Michael Haralambos i Martin Holborn

7/15/2019 Michael Haralambos i Martin Holborn

1/23

Marta Narani skripta, Sociologija obrazovanja

Michael Haralambos i Martin Holborn:

SOCIOLOGIJA: TEME I PERSPEKTIVE

Golden marketing, Zagreb, 2002.

OBRAZOVANJE

Obrazovanje je aspekt socijalizacije: ukljuuje stjecanje znanja i uenje vjetina;utjee i na stvaranje uvjerenja i moralnih vrijednosti. U malim nepismenim drutvima(lovci i sakupljai) mladi su uili uglavnom sudjelovanjem u ivotu drutvene skupine;znanja i vjetine stjecali su neformalno, oponaanjem primjera odraslih. U sloenijimpredindustrijskim drutvima (npr. drutva u srednjovjekovnoj Europi), poele su serazvijati specijalizirane obrazovne ustanove (specijalizirana uloga uitelja). Time je

naobrazbu stjecala neznatna manjina puanstva (budui pripadnici sveenstva isinovi bogataa). Formalno obrazovanje za mase razvilo se tek kad je uznapredovalaindustrijalizacija.

irenje britanskog obrazovanja: Godine 1870. poelo je besplatno obveznokolovanje uz stalno zaposlene strunjake u formalnim institucijama. Obrazovanje usklopu drave poelo je 1833.g. Forestov zakon o kolstvu (1870.g). Godine 1880.kolovanje je postalo obvezno za djecu do 10 godina. Fisherovim zakonom okolstvu (1918.), drava je preuzela odgovornost za srednjokolsko obrazovanje, apohaanje kole postalo je obvezno do 14.godine ivota. Podizanje dobne granice zaprestanak kolovanja pratio je razvoj kolstva. Godine 1900. tek 1,2%

osamnaestogodinjaka nastavljalo je redovito kolovanje, a 1938. taj je udio porastaona 5,8 %. Prva eksplozija obrazovanja nakon obveznog dijela: tijekom 1950ih, 1960ihi 1970ih. Smatralo se da bi viu naobrazbu trebali dobiti svi oni koji od nje mogu imatikoristi. Izgraena su nova sveuilita, osnovane su politehnike kole, a otvorenasveuilita omoguavala su obrazovanje odraslima. Potkraj 1970ih i poetkom1980ih, usporen je rast vieg obrazovanja, no potkraj 1980ih i poetkom 1990ihzabiljeen je nagli rast. Veina se postojeih sveuilita proirila, a politehnike su1993. dobile status sveuilita.

Obrazovna politika u Britaniji: Proirenje mogunosti pristupa i sudjelovanja uobrazovanju (srednjokolsko obrazovanje). Podizanje dobne granice prestanka

kolovanja. Promicanje jednakosti anse. Smanjenje klasnih razlika u obrazovanju.Uvoenje opih srednjih kola koje su zamijenile trodijelni sustav.Mnoga su djecapolagala test inteligencije (eleven-plus) kojim se akademski sposobnu djecu(gimnazije) izdvajalo od djece praktinijih sklonosti (srednje kole modernog tipa).Manjina je odlazila u tehnike kole. Ope srednje kole jedinstvene kole koje suupisivale svu djecu iz odreenog podruja pruiti svoj djeci jednake mogunosti.Pitanje klasnih, rodnih i etnikih razlika u obrazovanju. Godine 1979. na izborimapobjeuju konzervativci prekretnica u britanskoj obrazovnoj politici. MargaretThatcher obrazovna politika usmjerena na pitanja standarda, strune naobrazbe imogunosti izbora. Vlada je smatrala da se previe pozornosti posveuje promicanjujednakosti ansi, a premalo poboljanju obrazovnih standarda. Uvoenje jae

konkurencije u obrazovni sustav. Procvat uspjenih institucija. Konkurencija bismanjila trokove jer bi kole, fakulteti i sveuilita bili uinkovitiji. Obrazovanje bi

1


2/23


udovoljavalo potrebama poslodavaca. Osobita se pozornost posveuje osnovnimznanjima (npr.matematici i engleskom) novi vokacionalizam. Godine 1997. laburistipobjeuju na izborima: naglasak ostaje na standardima i strukovnom obrazovanju,no ne vjeruje se u konkurenciju; oivjela su pitanja vezana za jednakost obrazovnihmogunosti.

Britanski kolski sustav: Obrazovni je sustav danas sloen i nije u svimpodrujima jednak. Testovi inteligencije. Lokalne vlasti imaju znatnu sloboduodluivanja u organizaciji lokalnoga obrazovnog sustava.Caroline Benn i Clive Chitty istraivanje o ukupnoj strukturi britanskog srednjegobrazovanja (1994): razlike u pogledu stupnja openitosti sustava; velika raznolikosttipova kola u Engleskoj; 9,6% djece obrazovalo se u privatnim kolama, 79% opekole, malo broj tehnike i druge kole specijalizirane za pojedine aspekte nastavnogpodruja; crkvene i konfesionalne kole osnovane donacijama ili ostavtinama samostalnost; razlike u dobi uenika koji pohaaju pojedine obrazovne ustanove;15% kola pripadalo je trostupanjskom sustavu (osnovna kola, tzv.middle i tzv.super

kolu); srednji stupanj (9-13 ili 8-12 godina); izvor raznolikosti: rod neke kolepohaaju pripadnici samo jednog spola, a druge su mjeovite.Mjeavina razliitih tipova kola i udjel uenika koji se koluju u razliitim sustavimaneprestano se mijenjaju i pod utjecajem su vladinih politika. Godine 1997.laburistika je vladala odluila ukinuti grant maintained kole i poticati preostaleklasine gimnazije da odbace selekciju na temelju akademske sposobnosti. Britanijaima mnoge lokalne kolske sustave, a ne jedinstven nacionalni sustav. Ron Glatter,Phillip Woods i Carl Bagley (1997) konkurenciju meu kolama treba istraivatikao lokalnu konkurentsku arenu, a ne u nacionalnom kontekstu. Visoko kolstvoorganizirano je uglavnom na neovisnim sveuilitima te ukljuuje nadmetanje zastudente na nacionalnoj razini, a ne lokalnoj. Meunarodna konkurencija.

2


3/23


OBRAZOVANJE FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

Funkcionalistiko obrazovanje: Kakve su funkcije obrazovanja za drutvo u cjelini?Koje su funkcionalne veze izmeu obrazovanja i drugih dijelova drutvenogasustava? ispitivanje odnosa izmeu obrazovanja i ekonomskog sustava.

Funkcionalistiki pristup obrazovanju usredotouje se na pozitivne prinoseobrazovanja odranju drutvenoga sustava.

MILE DURKHEIM OBRAZOVANJE I DRUTVENA SOLIDARNOST:

Glavna funkcija obrazovanja: prijenos drutvenih pravila i vrijednosti (dovoljanstupanj homogenosti). Suradnja i drutvena solidarnost, drutveni ivot. Najvanija jezadaa za svako drutvo pretopiti mnotvo pojedinaca u jedinstvenu cjelinu, tj.stvoriti drutvenu solidarnost. Ona ukljuuje privrenost drutvu, osjeaj pripadnosti,shvaanje da je drutvena jedinica vanija od pojedinca. Obrazovanje osigurava tuvezu izmeu pojedinca i drutva. Zajednike norme i pravila isti jezik i zajednikapovijest. Privrenost drutvu kao cjelini.

Obrazovanje i drutvena pravila (Durkheim): Sloena industrijska drutva: kolaima funkciju koju ne mogu obaviti ni obitelj (rodbinski odnosi) ni skupine vrnjaka(osobni izbor). Pojedinci moraju nauiti suraivati s onima koji im nisu ni rodbina niprijatelji. kola je drutvo u malome, model drutvenoga sustava. U koli dijete moraulaziti u interakciju s drugim pripadnicima kolske zajednice u skladu s vrstozadanim nizom pravila. To ga pripravlja za interakciju s pripadnicima drutva kao

cjeline u okvirima drutvenih pravila. kolska pravila treba strogo primjenjivati.Kazne. Uenici bi trebali shvatiti da je pogreno postupati protiv interesa drutveneskupine kao cjeline. Samodisciplina, samokontrola, suzdravanje. Potivanje pravila,osjeaj dunosti. Loe ponaanje teti drutvu kao cjelini.

Obrazovanje i podjela rada (Durkheim): Obrazovanje ui pojedince specifinimvjetinama koje e im trebati za budue zanimanje. Drutvena se solidarnost uindustrijskome drutvu uglavnom temelji na meuovisnosti specijaliziranih vjetina.Potreba za kombinacijom drutvena solidarnost, suradnja. kole prenose i opevrijednosti i posebne vjetine.

