SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI

PREDDIPLOMSKI STUDIJ LOGISTIKA I MENADMENT U POMORSTVU I PROMETU

IVANA ANDRIJANI TEA BERTOVI

METODE UTVRIVANJA I OUVANJA KVALITETE ROBE U PROMETU SEMINARSKI RAD

Rijeka 2011. SVEUILITE U RIJECI POMORSKI FAKULTET U RIJECI

PREDDIPLOMSKI STUDIJ LOGISTIKA I MENADMENT U POMORSTVU I PROMETU

METODE UTVRIVANJA I OUVANJA KVALITETE ROBE U PROMETU SEMINARSKI RAD

Predmet: Tereti u prometu Mentor: mr. sc. Sinia Vilke Studenti: Ivana Andrijani Tea Bertovi

Rijeka, Prosinac 2011.

Sadraj..........................................................................................................................3 1. Uvod...............................................................................................................1 2. Definicija ...........................................................................................................................2 2.1. Povijest kvalitete .....................................................................................2 3. Razvoj teorije i prakse u domeni kvalitete ...........................................................................................................................4 3.1. Inspekcija kvalitete..................................................................................4 3.2. Prevencija kvalitete..................................................................................5 3.3. Osiguranje kvalitete.................................................................................5 5. Odreivanje kvalitete.....................................................................................9 5.1. Organoleptike metode............................................................................9 5.2. Laboratorijske metode...........................................................................11 6. Normiranje kvalitete ....................................................................................11 6.1. ISO ........................................................................................................ 11 6.2. Zatieni znak........................................................................................13 7. Osiguranje kvalitete...................................................................................14 7.1. Skladitenje............................................................................................14 7.2. Ambalaa..............................................................................................14 7.3. Ouvanje kvalitete u prometu ..............................................................15 LITERATURA..................................................................................................... 18

1. UvodKvaliteta predstavlja vrlo kompleksan koncept u teoriji i praksi menadmenta. Ouvanje i utvrivanje kvalitete prometa robe vaan je imbenik u daljnjoj prodaji robe. Kvalitetnija roba na tritu postie viu cjenu, kupcima je privlanija i dugotrajnija. Da bi se ta kvaliteta ouvala dogovorene su meunarodne norme kojih se svaki proizvoa mora drati. Revolucija kvalitete se najee vezuje za Japan nakon Drugog svjetskog rata. Japanska privreda je bila razruena i unitena zbog ega joj je bila neophodna meunarodna pomo. U Japan je, u okviru meunarodne pomoi, stigao jedan broj amerikih strunjaka i znanstvenika koji im je pomogao da izgrade nove tvornice i prenesu amerika znanja iz segmenta menadmenta. Kljunu ulogu je, pored amerikih strunjaka, odigralo i Japansko udruenje znanstvenika i ininjera JUSE, s prvim ravnateljem Kaoru Ishikawa koji se smatra japanskim "guruom" kvalitete. Japan je odigrao kljunu ulogu u ostvarivanju koncepta kvalitete i osvojio najprobirljivija svjetska trita. Unaprijeenje kvalitete postaje prioritetni zadatak ne samo menadmenta, ve i dravnih organa, obrazovnih i znanstvenih institucija, gospodarskih, profesionalnih i strukovnih asocijacija, sredstva informiranja pa i politikih stranaka. Sveobuhvatno uvoenje i unapreenje kvalitete treba pridonijeti ostvarivanju ukupnog poboljanja kvalitete ivota ljudi, to podrazumijeva poboljanje ivotnog standarda, zatitu okolia te zatitu zdravlja i sigurnosti.

