26.10.2009.

MetodaMetoda gr. methodos put, nain istraivanja Planski postupak ispitivanja i istraivanja neke pojave, odnosno, nain rada za ostvarivanje nekog cilja na filozofskom, naunom, politikom ili praktinom podruju. Termin metoda ima dva znaenja, koja se djelimino uvrtavaju i to: 1. Metoda znai gotov model, proceduru, redoslijed po kojoj se odvija neka praktina djelatnost, npr. proizvodne metode u industriji, graditeljstva, nastave, umjetnikog stvaralatva. 2. Metoda znai misaoni postupak, primjenjen sa svrhom da su lake i to tanije i sistematski obraene naune injenice, podaci i informacije (nauna metoda). Metoda u nauci znai nain istraivanja i izlaganja predmeta (stvari ili pojave) kojeg nauka istrauje. Nauna metoda je skup razliitih postupaka, kojima se nauka koristi u naunoistraivakom radu, da bi istraila i izloila rezultate naunog istraivanja u odreenoj naunoj oblasti, naunom podruju ili naunoj disciplini. Istodobno nauna metoda je i put istraivanja kojim se oblikuje i izrauje nauka. Naunom metodom naziva se i svaki nain naunog istraivanja koji osigurava, sigurno, sreeno, sistematsko i tano znanje.

Metodologija Najjednostavnija je definicija metodologije (gr. methodos + logos = rije, govor, nauka o metodama naunog istraivanja) da je to nauka o metodama naunog istraivanja. U irem smislu metodologija je nauka o cjelokupnosti svih oblika i naina istraivanja pomou kojih se dolazi do sistematskog i objektivnog naunog znanja ili nauna disciplina u kojoj se kritiki ispituje i eksplicitno izlau razliite ope i posebne naune metode.

Metodika Metodika je posebna nauna disciplina u naunom podruju pedagogije, koja prouava zadatak, sadraj, oblike i metode u nastavi (nastavne metode), pojedinih predmeta. Svaki nastavni predmet ima posebnu metodiku, te se govori o metodici hemije, matematike, fizike.

1

Analogno znaenju termina metodika metodiar je strunjak u metodici, odnosno, odgojno obrazovni radnik (nastavnik), koji ima dobar nain postupanja s materijom koju predaje. U literaturi o metodama, metodologiji i tehnolohgiji izrade naunog i strunog djela neki autori upotrebljavaju termin metodika kao sinonim termina metodologija, to nije tano! Uobiajene meunarodne skraenice ISBN Interbational Standard Book Number ISO International Organization for Standardization ISSN International Standard Serial Number IF Impact Factor JCR Journal Citation Reports CA Chemical Abstracts CC Current Contents SCI Science Citation Index Fia je termin francuskog porijekla (fiche = napis, listi, kartica, karton, ceduljica, tiskanica), a unos oznaava list papira s naunim i strunim biljekama.

2.11.2009.

O nauno istraivakom radu, metodu i djeluOsnovna svojstva nauno istraivakog rada i metoda Naukom obno smatramo sreeno, sistematonoi provjereno saznanje o neemu, postignuto metodinim, paljivim i savjesnim istraivanjem i razmatranjem. Istraivanjem pak, zovemo, sistematsko traganje za injenicama iz kojih se mogu izvui izvjesni nauni principi i zakonitosti. Prema tome nauku, u stvari ine rezultati, zakoni do kojih se dolazi putem istraivanja Iz gornjeg proizilazi da rad koji hoe da dobije kvalifikativ nauno-istraivaki mora da polazi od jednog odreenog problema i da se zasniva na injenicama do kojih se dolazi istraivanjem. injenice na kojima se zasniva rad moraju da budu valjane tj. tane, provjerene i nraoito crpljene veinom iz prve ruke. PRIMARNI IZVORI pojave prirode, rezultati eksperimenta, istorijski dokumenti, knjievni tekstovi SEKUNDARNI IZVORI literature o predmetu

2

Za nauno-istarivaki rad nuna je i analiza i interpretacija injenica, njihovo uoptavanje i izvoenje iz datih injenica optih principa, zakonitosti, normi, ...

Osnovna svojstva nauno istraivakog rada su: Rad mora da polazi od jednog novog, dobrog, neistraenog i nerijeenog ili bar djelomino rijeenog problema i da se pomou njegove temeljne analize (i hipoteza) dolazi do novih rezultata: do novog saznanja, nove norme, novih zakona. Nauno istraivaki rad mora biti originalan. Ta originalnost mora da se manifestuje bilo izradom potpuno novog problema i nove teme, bilo tretiranjem ve odreeneog problema, ali iji nain obrade nije zadovoljio ili se nije dolo do potpunog rjeenja. injenice i ideje koje se iznose i na kojima se zasniva nauno-istraivaki rad, moraju biti pouzdane, paljivo i u dovoljnom broju prikupljene, pravilno analizirane i interpretirane tj. takve da se na njih italac moe osloniti i sam provjeriti. U radu treba biti primjenjena najpodesnija nauna metoda Naunom metodom se obino naziva skup postupaka i procesa pomou kojih se dolazi do naunih saznanja i istina Teoretiari obino razlikuju tri osnovne, standardne nauno-istraivake metode Normativnu metodu Eksperimentalnu metodu Istorijski metodu

Normativna metoda Ima za cilj da nae ono to predstavlja normu, standard i prosjek u svijetu i ivotu, koji podlijeu neprestanim promjenama i esto ono to je u izvjesnoj oblasti i u danom trenutku najbolje. Ova metoda ima posla najee sa raznim statistikama i njihovim podacima, koja treba da znae, pravilno interpretira, tano procjeni i provjeri. Ima prednost to njeni rezultati imaju praktinu vrijednost i korist.