David Hargreaves Durkheim i moderna kola: Hargreaves kritizira opesrednje kole modernog tipa s durkheimovskog stajalita. Suvremene kole previenaglaavaju razvoj pojedinca, a premalo obveze i dunosti koje bi pojedinac moraoimati prema zajednikom ivotu u koli. Mnoge kole ne bude osjeaj dostojanstva uuenicima iz radnike klase. Isticanje drutvene uloge pojedinca u koli. Da bi stekladostojanstvo, osoba mora imati osjeaj da je sposobna, da pridonosi skupini i da jeskupina kojoj pripada cijeni. Hargreaves predlae neke promjene nastavnogprograma: sloboda odabira podruja koje uenike zanima ili za koja su nadareni(osjeaj vlastite vrijednosti); obvezni dijelovi nastavnog programa (predmeti u kojimase ui o zajednici uloga pojedinca u drutvu); ekspresivne umjetnosti, umijea isportovi (kolektiv; osjeaj provrenosti koli, potovanje drugih).

3


4/23


Kritike Durkheima: Obrazovanje u Britaniji uspijeva prenositi zajednike vrijednosti,promicati samodisciplinu ili uvrivati drutvenu solidarnost. Postoje razliite kulturei vrijednosti u drutvu. Mnoge suvremene promjene u obrazovanju usmjerene sujaanju konkurencije i kolovanje uenika za pojedina zanimanja (vokacionalizam).Durkheim i Hargreaves kritiziraju obrazovanje utemeljeno na individualno

nadmetanju u sustavu ispita. Drugi funkcionalisti smatraju da je nadmetanje kljuanaspekt.

TALCOTT PARSON OBRAZOVANJE I UNIVERAZLISTIKE VRIJEDNOSTI:

kola, nakon primarne socijalizacije u obitelji, kao arino sredstvo socijalizacije kola kao most izmeu obitelji i drutva kao cjeline; priprema dijete za uloguodrasloga. Prema djetetu se u obitelji odnosi i sudi mu se prema partikularistikimmjerilima. U obitelji je njegov status pripisan, odreen roenjem. No, status i ivotu

odrasloga uglavnom je steen (npr. status po zanimanju). Dijete mora prijei put odpartikularistikih normi i pripisana statusa u obitelji do univerzalistike norme ipostignuti status drutva odraslih. kola priprema mlade za taj prijelaz, uspostavljauniverzalistike norme u okvirima kojih svi uenici postiu svoj status. kolskapravila, uspjeh na ispitu. Jednake se norme primjenjuju na sve uenike, neovisno opripisanim karakteristikama (spol, rasa, obiteljsko podrijetlo, klasa). kolefunkcioniraju na meritokratskim naelima, status se postie na temelju zasluga ilivrijednosti. kola je drutvo u malome. Moderno industrijsko drutvo sve vie poivana postignuu, na univerzalistikim standardima, na meritokratskim naelima. kolapriprema mlade ljude za njihove uloge u ivotu.

Obrazovanje i vrijednosni konsenzus (Parson): kole odgajaju mlade ljude natemeljnim vrijednostima drutva. kole usklauju dvije glavne vrednote: vrijednostpostignua (potiui uenike da se bore za to viu razinu akademskog uspjeha inagraujui one koji u tome uspijevaju) i vrijednost jednakosti ansi (stavljajuipojedince u isti poloaj u uionici i doputajui da se pod jednakim uvjetima natjeuna ispitima). Napredno industrijsko drutvo zahtijeva visokomotiviranu radnu snagu,usmjerene uspjehu. Razliito nagraivanje za razliit uspjeh. Naela koja vrijede uiremu drutvu odraavaju se na kolskim naelima.

Obrazovanje i odabir (Parson): Obrazovni sustav vaan je mehanizam kojim se

pojedinci odabiru za buduu ulogu u drutvu. kole, provjeravajui i ispitujuiuenike, rasporeuju njihove talente, vjetine i sposobnosti na poslove za koje sunajprikladniji. kola = glavni mehanizam podjele uloga.

Kritike Parsonsa: Gotovo potpuno zanemaruje mogunost da bi vrijednosti to ihprenosi obrazovni sustav mogle biti vrijednosti vladajue manjine, a ne drutva kaocjeline. Smatra da kole djeluju na meritokratskim naelima pod znakom pitanja.

4


5/23


KINGSLEY DAVIS I WILBERT E.MOORE OBRAZOVANJE I DODJELA ULOGA:

Smatraju da je obrazovanje sredstvo raspodjele uloga, ali obrazovni sustav izravnijepovezuju sa sustavom drutvene stratifikacije. Drutvena stratifikacija = mehanizam

koji osigurava da se najnadereniji i nasposobniji pripadnici drutva rasporede na onepoloaje koji su za drutvo funkcionalno najvaniji. Visoke nagrade kao poticaj.kolski sustav prosijava, razvrstava i ocjenjuje pojedince prema njihovu talentu isposobnosti. Najtalentiranije nagrauje visokim kvalifikacijama, a to pak osiguravaulazak u ona zanimanja koja su za drutvo funkcionalno najvanija.

Kritika Davisa i Moorea: Odnos izmeu kolovanja i drutvene stratifikacije zamjerke: akademske svjedodbe i nagrade u zanimanju nisu u osobito tijesnoj vezi(prihodi su vrlo labavo povezani sa kolskim uspjehom); vrlo je dvojbenapretpostavka da kolski sustav ocjenjuje polaznike prema sposobnostima(inteligencija vrlo malo utjee na uspjeh u obrazovanju); utjecaj drutvene

stratifikacije uglavnom spreava kolski sustav da uspjeno ocjenjuje pojedinceprema sposobnostima.

OBRAZOVANJE LIBERALNA PERSPEKTIVA

Liberalno gledite odnos prema pojedincu. Glavna svrha obrazovanja: promicanje

blagostanja pojedinca.John Dewey obrazovanje i ljudski potencijal: ameriki teoretiar pedagogije ifilozof. Obrazovanje treba poticati pojedince da razviju svoj puni potencijal kaoljudska bia. Razvoj intelektualnog potencijala. Kritizirao je mehaniko uenjeinjenica u koli i zalagao se za napredne metode pouavanja. Uenje na iskustvu.Stjecanje znanja, razvijanje vjetina, navika i stajalita koji su prijeko potrebni zarjeavanje problema. Razvijanje sposobnosti i motivacije za kritiko razmiljanje.Kljuan dio uspjene demokracije: napredan obrazovni sustav. Demokracija vlastima narod koji mora znati misliti svojom glavom. Fleksibilnost, tolerancija.

Liberalna perspektiva i obrazovne politike: Smanjenje nejednakosti. Potreba zareformom. irok je jaz izmeu liberalnih ideala i onoga to se doista dogaa.Napredno obrazovanje usredotoeno na dijete (1960ih i 1970ih godina). Svako sedijete dralo jedinstvenim, a obrazovanje je trebalo njegovati sposobnosti svakogjedinstvenog pojedinca. Kritiziralo se kolu zbog naprednog stila obrazovanja te suse iznosile ocjene da zbog nedovoljne discipline djeca ne naue ni osnove itanja,pisanja i raunanja. Novi vokacionalizam razvio se tijekom 1980ih; odgovor naliberalno i napredno obrazovanje. Liberalno je obrazovanje dolo na udar kritike imarksistikih sociologa te desniarskih politiara. Marksisti tvrde da liberalnastajalita o obrazovanju zanemaruju nejednakosti u drutvu, zbog kojih se liberalnezamisli ne mogu provesti bez velikih drutvenih promjena.

5


6/23


IVAN ILLICH DOLJE KOLE:

Illich zagovara znatno radikalnije promjene obrazovnoga sustava.Knjiga Dolje kole

Obrazovni ideal (Illich): Uenje posebnih vjetina (tipkanje, obrada drveta,poznavanje stranih jezika). Obrazovanje kao takvo oslobaajue iskustvo pri kojempojedinci istrauju, stvaraju, poduzimaju inicijativu, prosuuju i rasuuju te razvijajusvoje sposobnosti i talente. kole nisu osobito uinkovite u pouavanju vjetinama.

Obrazovna stvarnost (Illich): kole ne ispunjavaju njegove obrazovne ideale. Onegue matu i kreativnost, nameu konformizam i zaglupljuju. Uenici mogu malo ili nimalo utjecati na ono to ue i kako ue (autoritaran nastavni reim); pokoravanjepravilima kola (konformizam i poslunost = nagrada); uenik je kolovan da brkanastavu s uenjem, napredovanje pomou ocjena sa kolovanjem, diplomu svjetinom i znanjem.

Obrazovanje i socijalni problemi (Illich): Obrazovni sustav kao sr problemaindustrijskoga drutva. Pojedinac mora podilaziti autoritetu, prihvaati otuenje,sluiti se uslugama ustanova i cijeniti ih te zaboravljati kako se misli svojom glavom maloumni potroa. Pojedinac je odgojen prihvaati kako oni na vlasti znaju to je zanjega najbolje te postaje ovisan o vladi. Progresivni potroa-

Ukidanje kola (Illich): Ukinue sadanjeg obrazovnog sustava korijen pokretaza ovjekovo osloboenje. Umjesto kola, Illich nudi: razmjenu vjetina (instruktoripouavaju vjetinama kojima se sami svakodnevno slue) i mree uenja (ine ihpojedinci slinih interesa okupljeni oko nekog problema koji su na vlastitu inicijativuodabrali i definirali te koji djeluju na temelju kreativnog i istraivakog uenja.Stvaranje drutva u kojemu ovjek moe biti uistinu osloboen i ispunjen.