1

2. Definicija

kvaliteta je udovoljavanje zahtjevima (Phillip B. Crosby); kvaliteta je elja kupaca (Armand V. Feigenbaum); kvalitetu znai proizvoditi bez greaka (Kaoru Ishikawa);

Iz navedenog se moe izvui zakljuak da je kvaliteta usuglaenost sa zahtjevima i oekivanjima internih i eksternih kupaca u svim podrujima poduzea, kako za proizvode tako i za usluge. Kvaliteta je postao najznaajniji strateki faktor uspjeha organizacije. Reputacije, dobre ili loe, brzo mogu postati nacionalne. Pojam "kvaliteta" moe se koristiti s pridjevima kao to su: izvrstan, dobar ili nedovoljan, dok rije "svojstven" znai postojanje u neemu, naroiti kao trojna karakteristika. Definicija sama po sebi govori o znaaju kvalitete kao kljua opstanka, poslovnog uspjeha i prosperiteta organizacije. U tom smislu, aktivnosti su usmjerene na: preventiva za kvalitetu u cijelom ivotnom ciklusu proizvoda ili usluge, s ciljem pribliavanja radu bez greaka Stjecanje povjerenja korisnika da sustav osigurava proizvode ili usluge potrebnog i dovoljnog nivoa kvalitete.

2.1. Povijest kvalitete

Povijest kvalitete moemo podijeliti u pet faza: PRVA FAZA: Ponuda je manja od potranje DRUGA FAZA: Uravnoteenje ponude i potranje TREA FAZA: Poveana ponuda proizvoda te pomicanje i promjena trita. U ovoj fazi naglasak je na kvaliteti dobavljaa i prevenciji te na pojavi prve norme za osiguranje kvalitete ISO 9000. ETVRTA FAZA: Promjena i proirivanje razumijevanja proizvoda. U ovoj fazi naglasak je na uslunim djelatnostima. Takoer se pojavljuje TQM (total quality management) ili potpuno upravljanje kvalitetom te nagrade za poslovnu izvrsnost. PETA FAZA: U petoj fazi kupac nije vie jedini subjekt ije potrebe treba zadovoljiti te se razvijaju integrirani sustavi upravljanja.

2

Kvalitetu smatramo relativnom kategorijom zahvaljujui uinku tri stajalita: 1. Uinak stajalita: koji govori da sudionici u procesu nastanka, razmjene i koritenja odreene robe imaju drugaija stajalita u pogledu kvalitete te robe. Ovaj uinak se jo moe raslaniti na: a) Kvalitetu s gledita potroaa: razina ugraene uporabne vrijednosti proizvoda ili usluge do koje ona zadovoljava odreenu potrebu (luksuzna, kvalitetna, niskokvalitetna roba). b) Kvaliteta s gledita proizvoaa: mjera koja pokazuje koliko je proizvod uspio: Koncepcijski (idejni projekt) Konstrukcijski (odnos uporabnih vrijednosti dvaju koncepcijski istih proizvoda) Kvaliteta izrade (realizacija kvalitete koncepcije i konstrukcije) c) Kvaliteta s gledita trita: stupanj do kojeg odreena roba zadovoljava odreenog kupca u odnosu prema istovrsnoj robi konkurenata. d) Kvaliteta s gledita drutva: stupanj do kojeg su odreeni proizvodi i usluge proli akt kupoprodaje i potvrdili se kao roba, ostvarivi pritom profit. 2. Uinak zamjene: je pojava pri kojoj se uoava izravna ovisnost plasmana robe na odreenom tritu o platenoj moi prosjenog kupca. Trenutno postoje sljedee vrste trita u svijetu: siromana, u razvoju, srednje razvijena, visoko razvijena. 3. Uinak transformacije: pokazuje kako se na odreenom tritu i u danom vremenskom intervalu tijekom vremena mijenjaju pojedini parametri kvalitete. Reputacija organizacije zavisi od kompetitivnih elemenata: Kvaliteta Pouzdanosti Roka isporuke Cijene Uvjeta isporuke Proizvoaa i davatelja usluga, u osnovi, zanima odreenija ocjena kvalitete proizvoda ili usluge kako bi se na osnovu nje, ako je potrebno, izvelo odreeno poboljanje. Svaka osobina proizvoda ili usluge od koje se trai da zadovolji potrebe korisnika ili dostigne eljenu razinu upotrebljivosti, predstavlja karakteristiku kvaliteta. Kada je rije o proizvodima onda se radi najee o tehnikim karakteristikama, dok su karakteristike kvalitete usluga drugaijeg karaktera.