Eksperimentalna metoda Zanisva se na eksperimentu tj. na kontrolisanom posmatranju i provjeravanju nekog zakona Dva su osnovna uslova koja treba ispuniti da bi neki eksperiment dao valjane rezultate: 3

precizna kontrola relevantnih premeta dovoljan broj obavljenih eksperimenata O obavljenom kesperimnetu sastavlja se obino izvjetaj koji esto ima svoj ustaljeni, standardni oblik: Prezentiranje glavnog pofruja ili predmeta Istraivanja, hipoteza predmeta na kojima su izvedeni eksperimenti Opis aparata (slika) Tok eksperiment, dobijeni podaci, rezultati i uoptavanja Kao i odnos svega prema optoj oblasti ili optoj teoriji Tri spoznajna nivoa, koja trebaju biti obraena u radu: makro nivo eksperimenta ono to vidimo mikro unutar eksperimenta objanjenje onoga to se desilo na nivou molekula, atoma simbolni popratni nivo formule

Istorijska metoda Istroija definie kao tano saznanje o onome to se dogodilo i po mogunosti, kako i zato se to tako dogodilo. Ova metoda uzima u obzir inioce kao: hronologiju, razvoj, uzrok i posljedicu a glavni instrumenti da to ona postigne jesu raznovrsni spisi i dokumenti.

Druge metode nauno-istraivakog rada: Studij sluaja Genetika metoda Komparativna metoda Metoda pregleda Metoda kompilacija Metoda naketiranja Metoda intervjuisanja

Studij sluaja Prouavanje nekog pojedinanog sluaja iz odreenog naunog podruja prava, sociologije, psihologije, medicine (npr. prouavanje jedne knjige, eksperimenta, pacijenta u klinici).

4

Genetika metoda Teite se postavlja na dinamine inioce rasta, promjena i razvoja. Opisuje injenice prouavanjem toka njihovog predhodnog razvitka. Ona predstavlja samo prvi korak u nauci.

A n k e t i r a nj e Osnovni instrument za izvoenje ove metode je KVESTIONAR (anketni upitnik), koji slui za prikupljanje informacija, miljenja, materijala. Pri sastavljanju anketnog listia treba voditi rauna o sljedeem: Pitanja moraju biti takva da odgovori istraivau pruaju eljene informacije Da listi bude to krai, tako da se na njega moe lako i brzo odgovoriti Da svako pitanje bude jasno i precizno formulisano. Ova je metoda jako skupa.

I n t e r v j u i s a nj eIntervju se izvodi usmeno i neposredno. Autor intervjua mora unaprijed pripremiti pitanja.

5

Sastanci16.11.2009.

sa

mentorom

su

nuni

u

ovim

prilikama:

kada je tema ve fiksirana i izabrana kada je literatura o predmetu pregledana i radna bibliografija sastavljena kada je plan djela skiciran kada je kandidat doao do izvjesnih rezultata i zakljuaka kada je koncept ve napisan kada iskrsne ma kakva neoekivana tekoa

Ukoliko autorova znanja i informacije o predmetu nisu ire i dublje, preporuljivo je da on predhodno proita bar jedno ili dva opta djela iz naune oblasti na koju se odnosi predmet njegovog rada Predhodno je neophodno obaviti neke pripremne poslove: Treba sastaviti podsjetnik u kome e se unijeti neposredni; koje biblioteke treba pogledati, koje prirunike konsultovati, sa kojim strunjacima porazgovarati, koju knjigu proitati, ... Tokom rada treba voditi dnevnik Prije nego to se pree na izradu rada treba skicirati u najirim potezima plan naunog rada, u koji e unijeti osnovan pitanja to e se u radu tretirati. Izvjesno, to e biti tek prvi nacrt plana, predhodni plan rada, koji e sadravati jednostavno popis nabacanih pitanja i podpitanja za istraivanje i koji e se u toku kasnijih etapa obrade teme, naroito u toku prikupljanja dokumentacije, dopunjavati, izraivati, precizirati dok ne dobije svoj kanni oblik.

Traganje za literaturomU procesu izrade nekog naunog rada, razlikuju se obino ti etape: 1. Prikupljanje dokumentacije tj. prikupljanje grae naunih informacija 2. Raspored grae tj. sreivanje i organizovanje prikupljenih naunih informacija u jednu cjelinu. 3. Redigovanje rasporeenje grae tj. iznalaenje najpodesnijeg i najadekvatnijeg oblika i izraza za prikupljene i sreene naune informacije.

6

Pronalaenje dokumenata Izvori iz kojih crpimo grau dijele se na dvije vrste: 1. primarni 2. sekundarni U prve spadaju izvori neposredni iz prve ruke. To su u prirodnim naukama izvjetaji o raznim eksperimentalnim istraivanjima. E.S. M. Gatner i FR. Cprdesco (Resarch and Report Writing, pp. 2728) daju sljedei red primarnih izvora po vanosti informacija i injenica crpljenih iz njih: Eksperiment, Intervju i kvestionar, Doktorske teze i monografije objavljene u strunim asopisima, Dnevnici i autobiografije; originalni stvaralaki radovi u oblasti knjievnosti i umjetnosti Izvjetaji mnogih ustanova Novine

Sekundarnim izvorima pak pripadaju razni napisi (knjige, lanci, studije, ...) raeni na osnovu primarnih izvora, jednom rjeju ono to se naziva literaturom o predmetu. Izvori mogu biti i tercijarni iz tree ruke. To su obino napisi raeni na osnovu sekundarnih izvora, literature o predmetu, kao to su npr. neki popularni lanci, udbenici. Ovu etapu neki nazivaju HEURISTIKOM (prema grkoj rijei naen, nalazim). To je ustvari nauka istraivanja tj. skup raznih metodolokih i tehnikih postupaka koje treba primjeniti da bi se pronali razni dokumenti relevantni za odreeni predmet.

