of 147 /147

Click here to load reader

Metodologija i Tehnologija Pisanih Djela Na Znanstvenom Magistarskom Studiju- II Ciklus Studiranja

  • Author
    lovac23

  • View
    186

  • Download
    19

Embed Size (px)

Text of Metodologija i Tehnologija Pisanih Djela Na Znanstvenom Magistarskom Studiju- II Ciklus Studiranja

  • 1

    S K R I P T A Za II ciklus studiranja

    Znanstveni magistarski studij po Bolonjskim principima

    METODOLOGIJA I TEHNOLOGIJA PISANIH DJELA NA ZNANSTVENOM MAGISTARSKOM STUDIJU

    - II CIKLUS STUDIRANJA -

    IZBOR TEKSTOVA:

    IZ KNJIGA PROF .DR RATKA ZELENIKE I

    UPUTSTAVA SA WEB STRANICE SVEUILITA/UNIVERZITETA VITEZ VITEZ IZVRILA JE GRUPA STUDENATA

  • 2

    SADRAJ

    1.UVOD .................................................................................................................................6 1.1.Problem istraivanja, projektni zadatak i objekti istraivanja ......................................6 1.2.Znanstvena hipoteza i pomone hipoteze ...................................................................9 1.3.Svrha i ciljevi istraivanja ........................................................................................ 11 1.4.Ocjena dosadanjih istraivanja................................................................................ 12 1.5.Znanstvene metode .................................................................................................. 13 1.6.Struktura djela ......................................................................................................... 13

    2.METODOLOGIJA ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA ............................................. 13 2.1.Pojam metodologije znanstvenog istraivanja .......................................................... 13 2.2.Vanije znaajke metodologije znanstvenog istraivanja .......................................... 14 2.3.Klasifikacije metodologije znanstvenog istraivanja ................................................ 16 2.4.Znanstvene metode u funkciji stvaranja drutva blagostanja ..................................... 17 2.5.Modeli znanstvenog istraivanja u fokusu drutva blagostanja ................................. 19

    3.TEHNOLOGIJA ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA ................................................. 20 3.1.Vanije odrednice tehnike i tehnologije .................................................................... 20 3.2.Pojam tehnologije znanstvenog istraivanja ............................................................. 22 3.3.Vanija obiljeja tehnologija znanstvenog istraivanja ............................................. 22 3.4.Vanost i misija tehnologija znanstvenog istraivanja .............................................. 23

    4.ZNANSTVENE METODE .............................................................................................. 25 4.1.Osnovne znaajke znanstvenih ................................................................................. 25 4.2.Klasifikacija znanstvenih metoda ............................................................................. 27

    4.2.1. Induktivna i deduktivna metoda ................................................................................. 28 4.2.2. Metoda analize i sinteze ............................................................................................. 31 4.2.3. Metoda apstrakcije i konkretizacije ............................................................................ 35 4.2.4. Metoda generalizacije i specijalizacije ........................................................................ 36 4.2.5. Metoda dokazivanja i opovrgavanja ........................................................................... 36 4.2.6. Metoda klasifikacije ................................................................................................... 39 4.2.7. Metoda deskripcije ..................................................................................................... 39 4.2.8. Metoda kompilacije ................................................................................................... 40 4.2.9. Komparativna metoda ................................................................................................ 40 4.2.10. Statistika metoda ...................................................................................................... 41 4.2.11. Metematika metoda .................................................................................................. 45 4.2.12. Metoda modeliranja ................................................................................................... 46 4.2.13. Kibernetika metoda .................................................................................................. 48 4.2.14. Eksperimentalna metoda ............................................................................................ 51 4.2.15. Dijalektika metoda ................................................................................................... 52 4.2.16. Povijesna metoda ....................................................................................................... 54 4.2.17. Genetika metoda ...................................................................................................... 54 4.2.18. Teorija sustava kao metoda ........................................................................................ 54 4.2.19. Aksiomatska metoda .................................................................................................. 57 4.2.20. Metoda idealnih tipova ............................................................................................... 59 4.2.21. Empirijska metoda ..................................................................................................... 59 4.2.22. Metoda studije sluaja ................................................................................................ 60 4.2.23. Metoda anketiranja .................................................................................................... 60 4.2.24. Metoda intervjuiranja ................................................................................................. 68

  • 3

    4.2.25. Metoda promatranja ................................................................................................... 71 4.2.26. Metoda brojenja ......................................................................................................... 73 4.2.27. Metoda mjerenja ........................................................................................................ 73 4.2.28. Delfi metoda .............................................................................................................. 75 4.2.29. Metoda mozaika ........................................................................................................ 86 4.2.30. Ostale znanstvene metode .......................................................................................... 86

    5.POSTAVLJANJE HIPOTEZE ....................................................................................... 87 5.1.Pojam i osnove pretpostavke za postavljanje hipoteze .............................................. 87

    5.2.Provjeravanje hipoteze ............................................................................................. 89 5.3.Vrste hipoteze .......................................................................................................... 90

    5.4.Primjena rjeenja ..................................................................................................... 92

    6.UPUTSTVO ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA NA ZNANSTVENOM

    MAGISTARSKOM I DOKTORSKOM STUDIJU .......................................................... 93 1. UVOD ...................................................................................................................... 95

    2. POJAM SEMINARSKOG RADA ......................................................................... 95 3. SVRHA I CILJEVI IZRADE SEMINARSKOG RADA .......................................... 96

    4. IZBOR TEME (NASLOVA) SEMINARSKOG RADA ........................................... 97 5. POSTAVLJANJE HIPOTEZE.................................................................................. 97

    6. BITNI ELEMENTI SEMINARSKOG RADA .......................................................... 99 7.PRIMJER ZA TEHNIKU OBRADU..............................................................102

    7.1. Korice seminarskog rada (primjer za sve fakultete ................................................ 102 7.2. Potkorice ili unutarnja stranica seminarskog rada (primjer za sve fakultete............ 103

    7.3. Struktura ili kompozicija seminarskog rada (primjer za sve fakultete .................... 104 7.4. Struktura ili kompozicija seminarskog rada Sadraj ........................................... 105 (primjer za Fakultet poslovne ekonomije) .................................................................... 105 7.5. Struktura ili kompozicija seminarskog rada Sadraj ........................................... 106 (primjer za Fakultet pravnih nauka) ............................................................................. 106 7.6. Struktura ili kompozicija seminarskog rada Sadraj ........................................... 107 (primjer za Fakultet poslovne informatike) .................................................................. 107 7.7. Struktura ili kompozicija seminarskog rada Sadraj ........................................... 109 (primjer za Fakultet zdravstvene njege)........................................................................ 109

    8. OBIM SEMINARSKOG RADA .............................................................................. 110

    9. PREDAJA RADA I ODBRANA SEMINARSKOG RADA ................................... 110 10. OCJENJIVANJE SEMINARSKOG RADA (BODOVANJE).............................. 111

    11. METODOLOGIJA ZNANSTVENOG (NAUNOG) ISTRAIVANJA ............. 111 12. PISANJE SEMINARSKOG RADA ...................................................................... 112

    12.1.Pisanje teksta ....................................................................................................... 112 12.2. Priprema ilustracija ............................................................................................. 114

    12.3. Obiljeavanje stranica ......................................................................................... 114 12.4. Popis koritene literature (bibliografija) .............................................................. 114 12.5. Lektura ............................................................................................................... 114 12.6. Stil pisanja .......................................................................................................... 115

    12.7. Izbor jezika ......................................................................................................... 115 12.8. Citiranje literature ............................................................................................... 115

    12.9. Fusnote ............................................................................................................... 116 12.10 Ilustracije ........................................................................................................... 116

    12.11. Veliina slova i margine .................................................................................... 116

  • 4

    7.UPUTSTVO ZA IZRADU ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ................. 118

    1. UVOD ....................................................................................................................... 120 2. POJAM I MISIJA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ........................ 120

    3. PROCEDURA POSTUPAKA I REDOSLIJEDA AKTIVNOSTI NA PRIJAVI I

    ODBRANI ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ........................................ 121

    4. IZBOR I PRIJAVA TEME ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA .......... 121 5. SADRAJ PRIJAVE TEME ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ....... 122

    5.1. Biografija kandidata .............................................................................................. 122 5.2. Naslov znanstvenog magistarskog rada ................................................................. 122

    5.3. Obrazloenje teme znanstvenog magistarskog rada ............................................... 123 5.4 .Predmet istraivanja i radne hipoteze .................................................................... 123 5.5. Svrha i ciljevi istraivanja ..................................................................................... 124 5.6. Ocjena dosadanjih istraivanja ............................................................................. 125 5.7. Naune metode koje e se koristiti ....................................................................... 125 5.8. Struktura i sadraj znanstvenog magistarskog rada ................................................ 125 5.9. Oekivani rezultati istraivanja ............................................................................. 126 5.10. Oekivani nauni doprinos i primjena rezultata istraivanja.............................. 126 5.11. Spiska literature .................................................................................................. 126 5.12. Gatorgam aktivnosti pri izradi znanstvenog magistarskog rada ............................ 126

    5.13. Izjava o originalnosti rada ................................................................................... 127

    6. OCJENA PODOBNOSTI KANDIDATA I POGODNOSTI TEME

    ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA............................................................ 128 7. IMENOVANJE MENTORA I NJEGOVA ULOGA .............................................. 128

    8. IZRADA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA........................................ 129 9. STRUKTURA ILI KOMPOZICIJA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG

    RADA ........................................................................................................................... 130 10. OBIM ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA .......................................... 133

    11. CITIRANJE TUIH ZNANJA, ZAKONA, TEORIJA ........................................ 134 12. PISANJE ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ..................................... 134

    13. OCJENA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ..................................... 135 14. ODBRANA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ................................. 136

    15. UPOTREBA TITULE AKADEMSKOG STUPNJA MAGISTRA ZNANOSTI . 136 16. PRIMJER ZA TEHNIKU OBRADU ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG

    RADA ........................................................................................................................... 137 16.1. KORICE ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ................................... 137

    16.2. POTKORICA ILI UNUTARNJA STRANA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG

    RADA (Primjer za sva etiri Fakulteta) ....................................................................... 138 16.3. STRUKTURA ILI KOMPOZICIJA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA

    (Primjer za sva etiri Fakulteta) ................................................................................... 139

    8.ROKOVNIK ISPITIVANJA I OVJENJIVANJA STUDENATA NA

    ZNANSTVENOM MAGISTARSKOM STUDIJU ......................................................... 140

    9.PROCEDURA POSTUPAKA I REDOSLJEDA AKTIVNOSTI NA PRIJAVI I

    ODBRANI ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ............................................ 143

    10.PRIJAVA TEME ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ............................. 145

    11.IZVJETAJ O PODOBNOSTI KANDIDATA I POGODNOSTI TEME ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA ................................................................ 146

  • 5

    12.OCJENA ZNANSTVENOG MAGISTARSKOG RADA .......................................... 146

    13.ODBRANA ZNANSTVENOG RADA ........................................................................ 146

  • 6

    1. UVOD

    Da bi se studenti , magistranti, doktoranti, intelektualci, istraivai, znanstvenici, strunjaci ... mogli uvesti u najvanije tajne znanosti i znanosti o znanosti kao intelektualne platforme za kreiranje, koncipiranje i pisanje svih vrsta znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela, a posebno pisanih djela na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama, kao intelektualnih proizvoda mikro,

    makro i globalnih obrazovnih i znanstvenih industrija te metodologije i tehnologije znanstvenog istraivanja, potrebno je u prvom dijelu, uvodu, znanstvene knjige Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela PISANA DJELA NA POSTDIPLOMSKIM ZNANSTVENIM MAGISTARSKIM STUDIJAMA , knjiga esta, posebnu pozornost posvetiti ovim tematskim jedinicama:

    1) Problem istraivanja, projektni zadatak i objekti istraivanja, 2) Znanstvena hipoteza i pomone hipoteze, 3) Svrha i ciljevi istraivanja, 4) Ocjena dosadanjih istraivanja, 5) Znanstvene metode i 6) Struktura djela.