3

3. Razvoj teorije i prakse u domeni kvaliteteFunkcija kvalitete evoluirala je i razvijala se sukladno razvojem proizvodnje. U dosadanjem razvoju teorije i prakse funkcije kvalitete poznate su sljedee glavne faze: Inspekcija kvalitete Prevencija kvalitete Osiguranje kvalitete.

3.1. Inspekcija kvaliteteInspekcija kvalitete je dobro poznati postupak primanja ili odbijanja proizvoda od strane slubenika inspekcijskog odjela. To je filozofija u ijoj je jezgri koncentriranje na traenju proizvoda s grekom, ali ne i otklanjanje uzroka nastajanja pogreaka zbog ega se u serijskoj proizvodnji pokazala vrlo neuinkovitom. Poveanjem obima proizvodnje i prelaskom na masovnu industrijsku proizvodnju dolazi do promjena u nainu vrenja funkcije kvalitete. Primjenjuju se razliite statistike metode za ocjenu prihvatljivosti proizvoda na bazi uzimanja uzorka koji ini reprezentativni dio ukupne koliine proizvoda. Osnovna karakteristika ovog oblika funkcije kvalitete je kontroliranje, mjerenje i ispitivanje karakteristika i performansi gotovih proizvoda nakon proizvodnje - na kraju proizvodnog procesa. Cilj je da se otkriju i izdvoje proizvodi koji odstupaju od zadanih kriterija. Ti proizvodi ostaju u tvornici i mogu biti popravljeni ili odbaeni. Na taj nain sprjeava se isporuka neispravnih proizvoda kupcu. Druga karakteristika ovog oblika funkcije kvalitete je nedovoljna efikasnost i esto, neekonominost uslijed visokih trokova. ak i u sluaju vrlo rigorozne i sveobuhvatne kontrole, esto se kod korisnika nae odreen broj proizvoda s nedostacima jer uzroci nastanka pogreaka nisu otklonjeni. Trokovi koji nastaju uslijed organiziranja i provedbe takve kontrole kao i pri pronalaenju proizvoda s nedostacima poveavaju ukupne trokove proizvodnje. Kvaliteta proizvoda se utvruje po zavretku proizvodnje kada se uklanjaju uoene greke. Otklanjanjem pogreaka otkrivenih nakon proizvodnje otklanjaju se samo posljedice, ali uzroci i dalje ostaju. Odgovornost za kvalitetu drugih sudionika procesa proizvodnje ne postoji ili, ako u nekim sluajevima i postoji, ona nije direktna i odluujua. Posljedice ovakvog pristupa pitanjima kvalitete su: Nezadovoljavajui kvalitet proizvoda i nezadovoljni kupci, Poveani trokovi uzrokovani potrebom za doradom neispravnih proizvoda ije su dalje posljedice vie cijene proizvoda zbog ega su kupci takoer nezadovoljni i Uzroci odstupanja (pogreaka) se sporo otklanjaju ili se uope ne otklanjaju, zbog ega se sporo postie potreban nivo kvaliteta.

4

Inspekcija kvalitete se esto naziva kontrolom kvalitete, a slube koje je obavljaju obino nose naziv "Slube kontrole kvalitete" ili nekako slino. Inspekcija kvalitete, kao osnovni vid funkcije kvalitete, se danas sve manje primjenjuje uglavnom u masovnoj proizvodnji za manje razvijena trita, gdje se kvaliteti ne pridaje veliki znaaj.

3.2. Prevencija kvalitetePrevencija kvalitete je filozofija koja se temelji na spreavanju pogreaka i na trajnom uklanjanju uzroka pogreaka. Cilj je postii proizvodnja bez greaka.