Sastavljanje radne bibliografije Da bi znao koja djela, lanke, dokumenta i sl. treba da proui, obradi istraiva mora sebi predhodno da sastavi bibliografiju. To je tzv. radna, predhodna, orijentaciona bibliografija, za razliku od konane bibliografije, koja se sastavlja na kraju i smijeta poslije teksta naunog rada. 7

U prvom redu treba savjesno pregledati glavne neciklopedije, biografske prirunike, kao i neke druge fundamentalne prirunike. Neophodno je pregledati i razne bibliografije, posebno retrospektivne i tekue. Retrospektivne bibliografije koje obuhvataju djela i napise o odreenom pitanju, objavljene u datom periodu, istraiva e nai u specijalnim enciklopdeijama, koje obino dolaze iza odreeneog lanka, odgovrajuu bibliografiju u djelima opeg karaktera iz izvjesne discipline, u doktorskim tezama, izbornicima kongresa, u raznim bibiliografiskim popisima, u popisima knjiga, rukopisa... Tekue bibliografije izdaju posebni bibiliografski instituti, a donose ih, nerijetko i nauni asopisi. Pri sastavljanju radne bibliografije od koristi mogu da budu i bibliotke sa svojim raznovrsnim katalozima, popisima i indeksima. Svo knjievno blago neke biblioteke popisano je u katalozima, kojih u veim naunim bibliotekama ima vie vrsta. Najee su sljedee: I m e n s k i k a t a l o g sastavljen alfabetski redom prema poetnim slovima prezimena autora. P r e d m e t n i k a t a l o g - sastavljen alfabetskim redom prema rijeima kojima je najpotpunije i najadekvatnije izraena sadrina djela. S t r u n i k a t a l o g - u kome se nalaze na listiima kataloga izvorni napisi prema naukama i naunim granama. N a s l o v n i k a t a l o g - sastavljen alfabetskim redom prema naslovima knjiga i asopisa i to posebno knjiga, a posebno za asopise vezane u svesek po goditima G e n e r a l n i k a t a l o g koji adri knjievne fondove vie raznih biblioteka u zemlji.

Po ovom sistemu kvalifikacije, koji je usvojila veina biblioteka u svijetu, sveukupno ljudsko znanje podijeljeno je na deset osnovnih grupa: Opa djela Filozofija Religija sa teologijom Socijalne i drutvene nauke Filologija sa lingvistikom Matematika i prirodne nauke Primjenjena nauke, medicina i tehnika 8

Umjetnost sa fotografijom, sportom i igrom Umjetnika knjievnost Istorija sa geografijom i bibliografijom.

30.112009.

Izbor teme Nauno istraivaki rad poinje izborom teme.

Temu moe izabrati ili kandidat ili mentor. Kad kandidat izabere temu, on postaje aktivan subjekt koji se kroz izbor suoava s problemima, pokazujui istovremeno i poznavanje materije. Motivi izbora teme mogu biti razliiti. To moe biti zahtjev ili potreba organizacije u kojoj kandidat radi, lini afinitet, postojea literatura, dostupnost informacija, aktuelnost problema... Ova etapa moe trajati i nekoliko nedjelja. Valja pustiti da tema u kandidatu sazri. Uloga mentora je ovdje presudna. On mora ocjeniti i podobnost kandidata i podobnost teme. Mentor je apsolutno kompetentan za datu naunu disciplinu i apsolutno odgovoran za izbornu temu. On prihvatajui temu, prihvata i njenu originalnost, aktuelnost, on zna i koliko je slina materija ve obraena, poznata mu je odgovarajua literatura, zna za koje vrijeme se rad moe zavriti i koje se sredstva moraju upotrijebiti i potroiti.

Predmet istraivanja i formulisanja problema Izborom teme naelno se opredjeljuje predmet istraivanja i daje formulaciju problema. Osnovne vrste istraivanja su: 1. T e o r i j s k a (ne polazi se od izvornih podataka o stvarnosti, nego se miljenjem povezuju postojea nauna saznanja i tako stie do novih naunih sudova, zakljuaka i teorija) i empirijska (koja svoja saznanja dobijaju skupljanjem podataka iz stvarnosti). 2. P r i r o d n a (egzaktna) i d r u t v e n a (neki dodaju i psiholoka).

9

3. H e u r i s t i k a (u koju spadaju gotovo sva istraivanja, posebno inovatorska: koja tee otkrivanju dotad nepoznatog novog.... i prognostika okrenuta tokovima budueg razvoja...) i verifikatorna (s podvrstom: klasifikatorska, eksplikativna i deskriptivna).

Prirunik FRASKATI koji je publikovao OE CD; kae: Istraivanje i eksperimentalni razvoj obuhvataju stvaralaki rad koji se sistematski vri u cilju poveanja ukupnog znanja, ukljuujui i znanja o ovjeku, kulturi i drutvu, kao i koritenje tog znanja za nove primjene. Mogu se razlikovati tri kategorije: fundamentalno istraivanje, primjenjena istraivanja i eksperimentalni razvoj. F u n d a m e n t a l na i s t r a i v a nj a se sastoje u eksperimentalnim ili teorijskim radovima koji se prvenstveno preduzimaju u cilju usvajanja novih znanja o porijeklu i uzrocima pojava i injenica, a da se pri tom nema u vidu neka posebna promjena. Ona analiziraju svojstva, strukturu i odnose u cilju formirmulisanja i provjeravanja hipoteza, teorija i zakona. Rezultati fundamentalnih istraivanja nisu za prodaju ve se objavljuju u naunim publikacijama. P r i m j e nj e n o i s t r a i v a nj e se isto tako sastoji od orginalnih radova koji se preduzimaju u cilju sticanja novih znanja.Ono je upravljeno prema odreenoj praktinoj svrsi. E k s p e r i m e n t a l n i r a z v o j (u prirodnim i tehnikim naukama) se sastoji od sistematskih radova zasnovanih na postojeim znanjima (dobijenim istraivanjima ili praktinim iskustvom) u cilju zapoinjanja proizvodnje novih materijala, proizvoda i ureaja, uvoenje novih postupaka... I n t e r d i s c i p l i n a r n a i s t r a i v a nj a istrauju predmet sluei se s dvije ili vie naunih disciplina odjednom. Najvaniji kriterijumi za izbor problema koje treba u radu postaviti i rijeiti, su: Da su vezani za jedan domen, Da se radi o jednom problemu, a ne o kompleksu problema, Da kandidat sam moe raditi na njegovoj obradi i Da o izabranom problemu postoji literatura koja se moe navesti na kraju rada. 10