6


7/23


SOCIJALDEMOKRATSKE PERSPEKTIVE O OBRAZOVANJU

Jednakost ansi: Smanjenje nejednakosti koje proizvodi trino gospodarstvo.A.H.Halsey kolski sustav ne nudi niim drutvenim klasama iste mogunosti

kakve prua viima. Halsey, Jean Floud i C.Anderson kritiziraju tripartitni kolskisustav (3 tipa kole: klasine gimnazije, tehnike kole i ope srednje kole).Postupci odabira: testovi inteligencije. Obrazovni sustav nije omoguio jednakostansi niti razvio potencijal pojedinca. Neki socijaldemokratski teoretiari smatraju daobrazovanje moe stvoriti veu jednakost te promicati jednakost ansi.Laburistiki politiar Anthony Crosland, knjiga Budunost socijalizma pravinijiobrazovni sustav ujednaio bi raspodjelu nagrada u povlastice kako bi smanji stupanjklasne stratifikacije.

Ekonomski rast: Socijaldemokratske perspektive parlamentarne demokracijeimaju prednost: meritokratska drutva osiguravaju da svatko moe razviti svojpotencijal te da svaki pojedinac moe dati drutvu najvei prinos poticanjeekonomskog rasta. Theodore W. Shultz vjetine i znanja su oblici kapitala.Ulaganje kapitala u ljude. Vei izdaci za obrazovanje donijet e poveanuproduktivnost i uinkovitost radne snage. Podizanje dobne granice za prekid kole iproirenje vieg kolstva poveanje radne snage. Laburistika vlada TonyjaBlairea nove mjere: dodatan novac za osnutak kompjuterskih centara usiromanim gradskim etvrtima i zona obrazovne akcije. Funkcionalistike teorijeobrazovanja smatrale su da obrazovanje ve ispunjava funkcije koje od njega trae.Socijaldemokratske teorije priznale su nedostatke obrazovanja. Obrazovanje moepomoi pojedincima ostvariti njihove potencijale, omoguiti jednakost ansi i stvoriti

naprednije drutvo.

KRITIKA I EVALUACIJA SOCIJALDEMOKRATSKE TEORIJE:

Jednakost ansi:Ogranienost zahvata poduzetih radi smanjenja nejednakostansi. A.H.Halsey, A.Heath i J.M.Ridge (1980), knjiga Podrijetlo i sudbina.Nejednakost u obrazovnim postignuima meu klasama. Obrazovanje jednostavnone moe nadoknaditi nejednakosti koje postoje u drutvu kao cjelini.

Ekonomski rast: Pitanje koliko uinkovito obrazovanje promie ekonomski rast?

James Callaghan (1976) pokrenuo veliku debatu o obrazovanju; tvrdio je daobrazovanje ne zadovoljava potrebe industrije. Godine 1979. konzervativna vladaMargaret Thatcher naglasak na jednakosti ansi i na liberalnim idealima razvojaindividualnog potencijala sniava obrazovne standarde. Nova je desnica smatrala danastavni program nije okrenut vjetinama koje trebaju poslodavcima.

Vjetine radne snage: Je li u naprednijim industrijskim drutvima potreba zaobrazovanjem radne snage smanjena? Koliko je formalno kolovanje nuno zauvjebavanje radne snage?Randall Collins: mali dio obrazovanja zadovoljava industrijske potrebe zakvalifikacijama, obukom i znanjem. Obrazovna razina radne snage u SAD-u

promijenila se vie nego to je potrebno da bi odrala korak s potrebama posla.Odnos izmeu kolovanja i gospodarstva: masovna pismenost (kolovanost) ne

7


8/23


utjee bitno na gospodarski razvoj; veina vjetina vezanih za zanimanje ui se naposlu; vie kolovanje za odreena zvanja (medicina, pravo) moe biti bitno.M.White: Uenje specifinih vjetina vezanih za zanimanje postaje manje vano zaekonomski rast, ali ope obrazovanje dobiva na vanosti.

Postfordizam i obrazovanje: Obrazovanje postaje sve vanije za ekonomskiuspjeh. Phillip Brown, A.H.Halsey, Hugh Lauder i Amy Wells novi konsenzus globalno gospodarstvo obrazovni standardni stanovnitva neke zemlje kljuni zaekonomski uspjeh. Ekonomska globalizacija. Ekonomska konkurencija natjecanje sinozemnim poduzeima. Visoka razina obrazovnih kvalifikacija radne snage.Poduzea i njihovi radnici moraju se prilagoavati novim mogunostima. Podizanjeope razine obrazovanosti stanovnitva. Neki se neofordisti suprotstavljajusocijaldemokratskom gleditu da e poveani izdaci za obrazovanje donijetiekonomski napredak. Obrazovanje donekle utjee na (ne)uspjeh zemalja u jednomsvijetu koji se sve vie globalizira.

Globalizacija, ekonomija i obrazovanje: Obrazovanje je kljuno za ekonomskirast. Radnici se natjeu za dobro plaene poslove visokoga statusa s radnicima uvlastitoj zemlji, ali i s radnicima u drugim zemljama. Robert B. Reich dravnegranice vie ne odreuju ekonomske sudbine. Simboliki analitiari (istraivai,savjetnici, rukovoditelji) manipuliraju oralnim i vizualnim simbolima te su vrlouspjeni. Obrazovni sustav promie drutvenu pravdu i jednake anse.

Marksistika kritika: Centar za suvremena kulturna istraivanja (CCCS) razvio jesveobuhvatnu kritiku socijaldemokratske politike s marksistikog stajalita socijaldemokracija ima proturjene ciljeve: nemogue je istodobno teiti jednakostiansi i jednakosti. Jednakost ansi neminovno znai da e neki biti uspjeniji oddrugih. Mnoge promjene u obrazovanju uvedene tijekom proteklih desetljea trebalesu koristiti kapitalistikom gospodarstvu na tetu radnike klase. Svijest o nepravdi udrutvu. Novi pogledi na obrazovanje.

8


9/23


OBRAZOVANJE KONFLIKTNE PERSPEKTIVE

Obrazovanje djeluje ili bi moglo djelovati na korist drutva kao cjeline. Liberalno isocijaldemokratsko gledite priznaju da postojei obrazovni sustav ima nedostataka.Konfliktni pristupi obrazovanju temelje se na stajalitu da skupine u postojeim

drutvima imaju bitno razliite interese. Obrazovanje e nekim ljudima koristiti vienego drugima. Mogunost poboljanja obrazovnog sustava mogua samo ako ihprate ire drutvene promjene.

SAMUEL BOWLES I HERBERT GINTIS KOLOVANJE U KAPITALISTIKOJ AMERICI:

Bowles i Gintis glavna uloga obrazovanja u kapitalistikom drutvu: reprodukcijaradne snage. Bliska povezanost izmeu drutvenih odnosa koji vladaju osobniminterakcijama na radnome mjestu i drutvenih odnosa obrazovnoga sustava naelokorespondencije.

Skriveni nastavni program: Opskrba kapitalista radnom snagom koja ima strukturulinosti, stajalita i vrijednosti koje su im najkorisnije. Kapitalizam zahtijeva marljivu,prilagodljivu, poslunu i visoko motiviranu radnu snagu. Autoritet rukovodstva.Skriveni nastavni program vani su oblik pouavanja i uenja te nain na koji sukole organizirane. Sastoji se od onoga to uenici doista ue tijekom kolovanja.Skriveni nastavni program oblikuje buduu radnu snagu: pomae proizvodnjipodlone radne snage nekritikih, pasivnih i poslunih radnika; prihvaanje hijerarhije(kole hijerarhijsko naelo autoriteta i nadzora; nastavnici nareuju uenici se

pokoravaju); kola ui djecu da ih motiviraju nagrade, a radnu snagu motivirajuizvanjske nagrade (plaa); fragmentacija predmeta (uenik se tijekom jednogakolskog dana kree od predmeta do predmeta rascjepkano znanje; fragmentiranui podijeljenu radnu snagu lake se kontrolira).

Koristi obrazovnog sustava za kapitalizam: Skriveni nastavni program proizvodipasivnu i poslunu radnu snagu, koja neupitno prihvaa autoritet, koju motivirajuizvanjske nagrade i koja je fragmentirana. Formalni dijelovi nastavnoga programaodgovaraju potrebama kapitalistikih poslodavaca. Kapitalizam zahtijeva viakkvalificirane radne snage. Visoka stopa nezaposlenosti meusobno natjecanjeradnika za poslove. Obrazovanje neizravno koristi kapitalizmu putem legitimacije

nejednakosti klasna se svijest ne razvija i stabilnost drutva nije ugroena.