    1.1. Problem istraivanja, projektni zadatak i objekti istraivanja

    Razvoj znanosti, znanstvenog istraivanja, odnosno obrazovnih industrija i mikro, makro, globalnih i megaobrazovnih sustava, znanstvenih industrija i mikro, makro, globalnih i megaznanstvenih sustava i znanstvenog stvaralatva te primjena znanstvenih dostignua u gospodarskoj i drutvenoj praksi bitni su imbenici razvoja ljudskih spoznaja i svijesti, izgradnje slobodne osobnosti, razvitka proizvodnih snaga, proizvodnih odnosa, slobodnog trita, demokracije, oslobaanja rada i ovjeka, usavravanja tehnike i tehnologije, organizacije, automatizacije, robotizacije, informatizacije, ekonomskih zakonitosti i teorija, pravnih pitanja i pravnih instituta ...

    procesa proizvodnje mnogobrojnih i razliitih materijalnih i nematerijalnih proizvoda, porasta proizvodnosti rada i profitabilnosti gospodarskih subjekata te opega napretka civilizacije i kulture kao pretpostavki za stalan napredak i blagostanje drutva.

    Znanstvenotehnoloki napredak, posebno onaj koji je rezultat eksplicitnih, implicitnih, disciplinarnih i viedisciplinarnih istraivanja: interdisciplinarnih, multidisciplinarnih, transdisciplinarnih i pluridisciplinarnih istraivanja, implicira mnogobrojne promjene bio otkrivanjem novih spoznaja, novih zakona, novih zakonitosti, novih teorija i/ili usavravanje postojeih. Sukladno tome, javljaju se i afirmiraju novi pravci, nove tehnologije, novi proizvodi, novi modeli upravljanja

    potencijalima, resursima, proizvodnim procesima, novi organizacijski oblici, nove organizacijske

    strukture i organizacijske kulture. Svi se kapaciteti , potencijali i resursi usredotouju na glavne kompetencije mikro, makro, globalnih i megakompanija, orijentirane na transnacionalne proizvodne djelatnosti, virtualne organizacijske strukture, partnerske odnose, poveanje profitabilnosti postojanja, poveanje konkurentnosti na turbulentnom globalnom tritu.

    Ubrzani razvoj proizvodnih snaga, proizvodnih i drutvenih odnosa, posebice u 20. stoljeu,

    implicirao je eksplozivni razvoj znanja, tehnologija, pravila, znanstvenih zakona, zakonitosti, teorija

    ..., a to je imalo za posljedicu viestruko multipliciranje razliitih vrsta pisanih djela. U konstelaciji takvih odnosa, globalnih dogaanja, svjetskih postignua, prirodnih katastrofa, ljudskih tragedija ... informacijske tehnologije omoguile su globalno prouavanje i itanje milijuna razliitih pisanih djela, i to odmah nakon njihova objavljivanja.

  • 7

    Globalne inovacije i trendovi u proizvodnji i uporabi proizvoda obrazovnih i znanstvenih

    industrija nametnuli su intelektualcima, znanstvenicima, istraivaima, studentima, doktoratima ... iznimno velike zahtjeve poznavanje i primjenu vie stotina vanih pravila o racionalnom istraivanju, formuliranju rezultata te pisanja znanstvenih, znanstvenoistraivakih i strunih djela, a to znai i pisanje djela na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama.

    Vie od pedeset godina prouavaju se problemi i fenomeni metodologije i tehnologije

    znanstvenog istraivanja, a u okviru njih i problematika pisanja znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela. Unato takvim istraivanjima, literatura je o toj problematici, u pravilu, preopenita, nedostatna i relativno neprimjerena stvarnim i potencijalnim korisnicima: studentima, magistrantima , doktorantima, mladim istraivaima, suradnicima u nastavi, nastavnicima ... pa i nekim starijim intelektualcima ... jer takva literatura ne sadri aktualna znanja, pravila, modele ... o najvanijim znanstvenim, znanstvenostrunim i strunim djelima koji bi intelektualcima pomogli u njihovom znanstvenoistraivakom radu, pisanju kvalitetnih djela, ostvarivanju svoje akademske karijere.

    U prilog tome stoje brojni argumenti ( o kojima bi bilo korisno napisati posebnu znanstvenu

    studiju) od kojih se spominju samo dva, tri najoitija: u ovom balkanskom dijelu Europe samo se nekoliko znanstvenika volonterski bavi istraivanjem i pisanjem o fenomenima znanosti o znanosti, o metodologiji znanstvenoistraivakoga rada, o filozofiji znanosti, o povijesti znanosti se samo desetak znanstvenika usput, iz hobija, iz ljubavi prema znanosti bavi metodologijom znanstvenoistraivakoga rada, piu o tome, fragmentirano prouavaju fenomene znanosti o znanosti ...; samo na nekoliko visokih uilita u Republici Hrvatskoj prouava na sveuilinim i poslijediplomskim doktorskim studijama tematika metodologije znanstvenoistraivakoga rada. I ne samo to. Ne postoji niti jedna posebna knjiga koje je iskljuivo posveena pisanim djelima na poslijediplomskim znanstvenim magistarskim studijama.

    Imajui na umu sadanje stanje u sustavu visokoga obrazovanja moe se dati dijagnoza: oko 80% intelektualaca, unato opoj pismenosti, znanstveno je nepismeno! To vrijedi za vie od 80% visokoobrazovnih sustava tranzicijskih drava, ali i nekih srednje razvijenih i visokorazvijenih drava.

    U konstelaciji takve problematike u ovoj znanstvenoj knjizi i sveuilinom udbeniku postavljen je znanstveni problem istraivanja:

    Neaktualna, nekonzistentna i nedostatno upotrebljiva znanja i vjetine studenata, nastavnika, profesora, suradnika u nastavi ... o osnovnim pravilima, zakonitostima, modelima, procedurama, postupcima ... znanstvenoga istraivanja, kreiranja i koncipiranja, pisanja, dizajniranja ... najvanijih djela na poslijediplomskim znanstvenim magistarskim studijama, implicira mnogobrojne i dugorone tetne posljedice u mikro, makro i globalnim obrazovnim industrijama i sustavima, mikro, makro i globalnim znanstvenim industrijama i sustavima te umnoava znanstvenu nepismenost mladih intelektualaca.

    Dugorono, neadekvatno, nekvalitetno ... rjeavanje prethodno navedenoga znanstvenog problema istraivanja proizvodi mnogobrojne negativne posljedice koje se sinteziraju u pet najevidentnijih, i to:

    POSLJEDICA PRVA: Nekvalitetno, neadekvatno, zastarjelo ... znanje o znanstvenim, znanstvenostrunim i strunim

    djelima openito, a posebno o pisanim djelima na poslijediplomskim znanstvenim magistarskim studijama ima za posljedicu poveanje znanstvene nepismenosti i magistranata i mladih intelektualaca u obrazovnim i znanstvenim industrijama.

    POSLJEDICA DRUGA: Magistranti i profesori na poslijediplomskom znanstvenom magistarskim studijama ne posjeduju

    kvaliteta znanja i vjetine o istraivanju, koncipiranju, pisanju, dizajniranju ... pristupnih radova, a to je veoma negativno utjee na opismenjavanje te akademsku i znanstvenu karijeru magistranata.

    POSLJEDICA TREA: Nedovoljno poznavanje najvanijih pravila o pisanju kritikih prikaza, strunih prikaza i

    recenzija, utemeljeno na naelima suvremenih metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja,

  • 8

    na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama stvara mnogobrojne negativne intelektualne

    posljedice u obrazovanju, usavravanju te akademskoj i znanstvenoj karijeri i magistranta i drugih intelektualaca.

    POSLJEDICA ETVRTA: Povrna, neaktualna, nekvalitetna ... znanja, vjetine ... magistarnata i profesora o seminarskim

    radovima na postdiplomskom znanstvenom magistarskom studiju stvaraju njima mnogobrojne potekoe u obrazovanju, usavravanju, znanstvenom opismenjavanju te akademskoj i znanstvenoj karijeri.

    POSLJEDICA PETA: Bez kvalitetnog, aktualnog, eksplikativnoga, implicitnoga, disciplinarnoga, interdisciplinarnoga,

    multidisciplinarnoga ... znanja i vjetina o kreiranju, prijavljivanju, izradi, dizajniranju, predaji, ocjeni, odbrani ... znanstvenih magistarskih radova na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama

    nije mogue znanstveno opismenjavanje magistranata i njihovo pripremanje za aktivno i uspjeno sudjelovanje u obrazovnim i znanstvenim industrijama te izvrsnu akademsku i znanstvenu karijeru.

    POSLJEDICE SVIH POSLJEDICA: Veoma skromna kvalitetna znanja, saznanja, vjetine ... o znanstvenim, znanstvenostrunim i

    strunim pisanim djelima, a to znai i pisanim djelima na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama, o znanosti i znanosti o znanosti, obrazovnoj industriji, znanstvenoj industriji, metodologiji

    znanstvenoga istraivanja, tehnologiji znanstvenoga rada, istraivaa, znanstvenika, nastavnika, suradnika u nastavi, intelektualaca ... starijih i mladih, multiplicira njihovu znanstvenu nepismenost. Tu vrlo zabrinjavajuu konstataciju potvruju mnogobrojni primjeri iz svakodnevne prakse, a spominju se samo oni najkarakteristiniji, i to:

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju razliku izmeu problema, predmeta ( tj. projektnoga zadatka) i objekta istraivanja ...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju razliku izmeu temeljne znanstvene hipoteze i pomonih hipoteza, parcijalnih hipoteza ...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju razliku izmeu pojma, suda, definicije, znanstvene injenice, znanstvenoga zakona, znanstvene zakonitosti, znanstvene teorije, znanstvenoga dokaza idt.