3.3. Osiguranje kvaliteteOsiguranje kvalitete je funkcija kojasje, u odnosu na ostale funkcije, najkasnije poela razvijati. Osnovne karakteristike ovog pristupa su: Vodea uloga i odgovornost rukovodstva za kvalitetu Jasno definiranje odgovornosti za kvalitetu svih pripadnika organizacije Stalno preispitivanje i odravanje zahtjevanog i eljene razine kvalitete radi zadovoljenja kupaca. Pojam "osiguranje kvalitete" sugerira da je to neka vrsta prevencije. Prevencija kvalitete je veoma znaajan faktor ukupne funkcije osiguranja kvaliteta. Cilj i sutina osiguranja kvalitete su stjecanje povjerenja korisnika u sposobnost organizacije da isporui kvalitetan proizvod. Karakteristika ovog pristupa kvaliteti je vodea uloga i odgovornost rukovodstva za kvalitetu i jasno definirane odgovornosti za kvalitetu svih pripadnika organizacije. S obzirom da sve funkcije organizacije utjeu na kvalitetu, osiguranje kvalitete je nain permanentnog nadzora cjelokupne funkcije kvalitete od strane najvieg rukovodstva. Briga za kvalitetu je na najviem nivou-to je zadatak i obveza najvieg rukovodstva i osnova poslovne politike. Koncept "totalne kontrole kvalitete" sadri tri osnovne vrste kontrola: Kontrola novog projekta koja obuhvaa procedure za osiguranje da zahtjevi kupca budu potpuno shvaeni i pretvoreni u primjenjivo proizvodne specifikacije Kontrolu nabave koja ukljuuje procedure za osiguranje da dobavlja zadovoljava postavljene zahtjeve Kontrolu proizvoda koja obuhvaa sve dokumentirane procedure i metode za osiguranje da proizvod zadovoljava sve zahtjeve iskazane u specifikaciji ili na drugi nain. To ukljuuje i aktivnosti kao to su pakiranje, instaliranje i servisiranje.

5

3.4. Mjerenje kvalitetePrema novom, suvremenom shvaanju kvalitete, svi poslovi se mogu i moraju mjeriti. Mjerenjem se dobiva pregled tekuih i potencijalnih problema zbog neudovoljavanja zahtjevima na nain koji omoguuje objektivno ocjenjivanje i korektivne akcije. Mjerenjem se dobivaju informacije o tome da li se u realizaciji procedura postie napredak i koliki je taj napredak. Po mnogima je kvaliteta neopipljiv pa prema tome i nemjerljiv. injenica je da se i za poslove, za koje se kae da su nemjerljivi, vri gradacija zaposlenih, od onih koji ih dobro realiziraju, do onih koji nikako ne zadovoljavaju. Kvaliteta se, ako ne moe drugaije, moe precizno mjeriti uz pomo najstarije i najpotovanije mjere-hladnoom vrstog novca. Kvaliteta se moe mjeriti cijenom kvalitete koji se javlja kao troak neudovoljavanja zahtjevima kupaca, odnosno koji nastaje kada se procesi proizvodnje ili usluga loe realiziraju. Mjerenjem se ustanovljuje trenutno stanje, razmatraju uvjeti poboljanja, trae korektivne akcije i konano utvruje da li poduzete mjere imaju efekta i koliki su ti efekti.