Privid jednakosti ansi: A funckionalistkoga gledita industrijska su drutvaotvorena i meritokratska pruaju istinsku jednakost ansi. Socijaldemokrati nisusuglasni s tom ocjenom i vjeruju da bi promjene u obrazovnom sustavu mogledonijeti vie meritokracije u drutvu. Klasna pripadnost najvaniji je imbenik utjecajana razinu postignua. kolovanje je besplatno- neki imaju mnogo vee anse od dr.

Inteligencija, kolski uspjeh i nagrada u zanimanju: IQ i akademske kvalifikacijenisu gotovo ni u kakvoj vezi. Izravna veza obiteljskog podrijetla i uspjeha u koli(klasni poloaj roditelja to je klasa iz koje osoba potjee via, to e dulje on ostati

u obrazovnom sustavu i to e vie biti njegove kvalifikacije). to dulje pojedinacostane u obrazovnom sustavu, to se vie razvija njegov IQ. Pojedinci u dobro

9


10/23


plaenim zanimanjima imaju iznadprosjean IQ. Obiteljsko je podrijetlo bitanimbenik razlika u dohotku. Tijesna veza izmeu razine kvalifikacije i nagrade uzanimanju. Same po sebi kvalifikacije ne vode izravno do dobro plaenih poslova.Glavni imbenici odgovorni za nagradu u zanimanju: pojedineva klasa, rasa i spol.

Mitovi obrazovanja: obrazovni uspjeh temelji se na zasluzi; nagrada u zanimanjutemelji se na zasluzi; kolovanje je put koji vodi k uspjehu u svijetu rada.Obrazovanje reproducira nejednakost, prikriva da se ekonomski uspjeh nasljeuje izobitelji u obitelj, da povlastice donose povlastice.

Klasni sukob i obrazovanje: Ameriki kolski sustav potie prepirke. Svikompromisi do kojih se dolazilo posluili su vladajuoj, a ne radnikoj klasi. Zahtjeviradnike klase za promjenama u obrazovanju ograniena su opsega. Ulogaobrazovnog sustava u legitimiranju nejednakosti spreava pripadnike radnike klaseda vide preko granica vlastitog ivotnog iskustva.

Obrazovanje u komunistikim drutvima: Hijerarhijsko, potie razvoj nekihkarakteristika linosti.

Kritika i evaluacija Bowlesa i Gintisa: Smatraju da su preuveliali podudarnostrada i obrazovanja. M.S.H.Hickox (1982) stavlja u pitanje tvrdnju o tijesnojpovezanosti obrazovanja i ekonomskih tijekova. Phillip Brown, A.H.Halsey, HughLauder i Amy Wells (1997) dokazuju da je obrazovanje prije stvaralo ponaanje ikarakteristike linosti koji su odgovarali kapitalistikim poslodavcima. Bowlesa iGintisa moe se kritizirati zbog teza o tome kako kole oblikuju osobnost: brojnestudije pokazuju da uenici uope ne mare za pravila kole i da imaju malopotovanja za autoritet. David Reynolds: Bowles i Gintis zanemaruju utjecajformalnoga nastavnog programa; taj program nije osmiljen za uenje vjetina kojetrebaju poslodavci, niti nekritikoga pasivnog ponaanja koje olakava izrabljivanjeradnika. Kritike vezane za stupanj do kojeg obrazovanje legitimira nejednakoststvaranjem privida da se (ne)uspjeh temelji na zasluzi.

MARKSIZAM, BROBA I RELATIVNA AUTONOMIJA OBRAZOVANJA:

Marksisti (Henry Giroux, 1984) zagovarali su izmijenjen pristup analize obrazovanja.

Uenici iz radnikih obitelji aktivno sudjeluju u oblikovanju svoga obrazovanja. kolese moe smatrati mjestima ideoloke borbe u kojoj su mogui srazovi meukulturama (prirodu obrazovanja odreuju potrebe kapitalizma i stalna borba meuukljuenim skupinama). Obrazovni je sustav relativno autonoman u odnosa naekonomsku infrastrukturu. Obrazovanje je djelomice neovisno o potrebama ilizahtjevima kapitalistike industrije. Ono ne moe ii protiv bitnih interesa kapitalizma.

Kritike relativne autonomije: Andy Hargreaves u teoriju otpora i relativneautonomije ugraeno je proturjeje obrazovanje se moe razvijati kako eli i podutjecajem je brojnih drutvenih skupina, a odreuje ga gospodarstvo. Nemogue jedokazati da je teorija pogrena, svaka se injenica u nju moe uklopiti. Hargreaves

kae: Kao da ele oboje, potvrditi i ovisno i neovisnost kolovanja; jedno, a istodbnoi drugo."

10


11/23


PAUL WILLIS UITI ZA RAD

Neomarksistiki pristup obrazovanju. U obrazovnom sustavu postoji konflikt. Porieda je obrazovanje osobito uspjean initelj socijalizacije. Willis dokazuje daobrazovanje moe imati neeljene posljedice za uenike. Nastavljajui se na

marksistiku sociologiju, usvaja i neke istraivake tehnike povezane sa simbolikiminterakcionizmom. Iskustvo kolovanja pokuao je vidjeti oima uenika. kole nisuuspjene u proizvodnji poslunih i konformistikih buduih radnika.

Kontrakolska kultura: Istraivanje u industrijskom gradiu radnike obitelji.Kontrakolska kultura koja se suprotstavljala vrijednostima kole. Mangupi nisumarili za uenje i nastavu niti stjecanje kvalifikacija. Glavni im je cilj bio pobjei sasata. Seksisti, rasisti. Jedva su ekali da zavre kole i da se to prije zaposle fiziki rad vredniji je od intelektualnoga. Obrazovni sustav ne uspijeva manipuliratiosobnostima uenika kako bi proizveo idealne radnike. Oni ne pokazuju potovanjeprema autoritetu, nisu pokorni ni posluni. Zbog odbacivanja kole, postali su

prikladni za muke, nekvalificirane ili polukvalificirane fizike poslove.

Tvornika kultura i kontrakolska kultura: slinosti nepotovanje autoriteta,naglasak na vrijednosti fizikog rada, seksizam i rasizam, nasmijavanje kaorazonoda, sloboda. Borba s dosadom, jednolinou i tlaenjem. Mangupi samistvaraju vlastitu supkulturu i dobrovoljno odluuju traiti fizike poslove.

Kapitalizam i kontrakolska kultura: Ta kultura nije jednostavno u slubikapitalizma niti je potpuno tetna. Mangupi proziru kapitalistiki sustav, a pridonosevlastitu izrabljivanju i podvrgavanju. Mangupi znaju da nee uspjeti na drutvenojljestvici. Znaju da veina poslova koji se nude ne zahtijeva osobite vjetine i da ihkolovanje nee pripremiti za posao koji e obavljati. Odbacivanje kole pripremajedan dio radne snage (polukvalificirane i nekvalificirane fizike radnike).

Paul Willis kritika i evaluacija: Liz Gordon smatra da je Willisovo istraivanjepostalo model na kojemu se poslije temeljila veina istraivanja. Kritike primjedbe:David Blackledge i Barry Hunt (1985): Willisov uzorak (12 mukih uenika) nemoe biti temelj za uopene zakljuke o obrazovanju radnike klase; Willis jezanemario niz supkultura unutar kole te je neke iskaze krivo protumaio (mangupirazvijaju ista stajalita prema radu kao prethodni narataji radnika).

11


12/23


NOVA DESNICA O OBRAZOVANJU

JEDNAKE ANSE U 1980ima i 1990ima:

Vlade su se sve manje brinule za jednakost i jednakost ansi, a sve su veu ulogudobivala druga pitanja. Pokazivale su malo zanimanja za usvajanje politika kojima bise ublaile klasne nejednakosti. Zanimanje za rodne i etnike nejednakosti i dalje jebilo veliko. Potrebe industrije i gospodarstva.Stajalita nove desnice temelje se uglavnom na teorijama izvedenim iz ekonomije trini sustavi kao nain raspodjele sredstava. Trine sustave potiu i odravajupojedinci koji donose odluke o tome to e kupiti ili troiti. Javno financiranoobrazovanje ne opskrbljuju komercijalna poduzea, njime upravlja birokracija.

Teoretiari javnog izbora: J.Buchanan i G.Tullock analiza birokratskog idemokratskog sustava kontrole kako bi vidjeli kakvi su uinci tih sustava nauinkovitost i uspjenost usluga kojima upravlja drava. Birokracija i demokracijaobino proizvode neuinkovite i neuspjene usluge. Glavnu ulogu pri donoenjuodluka igraju proizvoai, umjesto potroaa. Obrazovanje poinje odraavatiinterese nastavnika i birokracije koja upravlja sustavom, a ne interese potroaa(uenika i roditelja). Poveanje izdataka za obrazovanje.