Ve pri izboru teme treba imati u vidu opti cilj istraivanja, a zatim i operacione ciljeve. Opti cilj odreuje ta e biti postignuto, do kojih e se novih saznanja doi. Operacioni ciljevi oznaavaju emu e neposredno sluiti saznanja do kojih se istraivanjem bude dolo. Treba pokazati zato je potrebno i korisno da se eljena materija obrauje. Poto se formulie cilj istraivanja, pristupa se utvrivanju hipoteze. HIPOTEZA je predpostavka, neprovjeren sud, privremena interpretacija (opaanja). Hipoteza je naa predpostavka koju tek treba istraivanjem dokazati. Ona je smjetena u okvir predmeta i mora biti saglasna cilju istraivanja i provjerljiva. Izlae se prvo opta hipoteza izabranog problema i daje njeno obrazloenje. Ona pokriva cio predmet istraivanja. Iz nje se izvode posebne hipoteze kojima se trasiraju pravci istraivanja. Hipoteza treba da bude dokazana, ali takoe moe da bude i oborena. Hipoteza je prihvaena kad se provjeri izvrnim istraivanjem. Za uspijeno istraivanje potrebni su indikatori (pokazatelji) utvruju se odmah po formulisanju hipoteze. Indikatori se dijele na kvantitativne (pokazatelji veliine, koliine, gustine, uestalosti, teine...) i kvalitativne (pokazatelji osobina, svojstava..). Indikatori mogu biti dijelovi prirode (planine, klima, flora, ume..), drutvene tvorevine (preduzea, ustanove, organizacija robe, norme), radnje, operacije, djelatnosti ljudi (izbori, rad...). U istraivanju indikator je vezan za hipotezu, a podatak neutralan i dobija svoj smisao u vezi s indikatorom.

Formulisanje naslova teme U prvoj fazi se obino daje radni naslov, da bi se kasnije - kad se utvrde i sadrajni okviri, dao konani naslov. Naslov mora da obuhvata sadraj djela i rezultat rada, uz saetost, jasnou, preciznost pa i sugestivnost. Naslovi moraju biti dovoljno deskriptivni i informativni u odnosu na sadraj, to je vano iz praktinih razloga kod sastavljanja popisa naslova, indeksiranja i kodiranja za spremanje i pronalaenje informacija, kratica itd.

Sadraj i kompozicija11

Kompozicija je arhitektura djela. To je raspored materije na dijelove, koji ine skladnu cjelinu. Radni sadraj treba sastaviti jo prije nego se i pristupi pisanju. Konaan sadraj se daje na kraju rada i stavlja po pravilu na kraju knjige (iako nije greka da se stavi na poetku). Naslovima i podnaslovima mora se posvetiti najvea panja. Formalno - svi istovrsni naslovi (podnaslovi) moraju biti isto obiljeeni (ista veliina i oblik slova, isti razmak i mjesto u tekstu...).

Bibliografija Na poetku se sastavlja radna bibliografija. Kandidat e morati konsultovati enciklopedijske prirunike, bibliografske biljeke, objavljene u asopisima (posebno u referatima), kasnije je kandidat upuen na biblioteke i dokumentacione centre. Knjini fond jedne biblioteke obino je dat kroz sljedee kataloge: imenske, predmetne i strune. Centralni katalog sadri knjino blago vie biblioteka u zemlji. Katalozi su sastavljeni od listia. Jedan listi je bibliografska jedinica i sadri vie bibliografskih podataka (koliko i koje zavisi od usvojene katalogizacije). Listi treba da sastavi i svaki kandidat Pratee dokumentacione, kartice formata 75x125 mm slau se u kartoteku. Sloiti se mogu po brojevima univerzalne decimalne klasifikacije, koji se obino nalaze u desnom gornjem rubu ili na bilo koji drugi nain. U spisku literature se esto ispred prezimena autora stavlja odgovarajui arapski broj. To omoguava da se umjesto klasinih fusnota, stavlja iza citata nekog teksta dva broja u zagradi. Prvi broj oznaava djelo iz bibliografije, a drugi broj stranice iz tog djela. Ako je bibliografija velika, obino se navede spisak domae literature (knjige, pa lanci), a zatim strane. Bibliografija se daje alfabetnim redom, pri emu ako su prva slova prezimena autora ista, uzima se u obzir drugo slovo... Biblioteke su ustanove koje posjeduju zbirku kniiga ureene tako da se svaka od njih moe brzo pronai da bi se koristila. Biblioteke se djele na nacionalne, regionalne i lokalne. U okviru njih pojavljuju se i specijalizovane biblioteke. Naglo poveanje broja studenata dalo je vei zamah univerzitetskim bibliotekama.

12

Osnovni zadatak nacionalnih biblioteka bio je sauvati za budunost primjerke sopstvenog knjikog blaga, ali takoe i ono najznaajnije publikovano u drugim zemljama (pored knjiga i kolekcije rukopisa, gravura, karata, moneta). Danas mnoge vee organizacije imaju uz biblioteku i dokumentacioni centar (mikrofilmovi, trake, ploe, dokumenti). Sve ovo prati odgovarajua tehnologija : poev od kopir- aparata do modernih audio-vizuelnih sredstava, te kompjutera. I dok se biblioteke u nacionalnim okvirima nastoje povezati u jednu mreu i razviti kooperaciju, drugo nastojanje koje bi i prije svega odgovaralo zahtjevima obrazovanja (nauke) trai integraciju svih javnih biblioteka u zemlji - u nacionalni sistem informacija.

Metode i tehnike U uvodu rada se moraju kratko naznaiti izborne metode rada. Metod je sloena cjelina ija je polazna taka, postojee znanje, a krajnje postavljeni cilj istraivanja. Sredstva (instrumenti) i postupci ine jedinstvo koje nazivamo tehnika. Instrumenti mogu da budu nauni i tehniki. Tako je u anketi sredstvo upitnik, a u intervju magnetofon (tipino tehniko sredstvo). Koristei sredstva, rukujui njima, obavljajui odreene radnje datim redoslijedom, u prostoru i vremenu - istraiva se pridrava odgovarajueg postupka. Skup metoda ine metodologiju.