4. Upravljanje kvalitetomPoduzee koje eli ispuniti elje kupaca mora imati implementiran sustav upravljanja kvalitetom. To znai da treba imati organizacijsku strukturu poduzea koja odgovara suvremenim zahtjevima uvjetovanim promjenama koje su se dogodile i da ima implementiran sustav za prijenos informacija koji osigurava odvijanje aktivnosti bez odstupanja. Unapreenje kvalitete je maraton, a ne sprint, jer zahtijeva sustavno, potpuno i trajno mijenjanje postojeeg stanja nabolje. Sustav kvalitete predstavlja promjene u organizaciji, dokumentaciji, procesima i motivaciji zaposlenih, u svim funkcijama i dijelovima poduzea. Kvaliteta poslovanja podrazumijeva menadment pristup, odnosno upravljanje kvalitetom poslovanja poduzea, identificirano kroz potovanje meunarodnih standarda kvalitete. Politika kvalitete obuhvaa namjere rukovodstva i voenje organizacije u pogledu kvalitete. Planiranje kvalitete (QP) je dio upravljanja kvalitetom koji je usmjeren na postizanje ciljeva kvalitete i na primjenu neophodnih operativnih procesa i odgovarajuih potreba za ispunjavanje ciljeva kvalitete. Kontroliranje kvalitete (QC) je dio upravljanja kvalitetom koji je usmjeren na ispunjavanje zahtjeva kvalitete.

6

Osiguranje kvalitete (QA) je dio upravljanja kvalitetom koji je usmjeren na osiguravanje povjerenja u ispunjavanju zahtjeva kvalitete. Osiguranje kvalitete omoguava dokazivanje efektivnosti podsustava upravljanja kvalitetom. Poboljanje kvalitete (QI) je dio upravljanja kvalitetom koji je usmjeren na poveanje sposobnosti u ispunjavanju propisanih zahtjeva kvalitete koji omoguuje dokazivanja efektivnosti i efikasnosti podsistema upravljanja kvalitetom. Politika i ciljevi kvalitete trebaju odgovarati svrsi poduzea, sadravati opredjeljenost za ispunjavanje zahtjeva i stalno usavravanje. Poslovnik kvalitete, kao dokument koji osigurava usklaenost informacija, internih i eksternih, o sustavu upravljanja kvalitetom organizacije. Plan kvalitete kao dokument koji opisuje kako se sustav upravljanja kvalitetom primjenjuje na odreeni proizvod, projekt ili ugovor.

4.1. Upravljanje totalnom kvalitetom TQMKoncept TQM se smatra najboljim multidisciplinarnim pristupom menadmenta za dugoroan i dinamian odrivi razvoj organizacije koja eli biti najbolja u svojoj brani. Osnovni cilj TQM je ostvarivanje izvrsnosti u poslovima. Izvrsnost znai da zaposlenici kroz efikasne i efektivne procese realiziraju vrhunske proizvode koji potpuno zadovoljavaju kupce i ija su posljedica izvrsni financijski i drugi rezultati. TQM predstavlja neprekidan proces poboljanja performansi kvalitete cijele organizacije. Totalna kvaliteta znai da svaki dio organizacije i svaki zaposleni moraju biti izvrsni inae se zahtjevi i interesi korisnika tvrtke ne mogu ispuniti. Koncept TQM se zasniva na sistematskom usklaivanju zahtjeva i interesa svih korisnika kompanije, prvenstveno kupaca, a zatim partnera, zaposlenika i drutva, uz aktivno i motivirano sudjelovanje svih zaposlenih koji potpuno poznaju karakterisike svih procesa u organizaciji i raspolau sredstvima za vrenje neprekidnih poboljanja. Proces TQM transformira ulaze - zahtjeve kupaca kao primarne, i zahtjeve ostalih korisnika organizacije, u izlazne proizvode koji zadovoljavaju zahtjevima kupaca. Posljedica je zadovoljenje zahtjevima drugih korisnika organizacije. Osnovni elementi koncepta TQM su: Liderstvo i participacija Orijentacija na korisnike i balans u zadovoljstvu svih korisnika organizacije Kontinuirana poboljanja i tenja ka izvrsnosti Procesni i sistemski pristup interne organizacije

7

Interno i eksterno partnerstvo i kooperacija Drutvena odgovornost koja ukljuuje i nadilazi obveze zakona i propisa.