Prema teoriji javnog izbora, svatko djeluje prema vlastitim interesima. Politiari eleglasove, nastavnici i birokrati ele sigurna radna mjesta. Rastu dravni izdaci zaobrazovanje,a to donosi poveanje poreza teti gospodarstvu. Uenici i roditeljiimaju malo nadzora nad obrazovanjem. Moraju prihvatiti dravno obrazovanje kakvo

se nudi i nemaju mogunosti utjecati na njegovu promjenu ili oblikovanje. Misliocinove desnice smatraju da se svi ti problemi mogu rijeiti uvoenjem konkurencije itrinih naela u obrazovanje.

JOHN E.CHUBB I TERRY M.MOE lanak POLITIKA, TRITA IORGANIZACIJA KOLA:

Potreba za reformom: kolski sustav SAD-a nezadovoljstvo zbog pada rezultatana testovima, labavih akademskih standarda i slabe discipline. Prava rjeenja

promjene ukupnoga institucionalnog okvira u kojemu kole djeluju. Pokuaju da sekolama nametnu odreene vrijednosti i naini funkcioniranja osueni su na propast.

Javne i privatne kole: Javne kole kontrolira demokratska vlast i uprava. Utjecajna politiku kole rei svoje miljenje i nadati se da e ga oni na vlasti uzeti u obzir.Ispisivanje djeteta iz kole ili upisivanje u privatne kole ili selidba u podruje gdjebolja kola. Same kole nemaju mnogo slobode i samostalnosti jer odgovaraju velikojskupini biraa. Interesne skupine odrati postojee obrazovne sustave jer svakapromjena od njih zahtijeva ulaganje novca i moe ugroziti njihov poloaj uobrazovnom sustavu. Privatne kole odgovaraju roditeljima koji djeci plaajukolarine. Te kole ive od novca koje im daju roditelji, pa sluaju njihove zahtjeve.

Savjetuju se s roditeljima i osjetljive su na njihove elje. Roditelji su voljni platitiprivatno kolovanje zbog mogunosti kvalitetnog obrazovanja.

12


13/23


Dokazi: Chubb i Moe potkerpljuju svoje tvrdnje istraivakim nalazima 60 000uenika, 1 000 kola, 30 nastavnika, ravnatelja i drugih lanova osoblja. Privatnekole rjee od javnih odgovaraju vanjskim administratorima. ee su podneposrednim nadzorom kolskih odbora i imaju veu slobodu pri zapoljavanjuosoblja. Roditelji pruaju veu potporu privatnim kolama.

Zakljuak: Chubb i Moe javne su kole podreene poloaju u hijerarhijskomsustavu nadzora, nemaju samostalnost, ciljevi su im heterogeni, nejasni i nezahtjevniSustav vauera roditelji dobivaju vauere kojima bi mogli kupiti djeci obrazovanje uvrijednosti koje odredi vlada.

PHILLIP BROWN I HUGH LAUDER NEOFORDIZAM I NOVA DESNICA:

Ispituju irok odnos izmeu stajalita Nove desnice i gospodarskog razvoja. Kritinisu prema idejama nove desnice.

Promjene u gospodarstvu: ekonomska globalizacija. Poduzea ulau ondje gdjeim se najvie isplati. Zemlje meusobno konkuriraju u nastojanju da privukupoduzea i posao. Poduzea nastoje izvlaiti profit iz fleksibilne proizvodnje skupih,kvalitetnih dobara i usluga. Ukusi potroaa brzo se mijenjanju i sve su vie spremniplaati kvalitetne proizvode. Uvjet ekonomskog uspjeha: visokoobuena, felskibilna ivisokobrazovana radna snaga. Za konkurentnost u globalnoj ekonomiji potrebno jebolje obrazovanje.

Neofordizam i obrazovanje: Neofordizam (novodesniari) za gospodarsko suslabljenje krivi preveliki izdaci za socijalnu dravu i socijaldemokratska obrazovnapolitika. Preveliko troenje na obrazovni sustav, prenaglaavanje jednakosti anse.Poveanje poreza pad obrazovnih standarda. Jednakost ansi sniava standardenajsposobnijih, a ne omoguava da najmanje sposobni steknu barem osnovnevjetine i neke obrazovne kvalifikacije. Za novu desnicu put k ekonomskom uspjehuvodi kroz kresanje trokova za obrazovanje i istodobno stvaranje poticaja zapoboljanje standarda. Tada bi se porezi smanjili i zemlja bi bila privlanija vanjskimulagateljima. Ulagatelji bi imali na raspolaganju obuenu, obrazovanu i izvjebanuradnu snagu kakva im treba. Vei izbor trinih sila. Konkurencija e smanjititrokove kolovanja. Namjera: stvoriti poduzetniku kulturu u kojoj se ljudi odmalenaue natjecanju, a u potrazi za ekonomskim uspjehom potiu id na to da preuzimaju

inicijativu. Lakim upoljavanjem i otputanjem radnika postie se fleksibilnost.Pokuaj nastavljanja masovne proizvodnje uporabom jeftine radne snage.Konzervativna vlada Johna Mayera prava radnika.Brown i Lauder smatraju da e roditelji najbolje iskoristiti prednost konkurentskogkolskog sustava te da e roditelji iz srednje i vie klase upisivati djecu u uspjenekole. Roditelji iz radnike klase i siromani roditelji upisivat e djecu u manjeuspjene kole. Uspjeh nekih kola poticat e izvrsnost u cijelom sustavu. ele liprivui dovoljno uenika, sve e kole biti primorane teiti postignuimanajuspjenijih

13


14/23


Kritika novodesniarskih pogleda na obrazovanje:

Hugh Lauder kritika politika nove desnice: Lauder kritizira politike nove desnicekoje zagovaraju uvoenje trinih naela u obrazovanje: roditelji ne bi bili jednaki

neki roditelji razumiju i poznaju obrazovni sustav te imaju vie novaca. Roditelji izsrednje klase upisivat e djecu u najuglednije kole nejednakost u obrazovnomsustavu i nepovoljan utjecaj na uspjeh. Sustavi opih kola kojima upravlja dravapoveavaju uspjeh (razliita djeca pohaaju istu vrstu kole).kole koje nisu dovoljnokonkurentne kola se moe i poboljati i pogorati tijekom godina. Obrazovnatrita mogu suavati izbor. Izbor kole ograniava i zemljopisni smjetaj. Ogranienasposobnost irenja i primanja vie uenika kole imaju ogranienu zgradu,zemljite

Stewart Ranson kritike trinog pristupa: Uvoenje trita moe biti tetno zbogvrijednosti koje ono proizvodi. Trita poivaju na naelu da e se svaki pojedinacvladati u skladu s racionalnou te htjeti maksimizirati vlastiti interes. Ona unitavaju

vrijednosti koje istiu vanost nesebinosti i suradnje s drugima. Srozana i iskrivljenapsihologija ljudske prirode. Trita potiu antisocijalne vrijednosti. Odluke vezane zaobrazovanje mogu promijeniti prirodi proizvoda. Obrazovna trita oblikujuindividualne odluke, nepredvidljiva su. Najuspjenije kole mogu poet birati koje euenike primati suenje potroakog izbora. Trina naela u obrazovanju utjeuna podjelu drutva hijerarhija kola to e moi iskoristiti samo pojedinci sodgovarajuim kulturnim kapitalom (znanjem i tehnikama nunima za manipulacijutritem). Oni koji nemaju dovoljno znanja, vjetina i drutvenih veza nee imatimnogo izgleda da svoju djecu upiu u najbolje kole. Obrazovni je sustav mnogobolje planirati putem vrste demokratske politike ljudi bi mogli dobiti naobrazbukakvu ele i ne bi bili ogranieni slobodnim tritem.

Will Bartlett i Julian Le Grand priroda kvazitrita: Kvazitrita su tipovistruktura to ih postavljaju vlade koje nastoje uvesti trina naela u usluge kojeprua drava. Financira ih drava, ali potroai kao pojedinci mogu svojim izboromutjecati na to na to e se javni novac troiti. Ne mogu izravno odrediti koliko novcaodlazi odreenom pruatelju usluge jer to odreuju dravni inovnici. Nakvazitritima postoji samo jedan krajnji kupac usluga, a to je vlada. Cijene koje seplaaju za obrazovne usluge nisu rezultat djelovanja trinih sila nego su odreenena temelju pregovora ili vrstih pravila birokracije. Na kvazitrita moe tetnodjelovati oportunistiko ponaanje opskrbljivaa (ako ljudi nisu obavijeteni o tome

koja su dobra i usluge najbolji, nemaju mogunost donositi racionalne odluke).Opskrbljivai ulaze u moralni rizik (smanjuju kvalitetu onoga to pruaju kako bismanjili trokove, a da istodobno jo zadovoljavaju kriterije za financiranje).Kvazitrita su tek djelomice podvrgnuta djelovanju trinih sila. Teko je jamiti dae pruati uinkovite usluge usklaene sa zahtjevima potroaa. Uvoenje trinihnaela u obrazovanje obino vodi veoj nejednakosti ansi. Neki imaju koristi odpohaanja uspjenijih kola, a drugi tete od pohaanja neuspjenih.