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju razliku izmeu znanstvenih podruja, znanstvenih polja, znanstvenih grana, znanstvenih ogranaka, nastavnih predmeta ...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju razliku izmeu eksplicitnoga, implicitnoga, disciplinarnoga i viedisciplinarnoga (tj. interdisciplinarnoga, multidisciplinarnoga, supradisciplinarnoga i pluridisciplinarnoga) istraivanja ...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju razliku izmeu predgovora, saetka, uvoda, izlaganja rezultata istraivanja, zakljuaka, pogovora, sinopisa ...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju koristiti decimalni sustav ...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju temeljna pravila i naela ope teorije sustava ... Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju citirati tua znanja, tue spoznaje, tue

    zakonitosti...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju pravilno koristiti europski i ameriki sustav pozitivnih biljeaka (fusnote) ...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju bitne odrednice znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih pisanih djela ...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju strukturirani tematiku nekoga znanstvenoga,

    znanstvenostrunoga i strunoga djela i ne prave razliku izmeu kompozicija razliitih vrsta pisanih djela, primjerice: seminarskog rada, zavrnoga rada, diplomskog rada, specijalistikoga rada, magistarskog rada, doktorske disertacije, udbenika, znanstvene knjige, znanstvenoga projekta, znanstvenoga programa, znanstvene studije, znanstvenoga lanka ...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju dizajnirati ilustracije, primjerice: tablice,

    grafikone, zemljovide, fotografije ..., (slike?) i inkorporirati u tekst pisanih djela. Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju razliku izmeu kritikoga prikaza i recenzije ... Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju korekturne znakove ...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju to je impresum, CIP, ISBN, ISSN, UDK, EAN ... Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju dizajnirati (grafiki i tehniki) tekst pisanih

    znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela...

  • 9

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju razliku izmeu znanstvenih zvanja, znanstveno-nastavnih zvanja i nastavnih zvanja ...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju implementirati najvanije znanstvene metode u istraivanju i formiranju rezultata istraivanja ...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju najvanije tajne mikro, makro i globalne obrazovne industrije ...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju bitne referencije mikro, makro i globalne

    znanstvene industrije ...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju razliku izmeu stilova pisanje: znanstvenoga stila, razgovornoga stila, administrativnoga stila, knjievno-umjetnikog stila, publicistikoga stila, znanstveno-populistikoga stila ...

    Znanstveno nepismeni intelektualci ne znaju jo mnogo toga iz znanstvenoga podruja, odnosno znanstvenoga polja znanosti o znanosti, metodologije i tehnologije istraivanja ... te znanstvenom, znanstvenoistraivakim i strunim pisanim djelima ...

    Sve to ne znaju znanstveno nepismeni intelektualci to moraju izvrsno znati znanstveno pismeni intelektualci jer su oni ekskluzivni nositelji suvremenoga znanja i suvremene znanosti o

    znanosti kao zlatne poluge odrive egzistencije i opstojnosti ovjeanstva.

    Takvo stanje esto potencira i multiplicira nepostojanje adekvatnih pisanih djela, znanstvenih knjiga, udbenika i prirunika koji bi sadravali ne samo teorijska znanja o znanosti i znanosti o znanosti i metodologiji znanstvenoistraivakoga rada nego i konkretna rjeenja i reprezentativne primjere koji su kao modeli primjenjivi u praksi znanstvenoga istraivanja, pisanja znanstvenih, znanstvenoistraivakih i strunih djela, a to znai i djela na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama, znanstvenoga usavravanja i osposobljavanja za znanstvenoistraivaki rad 21. Stoljea.

    Prethodno navedena problematika istraivanja i determinirani znanstveni problem istraivanja

    s evidentnim tetnim posljedicama odredili su okvir za definiranje znanstvenoga projektnoga zadatka: Znanstveno istraiti aktualne teorijske i praktine probleme i fenomene o temeljnim

    pravilima, naelima, modelima, procedurama, postupcima ... kreiranja, koncipiranja, pisanja, dizajniranja ... odbrane djela na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama ..., sustavno

    formulirati rezultate istraivanja i predloiti reprezentativne primjere, modele, prijedloge, sugestije ... koji magistrantima, profesorima, suradnicima u nastavi ... na visokim uilitima omoguava racionalno osposobljavanje i znanstveno opismenjavanje te stvara temeljne pretpostavke za uspjenu akademsku karijeru u mikro, makro i globalnim obrazovnim i znanstvenim industrijama.

    Znanstveni problem istraivanja i znanstveni projektni zadatak stavljaju u fokus znanstvenoga

    istraivanja dva meusobno povezana primarna objekta istraivanja: pisana djela i postdiplomski znanstveni magistarski studij.

    1.2. Znanstvena hipoteza i pomone hipoteze

    Na osnovi najvanijih odrednica znanstvenoga problema istraivanja, znanstvenoga projektnog zadatka i objekta istraivanja elaboriranih u znanstvenoj knjizi Metodologija i tehnologija izrade znanstvenoga i strunog djela PISANA DJELA NA POSLIJEDIPLOMSKIM ZNANSTVENIM MAGISTARSKIM STUDIJAMA , knjiga esta, postavljena je temeljna znanstvena hipoteza i to:

    Eksplicitna, implicitna, disciplinarna, interdisciplinarna, multidisciplinarna ... znanja, saznanja, vjetine ... o temeljnim pravilima, modelima, procedurama, postupcima, zakonitostima ... suvremenih metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja koji se primjenjuju u sustavima

  • 10

    visokoga obrazovanja, a posebno u kreiranju koncipiranju, pisanju, dizajniranju ... djela na

    postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama, predoenih u ovoj ediciji, stvaraju temeljnu intelektualnu polugu za znanstveno opismenjavanje magistranata, profesora ... bez kojih nije mogue brzo, ciljano, kvalitetno i racionalno znanstveno istraivanje i pisanje pristupnih i seminarskih radova, kritikih prikaza i znanstvenih magistarskih radova na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama.

    S pet pomonih (parcijalnih) hipoteza (skraeno: P.H.) konkretizitra se prethodno postavljena temeljna hipoteza, i to:

    P.H. 1: Magistranti, profesori i svi aktivni sudionici na postdiplomskim znanstvenim magistarskim

    studijama moraju izvrsno poznavati temeljna pravila suvremenih metodologija i tehnologija

    znanstvenoga istraivanja jer bez njih ne mogu kreirati, koncipirati, pisati, dizajnirati ... pisana djela na takvim studijama.

    P.H. 2: Kreiranje, pisanje, dizajniranje ... pristupnih radova na postdiplomskim znanstvenim studijama

    pretpostavlja da magistranti i njihovi profesori posjeduju kvalitetna znanja i vjetine o temeljnim pravilima, modelima, procedurama ..., elementima obrazovne i znanstvene industrije te metodologije i

    tehnologije znanstvenoga istraivanja. P.H.3: Temeljna znanja i vjetine o pravilima , modelima, procedurama , postupcima ... suvremenih

    metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja predstavljaju metodoloki okvir za pisanje kritikih prikaza na postdiplomskim znanstvenim studijama.

    P.H. 4: Kreiranje, koncipiranjem pisanjem dizajniranje ... seminarskih radova na postdiplomskim

    znanstvenim magistarskim studijama, utemeljeno na najvanijim pravilima suvremenih metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja, izravno pridonosi znanstvenom opismenjavanju magistranata i osposobljava ih za izradu znanstvenih magistarskih radova.

    P.H. 5: Kreirati, koncipirati, pisati, dizajnirati ... kvalitetne znanstvene magistarske radove na

    postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama mogu samo oni magistranti koji su se

    prethodnih studija znanstveno opismenjavali.

    Vie neprijepornih argumenata podupire postavljenu temeljnu hipotezu i pomone (parcijalne)

    hipoteze, a najvanije jesu: ARGUMET PRVI: Izvrsno poznavanje temeljnih obiljeja pisanih djela na postdiplomskim znanstvenim

    magistarskim studijama pretpostavlja kvalitetna znanja, vjetine ... o najvanijim pravilima, modelima , zakonitostima, modelima ... suvremenih metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja.

    ARGUMENT DRUGI: Izrada pristupnih radova na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama zahtijeva od

    magistranta kvalitetna znanja i vjetine o znanstvenom, primijenjenom i razvojnom istraivanju koje pretpostavlja vii stupanj znanstvene pismenosti.

    ARGUMENT TREI: Pri pisanju kritikih prikaza na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama magistranti

    moraju primjenjivati posebna pravila i standardna naela objektivnog ocjenjivanja tuih objavljenih pisanih djela.

    ARGUMENT ETVRTI: Izrada i predstavljanje (tj. odbrana) seminarskih radova na postdiplomskim znanstvenim

    magistarskim studijama utemeljenim na najvanijim pravilima suvremenih metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja, znanstveno opismenjuju magistrante i pripremaju za nastavljanje akademske i znanstvene karijere.

    ARGUMENT PETI: Izborom teme, izradom i odbranom znanstvenih magistarskih radova, prema temeljnim pravilima

    suvremenih metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja, magistranti zavravanjem

  • 11

    postdiplomskih znanstvenih magistarskih studija moraju dokazati visoku razinu znanstvene pismenosti

    i osposobljenosti za samostalni znanstvenoistraivaki rad.

    1.3. Svrha i ciljevi istraivanja

    Na temelju najvanijih znaajki znanstvenoga problema istraivanja, znanstvenoga projektnoga zadatka, objekata istraivanja, temeljne znanstvene hipoteze i pomonih hipoteza, navedenih u znanstvenoj knjizi Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela PISANA DJELA NA POSLIJEDIPLOMSKIM ZNANSTVENIM MAGISTARSKIM STUDIJAMA , knjiga esta, odreeni su svrha i ciljevi istraivanja: Istraiti osnovna pravila, obiljeja, modele, zakonitosti, teorijske i aplikativne probleme i znanstvene fenomene:

    o pisanim djelima na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama, o pristupnim radovima na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama, o kritikim prikazima na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama, o seminarskim radovima na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama, o znanstvenim magistarskim radovima, kao temeljnoj poluzi znanstvenog opismenjavanja intelektualaca, ..., Znanstveno utemeljeno formulirati rezultate istraivanje te na sustavan, jednostavan i koherentan nain s mnogobrojnim pravilima , modelima, primjerima, prijedlozima, sugestijama, savjetima ... predstaviti mnogobrojnim korisnicima: studentima, magistrantima, doktoratima, nastavnicima, profesorima ... i intelektualcima.

    Prethodno makrodeterminirane svrhe i ciljeva znanstvenoga istraivanja mogue je elaborirati i klasificirati u pet skupina ciljeva istraivanja, i to:

    CILJ ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA PRVI: Istraiti i na znanstveno utemeljen nain formulirati i predstaviti najvanija obiljeja pisanih djela na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama.

    CILJ ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA DRUGI: Istraiti i konzistentno formirati i predstaviti rezultate istraivanja o pravilima suvremenih

    metodologija i tehnologija znanstvenoga istraivanja koje moraju izvrsno poznavati magistranti i njihovi profesori u koncipiranju, pisanju i dizajniranju pristupnih radova na postdiplomskim

    znanstvenim magistarskim studijama.

    CILJ ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA TREI: Istraiti, sustavno i na znanstveno utemeljen nain formulirati i predstaviti najvanija pravila i

    reprezentativan primjer pisanja kritikoga prikaza na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama.

    CILJ ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA ETVRTI: Istraiti, sustavno, konzistentno ..., formulirati i pisano predoiti najvanija pravila i

    reprezentativne primjere klasinih i metodolokih seminarskih radova na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama.

    CILJ ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA PETI: Istraiti, sustavno, konzistentno ..., elaborirati i pisano predoiti temeljne faze stjecanja

    magisterija znanosti, a posebno najvanija pravila, procedure, postupke ... prijavljivanje, pisanja, dizajniranja, predaje, odbrane ... objavljivanja znanstvenih magistarskih radova ... s mnogobrojnim reprezentativnim primjerima ... utemeljenim na naelima suvremenih tehnologija znanstvenoga istraivanja.