Slika 1 : Model totalne kontrole kvalitete

Izvor: http://www.sher.be/en/others/iso.asp

8

5. Odreivanje kvalitetePostupci odreivanja kvalitete roba djelimo na : nemjerljive ili organoleptike metode mjerljive ili laboratorijske metode

5.1. Organoleptike metodeOrganoleptika ispitivanja su ispitivanja pomou naih osjeta (izgled, miris, boja, opip). Njih je najlake primjetiti na prehrambenim proizvodima. Analiza se vri pregledom izgleda proizvoda, okusa, mirisa i arome. Okus proizvoda je vano svojstvo kod prehrambenih proizvoda jer se njime definira upotrebna vrijednost proizvoda. Ocjenu prihvatljivosti prehrambenog proizvoda odreuje vie ispitivaa, okus se usporeuje s normom te rezultate odreujemo po hedonistikoj ljestvici s ocjenama od 9 do 1. Ocjena 9 je naroito prihvatljiv okus, 8 vrlo prihvatljiv okus, 7 srednje prhvatljiv okus, 6 neznatno, 5 neutralan, 4 neznatno neprihvatljivo, 3 srednje neprihvatljiv, 2 vrlo neprihvatljiv i 1 naroito neprihvatljiv. Granina vrijednost je 6.5. Miris predstavlja vodee svojstvo kod raznih kozmetiko-farmaceutskih i prehrambenih artikala. Aroma proizvoda ovisna je o vremenu, a ocjenjuje se ojenama od 0 do 3. 0 - bez arome 1 - slaba aroma 2 - srednja aroma 3 - jaka aroma Metode organoleptike analize mogu biti testovi razlikovanja, bodovanje , sustavi i klasifikacija. Testovi mogu biti: parni, test sa vie proba i trajna proba. Parni test se koristi za odabiranje uzoraka koji je bolji na temelju unaprijed odreenog kriterija, nema normiranog uzorka. Trajna proba su po vanjskom izgledu jednaki i meusobno se razlikuju simbolima. Bodovanje: - max. broj bodova kod kave je 150, kod vonih sokova 20, a kod kruha 30. Sustavi i klasifikacije klasifikacija - podjela u klasi prema svojstvima.

9

10

5.2. Laboratorijske metodeLaboratorijske metode obuhvaaju ispitivanja fizikih, kemijskih i biolokih svojstva materijala. Fizika ispitivanja: boja, gustoa, temperatura topljenja i toplinska vodljivost Kemijska ispitivanja: kemijski sastav, kemijska otpornost na koroziju, otpornost na vatru, toplinska otpornost, kristalografska svojstva Bioloka ispitivanja: osjetljivost na kvarenje, bakterije, gljivice, kvasci, plijesni, protozoje, virusi

6. Normiranje kvaliteteIdeja i provedba postupka normiranja sustava za upravljanje kvalitetom potjee iz vojne industrije. U isto vrijeme razvoj meunarodne trgovine zahtjevao je primjenu u normi te je 1987. objavljen niz normi ISO 9000. Taj isti niz normi je nastao od vie razliitih normi. Osnovne norme kvalitete(serija ISO9000) donosi propise koji sadre minimalne zahtjeve za otvarenje kvalitete i uvoenja sustava osiguranja kvalitete a to su: - ISO 9001 - ISO 9002 - ISO 9003

6.1. ISOISO ili International Organization for Standardization sa sjeditem u Genevi krovna je svjetska organizacija za standardizaciju, iji su lanovi nacionalne organizacije vie od stotinu industrijski najrazvijenijih drava. Preko te meunarodne institucije usklauju se standardi na meunarodnoj razini ime se znatno ubrzava irenje i uvoenje novih tehnologija te pojednostavljuje tehnika i poslovna meunarodna suradnja. Standardi su podijeljeni u tri skupine. Primarni standardi najvanija su grupa standarda, vezani su uz internu kvalitetu (sustavi kvalitete u proizvodnji) i zadovoljstvo krajnjega korisnika proizvoda. Sekundarni standardi obino podrazumijevaju softver koji je potreban