14


15/23


NOVA DESNICA I OBRAZOVNE POLITIKE U BRITANIJI Velika debata: Godine 1976. laburistiki premijer James Callaghan odrao jegovor kojim je poela Velika debata. Zelena knjiga = dokument o raspravi u vladi o

obrazovanju. 1980ih i 1990ih razdoblje rasta nezaposlenih i slabljenja britanskoggospodarstva. kolski sustav ne proizvodi odgovarajue kvalificirane i motiviranemlade radnike.

NOVA DESNICA I BRITANSKI OBRAZOVNI SUSTAV:

Obrazovanje i gospodarski rast: Obrazovanje moe promicati drutvene promjene.Nova je desnica dokazivala da se radom na poboljanju vjetina radne snageobrazovanje mora usmjeriti promicanju gospodarskog rasta.

Konkurencija, izbor i uspjeh: Opi cilj novodesniara: upotrijebiti kolstvo zapoveanje gospodarskog rasta. Mehanizmi kojima je to trebalo postii: poticanjekonkurencije, poveanje izbora (roditeljski izbor) i naglasak na boljem uspjehu. Ciljevivladinih reformi (1993): poveati uspjeh na svim razinama sposobnosti; poveatiroditeljski izbor kole i ojaati partnerstvo roditelja i kole; uiniti da vie i visokoobrazovanje budu pristupaniji i prilagoeniji potrebama gospodarstva; izvui najveumoguu korist od sredstava uloenih u obrazovne usluge. Obrazovne se institucijemoraju natjecati za uenike i studente. One koji ih ne uspiju privui, gube financijskasredstva. Moraju ili poboljati standarde ili se suoiti s mogunou zatvaranja. to jeiri roditeljski izbor kola koje djeca mogu pohaati,vea konkurencija meu

kolama.Testiranje i ispitivanje: ee ispitivanje i objavljivanje rezultata. Konzervativne suvlade podrale tek neke vrste testova protivile su se ispitivanju tijekom godine i nisudoputale nastavnicima da sami ocjenjuju ueniki rad. Zagovarale su nacionalne,standardizirane testove i ispite. League tables (1992) podatci o uspjehu nadravnim ispitima, postotak pristupa nacionalnim testovima. Na temelju uspjeha naispitima, uenici i roditelji mogli su lake odluivati pri izboru kola ili fakulteta.

Sadraj nastavnog programa nova desnica i tradicionalizam: Nova desnica ikonzervativne vlade predlagale su pouavanje predmeta poput latinskog i grkog

jezika te drutvenih predmeta, mirovnih studija te osobno, socijalno i zdravstvenoobrazovanje. Protivile su se multikulturalnom obrazovanju koje potie uenike nastjecanje znanja o kulturi etnikih manjina. Bile su protiv ireg uenja jezika etnikihmanjina te naglaavale vanost europskih jezika. Naglaava se ouvanjetradicionalnih vrijednosti, organizacija i sadraja nastavnog programa.

Nova desnica i nadzor obrazovanja: Zakon o kolskoj reformi, 1988.

15


16/23


PROMJENE U OBRAZOVANJU 1979 1997.

KOLOVANJE:

Zakon o reformi kolstva (1988): Uvedeni su ciljevi koje djeca od 7, 11, 14 i 16godina trebaju postii na ispitima. Prema nacionalno nastavnom programu uenici sumorali imati: matematiku, engleski, prirodi, povijest, zemljopis, tehnologiju, glazbu,likovni i tjelesni odgoj te strani jezik (za djecu od 11 do 16 god). Roditeljski izbor politika slobodnog upisa. Osnivanje Gradskih tehnolokih koleda obrazovneustanove smjetene u siromanijim dijelovima grada i specijalizirane za tehnologiju.Postojeim kolama bilo je doputeno iskljuiti se iz nadzora lokalnih vlasti, pa ihizravno financira sredinja vlada. Nastaje nova kategorija subvencioniranih kola kojesu imale samoupravu. Vea samostalnost u pogledu raspolaganja novcem.Financiranje kole temeljilo se uglavnom na broju upisanih.

Vane promjene u kolovanju: Tehnical and Vocational Education Initiative program namijenjen uenicima od

14. do 18.god. koji su uz redoviti nastavni program imali i praksu. Certificate for Pre-Vocational Education priprema za rad; stariji od 16.god koji

nisu bili sigurni to ele raditi; radno iskustvo. National Council for Vocational Qualifications cilj: uvesti strune kvalifikacije za

rad u odreenim zanimanjima. The General Certifikates od Secondary Education za akademske sposobnije

uenike te za uenike s manjim sposobnostima.

Zakon o kolstvu (1993) promjene : Iskljuivanje mjesnih kola (prelazak nasubvencionirane kole). Roditeljima djece s posebnim potrebama dano je vee pravoodabira kole za njihovu djecu. Srednjim kolama dano je pravo da se specijalizirajuza odreene dijelove nastavnog programa. Osnovano je novo tijelo za nastavniprogram i ocjenjivanje. Lokalne vlasti dobile su nove ovlasti glede izostanaka snastave. Ministar je dobio ovlast osnivati obrazovne udruge.

VIE I VISOKO KOLSTVO:

Vie su kole morale postati neovisna, samoupravna tijela, financirana na temeljubroja upisanih uenika. Politehnike kole mogle dobiti status sveuilita. Nagli rastvisokoga kolstva. Vei utjecaj industrije na visoko obrazovanje.

Izobrazba: Manpower Services Commission ovlast odabira i izobrazbe ljudi za

zapoljavanje te osiguravanje odgovarajue ponude rada poslodavcima. Program stvaranja radnih mjesta; Program za stjecanje radnog iskustva Program za mlade radno iskustvo + kratki teajevi obuke

Shema obuke za mlade jednogodinji program obuke Pilot programi zajmova za izobrazbu

16


17/23


KRITIKA EVALUACIJA OBRAZOVNIH REFORMI

STEPHEN J.BALL, RICHARD BOWE I SHARON GEWIRTZ KONKURENTSKAPREDNOST I RODITELJSKI IZBOR:

Istraivanje: 15 kola u trima susjednim lokalnim kolskim podrujima mjeavinakola pod nadzorom lokalnih kolskih vlasti, subvencionirane kole, 2 crkvene kole ijedna CTC kola.

Utjecaj na kole: Istraivanje je pokazalo da su promjene znatno utjecale na kole2. stupnja. Veina kola vodila je vie rauna o tome kakvo obrazovanje roditelji eleza svoju djecu. kole mnogo vie ele dobiti akademski sposobne uenike, one kojie podii status kole na rang-listi i poveati joj ugled. Svrstavanje uenike premasposobnostima vee usmjeravanje sredstava prema djeci za koju se vjeruje da ena ispitima i testovima biti uspjena. Usredotoivi se na sposobnije uenike, koleobraaju manje pozornosti onima s posebnim obrazovnim potrebama. Pomak odopih na trine vrijednosti. Komercijalna, a ne obrazovna naela.

Obrazovno trite u stupanj izbora: Tri skupine roditelja: 1. privilegirani /kvalificirani roditelji (izrazito motivirani za izbor kole, imaju potreba znanja, razumijuprirodu kola, planiraju, imaju novac, srednja klasa); 2. polukvalificirani roditelji (eleomoguiti svojemu djetetu najbolje obrazovanje, ali nemaju iskustva i znanja o

kolskom sustavu); 3. iskljueni roditelji (kole najblie mjestu stanovanja, radnikaklasa). Neke skupine imaju vee koristi od obrazovnog trita. to je via klasa kojojosoba pripada, vea je vjerojatnost da e uivati pogodnosti najboljih dravnih kola.

Krugovi kola: 4 kruga: 1.mjesne, ope kole (uenici koji ive u tom podruju);2.kozmopolitanske, visoko profilirane, elitne, subvencionirane kole (neposrednaokolina; neke su otvoreno selektivne, neke se financiraju kolarinama); 3.privatnekole (djeca plaaju kolarinu, zona javnog prijevoza); 4.katolike kole.

Zakljuak: Poticanje roditeljskog izbora, objavljivanje ispitnih rezultata na rang-listama, neogranien broj upisa, financiranje prema formuli i druge politike mjere.

Oni, ija djeca u sustavu ve imaju prednosti, dobivaju jo vie,a oni koji su ionako uloijem poloaju jo vie gube. kole vie zanima privui nadarene i privilegiranenegoli pomagati neprivilegiranima.

17


18/23


RON GLATTER, PHILLIP WOODS I CARL BAGLEY RAZNOLIKOST,RAZLIKOVANJE I HIJERARHIJA

Istraivanje: o uvoenju trita u kolski sustav te o uincima poveane mogunostiizbora kole na trima podrujima. Veina uenika pohaa kolu u svom podruju, alineki idu i u kole u susjednim podrujima. Smatraju da su obrazovna trita u bitilokalna te da prava konkurencija postoji jedino meu kolama koje pokriva javniprijevoz.

Konkurencija u razliitim podrujima: Prvo je podruje grad s 120 000 stanovnika srednje klase i sloja strunjaka. U

gradu postoji 1 privatna kola, 6 pod nadzorom lokalnih kolskih vlasti. Pomakprema jednolikosti. Stroga hijerarhija kola. Konkurencija nije osobito poticalakolski uspjeh, posebno za one koji pohaaju manje popularnu kolu.