    Svrha i ciljevi istraivanja elaborirani u ovoj ediciji imaju svoje mnogobrojne podsvrhe

    izravno i/ili neizravno povezane s tematskim odrednicama pisanih djela na sveuilinim studijama visokih uilita koja organiziraju postdiplomske znanstvene magistarske studije. Svima njima je , meutim, zajedniko ponuditi studentima, nastavnicima, magistrantima, profesorima, suradnicima u nastavi ... i svim intelektualcima u obrazovnim industrijama i obrazovnim sustavima te znanstvenim

    industrijama i znanstvenim sustavima najvanija pravila, modele, primjere, savjete, sugestije ... kako

  • 12

    bi se educirali, osposobili, znanstveno opismenili za brzo, uspjeno, kvalitetno i racionalno znanstveno, primijenjeno i razvojno istraivanje, uinkovito pisanje djela na visokim uilitima, a posebno pisanih djela na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama, te openito svih znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela.

    U rjeavanju znanstvenoga problema istraivanja, ostvarivanja projektnog zadatka, dokazivanja postavljene znanstvene hipoteze i pomonih hipoteza te postignua svrha i ciljeva istraivanja, bilo je potrebno u ovoj ediciji dati znanstveno utemeljene odgovore na mnogobrojna pitanja, a navode se samo ona najvanija:

    1. Koja djela piu magistranti na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama? 2. Koja su najvanija obiljeja pristupnih radova postdiplomskim znanstvenim magistarskim

    studijama?

    3. Kakva znanja moraju imati magistranti pri pisanju kritikih prikaza postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama?

    4. Koja pravila, modele, procedure ... moraju izvrsno znati magistranti i profesori pri kreiranju , koncipiranju, pisanju, dizajniranju ... seminarskih radova na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama?

    5. Predstavljaju li znanstveni magistarski radovi temeljnu polugu znanstvenog opismenjavanja intelektualaca?

    6. Tko i uz koje uvjete moe organizirati znanstvene magistarske radova? 7. Koje su najvanije faze procedure prijave teme znanstvenoga magistarskog rada? 8. Koja pravila, naela ... moraju potivati magistranti pri izradi, dizajniranju i predaji

    znanstvenih magistarskih radova? 9. Koje su uobiajene faze odbrane znanstvenih magistarskih radova? 10. Mogu li se objavljivati znanstveni magistarski radovi kao znanstvene knjige

    (monografije)?

    Sustavno i konzistentno formuliranje odgovora na prethodno postavljena pitanja omoguilo je

    da znanstvena knjiga Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela PISANA DJELA NA POSLIJEDIPLOMSKIM ZNANSTVENIM MAGISTARSKIM STUDIJAMA , osim teorijskih i empirijskih znanja, pravila, naela, modela, primjera ... o znanstvenom, primjerenom i razvojnom istraivanju, kreiranju, koncipiranju, pisanju, dizajniranju ... djela na postdiplomskim znanstvenim magistarskim studijama, poslui studentima, magistrantima, profesorima, znanstvenicima ... kao kompas u tajne suvremene metodologije i tehnologije znanstvenoga istraivanja.

    1.4. Ocjena dosadanjih istraivanja

    Viedesetljetnim prouavanje vie od tisuu dostupnih bibliografskih jedinica, posebno znanstvenih knjiga i sveuilinih udbenika, u kojima se elaboriraju aktualni fenomeni znanosti o znanosti, metodologiji i tehnologiji znanstvenoga istraivanja, o odrivoj egzistenciji i opstojnosti ovjeanstva, moe se ustvrditi sljedee: da se samo u nekim bibliografskim jedinicama spominju neke vrste pisanih djela; da nije pronaena ni jedna bibliografska jedinica koja bi po koncepciji i sadraju bila identina ili slina ovoj ediciji; da se edicija, naslova Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela PISANA DJELA NA POSLIJEDIPLOMSKIM ZNANSTVENIM MAGISTARSKIM STUDIJAMA ,bitno razlikuje od svih dostupnih bibliografskih jedinica s tematikom znanosti o znanosti, metodologija znanstvenoga istraivanja, tehnologija znanstvenoga istraivanja te drugih znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih pisanih djela.

  • 13

    1.5. Znanstvene metode

    Pri istraivanju i formuliranju rezultata istraivanja sloene tematike predstavljene u djelu

    Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela PISANA DJELA NA POSLIJEDIPLOMSKIM ZNANSTVENIM MAGISTARSKIM STUDIJAMA , koritene su u odgovarajuim kombinacijama ove znanstvene metode: indukativna i dedukativna metoda, metoda analize i sinteze, metoda apstrakcije i konkretacije, metoda generalizacije i specijalizacije, metoda

    dokazivanja i opovrgavanja, povijesna metoda, komparativna metoda, metoda klasifikacije, dijalektika metoda, teorija sustava kao metoda, empirijska metoda, metoda deskripcije, metoda kompilacije i metoda mozaika.

    1.6. Struktura djela

    Mnogobrojni su imbenici izravno utjecali na koncepciju i kompoziciju djela Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela PISANA DJELA NA POSLIJEDIPLOMSKIM ZNANSTVENIM MAGISTARSKIM STUDIJAMA , knjiga esta. Jedan od vanijih imbenika je deficitarnost kvalitetne i aktualne literature s tematikom znanosti o znanosti, metodologija znanstvenoga istraivanja, tehnologija znanstvenoga istraivanja, znanstvena, znanstvenostruna i struna pisana djela. Deficitarnost takve literature evidentna je u svim znanstvenim podrujima i poljima znanosti, a posebice u drutvenim i humanistikim znanostima. Ne manje vaan imbenik i sadraj nastavnih programa prema Metodologiji znanstvenoistraivakog rada, koji se dva tri desetljea afirmira na mnogobrojnim strunim, sveuilinim, postdiplomskim znanstvenim magistarskim i postdiplomskim doktorskim studijama prema starim obrazovnim sustavima i

    Bolonjskom procesu.

    2. METODOLOGIJA ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA

    2.1. Pojam metodologije znanstvenog istraivanja

    Metodologija openito, pa i metodologija znanstvenog istraivanja, definira se na razliite naine. Najjednostavnija je definicija metodologije (gr.methodos+logos=rije, govor, znanost o metodama znanstvenoga istraivanja) da je to znanost o znanstvenim metodama znanstvenoga istraivanja. U irem smislu metodologija je znanost o cjelokupnosti svih oblika i postupaka istraivanja pomou kojih se dolazi do sustavnog i objektivnog znanstvenog znanja, ili znanstvena disciplina u kojoj se kritiki ispituju i eksplicitno izlau razliite ope i posebne znanstvene metode. U leksikografiji metodologija je znanost o logikim formama procesa spoznavanja i njihovoj primjeni u znanosti, u znanstvenom istraivanju, odnosno metodologija je znanost o metodama koje se primjenjuju u znanstvenom istraivanju pri izlaganju rezultata takvih istraivanja.

    Na osnovi relevantnih referencija i sintagme metodologija znanstvenoga istraivanja mogue je ponuditi cjelovitu definiciju metodologije znanstvenoga istraivanja. Metodologija znanstvenoga istraivanje je eksplicitna, disciplinarna, interdisciplinarna, multidisciplinarna, transdisciplinarna i pluridisciplinarna znanost koja prouava i primjenjuje znanstvene zakonitosti, znanstvene zakone,

  • 14

    znanstvene teorije ... o klasinim, meusobno povezanim, kvantitativnim i kvalitativnim, te posebnim znanstvenim metodama koje se primjenjuju u znanstvenim istraivanjima te mikro, makro i globalnim znanstvenim i obrazovnim industrijama.

    Metodologija znanstvenih istraivanja kao znanost o znanstvenim metodama svojstvena je svim znanstvenim podrujima, poljima, granama, odnosno znanstvenim disciplinama, jer se ona primjenjuje u svim vrstama znanosti, u svim mikro, makro i globalnim znanstvenim industrijama, u

    svim vrstama fundamentalnih, primijenjenih i razvojnih istraivanja.

    2.2. Vanije znaajke metodologije znanstvenog istraivanja

    Prouavati aktualne fenomene metodologije znanstvenoga istraivanja pretpostavlja poznavanje najvanijih odrednica gnoseologije, odnosno epstemologije. Metodologija znanstvenoga istraivanja mora biti utemeljena na naelima logike metodologije, od kojih su najvanija ova:

    1) Naelo nunosti i mogunosti dijalektike obrade problema gneseoloke metodologije, tj. dublje, konkretnije i svestranije obrade svih metodolokih problema, poev od pitanja ope metodologije do pitanja posebnih i specijalnih metoda saznanja.

    2) Naelo zakonitosti dijalektike metodologije saznanja: opi dijalektiki zakoni i dijalektika naela saznanja, kakva su naela konkretnosti saznanja, naelo preferiranja prakse nad teorijom, zakon dijalektikoga identiteta i jedinstva raznovrsnosti, suprotnih i - u fazi promjene i razvoja - proturjenih imbenika svih pojava itd.

    3) Naelo primjene opih dijalektikih postavki i zakona i analize suvremenoga znanstvenoga saznanja, kako suvremene logike tako i suvremenih prirodnih znanosti, posebno suvremene

    reletivistike i kvantne fizike, a i drutvene i humanistike znanosti, moe zasnovati ili dalje razvijati dublja i tonija istraivanja o svim pitanjima ope metodologije saznanja i o pojedinim opim i posebnim metodama znanstvenih spoznaja.

    Prema tomu, metodologija je znanost o logikim oblicima procesa saznavanja i o njihovoj primjeni u znanosti, u znanstvenim industrijama, u znanstvenom istraivanju; znanost o metodama koje se primjenjuju u znanstvenom istraivanju i prezentiranju rezultata znanstvenoga istraivanja. Vana su dva procesa: U jednom se procesu otkrivaju znanstvene spoznaje, pa je to, zapravo, proces znanstvenoga istraivanja (tj. znanstvena otkria). A u drugom se procesu rezultati istraivanja i otkria na odreeni nain predouju onima koji s tim rezultatima (otkriima) nisu bili upoznati.

    Metodologija znanstvenoga istraivanja moe se promatrati s triju stajalita: 1) Teorijska stajalita.

    Osnovni zadatak metodologije, kao teorije znanstvenoga istraivanja, da provodi logiko epistemoloku kritiku znanstvenoga djela u svim teorijskim i tehnikim elementima.to, u biti, znai ispitivanje logike strukture zakona, hipoteze, teorija, znanstvenih injenica, spoznaja, otkria, izuma, stila, jezika, terminologije i slino.

    2) Tehnikog stajalita. Metodologija s tehnikog stajalita obuhvaa postupke prikupljanja, promatranja, sreivanja,

    eksperimentiranja i tonoga mjerenja podataka, pojava, odnosa, fenomena ... koji omoguuju optimalne uvjete pod kojima se moe doi do upotrebljivih znanstvenih podataka, informacija, spoznaja ...

    3) Organizacijskog stajalita Metodologija s organizacijskog stajalita ima izuzetno vaan zadatak, a taj je da omogui

    racionalnu tehnologiju znanstvenoga istraivanja u svim njegovim bitnim elementima.