Obim i zehniko oformljenje djela Uobiajno je da seminarski rad broji stranice jedinicama, specijalistiki deseticama, magistarski oko stotinu, a doktorski ide oko dvjesto stranica. Format papira mora biti 210x297 mm, a kvalitet papira: puni bijeli papir. Broj primjeraka varira od jednog fakulteta do drugog. Uobiajno je da kvalifikacioni radovi za akademski naziv - svaki lan komisije treba da dobije po jedan primjerak, dva treba da ima kandidat, jedan-tri biblioteka fakulteta (s tim to se jedan ili dva primjerka dostavljaju bibliotekama drugih ustanova s kojima je ugovorena razmjena), to ini osam primjeraka, onoliko koliko moe da stane u naim, ali poto danas postoji mogunost kopiranja neke ustanove trae i vei broj primjeraka. Tekst se kuca na raunaru. Za naslove i podnaslove i dijelove teksta mogu sev koristiti slova odgovarajue veliine i oblika. Na naslovnoj strani treba unijeti ime i prezime autora, naslov rada, naziv univerziteta i fakulteta, vrsta rada i godina odbrane. Na 13

naslovnoj strani, ali ne i na koricama treba staviti ime i prezime mentora (s njegovim zvanjem). Ako je postdiplomski studij organizuju dva fakulteta zajedniki, treba navesti obje ustanove. Poslije izbora teme, predmet i cilj istraivanja, postavljanje hipoteze, odabir kompozicije rada, izvora, tehnika i metoda, pristupa se prikupljanju dokumenata, grae i informacija. Dokumenti ne predstavljaju samo knjige, asopisi, rukopisi nego i filmovi, slike, trake, ploe- dakle sav onaj materijal koji predstavlja grau u prouavanju i rjeavanju nekog problema, pisanju lanka, rada ili knjige. Dokumenti su glavni izvor informacija.

Izvori informacija se dijele na primarne i sekundarne: P r i m a r n i i l i n e p o s r e d n i su zabiljeke s predavanja, konsultacija, seminara, direktnih razgovora, izvjetaji iz novina, zapisnici i arhivski materijal, dnevnici, sjeanja pojedinaca, ankete. S e k u n d a r n i i z v o r i s u: knjige, lanci, studije. Oni su raeni na osnovu primarnih izvora i nazivamo ih literatura o predmetu. 14.12.2009. Prvo treba otkriti izvore.Treba ih zatim popisati i sistematizovati-znai sainiti bibliografske kartice. Kad ovo bude gotovo treba sainiti radnu bibliografiju,to je tree. itanje je s referisanjem etvrta-najvea i najtea aktivnost ove faze rada. Treba savladati tehniku itanja. Ne treba itati svaku knjigu od korice do korice. Prvo se knjiga ili lanak letimino prelistaju i zatim se ita sinopsis. Zatim se proita iz knjige sadraj. Onda odluujemo koje emo djelove knjige proitati i to ne sve kompletno. Treba oznaiti tekst koji nam je interesantan ili ga zapisati u svesci ili na kartoniima. Obavezno treba koristiti fotokopir aparat jer ne smijemo po tuim knjigama pisati ak i ako nam iz sopstvenih knjiga ne trebaju sve stranice, poeljno je i to kopirati. Ako neto doslovno prepiemo ne smijemo izostaviti znake navoda. Treba odrediti momenat kad smo skupili dovoljnu dokumentaciju. Nije vaan kvantitet nego kvalitet grae. Treba teiti novim dokumentima. Mnogi ovu fazu nazivaju heuristikom, podsjeajui se na jednog od prvih velikih istraivaa - Arhimeda. Bio je to njegov uzvik: Eureka (naao sam). Za ovo je potrebno mnogo vremena i strpljenja kao i nesmetan rad.

14

Poslije zavrenog prikupljanja dokumentacije slijedi njena sistematizacija.

Sam rad treba da se sastoji iz sljedeih osnovnih dijelova: naslov zahvala saetak (abstract) sadraj teoretski dio eksperimentalni dio

Teoretski i ekperimentalni dio magistarskog rada I teoretski dio Uvod Cilj rada

II Eksperimentalni dio Materijali i metode istraivanja Rezultati Diskusija Zakljuak Literatura Dodaci

Naslov treba biti jasno napisan i to je mogue krai, tako da itatelju prui jasnu informaciju o obraivanoj tematici Poslije naslovne strane, ili na poetku uvoda moe se staviti posveta, ili epigraf (moto, misao koja se povlai kroz djelo). U saetku (rezime, sinopis, abstract) treba biti kratki prikaz rada sa svim najvanijim postavkama i rezultatima rada. Na kraju saetka navode se kljune rijei koje su bitne za problmatiku koja se obraivala u radu. Prikaz ne bi trebao biti opirniji od jedne do dovije stranice A4 papira.

15

Bitne karakteristike saetka Saetak omoguava zainteresovanim da se brzo upoznaju ta rad prua, u emu bi i da li bi im mogao koristiti. Rezime (sinopsis, abstrakt) mora imati kratak i informativni sadraj i zabiljeke rada, da ukae na svaku novu informaciju koju rad donosi, ne smije sadravati nebitne detalje, mora biti potpun i odnositi se na naslov. Nove informacije moraju sadravati zapaene injenice, zakljuke eksperimenta ili dokaze i bitne momente svakog novog metoda, postupka ili novokonstruisanog aparata. Pie se u treem licu. Ne smije sadravati nestandarne skraenice, simbole ili terminologiju. Abstract se pie na negleskom jeziku i ukljuuje kljune rijei. U radu se obino smjeta iza saetka na naem jeziku.