Drugo je podruje preteito radniko podruje s znatnim udjelom stanovnikabangladekog podrijetla. Raznovrsne kole drugoga stupnja 2 subvencioniranekole za djeake i 1 za djevojice, 3 rimokatolike kole, 3 specijalizirane kole i 1neovisnu kolu. Vrlo raznolik izbor. Politika otvorena upisa djeca mogu izabratikolu.

Tree je podruje polururalno s mnogim selima i 3 manja grada. Svaki gradi imamjeovitu opu kolu drugoga stupnja pod nadzorom lokalne kolske vlasti.Veina djece pohaa najbliu kolu. Sve su kole zadovoljne brojem uenika.

Zakljuci: Zemljopisni smjetaj razliitih podruja, broj i priroda postojeih kola te

taktike to su ih kole usvojile, zajedno odreuju kolika e i kakva biti konkurencija upojedinim podrujima. Uvoenje trita u obrazovni sustav ima nepredvidljive irazliite uinke. Svi su roditelji traili kolu u kojoj je dijete u sreditu.

TONY EDWARDS I GEOFF WHITTY TRADICIONALNA I MODERNA VERZIJAAKADEMSKE VRSNOE:

Utjecaj promjena u obrazovnom sustavu na razmiljanja o akademskoj vrsnoi.Uloga privatnog kolovanja na oblikovanje percepcija o tome to znai dobro

kolovanje te uinci konkurentskijeg okruenja na privatne kole.

Privatne kole: kolarine rasle bre od inflacije. U prolosti su roditelji bili spremniplaati kolarine zbog javne slike elitnih internata. Stjecanje uglednih i korisnihpoznanstava. U tim se kolama tradicionalno naglaava stjecanje kulturnih prednosti,a ne akademska vrsnoa. Naglasak na klasinim jezicima. Posebne stipendije zasvoje uenike. Program posebne pomoi otvara mogunosti ostvarenja potencijala uprivatnim kolama onima koji ne mogu plaati kolarinu. Privatne su kole moglepostii bolji uspjeh jer su uzimale neke od najsposobnijih uenika koji nemajuprivilegirane roditelje. Nacionalni nastavni program temelji se na onom tipuakademskog obrazovanja to ga daju kole koje se plaaju. Privatne kole obino

nastoje postizati to bolje rezultate kako bi opravdale visoke kolarine. Natjecanje.

18


19/23


Vanost ispita: Sve su kole pokuavale postii to bolji uspjeh na javnim ispitima.Akademsko je obrazovanje jedino obrazovanje koje se isplati.NACIONALNI NASTAVNI PROGRAM:

Uvoenje i razvoj nacionalnoga nastavnog programa: Uveden je 1988.godine.

Uenici u dobi od 11 do 16 godina morali su imati sljedee predmete: matematiku,engleski, prirodu, povijest, zemljopis, tehnologiju, glazbeni, likovni i tjelesni odgoj te 1strani jezik. Glavni predmeti: engleski, matematika i priroda. Ostali predmeti suosnovni predmeti. Norme postignua koje su odreivale to bi djeca trebalarazumjeti, znati i initi na 4 kljuna stadija: u dobi od 7, 11, 14 i 16 godina. Te jesposobnosti trebalo redovito provjeravati, a za svaki stadij postojali su standardiziranitestovi. Ti prijedlozi nikad nisu potpuno provedeni

Najee kritike nacionalnoga nastavnog programa: Denis Lawton (1989):Program je bio previe birokratski (nadzor nastavnikog rada). Velika mo ministarprosvjete (slabljenje mjesnog demokratskog nadzora obrazovanja, suavanje

roditeljskog izbora). Na privatne kole nacionalni se program nije odnosio. Sadrajnacionalnoga programa ocijenjen je tradicionalnim i nematovitim. Prigovor javnomobjavljivanju rezultata testova. Zabrinutost da e testiranje djece u dobi od 7 i 11 god.znaiti etiketiranje neke djece kao neuspjene (ugroavanje njihove budunosti).

Nacionalni nastavni program i mo: Nacionalni nastavni program bio je usuprotnosti s ciljevima nove desnice nije se inilo da poveava izbor i daobrazovanje preputa trinim silama, oslobaajui da od birokracije. Geoff Whitty moi drave. Kratkorono cilj nacionalnog n.p-a: pomaknuti mo od protivnika vladeprema dravi. Dugorono: smanjenje potrebe za dravnom intervencijom.

Nacionalni nastavni plan, klasna i kulturna raznolikost: Denis Lawton (1975)predloio zajedniki kulturni nastavni program. Meu razliitim drutvenim klasamapostoje vane supkulturalne razlike, ali slinosti meu njima dovoljan su temelj zakolski program utemeljen na zajednikoj kulturi. Ni jedan zajedniki nastavniprogram ne nudi realistina rjeenja za nejednakost obrazovnih ansi ustratificiranom drutvu. Klasne supkulture uglavnom nastaju temeljem poloajadrutvenim skupina u stratifikacijskom sustavu. Kakav god bio sadraj nastavnogaprograma, on e nekim drutvenim skupinama uvijek biti blii, pa e ga one zato ilake razumjeti.

Nacionalni nastavni program i etnika pripadnost: Conrad MacNeil (1988): Uprolosti je naglasak bio na britanskoj povijesti bez azijske, afrokaripske i afrikepovijesti. U pogledu jezika manje od polovice ljudi govori europske jezike, no unastavnom programu naglaava se prouavanje europskih jezika. U knjievnosti sezanemarivala kultura etnikih manjina.

Nacionalni nastavni program i diferencijacija: N.n.program odreuje koje vrsteznanja vrijedi stjecati i iskljuuje druge tipove znanja te postavlja kriterije premakojima se moe mjeriti uspjeh uenika. Richard Johnson: klasne razlike.Diferencijacija djece prema vrsto postavljenim normama. Nije poveao jednakostansi, nego naglaava testiranje i poveava diferencijaciju izmeu tipova kole.

19


20/23


PROGRAMI IZOBRAZBE MLADIH:

Dan Finn skriveni motivi Youth Training Ssheme-a: smanjiti broj radnika koji

pristupaju sindikatima i oslabiti pregovaraku snagu radnike klase, smanjivanjeplae mladih radnika. Jeftina radna snaga male plae mladima na praksi.

John Clarke i Paul Willis prijelaz iz kole u svijet rada: Nova orijentacija nazanimanje, novi vokacionalizam, je nain proizvodnje ljudi koji ele raditi, ali koji sedre u polumrtvu stanju prije nego im se otvori mogunost rada. Kriza profitabilnosti.Mlade na praksi moe se upotrijebiti kao zamjenu za stalno zaposlene koje bi semoralo bolje plaati.

Phillip Cohen socijalne i ivotne vjetine: Ti programi dekvalificiraju radnusnagu. Navodno pouavaju prenosivim vjetinama, no to je tek neka vrsta pravila

ponaanja. Polaznike se ui da njihove izglede za posao odreuje dojam koji euspjeti ostaviti o sebi. Cohen smatra da treba skrivati osjeaje unutarnje otuenje.

NOVI LABURISTI IPOSTFORDISTIKE PERSPEKTIVE O OBRAZOVANJU

Pobjeda laburista na izborima 1997.godine. Zadran je naglasak na podizanjustandarda i na izboru u kolskom sustavu te elja za ogranienjem dravnih izdataka

i odranjem razmjerno niskog poreza. Manje se oslanja na trinu konkurenciju kaonain postizanja poboljanja te pokazuje vie zanimanja za pitanja nejednakosti isocijalne pravde.

PHILLIP BROWN I HUGH LAUDER GLOBALIZACIJA I POSTFORDISTIKORAZUMIJEVANJ OBRAZOVANJA:

Neofordizam i postfordizam: Smatraju da globalizacija utjee na pristupeobrazovnoj politici. Globalizacija je poveala svijest o tome da se moraju imatiobrazovne politike koje e zemlju osposobiti za globalnu konkurenciju. Neofordizam

naglaava smanjenje trokova za potencijalne ulagale: smanjenjem javnih izdatakakako bi se smanjili porezi; slabljenjem pregovarakog poloaja radnika i njihovimpoticanjem da budu fleksibilniji, stvaranjem poduzetnike kulture, te osmiljavanjemobuke koja odgovara konkretnim potrebama poslodavaca.