  • 15

    Znanstvena metodologija ima ove tri osnovne znaajke: 1) Tvrdnje treba iznositi jasno, precizno, jezino, stilski i terminoloki ispravno. 2) Znanstvene spoznaje u jednom podruju moraju biti obrazloene i povezane s drugim

    spoznajama; jedni se stavovi izvode iz drugih u skladu s logikim pravilima koja imaju objektivni drutveni karakter.

    3) Sve bi rezultate znanstvenog istraivanja trebalo provjeriti u praksi.

    Neke aktivnosti i oblici spoznaja, kao npr.: definicija, klasifikacija, analiza, sinteza, hipoteza,

    dokaz, indukacija, dedukacija ... zajednike su svim znanstvenim podrujima (i poljima, granama, ograncima) - one predstavljaju objekte i predmete kao projektne zadatke prouavanjem ope metodologije znanstvenoga istraivanja. Meutim, gotovo svako znanstveno podruje, a to posebice vai za specijalna znanstvene polja (i znanstvene grane i ogranke), ima posebnu metodologiju koja ukljuuje u sebi i specifine tehnike, logike i druge operacije, procedure koje su primjenjive samo u odreenom podruju ili disciplini. Tako, na primjer, postoji metodologija pedagogije, sociologije, medicine, brodogradnje, ekonomije, prava ... ali, vie znanstvenih polja ili znanstvenih disciplina unutar jednog znanstvenog podruja (npr. drutvenih ili humanistikih znanosti) mogu imati zajednika opa naela znanstvenog stvaralatva i znanstvene metode, a takoer, i iste ili vrlo sline tehnike, metode, instrumentarije. Tako se, na promjer, u gotovo svim znanstvenim poljima (i granama

    i ograncima) drutvenih ili humanistikih znanosti mogu podjednako koristiti metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, metoda generalizacije i specijalizacije, ili instrument kao anketni upitnik.

    Ilustracije radi navodi se nekoliko predmeta i zadataka metodologije drutvenih i humanistikih znanosti:

    1) Pitanje logike osnove suvremenih sociolokih teorija, posebno pitanje elementarne i dijalektike logike osnove tih teorija, temeljni je polazni problem metodologije drutvenih i humanistikih znanosti. U tu skupinu pitanja spadaju logika sintaksa i semantika znanstvenog jezika sociolokih teorija.

    2) Drugu skupinu pitanja ini problematika opih metoda drutvenih i humanistikih znanstvenih saznanja, kao to su, na primjer: metoda modeliranja, statika metoda, pozivitizam, metoda razumijevanja, metoda strukturalizma i funkcionalizam. U tu skupinu spadaju suprotnosti

    metodolokog pozivitizma i mentalizma, individualizma i hodizma itd. 3) Jedan od najvanijih problema suvremene metodologije, a posebno drutvenih i humanistikih

    znanosti, predstavlja razrada teorijskih modela i naela konkretne dijalektike metodologije, odnosno razrada ope i posebnih konkretno dijalektikih metoda, kao to su dijalektika analiza i sinteza, dijalektika klasifikacija, dijalektika definicija itd.

    4) Metodologija drutvenih i humanistikih znanosti neminovno treba tretirati: teoriju znanstvenih injenica, teoriju hipoteze, teorije znanstvenih teorija i znanstvenih zakona, njihovih interakcijskih veza i uloge u znanstvenom istraivanju kao i u provjeravanju i predvianju znanstvenih spoznaja, odnosno drutvenih pojava.

    5) Posebno metodoloki aktualan predmet, odnosno projektni zadatak metodologije drutvenih i humanistikih znanstvenih spoznaja treba biti posveen teoriji tehnike i tehnologije, odnosno prakse drutveno znanstvenih istraivanja. Znaenje razmatranja ove problematike u tome je to primjena raznih tehnika i tehnologija istraivanja u rjeavanju sociolokih pitanja igra iznimno vanu ulogu znanstvenog eksperimenta ili bar zamjene znanstvenog eksperimenta u sociolokim istraivanjima.

    U smislu iznesenih spoznaja o metodologiji znanstvenoga istraivanja treba posebnu

    pozornost posvetiti prouavanju devete knjige, naslova Metodologija znanstvenoga istraivanja ( u pripremi), autora ove edicije. U pojednostavljenoj interpretaciji trebalo bi znaiti da se izrada (kvalitetnog) znanstvenog i strunog djela treba temeljiti na metodologiji kao znanosti o znanstvenim metodama koje se primjenjuju u znanstvenim istraivanjima pri pisanom izlaganju rezultata takvih 01istraivanja. Kada se tome doda i deseta knjiga, s naslovom Tehnologija znanstvenoga istraivanja (u pripremi), autora ove edicije, ali i tehnologija u znaenju eksplicitne, implicitne, interdisciplinarne, multidisciplinarne i trensdisciplinarne znanosti koja prouava i primjenjuje

  • 16

    zakonitosti postupaka, odnosno procesa, metoda i transformacija ..., u konkretnom sluaju trebalo di to pojednostavljeno znaiti: skup zakonitih postupaka i procedura u transformaciji rezultata znanstvenih istraivanja u (kvalitetno) znanstveno i struno djelo, time se dobiva cjelovita predodba o sadraju i namjeni tih djela.

    2.3. Klasifikacije metodologije znanstvenog istraivanja

    Metodologiju znanstvenoga istraivanja logino je klasificirati u dvije znaajne skupine, i to: 1) Opa metodologija znanstvenoga istraivanja.

    Ona prouava i primjenjuje ope znanstvene zakone, znanstvene zakonitosti, znanstvene teorije, znanstvene fenomene ..., o opim, univerzalnim, temeljnim ... procesima, postupcima, procedurama znanstvenoga istraivanja i znanstvenim metodama koje omoguuju znanstvena istraivanja i formuliranje rezultata takvih istraivanja u svim znanstvenim podrujima, znanstvenim poljima, granama, ograncima i znanstvenim disciplinama . opa metodologija znanstvenih istraivanja redovito se kombinira s posebnim metodologijama znanstvenog+ga istraivanja.

    2) Posebne metodologije znanstvenoga istraivanja. One prouavaju i primjenjuju posebne, specifine, specijalistike ... znanstvene zakone,znanstvene zakonitosti, znanstvene teorije, znanstvene fenomene ... o posebnim specijalnim, specifinim ... procesima, postupcima, procedurama znanstvenoga istraivanja i znanstvenim metodama koje omoguuju znanstvena istraivanja i formuliranje rezultata takvih istraivanja u svim znanstvenim podrujima, znanstvenim poljima, granama, ograncima i znanstvenim disciplinama. Posebne metodologije znanstvenoga istraivanja nadograuju se na zakonitostima, zakone, procese ... opih metodologija znanstvenoga istraivanja.

    Posebna obiljeja problema, predmeta i objekta istraivanja mogu biti kriteriji za klasifikaciju posebnih metodologija znanstvenoga istraivanja. Zato? Zato to tematika problema, predmeta i objekta istraivanja odreuje uporabu odreene kombinacije znanstvenih metoda. Odreeni problemi, predmeti i objekti istraivanja zahtijevati e primjenu kvantitativnih znanstvenih metoda, a drugi objekti predmeti i objekti istraivanja preferirat e kvalitetne znanstvene metode.

    Uzimajui u obzir, posebne metodologije znanstvenoga istraivanja mogu se klasificirati na sljedee: Metodologija znanstvenoga istraivanja po znanstvenim podrujima , i to: metodologija prirodnih znanosti, metodologija tehnikih znanosti, metodologija biomedicine i zdravstva,

    metodologija biotehnikih znanosti, metodologija drutvenih znanosti, metodologija humanistiki znanosti, metodologija umjetnikog podruja, metodologija interdisciplinarnih znanosti, metodologija multidisciplinarnih znanosti,

    Metodologija znanstvenoga podruja po znanstvenim poljima , kao na primjer poljima drutvenih znanosti:

    metodologija znanstvenoga istraivanja ekonomije, metodologija znanstvenoga istraivanja prava, metodologija znanstvenoga istraivanja politologije, metodologija znanstvenoga istraivanja informacijskih i komunikacijskih znanosti, metodologija znanstvenoga istraivanja sociologije, metodologija znanstvenoga istraivanja psihologije, metodologija znanstvenoga istraivanja pedagogije, metodologija znanstvenoga istraivanja edukacijsko rehabilitacijske znanosti,

  • 17

    metodologija znanstvenoga istraivanja logopedije, metodologija znanstvenoga istraivanja kineziologije, metodologija znanstvenoga istraivanja demografije, metodologija znanstvenoga istraivanja socijalnih djelatnosti, metodologija znanstvenoga istraivanja sigurnosnih i odbrambenih znanosti. Neprijeporna injenica da je metodologija eksplicitna, implicitna, interdisciplinarna, multidisciplinarna, trensdisciplinarna i pluridisciplinarna znanost o znanstvenim metodama, kako opa tako i posebna metodologija, sama za sebe dovoljno govori o stupnju intenziteta ne samo

    meuutjecajnosti fenomena znanosti na metodologiju, i obrnuto, fenomena metodologije na znanost, nego i o njihovom meusobnom proimanju, pri emu znanost predstavlja uzdune niti, a metodologija poprene niti (tj. koje se utkivaju u osnovu (pri tkanju, odnosno pri proizvodnji veoma razliitih brojnih sofisticiranih znanstvenih podruja).

    Sukladno tomu, primjereno je ustvrditi da ne teorijski ni praktino nema metodologije bez znanosti ali isto tako da nema ni znanosti ni proizvodnje znanstvenih proizvoda bez metodologije. Jer, bez kvalitetnih znanja i spoznaja o brojnim znanstvenim metodama: kvantitativnim , meusobno povezanim i posebnim metodama nije mogua tehnologija znanstvenoga istraivanja, odnosno nije mogua operacionalizirati industriju znanja, tj. procese proizvodnje znanstvenih proizvoda itd. Znanstveno pismeni intelektualci, znanstvenici, istraivai, profesori, nastavnici ... moraju dobro poznavati najvanije zakonitosti opih i posebnih metodologija znanstvenih istraivanja. To, u biti, znai da moraju dobro poznavati ne samo temeljna pravila i zakonitosti pojedinanih znanstvenih metoda nego i sve mogunosti kombiniranja vie znanstvenih metoda u odreenim znanstvenoistraivakim projektima.

    2.4. Znanstvene metode u funkciji stvaranja drutva blagostanja

    Raspravljati o meuodnosu znanstvenih metoda i drutva blagostanja mogue je samo na osnovi znanstvenih injenica i interakcijskoj sprezi pojmova: znanost drutvo blagostanje. Budui da su u ovoj ediciji elaborirani pojmovi znanost, drutvo i blagostanje, odnosno sintagma drutvo blagostanja, potrebno je prije obrazloenja meuodnosa znanstvenih metoda i drutva blagostanja nekoliko reenica posvetiti izradu metoda i sintagmi znanstvenih metoda.

    Metoda (lat.methodus i gr.methodos= traenje, istraivanje; meta kao prvi dio rijei znai: s(a), uz, meu, za, po, iz gr.meta= obiljeeno mjesto u koje se gaa ... tal. Meta=cilj ... lat.meta=unj, okretite...+ hodos= put, staza) openito znai nain, put, postupak u logikom razmiljanju koji pomae ispravnom zakljuivanju i spoznaji, naela logikog razmiljanja i zakljuivanja (npr.indukativna i dedukativna metoda...). izraz metoda znai i nain, put, postupak koji pomae ostvarivanju eljenog rezultata u znanstvenom istraivanju, u nekom praktinom poslu, drutvenoj akciji, sportskoj igri ...