Sadraj obuhvata sve dijelove rada, glave, poglavlja, rjeju naslove i podnaslove s oznakama stranica. U uvodu se treba izjasniti o motivima izbora teme, u koji domen spada tema, u emu je problem i od kakvog je interesa da se on rijeava. Jo jedan dio se moe pojaviti kao podnaslov u uvodu. To su: pojmovi. Tu se obino objanjavaju pojedini struni izrazi. Cilj istraivakog rada - treba da je jasno naznaen cilj i svrha rada, kao i namjera ta se eljelo psotii obraenom temom. U ovom dijelu se postavlja glavna hipoteza i podhipoteze. Materijal i metode istraivanja ovdje se obrauje umjesto metode i tehnike mjerenja i obrade rezultata istraivanja. Opsiuje se nain uzimanja uzorka, mjerni instrumenti, tehnike mjerenja, nain obrade rezultata i drugi relvantni pokazatelji potrebni za obradu rezultata istraivanja. Rezultati - u ovom dijelu iznose se odreeni rezultati istraivanja proizali iz metodologije istraivanja. Rezultati trebaju biti napisani jasno i pregledno, sa numerikim vrijednostima, statistiki obraeno, uvrteni u tabele ili grafikone. U diskusiji se opisuju rjeenja i usporedbe proizale iz dosadanjih istraivanja hipoteza i obraenih rezultata rada. Zakljuak sadri kratak pregled rezultata istraivanja. Broj zakljuaka (koji se po pravilu numeriu) treba svesti na minimum. U njemu se po takama kratko i jasno iznose zakljuci proizali iz istraivanaj obraenog u radu.

16

Literatura je spisak literature koje je autor iskoristio na bilo koji nain. U ovom se ne smije pretjerivati kao ni da se izostavljaju neka koritena djela to bi onemoguilo itaocu da se upozna s prikupljenom dokumentacijom koja potie iz raznih izvora. Dodaci ili prilozi su svi materijali koji su sakupljeni pri izradi rada, i imaju odreeni znaaj za rad. Obino se u radu nalaze iza literature. U priloge obino uvrtavamo istraivaka orua, instrumente mjerenja, podrobnije statistike analize, upitnike, ankete i sl. Materijal se mora prezentirati to je mogue konciznije, izbjegavajui rijei koje nisu u optoj upotrebi. Posebne izraze treba koristiti samo onda ako su ih potpuno usvojili i drugi strunjaci na tom podruju. Reenice moraju biti to jednostavnije, a rijei takve da se mogu pronai u svakom rijeniku. Nove rijei (neologizmi) moraju biti sastavni dio meunarodnog naunog i tehnikog rijenika. Autor se mora pridravati dogovorenih meunarodnih pravila za skraivanje naslova asopisa, poretka bibliografskih podataka, simbola i skraenica, terminologije i izlaganja lanka. Mora upotrebljavati jasno specificirane i razumljive sisteme jedinstva i mjere.... (IUPAC, SI)

Nauni rad ne svodi se samo na tekst sastavljen od slova i rijei. Pojavljuju se i brojevi, slike, crtei itd.. po pravilu slika se lake pamti i due ostaje u sjeanju. Razvueni tekst esto zamara i razbija panju; ilustracija osvjeava i poveava interes za materijal. Serije brojeva i tabela, kako i statistiki podaci se mogu prikazati i grafikom metodom. Grafikoni se dijele na: Dijagrame (piktogrami, linijski dijagrami, histogrami, stereogrami) Kartogrami Ideogrami Sastavni dijelovi grafikona su: naslov, oznaka mjesta i vremena, legenda, oznaka jedinice mjere i izvora (na osnovu kojih je grafikon sainjen).

Dijagrami su grafikoni u kojima se pojavljuju skale i geometrijski oblici. Piktogram je dijagram konstruisan pomou taaka. Svaka traka predstavlja odreen broj jedinica (10,100.....). korienjem taaka raznih boja moemo prikazati vie pojmova.

17

Linijski dijagram se slui pravim i krivim linijama. Najee se primjenjuje kod vremenskih serija. Otud i naziv hronogrami. Za konstrukciju slui nam Dekartov pravougli koordinatni sistem (s etiri kvadranta), no takoe i polarni koordinatni sistem (koji podsjea na metu za gaanje). Mjerne jedinice se rasporeuju po skalama. Najee je milimetarska skala. Histogrami su geometrijska tijela smjetena u koordinatnom osmorouglastom sistemu (gdje se pored apcise i ordinate, pojavljuje i trea osa aplikata). Najee se koriste etverostrane prizme jednakih osnovica, dok je visina srazmjerna veliini pojave. Kartogrami su geografske karte na koje unosimo rasprostranjenost masovnih pojava i njihovih elemenata. Ideogrami su slikoviti grafikoni Redakcija obuhvata: izbor literarnog anra, redakcioni plan s odgovarajuim normama, kontrolu prve verzije, izradu druge verzije poslije dobijenih primjedbi. Prvu kontrolu pisanog teksta radi sam autor. Drugu kontrolu povjeravamo nekom od svojih kolega, treu poznatije ime od datog domena, etvrtu vri mentor. Ukoliko mentor odobri rad, prije posljednjeg kucanja rad treba dati nekom dobrom poznavaocu jezika. Posljednja etapa predstavlja kucanje konanog teksta, paginaciju i korienje rada. Prije nego to se rad preda na korienje mora se jednom ili dvaput proitati u sluaju veih greaka stranica se mora ponovo prekucati. Prored mora biti normalan. Margine ne smiju biti ni velike ni male i treba voditi rauna o prostoru koje e zauzeti korienje. Samo korienje mora biti kvalitetno obavljeno. Nije bez znaaja materijal od kojeg se korice rade, kao ni boja.

Odbrana teze Kandidat mora mentoru i lanovima Komisije dostaviti rad u dogovorenom roku. Rad je prihvaen i zreo za odbranu kad Nastavno - nauno vijee visokokolske ustanove prihvati izvjetaj koji su potpisali svi lanovi Komisije. Vijee istovremeno utvruje datum odbrane. O tome se obavjetava javnost i to preko oglasne table ustanove, dnevne tampe. Visokokolska organizacija na kojoj se teza javno brani duna je obaviti sve nune predhodne radnje. Kandidat mora da pripremi ekspoze (izlaganje). To je kratko usmeno izlaganje (od 10 30 minuta).