Modernizatori s ljevice: Postfordistiko svjetsko gospodarstvo trita se brzomijenjaju te poduzea i njihovi radnici moraju biti fleksibilni kako bi odgovorili naeste promjene potranje potroaa za razliitim proizvodima. Ulaganje u ljudskikapital, strateko ulaganje u gospodarstvo. Gospodarski se uspjeh ne moe postiisamo tako da se drugim zemljama konkurira s niom cijenom dobara. Gospodarstvos visokokvalificiranom radnom snagom i visokim plaamaproizvodnja

visokokvalitetnih dobara i usluga koje se drugdje ne mogu dobiti. Konkurencija.Radna snaga s najboljom naobrazbom i obukom, ulaganje u obrazovanje. Sredstva

20


21/23


za obrazovanje i ulaganje u posao nisu neograniena. Vano je usredotoiti se napoveanje kvalitete obrazovanja, bez puno troenja. Drava mora preuzetiodgovornost za osiguranje viih obrazovnih standarda i mora biti tolerantna premaobrazovnim ustanovama koje te ciljeve ne postiu. Prednosti ovakvog pristupa:proizvodnja gospodarstva-magneta (vjetine i produktivnosti radnika privui e

znatna inozemna ulaganja); ekonomski e uspjeh uglavnom rijeiti problemnezaposlenosti; smanjenje nejednakosti.

Evaluacija lijevih modernizatora: Nedostatci: Izobrazba mnogobrojnih kvalificiranihi obrazovanih radnika sama po sebi nee donijeti ekonomski uspjeh. Poveanjestrunosti radne snage i poveanje obrazovnih standarda nee dovest do smanjenjanejednakosti. Zbog utjecaja globalnoga trita rada, vlade sve vie moraju izravnoutjecati na smanjenje nejednakosti koja e se poveati.

Evaluacija: O smanjenju obrazovne nejednakosti ne moe govoriti ako se ne djelujena smanjenje nejednakosti u irem drutvu,

NOVI LABURISTI I OBRAZOVNE POLITIKE U BRITANIJI

Novi laburisti (stranka Tonyja Blairea) dolazi na vlast 1997.godine.

Laburistika obrazovna filozofija: vanost obrazovanja. Konkurencija. Nadananjem se tritu rada ljudi moraju stalno prilagoavati (osposobljavati iprekvalificirati) kako bi zadrali radno mjesto. David Blunkett glavne znaajke

postfordistikog pogleda na obrazovanje: uvjerenje u vanost obrazovanja uglobalnom gospodarstvu, uvjerenje da su obrazovanje i izobrazba kljuevi zagospodarski uspjeh, tvrdnja da radnici moraju biti fleksibilni i spremni naprekvalifikaciju te potreba da se nekvalificirane obrazuje kako bi dobili ansu udrutvu. Neuspjeh u koli povezan je s neuspjehom na poslu i u ivotu. Pretjeranooslanjanje na dravu je loe.

Obrazovne politike: smanjiti broj uenika u razredu na 30; ugovor kua-kola(roditelji utjeu na uspjeh djece); sat pisanja i raunanja (osnove u temeljnimvjetinama); osnutak Nacionalnog koleda za kolsko vodstvo (1999); strog nadzor;izravna intervencija dravnih agencija; klubovi uenja kod kue; Vijee za uenje i

vjetine (nadgleda obuku i obrazovanje nakon 16.god. ivota).Smanjenje nejednakosti ansi i poboljanje kolskog uspjeha: zone obrazovneakcije; jedinica socijalnoga iskljuenja; ukidanje gimnazija i selekcije u drugimkolama; ukidanje subvenciranje kola.New Deal cilj: vratiti nezaposlene na posao.

Evaluacija laburistikih politika: Roditeljski izbor, konkurencija, rang-liste, gradskitehnoloki koledi, trini pristup obrazovanju. Izdaci za obrazovanje su poveani.Ukidanje uenikih stipendija i zamijeniti ih kolarinama. Najsiromaniji uenici nisumorali plaati kolarine. Kritika: Nova desnica: smanjena raznolikost kola; slabljenjeakademske izvrsnosti. Liberali: laburisti prenaglaavaju ekonomsku ulogu

obrazovanja, a premalo razvoj pojedinca; naglaavaju ispite i testiranja, a ne drugeaspekte obrazovanja. Marksisti: nejednakost ansi ne moe se iskorijeniti

21


22/23


popravcima obrazovnog sustava. Socijaldemokrati: nisu iskorijenili selekciju,svrstavanje i grupiranje djece prema sposobnostima.

POSTMODERNE PERSPEKTIVE O OBRAZOVANJU

ROBIN USHER I RICHARD EDWARDS POSTMODERNIZAM I OBRAZOVANJE:

Obrazovanje i modernost: Implikacije postmodernizma za obrazovanje.Obrazovanje je sa stajalita moderne pokuavalo osloboditi ovjeanstvo odneznanja i zaostalosti (prema Lyotardu). U moderni: obrazovanje e pripomoiirenju racionalnih i znanstvenih spoznaja koje e ljude osloboditi stiska tradicija ipredrasuda. Zadaa obrazovanja u moderni: zadaa iznoenja na vidjelo. Subjektipostaju samostalni i sposobni za individualno i intencionalno djelovanje. Razvojpojedinca.

Postmodernizam / postmodernost i obrazovanje: Tijesne veze izmeuobrazovanja i moderne. Stanje, skup praksi, kulturni diskurs, stav i nain analize =postmoderna. Protive se svakom uvjerenju da znanje ima neki vrst temelj. Kritini suprema svakom pokuaju nametanja ljudima jedne verzije istine. Protive se uvjerenjuda znanost i razum mogu rijeiti ovjekove probleme. Postmodernizam je sumnjiavprema liberalnoj tvrdnji da se ljudski potencijal moe ostvariti putem obrazovanja;prema konzervativnoj tvrdnji funkcionalista da obrazovanje moe proizvestizajednike vrijednosti i drutvenu solidarnost; prema radikalnim tvrdnjamasocijaldemokrata da obrazovanje moe donijeti jednakost ansi i pravedno drutvo.Porie da postoji samo jedan, najbolji kolski nastavni program. Obrazovanje treba

uiti o mnogim razliitim stvarima i prihvatiti kako mogu postojati razliite istine.Obrazovanju se ne smije nametati ni jedan skup ideja.

ROBIN USHER, IAN BRYANT I RENNIE JOHNSTON POSTMODERNIZAM IOBRAZOVANJE ODRASLIH:

Knjiga Obrazovanje odraslih i izazov postmoderne. Obrazovanje odraslih postmoderni trend prema veem izbori i raznolikosti. Fleksibilno uenje i uenje nadaljinu. Sadraj i tempo obrazovanja mogu se vie prilagoditi pojedinanim

potrebama. Postmodernost obiljeava decentriranje znanja: nijedno se odreenoznanje vie ne smatra kljunim za svekoliko znanje i superiorno drugim oblicimaznanja. irok spektar sadraja to ih obrazovne institucije nude odraslima.

Obrazovanje, potronja i identitet: Postmodernizam ukljuuje decentriranjeovjekova Ja. Ljudi nemaju vie tek 1 osjeaj identiteta, onoga to jesu. Imaju sveveu slobodu stvaranja vlastitih identiteta i njihova mijenjanja. Obrazovanje odraslihkao proizvod za potronju ukljuen u izbor naina ivljenja. Obrazovanje odraslih svese vie preklapa s drugim podrujima ivota, ukljuujui dokolicu i rad.

22


23/23


MICHAEL W.APPLE POSTMODERNIZAM, OBRAZOVANJE, MO IEKONOMIJA:

Problemi s postmodernom: Pogreno bi bilo vjerovati kako jedna jedina velikateorija moe objasniti sve vezano za obrazovanje. Postmodernisti se bave lokalnimborbama vezanim za obrazovanje i time gube iz vida iru sliku. Obrazovni sustav kaocjelinu oblikuju ire politike i ekonomske sile. Politika ekonomija obrazovanja.

Odnosi moi: Tehniko/upravno znanje omoguuje ljudima dolazak na poloajemoi i utjecaja. To je tip znanja koji se primjenjuje pri voenju velikih korporacija ukonkurentskom globalnom gospodarstvu. Istraivanje trita i meuljudskih odnosa.* Channel One promidba poslovanja, daje video i televizor u svaku uionicu akoe se u tim kolama gledati njihovi programi.

Kapitalizam i ekonomska mo oblikuju taj svijet. Nain voenja suvremenih drutavaje kapitalizam, a to utjee na na svakodnevni ivot.

POSTMODERNIZAM I OBRAZOVANJE EVALUACIJA I ZAKLJUAK:

Postmodernisti napadaju velike teorije (metapripovijesti). Njihov se pristup temelji nakritici drugih pristupa. esto nije jasno opisuju li oni promjene u obrazovnom sustaviili zagovaraju promjenu u odreenom smjeru ili oboje. Njihova analiza ima ozbiljnihpotekoa. Za svoju tvrdnju kako je u obrazovanju odraslih posrijedi izbor ivotnogstila, prije negoli stjecanje kvalifikacija za rad, postmodernisti ne nude osobiteempirijske dokaze. Komercijalizacija i pretvaranje obrazovanja u robu vaniji sutrendovi nego to je to potroaki izbor. Ako obrazovanjem sve vie vlada biznis,tada je malo vjerojatno da e na nastavni program sve vie utjecati interesi lokalnih,potlaenih skupina.

Documents

Michael Haralambos i Martin Holborn