    Izraz metoda promjenjuje se u dva znaenja: prvo, metoda znai gotov model. Proceduru, redoslijed (tj.shemu) po kojoj se odvija neka praktina djelatnost, kao na primjer: proizvodna metoda u industriji, graditeljstvu, u nastavi , u znanstvenom istraivanju ... i drugo, metoda znai misaoni postupak koji omoguuje to tonije otkrivanje i sustavno formuliranje znanstvenih injenica, znanstvenih zakona, znanstvenih zakonitosti, znanstvenih teorija ... pa se u ovom znaenju takve metode nazivaju znanstvene metode.

    Metoda u znanosti znai naine, postupke ... istraivanja i formuliranja rezultata istraivanja u objektima, projektnim zadacima ... koji su u fokusu znanstvenih i obrazovnih industrija. Sukladno tome, u razvoju i sfirmiraciji znanstvenih metoda uobiajeno je da se znanstvena metoda definira kao skup razliitih postupaka kojim a se znanost koristi u znanstvenoistraivakom radu da bi istraila i

  • 18

    predoila rezultate istraivanja u odreenom znanstvenom podruju, polju, grani ... i znanstvenoj disciplini. Znanstvena metoda isto tako predstavlja put istraivanja kojim se oblikuje i izgrauje znanost ... Znanstvenom metodom naziva se i sustavni nain znanstvenoga istraivanja koji omoguuje sustavni nain znanstvenoga istraivanja koji omoguuje sustavno, sreeno, znanstveno utemeljeno znanje i saznanje.

    Znanstvena znanja, znanstvene spoznaje ... pa prema tome i znanstvene metode moraju

    zadovoljiti veoma stroge kriterije: objektivnosti, pouzdanosti, preciznosti, sustavnosti i openitosti. Na osnovi relevantnih odrednica suvremenih znanstvenih industrija i znanstvenih sustava, suvremenih

    obrazovnih industrija i obrazovnih sustava, suvremenih metodologija znanstvenoga istraivanja, suvremenih tehnologija znanstvenoga istraivanja, tendencija diferencijacije i integracije znanosti u globalnim razmjerima ... mogue je ponuditi suvremenu definiciju znanstvenih metoda: Znanstvene metode predstavljaju sustav objektivnih, pouzdanih, sustavnih, logikih , provjerljivih ... znanstveno utemeljenih ... postupaka, procedura, zakona, zakonitosti, pravila ... koji omoguuju fundamentalna, primijenjena i razvojna mikro, makro i globalna znanstvena istraivanja..., otkrivanje, formuliranje i predstavljanje znanstvenih zakonitosti, znanstvenih teorija ..., znanstvenih eksplicitnih, implicitnih, disciplinarnih i viedisciplinarnih znanja i saznanja o prirodnim i drutvenim pojavama i fenomenima prolosti, sadanjosti i budunosti u mikro, makro i globalnim znanstvenim industrijama i znanstvenim sustavima, odnosno u mikro, makro i globalnim obrazovnim industrijama i obrazovnim sustavima, a

    kojima je misija stvaranje temeljnih predpostavki za nastajanje, odrivi rast i razvoj individualnog i drutvenoga blagostanja te maksimalizacije uinka znanosti u primarnim, sekundarnim, tercijalnim, kvartalnim i kvintalnim djelatnostima.

    U mikro, makro i globalnim znanstvenim industrijama i obrazovnim sustavima primjenjuju se

    mnogobrojne i razliite znanstvene metode. U suvremenoj globalnoj znanosti primjereno je znanstvene metode klasificirati u dvije meusobno povezane skupine, i to:

    1) Klasine ili konvencionalne znanstvene metode. U ovu skupinu ubrajaju se ove znanstvene metode: normativne metode, eksperimentalne metode,

    povijesne metode, filozofske metode, logike (misaone, teorijske) metode, osnovne i posebne metode te tehnike metode.

    2) Suvremene znanstvene metode. Ove se znanstvene metode mogu klasificirati u tri podskupine, i to:

    1) Meusobno povezane znanstvene metode. U ovu skupinu ubrajaju se ove znanstvene metode: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda apstrakcije i

    konkretizacije, metoda generalizacije i specijalizacije te metoda dokazivanja i

    opovrgavanja.

    2) Kvantitativne znanstvene metode. Sljedee znanstvene metode ubrajaju se u ovu skupinu: matematike metode, statistike metode, metode modeliranja, eksperimentalna metoda, metoda brojenja i metoda mjerenja.

    3) Posebne znanstvene metode. U ovu skupinu ubrajaju se znanstvene metode: metoda anketiranja, metoda intervjuiranja, Delfi metoda, metoda diskripcije, metoda kompilacije,

    metoda klasifikacije, metoda idealnih tipova, metoda studija sluaja, metoda promatranja, komparativna metoda, kibernetika metoda, aksiomatska metoda, dijalektika metoda, povijesna metoda, empirijska metoda, genetika metoda, teorija sustava kao metoda, metoda mozaika te ostale znanstvene metode.

    Osim znanstvenih metoda postoje i neznanstvene metode kao na primjer: metoda intuicije, metoda autoriteta i metoda ustrajnosti.

    Iz injenice da bez znanstvenih metoda ne moe postojati i razvijati se mikro, makro i globalna znanstvena industrija, mikro, makro i globalna obrazovna industrija, proizlazi i nova

    injenica da bez uinkovitih znanstvenih metoda nema uinkovitih istraivanja, a te injenice potvruju hipotezu da znanstvene metode predstavljaju conditio sine que non ne samo znanstvenih i obrazovnih industrija, znanstvenih i obrazovnih sustava, metodologija znanstvenoga istraivanja i

  • 19

    tehnologija znanstvenoga istraivanja nego jednako tako, direktno i indirektno, sudjeluju u stvaranju temeljnih pretpostavki za nastajanje, odrivi rast i razvoj individualnoga i drutvenoga blagostanja. Znanstvene metode, u biti, predstavljaju znanstvenoistraivaki instrumentarij, znanstvene i visokosofisticirane alate, intelektualne laboratorije ... primjenom kojih se proizvode kvalitetni,

    kompatibilni, komplementarni, konkurentni, upotrebljivi, poeljni, traeni ... obrazovni i znanstveni proizvodi. Eksplicitna, implicitna, disciplinarna i veiedisciplinarna znanja, saznanja, vjetine ... utemeljeni na najvanijim premisama znanstvenih metoda stvaraju temeljne pretpostavke znanstvenicima, istraivaima, profesorima, knjievnicima ..., intelektualcima ... za znanstvena istraivanja i pisanje znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela ... Takva pisana djela, kao posljedica primjene mnogobrojnih znanstvenih metoda u obrazovnim i znanstvenim industrijama,

    stvaraju najvanije pretpostavke za nastajanje, rast i razvoj individualnog i drutvenog blagostanja.

    2.5. Modeli znanstvenog istraivanja u fokusu drutva blagostanja

    Izraz model (lat.modellus, fr.modele, tal.modello, njem,Modell=uzorak) ima vie znaenja, kao na primjer: uzorak po kojemu se izrauju neki proizvodi, umanjena reprodukcija ili shema nekog objekta ili obue; pokusni primjerak stroja itd. U fokusu znanstvenim metoda modeliranja nalaze se odreeni stvarni, idealni, hipotetiki, realni, jednostavni, sloeni, stohastiki ... modeli, koji su sposobni : da zamijene objekte koji se istrauju, da zamijene objekte koji daju odreenu informaciju o modelima, da predstavljaju pojave , fenomene ... koji se istrauju.

    Svaka vrsta znanstvenih istraivanja, zbog svojih mnogobrojnih specifinosti, zahtjeva posebne modele ili kombinaciju vie modela znanstvenoga istraivanja. Naime, u mikro, makro i globalnim znanstvenim industrijama i znanstvenim sustavima, odnosno u mikro , makro i globalnim

    obrazovnim industrijama i obrazovnim sustavima prakticiraju se ove vrste istraivanja: 1) empirijska istraivanja, 2) fundamentalna (temeljna) istraivanja, 3) aplikativna (primijenjena) istraivanja, 4) struna (razvojna) istraivanja, istraivanja prolosti, 6) istraivanja sadanjosti, 7) istraivanja budunosti, 8) prethodna istraivanja,9) privremena istraivanja, 10) stalna istraivanja,11) zavrna istraivanja, 12) kvalitativna istraivanja, 13)kvantitativna istraivanja, 14) disciplinarna istraivanja, 15) interdisciplinarna istraivanja, 16) multidisciplinarna istraivanja, 17) transdisciplinarna istraivanja,18) pluridisciplinarna istraivanja, 19) institucijska istraivanja, 20) individualna istraivanja, 21) timska (grupna) istraivanja itd.

    Svaka od navedenih vrsta istraivanja ima svoje posebnosti koje se oituju u sljedeem: svaka vrsta istraivanja zahtijeva posebnu kombinaciju znanstvenih metoda; svaka vrsta istraivanja zahtjeva posebnu znanstvenu i obrazovnu infrastrukturu i suprastrukturu; svaka vrsta istraivanja zahtjeva posebnu tehnologiju istraivanja, svaka vrsta istraivanja zahtjeva posebnu literarnu grau i znanstvene informacije; svaka vrsta istraivanja zahtjeva posebne kapacitete, potencijale i resurse; svaka vrsta istraivanja mora biti prilagoena posebnosti odreenim znanstvenih grana, polja i znanstvenih podruja itd. Sve te posebnosti pojedinih vrsta istraivanja moraju dobro poznavati nositelja projektnih zadataka, ali isto tako i aktivni sudionici u procesima mikro, makro i globalnih

    znanstvenih i obrazovnih industrija, odnosno aktivni sudionici u mikro, makro i globalnim znanstvenim i obrazovnim sustavima. Tako oni izgrauju odgovarajue znanstveno utemeljene modele znanstvenoga istraivanja koji mogu predstavljati znanstvenu logistiku u uspjenosti i uinkovitosti znanstvenoga istraivanja, stjecanju novih i/ili inoviranih znanja, saznanja, vjetina ... te izradi kvalitetnih znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih pisanih djela.

    Teorijska a i aplikativna misija i vanost modela znanstvenoga istraivanja u mikro, makro i globalnim znanstvenim industrijama, znanstvenim sustavima, obrazovnim industrijama i obrazovnim sustavima odreuju njihove reference u stvaranju temeljnih pretpostavki za nastajanje, odrivi rast i razvoj individualnoga i drutvenoga blagostanja. I nepriporna je injenica da modeli znanstvenoga

  • 20

    istraivanja u sustavima metodologije znanstvenih istraivanja imaju iznimno vanu ulogu u odrivoj egzistenciji ovjeanstva.

    3. TEHNOLOGIJA ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA

    3.1. Vanije odrednice tehnike i tehnologije

    Na pitanje to je tehnika, a to tehnologija i u kakvom su meu odnosu izrazi tehnika i

    tehnologija?, nije jednostavno odgovoriti. Zato? Zato to postoji vie razliitih shvaanja sadraja

    pojmova tehnika i tehnologija.