18

Neki kandidati pismeno sastave ekspoze i prosto ga proitaju, neki sastave koncept izlaganja, a trei govore i bez njega. Ovo posljednje krije opasnost da kandidat izostavi neto ili da se izgubi nit izlaganja.

Odbrana tee kroz nekoliko faza:1. itanje optih podataka o kandidatu i referata (izvjetaja) kojim je rad prihvaen. 2. ekspoze kandidata 3. miljenje lanova komisije o radu 4. odgovori kandidata na postavljena pitanja i primjedbe; kandidat mora zapisati pitanja i primjedbe i sainiti koncept odgovora, mora braniti svoje stavove otvoreno i jasno, 5. povlaenje komisije i ocjenjivanje rada i odbrane, 6. itanje (saoptavanje) odluke komisije i faktiko promovisanje kandidata (sveana promocija obavlja se kasnije i to po pravilu u okviru i zgradi univerziteta).

Odlike nauno utemeljene spoznajeSvojstva Opi pristup Definicja pojmova Pretpostavke Oapaanje Mjerenje Instrumenti Izvjetajvanje Zakljuci Stav Nauna spoznaja Empirijski Jasne, operacionalne Povjerljive Sistematski Valjano, pouzdano Tani, precizni Objektivno Utemeljeni na injenicama Kritian

Informacije u nauci Publikacije19

Informcijadokument informacija: Nauna Obiljeja: kumulativnost naunih spoznaja brzi porast novih naunih spoznaja zastarijevanje spoznaja internacionalnost javnost svake nove spoznaje P u b l i ka c i j a kako rezultat naunog ili strunog rada Proces nastanka i objave naunih lanaka: postavljanje poetnih ideja odabir teme prethodna znanja iskustvo prouavanjaliterature istraivanje rezultati obrada rezultata planiranje koncepcije i pisanje lanka Proces do objave lanka: odabir asopisa i ponuda urednitva za objavu postupak recenzije prihvaanje i objavljivanje lanka znaenje (obavijest) pridrueno podacima rezultat procesiranja i organizovanja podataka koji omoguavaju njihovu interpretaciju dokument: zapisana informacija publikacije laboratorijski dnevnik i sl. (njaee javno nedostupni) literatura

Klasifikacija publikacija Prema sadraju i koliini infromacija

20

primarne publikacije sekundaren publikacije tercijarne publikacije Primarne publikacije Izvorni cjeloviti radovi Sekundarne i tercijarne publikacije

Dio informacija (zavodi) o primarnim radovima Primarne publikacije Dokumenti u obliku kako ih je priredio sam autor/i. Neposredni rezultati nauno istraivakog rada Nova znanja Nova tumaenja poznatih ideja i injenica Struni prikazi i primjena rezultata nauno istraivakih radova Pregledi dosadanjih naunih spoznaja prilagoeni odreeneoj svrsi

Sekundarne i tercijarne publikacije Odabir i obrade informacija o primarnim publikacijama Sekundarne publikacije Pregledi i skraeni prikazi radova objavljenih u primarnim publikacijama Ne donose nove spoznaje Pomau u pronalaenju radova objavljenih u primarnim publikacijama Tercijarne publikacije Uvid u primarne izvore Samo bibliografski podaci Pomo u pronalaenju primarnih izvora P r i m a r n e p u b l i k a c i j e s a o b i lj e j i m a n a u n o g r a d a: Izvorni nauni rad Struni rad Nauna biljeka

21

Prethodno priopenje Pregledni lanak Monografija Rad u zborniku radova s kongresa Izvorni nauni rad Original scientific paper glavnina primarne naune literature donosi uvijek neto novo prikaz novih, do tada ne objavljenih rezultata istraivanja rezultati i zakljuci istraivanja: znaajan doprinos naunoj problematici u odreenom podruju nove spoznaje - korisne u razvoju nauke; doprinos dobrobiti za ovjeanstvo naunicima u istom ili srodnmom naunom podruju pruanje mogunosti: ponovljivost eksperimenta postizanje nevedenih rezultata: s jednakom tanou unutar granica pogreke navedene od autora potvrivanje autorovih zapaanja, prorauna ili teorijskih izvoda donoenje miljenja o autorovim pronalascima

Struni rad Professional paper ne donosi nove spoznae primjena postojeih znanja na odreeneu problematiku Znaaj: - nova rjeenjea u odreenoj problematici - doprinos praktinoj primjeni - unapreenje struke N a u n a b i lj e k a Note or Brief communication obiljeja izvornog naunog rada

22

po opsegu kratak ali kompletan rad (saetak, uvod, meterijal i metode, rezultati, rasprave, refernece, slike, tablice, ...) urednitvo asopisa odreuje i o uputama autorima; naznauje to e se objaviti kao: izvorni nauni rad nauna biljeka P r e t h o d n o p r i o p e nj e Preliminary communication or Preliminary note razlog objavljivana: istraivanja dosegla stupanj za priopenje prvih informacija o rezultatima donosi: najznaajniji rezultati i rasprava bez detaljnih opisa metoda rada svrha objavljivanja: obavijest o provedenom istraivanju i rezultatima odravanje prvenstva u odreenoj problematici nije klasificirano kao izvorni nauni rad autor/i nakanadno objavljuju rad u standardnom obliku naunog lanka *Pregledni lanak Rewiev article izvorni opsean rad o detaljan prikaz odabranog podruja sadri veliki broj navoda iz literature o svaki navod ili tvrdnja nuno popraeni bibliografskom refrencom izvora klasifikacija preglednog lanka o kritiko tumaenje prethodnih rezultata s novim zakljucima nauni rad o iskljuivi prikaz rezultata drugih autora struni rad *Monografija Monography publikacija (knjiga) naunog obiljeja o usmjerena na odreeno, ue nauno podruje iscrpan prikaz specifinih naunih problema pregled informacija objavljenih u naunim radovima o prikazi pojedinih rezultata - numeriki podaci, tablice, slike o izvodi iz rasprave i zakljuaka

