METODIKA TRENINGA AGILNOSTI

agilnost

Sposobnost brzog i uinkovitog premjetanja tijela u prostoru u uvjetima naglog zaustavljanja

i promjena smjera kretanja

1. Sposobnost brze promjene smjera kretanja (Gredelj i sur., 1975)

2. Sposobnost ubrzavanja, usporavanja te brze promjene smjera kretanja zadravajui kontrolu i ne gubei brzinu (Brittenham, 1996., Graham, 2000)

3. Sposobnost promjene smjera kretanja bez gubitka ravnotee, brzine, snage i kontrole pokreta (Pearson, 2001)

Faktori koji utjeu na agilnost

Verstegen i Marcello, 2001

koordinacija

mobilnost zglobih sustava

dinamika ravnotea

snaga

brzina

razvijenost odgovarajuih energetskih resursa

stabilnost lokomotornog sustava

biomehaniki optimalne strukture kretanja

Kriterij osnovnog naina kretanja

Tipologija...

frontalna agilnost lateralna agilnost

horizontalno-vertikalna agilnost

Tipologija...

Kriterij medija izvoenja

agilnost na podu agilnost u zraku agilnost u vodi

Tipologija...

Kriterij naina promjene smjera

agilnost s krunim promjenama smjera agilnost s kutnim promjenama smjera agilnost s promjenama smjera okretima

Tipologija...

Kriterij svrhe agilnih kretanja

agilnost u uvjetima premjetanja tijela sa svrhom ostvarivanja to vee frekvencije pokreta (trenani uvjeti) agilnost u uvjetima premjetanja tijela sa svrhom brzog jednokratnog svladavanja prostora (trenani i natjecateljski uvjeti)

Senzibilne faze za razvoj agilnosti

neposredno prije puberteta (10 13 god) nakon ubrzane faze rasta i razvoja (16 pa nadalje)

Martin (1982)

Dijagnostiki bi postupci trebali obuhvatiti i bazine i specifine testove agilnosti

T test - tranje u obliku slova T -

test za procjenu kombinirane frontalne i

lateralne agilnosti

HEX - poskoci u est pravaca -

test za procjenu horizontalno-vertikalne agilnosti

NAP-NAT

- kretanje naprijed i natrake -

test za procjenu frontalne agilnosti

KUS - kretanje u stranu dokorakom -

test za procjenu lateralne agilnosti

20 Y - povratno tranje 20y -

test za procjenu frontalne agilnosti s okretima

Pravila...

Plisk, 2000

Ekstremni neuromuskularni zahtjevi uvjetuju primjenu vjebi agilnosti na samom poetku treninga

Trening bi trebao biti strukturiran od kratkih intervala intenzivnog rada (3-10) i odgovarajuih intervala odmora

Idealna metoda za razvoj agilnosti je ponavljajua, a ukoliko se eli unaprijediti agilna izdrljivost preporua se intervalna metoda

Zakljuno...

Pridravanje pravila i metodikog slijeda

Uvaavanje senzibilnih faza

Potivanje osnovnih principa treninga

agilnost

Pravila...

Vjebe moraju odgovarati zahtjevima sporta, ali i specijalnosti u okviru sportova.

Nakon to su vjebe agilnosti usavrene, poeljno ih je uklopiti u tehniko-taktiki dio treninga.

Slijed metodikih postupaka u treningu agilnosti

1. Uenje tehnike osnovnih kretanja pri malim brzinama

2. Postupno poveanje brzine osnovnih kretanja

3. Postupno poveanje kompleksiteta vjebi agilnosti

4. Unapreenje agilnosti u specifinim uvjetima

5. Unapreenje agilnosti u situacijskim uvjetima

Koraci...

4. Izvedba zadataka

obogaena manipulacijom

objektima ili s

protivnikom

2. Daljnji razvoj elementarnih

tehnika kretanja

u varijabilnim uvjetima

1. Unapreenje elementarnih

oblika kretanja s promjenama smjera

3. Uvrtavanje

reaktibilnih zahtjeva

Gambetta (2001)

U natjecateljskom razdoblju: odravanje steene razine agilnosti

Treningu agilnosti prethodi: odgovarajua priprema lokomotornog sustava

Slijed podraaja: bazini specifini

situacijski

Periodizacija...