    U leksikografiji izraz tehnika (gr.tekhnikos= umjetan, odnosno tekhne=umijee, vjetina) ima

    vie znaenja, kao na primjer: 1) ukupnost praktinih sredstava prilagoenih postizanju nekog cilja (...

    rada u pisanju knjige ...), 2) poseban postupak koji se upotrebljava da bi se izvela neka konkurentna

    operacija, da bi se neko materijalno dobro proizvelo ili prilagodilo funkciji, 3) skup svih sredstava za

    rad i radnih procesa koji slue u proizvodnji materijalnih i nematerijalnih dobara, 4) nain koritenja

    materijala, strojeva, orua: postupci koji se primjenjuju u izradi umjetnikih djela, industrijskih i dr.

    proizvoda, 5) vjetina, izvjebanost u obavljanju nekog posla: nain rada, postupak u radu uope (...

    vonja automobila ...)itd. Iz izraza tehnika nastale su mnogobrojne izvedenice, a navode se samo one

    najvanije: 1) tehnicirati (...baviti se samo tehnikom nekoga rada bez kreativnosti, tehnikom prikrivati

    pomanjkanje stvaralakih snaga ...), 2) tehnicist (... onaj koji vlada znanjem neke struke, tehniar

    struke, praktiar, rutiner ...), 3) tehniar (... onaj koji je strunjak u nekoj tehnikoj disciplini ...) itd.

    Izraz tehnologija ( tehno-gr.tekhne=umijee, vjetina+logija-gr.logos= koji govori; logia=znanje; logos=rije ...) ima vie znaenja, kao na primjer: 1) primjena znanosti i ininjerstva u razvoju strojeva i postupaka kako bi se poveali ili poboljali ivotni uvjeti ili poveala djelotvornost ljudskoga rada, 2) skup metoda i postupaka za preradu sirovina u proizvode, odnosno sredstva i

    ureaje za primjenu tih metoda i postupaka, 3) procesi kroz koje prolazi proizvodnja od poetna faze do gotova proizvoda itd. Iz izraza tehnologija nastale su mnogobrojne izvedenice, kao na primjer: 1) tehnolog (... onaj koji upravlja proizvodnim procesima, koji ih razvija, osmiljava ...) tehnoloka revolucija (... korjenita primjena tehnike i tehnologije proizvodnje kojom se temeljito mijenja sustav

    proizvodnje i drutva ...).

    U literaturi i praksi sukobljavaju se dva razliita shvaanja o sadraju pojmova tehnike i tehnologije: europskokontinentalno i angloameriko.

    Prema europskokontinentalnome shvaanju, koje je nastalo u 19. stoljeu i koje je svoje pobornike imalo osobito u Njemakoj, izraz tehnika iri je pojam od tehnologije Prema angloamerikom shvaanju koja je u posljednjih sedamdesetak godina sve dominantnija i u europskim dravama zbog izrazite nadmoi uporabe europskog jezika u znanosti i meunarodnim odnosima, izraz tehnika (eng. Technique) samo se privremeno koristi za oznaavanje nekoga pojedinanoga postupka u skopu odreene tehnologije. To, u biti, znai da je prema tom shvaanju izraz tehnologija (engl. Tehnology, njem. Technologie, fr. Technologie, tal.tecnologia) iri i sveobuhvatniji od pojma tehnike (engl. Technique, njem. Technik, fr. Technique, tal. Tecnica).

  • 21

    Premda izmeu izraza tehnika i tehnologija nije mogue postaviti vrsto razgranienje, mogue je ponuditi definicije izraza tehnika i tehnologija kao znanost i izraza tehnika i tehnologija kao aktivnost.

    Na dananjem stupnju razvoja znanosti, proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa tehnika kao znanost eksplicitna je , implicitna, disciplinarna, interdisciplinarna, multidisciplinarna, transdisciplinarna i pluridisiplinarna znanost koja prouava i primjenjuje zakonitosti projektiranja, konstruiranja, izrade, izgradnje i investicijskog odravanja sredstava za rada i razliitih (polu) proizvoda i metoda u znanstvenim poljima: arhitekture i urbanizma, brodogradnje, geodezije,

    graevinarstva, elektrotehnike, grafike tehnologije, metalurgije, raunarstva, rudarstva, nafte i geolokoga inenjerstva, strojarstva, tehnologija transporta i prometa, zrakoplovstva, raketne i svemirske tehnike itd.

    Od znaenja i sadraja tehnika kao znanost treba razlikovati izraz tehnika kao aktivnost, iako se izmeu njih ne moe postaviti vrsto razgranienje jer je tehnika kao znanost predstavlja poligon za tehniku kao aktivnost.

    to je tehnika kao aktivnost? Tehnika kao gospodarska aktivnost skup je aktivnosti (tj.funkcija, poslova, radnji ...) utemeljenih na tehnici kao znanje koje se primjenjuje u projektiranju,

    konstruiranju, izradi, izgradnji i investicijskom odravanju sredstava za rad i razliitih (polu) proizvoda itd. Tako se u proizvodnoj sferi susreu sintagme: tehnika projektiranje, tehnika konstruiranja, tehnika izrade neega, tehnika i izgradnja neega ... Ili, u prometnoj sferi susreu se sintagme: tehnika prodaje, tehnika izvoza, tehnika uvoza, tehnika provoza, tehnika skladitenja, tehnika knjienja i slino. Moe se isto tako rei da postoji i tehnika kao negospodarska aktivnost, kao na primjer: tehnika sviranja na violi, tehnika plivanja, tehnika pisanja, tehnika nogometa itd.

    Tehnika kao aktivnost, bez obzira na vrstu, predstavlja materijalno utjelovljenje znanosti, umjetnosti, vjetine i sposobnosti ljudi u ostvarenju nekog odreenog cilja, kao na primjer: proizvodnje neke robe, izrade nekog projekta, nekog objekta, pisana djela, slikanja slike, muziciranja

    na klaviru, i slino.

    I izraz tehnologija, slino izrazu tehnika, moe se definirati: kao znanost i kao gospodarska i negospodarska aktivnost. U suvremenoj makro i globalnoj obrazovnoj i znanstvenoj industriji tehnologija ne znai samo skup znanja i vjetina o fizikalnim, kemijskim i drugim postupcima obrade, dorade ili prerade sirovina, poluproizvoda, proizvoda ... u sferi materijalne proizvodnje, nego taj izraz

    ima mnogo ire i suptilnije znaenje. to je tehnologija kao znanost? Odgovor glasi: Tehnologija kao znanost je eksplicitna , implicitna, disciplinarna, interdisciplinarna,

    multidisciplinarna, transdisciplinarna i pluridisiplinarna znanost koja prouava i primjenjuje zakonitosti postupaka, procedura, procesa, metoda, transformacija ..., faza proizvodnje proizvoda u

    primarnim, sekundarnim, tercijarnim, kvartarnim i kvintalnim djelatnostima.

    Tehnologija kao znanost imanentna je ne samo za znanstveno podruje tehnikih znanosti nego jednako tako ona je vana i u drugim znanstvenim podrujima: prirodnim, biomedicinskim, biotehnikim, drutvenim i humanistikim znanostima, samo to svako znanstveno podruje ima svoje posebne tehnoloke zakonitosti ... To, u biti, znai da je tehnologija kao znanost utjelovljena u sve grane i polja svih znanstvenih podruja, bez obzira na hijerarhiju znanstvenih disciplina i razinu prouavanja odreenih fenomena. Zato? Zato to je svaka znanstvena disciplina znanstveno utemeljena na odreenim postupcima, procedurama, metodama, transformacijama, fazama ... bez kojih nije mogue ostvariti postavljene ciljeve.

    Usporedno s razvojem znanosti, tehnike kao znanosti, tehnike kao znanosti i tehnologije kao

    znanosti, razvijale se i tehnologija kao gospodarska aktivnost. Tehnologija kao gospodarska aktivnost skup je gospodarskih aktivnosti (tj. funkcija akcija, mjera, poslova, radnji...), utemeljenih na

  • 22

    tehnologijama kao znanostima, koje se primjenjuju u proizvodnoj i prometnoj sferi. Tako se u

    proizvodnoj sferi susreu sintagme: tehnologija obrade drva, tehnologija obrade poljoprivrednih proizvoda, tehnologija obrade tkanina, tehnologija izrade papira itd. I u prometnoj (uslunoj) sferi susreu se sintagme: tehnologija prometa (u vezi s prijevozom) , tehnologija prijevoza,tehnologija pakiranja materijalnih dobara, tehnologija skladitenja, tehnologija manipuliranja materijalnih dobara, tehnologija transformacije ideje u djelo. U teorijskom smislu postoji i tehnologija negospodarstvenih aktivnosti, kao na primjer: tehnologija neusmjerenog istraivanja, i druge.

    I tehnologija kao aktivnost, bez obzira na njenu vrstu, predstavlja materijalno utemeljenje

    znanosti, umjetnosti, vjetine i sposobnosti ljudi u ostvarivanju odreenih ciljeva.

    3.2. Pojam tehnologije znanstvenog istraivanja

    Relevantne odrednice izraza tehnologija i pojma znanstvena istraivanja predstavljaju

    znanstveni okvir za definiranje pojma tehnologije znanstvenoga istraivanja. To znai sintagma pojmova: tehnologija kao znanost, tehnologija kao aktivnost, znanost, istraivanje i znanstvenoga istraivanje nudi najvanije reference za promiljanje pojma tehnologija znanstvenoga istraivanja. to je tehnologija znanstvenoga istraivanja? S motrita znanstvenika, istraivaa, strunjaka, intelektualaca ..., koji izravno i aktivno sudjeluju u procesima znanstvenih i obrazovnih industrija,

    tehnologija znanstvenoga istraivanja je eksplicitna , implicitna, disciplinarna, interdisciplinarna, multidisciplinarna, transdisciplinarna i pluridisiplinarna znanost koja prouava i primjenjuje znanstvene zakonitosti, znanstvene zakone ... logike faze, logike intelektualne procese, logike intelektualne procedure, logike intelektualne postupke i aktivnosti (tj. zadae, poslove, radnje, akcije, mjere ...) pomou kojih znanstvenici, istraivai, intelektualci ... mogu znanstvenoga utemeljeno transformirati kvalitetnu ideju u kvalitetno pisano znanstveno, znanstvenostruno i struno djelo, odnosno pomou kojih znanstvenici... mogu organizirano i ciljno proizvoditi sve vrste znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela u mikro, makro i globalnim znanstvenim i obrazovnim industrijama.

    3.3. Vanija obiljeja tehnologija znanstvenog istraivanja

    Od mnogobrojnih obiljeja tehnologija znanstvenih istraivanja navode se samo one najvanije:

    1) Izmeu tehnologije znanstvenoga istraivanja i metodologije znanstvenoga istraivanja postoji vrsta interakcijska sprega, te bez poznavanja i djelotvorne primjene znanstvenoistraivakoga instrumentarija nije mogue efikasno primijeniti tehnologiju znanstvenoga istraivanja. Samo oni znanstvenici, istraivai, intelektualci ... koji posjeduju primjeren kvantum opih i specijalistikih znanja o znanstvenom problemu istraivanja, o objektu istraivanja, o predmetu istraivanja ... i koji su vie godine uspjeno spajali teoriju (tj. znanje) i praksu (tj. iskustvo, vjetinu) o metodologiji i tehnologiji znanstvenoga istraivanja, odnosno o metodologiji izrade znanstvenoga, znanstvenostrunoga i strunoga djela, mogu u umi ideja pronai pravu, kvalitetnu i aktualnu ideju i transformirati je u odreeno kvalitetno djelo, odnosno kvalitetan znanstveni proizvod.

