikacija osoba koje upravljaju drutvom;

c) biti registrirana u zemlji koja doputa drutvima iz Federacije da se osnuju sukladno naelu reciprociteta;

d) imati kapital koji nije manji od najnie granice kapitala odreene u lanku 50. ovoga Zakona;

e) posjedovati samo u Federaciji ili samo u RS imovinu u vrijednosti jednakoj najmanje jednoj polovici (1/2) minimalnog jamstvenog fonda i depozite u Federaciji od najmanje jedne etvrtine (1/4) toga minimalnog iznosa kao jamstvo;

f) preuzeti obvezu zvaninom izjavom koju potpisuju njezini predstavnici;

da e za podrunicu osigurati marginu solventnosti,

da e u roku od 60 dana po dobivanju odobrenja osnovati u mjestu podrunice i administrativnu i raunovodstvenu slubu koja odgovara poslu kojim se bavi u Federaciji,

da e uspostaviti i uloiti tehnike priuve glede poslovanja u Federaciji, sukladno odredbama o prijeko potrebnim tehnikim priuvama i sredstvima,

da e imenovati ovlatenog aktuara.

Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad moraju se priloiti sljedei dokumenti na jednom od slubenih jezika u BiH:

a) ovjeren primjerak statuta koji vrijedi u vrijeme podnoenja prijave, kao i dokaz o registraciji izdan od strane nadlenoga tijela zemlje sjedita toga drutva;

b) ovjerenu punomo za postavljanje ovlatenog zastupnika u Federaciji, uz izjavu da povlaenje imenovanja stupa na snagu tek nakon to dokument bude dostavljen i Agenciji za nadzor;

c) potvrdu nadzorne vlasti zemlje sjedita drutva, ne stariju od 90 dana do dana podnoenja zahtjeva, koja svjedoi da drutvo posluje u svome sjeditu i da ima pravo obavljati vrste osiguranja koje namjerava obavljati u Federaciji;

d) dokument koji dokazuje depozit jamstva predvien u stavku 1. toke e) ovoga lanka;

e) spisak imena i adresa direktora i izvrnih direktora;

f) plan poslovanja podrunice koji ukljuuje elemente predviene prema lanku 35. ovoga Zakona;

g) bilancu stanja i bilancu uspjeha za posljednje tri financijske godine ili zavrne financijske godine ako podnositelj prijave posluje manje od tri financijske godine.

Ako se trai odobrenje za proirenje djelatnosti podrunice na neku drugu vrstu ili vrste osiguranja, podnositelj prijave podnijet e dokumente sukladno ovome lanku, izuzev onih koji su ve podnijeti, ukoliko oni obuhvaaju novu vrstu ili vrste osiguranja.

Margina solventnosti koju drutva moraju imati, mora biti sainjena sukladno odredbama lanka 53. ovoga Zakona i Odlukom o dokumentima koji se prilau zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad i izraunata na temelju premija ili raunskih priuva i odtetnih zahtjeva po osnovi osiguranja za poslove koje obavlja odreena podrunica. Jedna treina margine solventnosti ini jamstveni fond koji ne moe biti manjim od jedne polovice minimalnog jamstva zahtijevanog prema lanku 54. ovoga Zakona.

Sredstva koja pokrivaju marginu solventnosti, osim jamstva poloenog i blokiranog kako je predvieno u stavku 1. toka e) ovoga lanka, takoer mogu biti uloena i u zemljama lanicama EU.

lanak 48. Ovlateni zastupnik

Ovlateni zastupnik s boravitem u Federaciji zastupat e drutvo na Sudu i u odnosima drutva s dravnim i javnim tijelima Federacije i Agencijom za nadzor. Drutvo ne moe postaviti vie od jednog ovlatenog zastupnika s nadlenou nad odreenim dijelom teritorija ili za voenje odreene vrste osiguranja.

Ovlateni zastupnik potpisivat e sve police osiguranja koje u Federaciji izda podrunica stranoga drutva. Agencija za nadzor moe, po podnoenju pisanoga zahtjeva ovlatenog zastupnika, dati odobrenje da vie osoba koje borave u Federaciji mogu potpisivati police, pod uvjetom da se za izdavanje ovlatenja podnese primjerak propisano ovjerene punomoi.

Ovlateni zastupnik preuzima odgovornosti lanova Uprave drutva.

U sluaju otkazivanja ili opoziva punomoi ovlatenom zastupniku drutva, otkazivanje ili opoziv vrijedi od dana na koji se pisana obavijest o tome dostavi Agenciji za nadzor.

Drutvo mora izabrati drugoga zastupnika u roku od 60 dana od dana upranjenja, u suprotnom e odobrenje za rad podrunice od Agencije za nadzor biti povueno.

lanak 49.

Financijska izvjea i poslovne knjige, jurisdikcija

Strano drutvo koje posluje u Federaciji mora:

a) za djelatnosti koje obavlja u Federaciji voditi poslovne knjige u Federaciji na jednom od slubenih jezika u BiH;

b) pripremiti, objaviti i podnijeti Agenciji za nadzor financijska izvjea na jednom od slubenih jezika u BiH.

Podrunice stranog drutva iz stavka 1. ovoga lanka podlijeu jurisdikciji sudova Federacije i duni su postupiti po raunovodstvenim propisima i pravilima sukladno propisima u Federaciji koji se odnose na dionika drutva.

III. DRUTVA I DUO - POSEBNE ODREDBE

3.1. DIONIKA DRUTVA I DUO U FEDERACIJI

lanak 50. Dionika drutva

Postojei propisi o dionikim drutvima primjenjuju se i na dionika drutva iz ovoga Zakona, osim ako nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom.

Svako dioniko drutvo istodobno mora odravati:

a) uplaeni dioniki kapital;

b) marginu solventnosti;

c) jamstveni fond.

Uplaeni dioniki kapital ne moe biti manji od:

a) 2.000.000,00 KM ako drutvo posluje s jednom ili vie vrsta osiguranja od 10. do 15., sukladno lanku 31. ovoga Zakona;

b) 2.000.000,00 KM ako drutvo posluje