23

o navedeni koriteni izvori informacija dokumentovani bibliografskim referencama publikacija korisna u poecima istraivanja o upoznavanje sa spoznajama u podruju planiranog istraivanja o esto prethodi daljnjem pretraivanju literature ( sec, terc. Publikacije) o *Rad objavljen u Zbornicima radova s kongresa Congres paper Nauni skupovi o (kongresi, simpozij, konferencije itd. ) o Svrha: Objava novih spoznaja Razmjena informacija i iskustava Postavke novih istraivakih problema o Kongresna priopenja: o Knjige saetaka o Zbornik radova Rad priopen na naunom skupu: o Stjecanje vjerodostojnosti kao primarne publikacije o Objava recenzirane verzije priopenja u Zborniku radova s kongresa Recenzija naunog odbora (meunarodnog , nacionalnog) kongresa Patenti prethodni rezultati istraivanja javno se priopavaju zatita: prijavom patenta patent donosi: opis izuma bitne znaajke nain i oblik primjene nakon provedenog postupka priznavanja i zatite izuma objava patentnog spisa znaajan izvor naunih i tehnikih informacija P r i m a r n e p u b l i k a c i j e s a o b i lj e j i m a s t r u n o g r a d a: Popularno nauni lanak Zavrni elaborat Enciklopedijski lanak Osvrti ili uvodnici Nastavni tekstovi, udbenici, prirunici Sveuilini udbenici i prirunici skripta 24

Bibliografija Strune publikacije popularno nauni lanak namjena itaocima izvan struke Zavrni elaborat zavrni izvjetaj razvojnih istraivanja najee internog karaktera tiskan samo u nekoliko primjeraka namjenjen naruiocima istraivanja preteno obiljeja strunog rada obiljeja naunog rad ako donosi podatke svojstvene naunom radu: metodologija, rezultati, zakljuci. Enciklopedijski lanak kompilacija znanja prikaz razvoja i stanja odreene struke razlika u pisanju za opu ili strukovnu enciklopediju Osvrti ili Uvodnici Editorials krai kritiki lanak o znaajnom naunom zbivanju: objavljuje knjige objavljuje razne naune informacije itd... N a s t a v n i t e k s t o v i u dd b e n i c i i p r i r u n i c i struni tekstovi, npr.: za osnovne i srednje kole

S v e u i l i n i u d b e n i c i i p r i r u n i c i autori: strunjaci s dugogodinjom praksom prilau opa znanja mnoga osobna iskustva iz strunog i naunog rada

25

veliki znaaj unutar pojedine struke

Skripta prirunici namjenjeni studentima jednog ili vie srodnih fakulteta pisani prema predavanjima nastavnika autora opseg manji od udbenika Bibliografija donosi: popis naunih i strunih radova odreenog naunog podruja pojedinog naunika pojedine naune institucije prema strukturi informacija: srodnost sekundarnim publikacijama

K v a l i f i k a c i j s k i r a d o v i - primarne publikacije Diplomski rad Magistarski rad Doktorski rad (disertacija)

Chemical Abstracts (CA) Baze podataka sa preko 20 miliona citirane literature iz hemije, od 1967. godine. CA SEARCH raspolae sa CAS (Chemical Abstract Service) CA Index Guide vodi CAS Registry Number

Current Contents (CC)Osnovna funkcija CC-a je da naunike informie o najnovijim zbivanjima u njihovom podruju. asopisi koje obrauje CC su svi zastupljeni u citatnim bazama podataka, SCI, SSCI i A&HCI odnosno u bazi podataka WoS (Web of Science). Uloga CC-a kao zasebne baze podataka, ukoliko je naunoj zajednici dostupna baza WoS, koja pokriva sva tri spomenuta citatna indeksa, nije potrebna. Za usporedbu, ta u svijetu danas znai CC, ova je baza podataka u elektronikom obliku i to u klasinoj online verziji dostupna tek od 1990. godine a SCI je dostupan retrospektivno od 1945. godine, a radi se na dostupnosti od 1900. godine.

26

Kao pokazatelj vrednovanja naune publikacije u cijelom svijatu koristi se zastupljenost radova u citatnim bazama, a pokazatelj potencijalne vrijednosti i uticaj nekog rada mjeri se kroz broj citata, odnosno status asopisa s obzirom na njegov faktor odjeka (IF). Ovi pokazatelji mogu se dobiti iskljivo na temelju podataka i sadraja ISI-jevih citatnih baza podataka. Proirenjem Genetics Citation Index, kao multidisciplinarne baze podataka za prirodne i primjenjene nauke, nastao je Science Citation Index (SCI) 1963. godin, a ukljuivao je literaturu iz 1961. godine. Poetni korpus asopisa u SCI u bio je 600, danas je 5 900 asopisa.

Science Citation Index (SCI)SCI Expanded je bibliografska i citatna baza podataka za podruje prirodnih i primjenjenih nauka. Obrauje sadraje iz oko 5900 vodeih svjetskih naunih i strunih asopisa. Na taj nain pokriva 150 naunih discpilina. Citatni indeksi i baza JCR (Journal Citation Reports) Temeljem podataka iz citatnih baza SCI i SSCI (Social scienece Citation Index), E. Garfield 1975. godine kreira posebnu statistiku bazu podataka JCR. JCR je kvantitativno pomagalo za rangiranje, vrednovanje, kategoriziranje i komparaciju asopisa. JCR Science Edition, obrauje oko 5700 asopisa, cca 150 disciplina.

Faktor odjeka FI

ISI

Faktor odjeka asopisa je mjera za frekvenciju kojom je prosjeni lanak u asopisu citiran u odreenom razdoblju. Faktor odjeka asopisa pomae nam u vrednovanju relativne vanosti asopisa, naroito kada se usporeuje s asopisima iz istog podruja. Faktor odjeka je omjer broja citata dobivenih za objavljene lanke i broja objavljenih lanaka u odreenom razdoblju. Razlika u izraunavanju faktora utjecaja odnosi se na razdoblje u kojem se rauna Faktor odjeka. IF (Garfieldov) rauna se tako da se podijeli broj citata dobiven u tekuoj godini na radove objavljene u proteklom dvogodinjem razdoblju, s brojem radova objavljenim u istom tom razdoblju.

27