    2) Svaka ideja nije prava. Kako je vrlo teko doi do dobre (tj. prave) ideje, svjedoi izreka: od tisuu ideja jedna je dobra, a od tisuu dobrih ideja samo je jedna ostvariva. Prema tomu, pretvorba ideje ( ne svake nego samo najbolje, primjerene ideje) u djelo (ne svako i svakakvo

    djelo, nego samo odreeno djelo, djelo odreene vrste, namjene) u odreen znanstveni proizvod predstavlja prosjean ili natprosjean kvocijent racionalne, emocionalne i socijalne

  • 23

    inteligencije, mnogo znanja, mnogo rada, mnogo vremena (prije, za vrijeme i nakon

    istraivanja), darovitost, sposobnost, vjetinu, umijee i jo mnogo toga, ovisno o kakvom se djelu, odnosno znanstvenom proizvodu radi.

    3) Nije svejedno kojim redoslijedom primjenjivati bitne faze u procesu znanstvenoga istraivanja. Kue se ne moe graditi bez temelja (moda netko i moe?!) i nije svejedno (ni vremenski, ni prostorno, ni uincima promatra li se pozitivno ili negativno) kretati se sigurnim i djelotvornim koracima (pa i malim i sporim, ali se permanentno kretati) od starta

    (tj. ideje) do cilja (tj. gotovog djela) bez skretanja s pravoga puta (udesno ili ulijevo). Ne moe se kretati od cilja (tj. gotovog djela) do starta (tj.ideje) (moda netko i moe?!). Prema tome, tehnologija znanstvenoga istraivanja pred znanstvenika, istraivaa, intelektualca ... postavlja tono odreen logian redoslijed faza koje treba znalaki, savjesno, odgovorno ... izvravati.

    4) Svaka vrsta znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela zahtijeva posebne elemente (tj. specifine faze, procedure, postupke...) tehnologije znanstvenoga istraivanja. Svako znanstveno podruje, polje i grana znanosti zbog svojih mnogobrojnih specifinosti zahtijevaju posebne faze u transformiranju rezultata istraivanja u razliite vrste znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela. Sukladno tome posebne tehnologije znanstvenoga istraivanja mogu se klasificirati po znanstvenim podrujima (npr. tehnologija znanstvenoga istraivanja tehnikih znanosti, tehnologija znanstvenoga istraivanja drutvenih znanosti ...), odnosno znanstvenim poljima (npr. tehnologija znanstvenoga istraivanja strojarstva kao poljotehnike znanosti, tehnologija znanstvenoga istraivanja ekonomije kao polja drutvenih znanosti ...) Pri tome treba imati na umu i znanstvenu injenicu da sve posebne tehnologije znanstvenoga istraivanja imaju tri skupine bitnih faza, procedura, postupaka ..., i to : priprema tehnologije znanstvenoga istraivanja, provedba tehnologije znanstvenoga istraivanja i zavravanje tehnologije znanstvenoga istraivanja. I ne samo to. Tehnologija znanstvenoga istraivanja, bez obzira na prostorno vremenske dimenzije i zahtjevanost objekta istraivanja i projektnih zadataka, ima svoj poseban ivotni vijek koji najee ima ove bitne faze:

    1)Raanje ideje i njezino objektiviziranje, 2) osmiljavanje i dizajniranje znanstvenoga projekta i/ili znanstvenoga programa, 3) pripremanje i koncentracija potrebnoga potencijala, kapaciteta i resursa (npr. ljudskoga, financijskoga, infrastrukturnoga,

    suprastrukturalnoga ...) 4) operacionalizacija znanstvenoga istraivanja, 5) izrada i verifikacija znanstvenih, znanstvenostrunih i strunih djela i 6) implementacija, uporaba, koritenje ... rezultata znanstvenoga istraivanja, odnosno proizvoda mikro, makro i globalnih obrazovnih i znanstvenih industrija.

    3.4. Vanost i misija tehnologija znanstvenog istraivanja

    Neprijeporna je injenica da tehnologija znanstvenoga istraivanja predstavlja conditio sine que non postojanja, funkcioniranja, rast i razvoja primarnih, sekundarnih, tercijarnih, kvartarnih i

    kvintalnih djelatnosti, a to znai i opstojnost ovjeanstva. Zato? Zato to tehnologija znanstvenoga istraivanja vjeno stanuje i djeluje u mikro, makro i globalnim obrazovnim znanstvenim industrijama i obrazovnim i znanstvenim sustavima, stvarajui temeljne pretpostavke za upravljanje raspoloivim potencijalima, resursima, kapacitetima ... presudnim za opstanak ljudskoga, ivotinjskoga i biljnoga svijeta na planetu Zemlja.

    Tehnologija znanstvenoga istraivanja ima mnogobrojne i iznimno vane misije koje je mogue sintezitati i predstaviti u nekoliko svojim makromisijama, i to:

    1) Misija tehnologije znanstvenoga istraivanja u mikro, makro i globalnim obrazovnim

    industrijama. Tehnologija znanstvenoga istraivanja predstavlja tehnologiju obrazovnog

  • 24

    istraivanja, a obje te sjedinjene tehnologije stvaraju znanstvenu paradigmu za kreiranje, dizajniranje, operacionalizirane, servisiranje, upravljanje i kontroliranje procesa

    proizvodnje aktualnoga znanja, saznanja, vjetina, aktivnosti ... kao najsofisticiranijih proizvoda u mikro, makro i globalnim obrazovnim industrijama.

    Aktualni proizvodi mikro, makro i globalnih industrija (tj. aktualna znanja, saznanja,

    vjetine ...) predstavljaju znanstvenu osnovu,temeljni potencijal, nezamjenjivi resurs,inteligentni kapacitet, intelektualni kapital ... u kreiranju, dizajniranju,

    operacionaliziraju, upravljanju i kontroliranju relevantnih faza, procesa, procedura,

    postupaka, aktivnosti ... u transformaciji ideja u znanstvena, znanstvenostruna i struna djela.

    2) Misija tehnologija znanstvenoga istraivanja u mikro, makro i globalnim obrazovnim sustavima. Mikro, makro i globalni obrazovni sustavi, u biti, predstavljaju visokosofisticirane i inteligentne tvornice u kojima se proizvode eksplicitna, implicitna,

    disciplinarna i viedisciplinarna znanja, saznanja, vjetine ... bez kojih nije mogue promiljati tehnologije znanstvenoga istraivanja. U sustavima predkolskoga odgoja i obrazovanja i sustavima obveznog obrazovanja tehnologija znanstvenoga istraivanja ima sekundarnu misiju. Tek u sustavima obrazovanja uitelja i srednjokolskih nastavnika tehnologija znanstvenoga istraivanja dobiva pravi smisao, ali vie indirektno nego direktno. Iznimno vanu misiju tehnologija znanstvenoga istraivanja ima u sustavima visokog obrazovanja, posebno u sustavima sveuilinih diplomskih i postdiplomskih studija. Naime, u sustavima sveuilinih i postdiplomskih doktorskih studija tehnologija znanstvenoga istraivanja predstavlja visokosofisticiranu, intelektualnu i inteligentnu logistiku koja omoguuje brzo, uspjeno, uinkovito, racionalno ... transformiranje kvalitetnih, gospodarsko, drutvenih, politikih ... opravdanih, korisnih ... ideja u odgovarajua znanstvena, znanstvenostruna i struna djela.

    3) Misija tehnologija znanstvenoga istraivanja u mikro, makro i globalnim znanstvenim industrijama. Neprijeporna je injenica da ni jedan model znanstvene industrije, bez obzira na grane, polja i podruja znanosti, ne moe postojati i funkcionirati bez suvremenih tehnologija znanstvenoga istraivanja. Tehnologija znanstvenoga istraivanja nudi znanstvenicima, istraivaima, intelektualcima ... provjerene modele, scenarije, recepte ... za uinkovito, uspjeno, brzo, racionalno ... transformiranje aktualnih, kvalitetnih ... ideja u odgovarajua znanstvena, znanstvenostruna i struna djela. Bez kvalitetnih i aktualnih znanja, saznanja, vjetina ... o suvremenim tehnologijama znanstvenoga istraivanja znanstvenici, istraivai, intelektualci ... ne mogu uspjeno, uinkovito, racionalno ... znanstveno istraivati, formulirati rezultate istraivanja, pisati znanstvena, znanstvenostruna i struna djela, ne mogu ih znanstveno i drutveno vericifirati. Na osnovi empirijskoga istraivanja moe se argumentirano ustvrditi da su znanstvenici, istraivai i intelektualci ... koji izvrsno poznaju tajne suvremenih tehnologija znanstvenoga istraivanja vie od deset puta produktivniji, a kvaliteta njihovih djela viestruko izvrsnija nego onih znanstvenika ... koji nemaju temeljna znanja o takvim tehnologijama. To je razumljivo jer je znanstvenik s

    kvalitetnim znanjima, saznanjima, vjetinama ... tehnologija znanstvenoga istraivanja afirmiran i u globalnim razmjerima kompetentan arhitekt znanstvenih industrija, a

    znanstvenik bez znanja, saznanja i vjetina ... tehnologija znanstvenoga istraivanja moe biti samo manualni radnik u takvim industrijama. To, u biti, znai da su intelektualci ... bez temeljnih znanja, saznanja, vjetina ... o suvremenim tehnologijama znanstvenoga istraivanja ne samo znanstveno nepismeni nego su nepoeljni i tetni u znanstvenim industrijama, iako moda posjeduju odgovarajua struna znanja i praktine kompetencije.

    4) Misija tehnologija znanstvenoga istraivanja u mikro, makro i globalnim znanstvenim sustavima.Tehnologija znanstvenoga istraivanja predstavlja temeljnu, nezamjenljivu i

  • 25

    intelektualnu logistiku svakoga znanstvenoga sustava bez obzira na njegovu vrstu: javni

    znanstveni sustavi, privatni znanstveni sustavi, univerzalni znanstveni sustavi,

    specijalizirani znanstveni sustavi, sustavi za fundamentalna istraivanja, sustavi za primijenjena istraivanja, sustavi za razvojna istraivanja itd. Da bi znanstvenici, istraivai, intelektualci ..., koji su se profesionalno opredijelili za znanstevnoistraivaki rad mogli biti uspjeni, produktivni i prepoznatljivi u u mikro, makro i globalnim znanstvenim industrijama ... moraju iznimno dobro poznavati sve tajne

    suvremenih tehnologija znanstevnoga istraivanja. Tehnologije znanstvenoga istraivanja nisu statine tehnologije nego iznimno dinamike i fleksibilne tehnologije ije se faze, procedure, postupci ... veoma intenzivno prilagoavaju objektima istraivanja, znanstvenim projektnim zadacima, postavljanim hipotezama, misijama znanstvenoga

    istraivanja i