11

za ispunjavanje primarnih standarda kvalitete. Standardi potpore trea su skupina ISO standarda i odnose se na standarde koji osiguravaju preduvjete za uspjean razvoj. ISO standard danas je najraireniji meunarodno prihvaeni standard. ISO 9001 je standard za sustav osiguranja kvalitete, koji je primjenjiv na svaku organizaciju koja eli uvesti, odravati i neprekidno poboljavati vlastiti sustav osiguranja kvalitete. Koristi od primjene sustava upravljanja kvalitetom prema ISO 9001 su unutranje (poveanje efikasnosti proizvodnje, manje pogreaka i popravaka, poveanje zadovoljstva svih zaposlenih, kontinuirano unaprjeivanje i poveanje profita) i vanjske (meunarodno priznat i prepoznat sustav upravljanja kvalitetom, poveanje ansi na inozemnim tritima i poveanje zadovoljstva kupaca). Tvrtke koje uvode sustav osiguranja kvalitete ISO 9001, bitno smanjuju mogunost negativnog utjecaja poslovnih aktivnosti na kvalitetu. Ako menadment eli uvesti ISO standarde u tvrtku treba oekivati proces prilagodbe od tri od osam mjeseci, ovisno o veliini poduzea i stanju u kojem se ono nalazi. Na tritu postoje tvrtke zaduene za savjetovanje, a nude usluge pripreme kompanija za akreditiranje. Nakon navedenog roka jame vam uspjenu implementaciju standarda u poduzee. U Hrvatskoj postoji trinaest akreditacijskih kua koje izdaju ISO certifikate. Certifikati obvezuju na stalno odravanje dostignutih standarda to se provjerava svake godine, a nakon toga certifikat se obnavlja nakon tri godine.Slika 2: Primjer ISO certifikata

Izvor: http://www.ivasim.hr/o-ivasimu/iso-certifikati

12

6.2. Zatieni znakZatieni znak ili ig je prepoznatljiv znak ili indikator koji slui da pojedinac, poslovna organizacija ili druga pravna osoba, prepoznaju odreeni proizvod, da utvrde da proizvod dolazi iz jedinstvenog izvora i da razlikuju te proizvode ili usluge od drugih subjekata. Zatieni znak je odreen sljedeim simbolima:

za neregistrirani zatieni znak, tj. ig za promociju ili imenovanje proizvoda) za neregistrirane uslune znakove, tj.ig za promociju ili imenovanje usluge za registrirani zatieni znakZatieni znak je obino ime, rije, fraza, logotip, simbol, dizajn, slika ili kombinacije tih elemenata. Postoji i niz nekonvencionalnih zatitnih znakova koji ne spadaju u ove standardne kategorije kao to su oni koji se temelje na boji, mirisu ili zvuku. Vlasnik registriranog iga moe zapoeti kazneni postupak za krenje zatitnih znakova kako bi se sprijeilo neovlateno koritenje tog iga. Meutim, registracija nije potrebna. Vlasnik zakonom zatienog iga moe podnijeti tubu, ali neregistrirani igovi su zatieni samo unutar zemljopisnog podruja unutar kojih je koriten ili zemljopisnim podrujima u kojima se opravdano moe oekivati da se proire. Pojam zatieni znak takoer se koristi neformalno i odnosi se na bilo koji atribut kojm se pojedinac lako identificira, kao to su poznate karakteristike slavne osobe. Kada se zatieni znak koristi u odnosu na usluge, a ne proizvod, ponekad se naziva usluni ig, posebno u Sjedinjenim Amerikim Dravama.Slika 3 : Oznake zatienih igova

13

7. Osiguranje kvalitete7.1. SkladitenjePravilno skladitenje robe je jedna od najvanijih aktivnosti kojima se bave logistiari te im ti poslovi najee oduzimaju najvie vremena i zadaju najvie problema.Takoer, trokovi skladitenja su relativno veliki u odnosu na ukupne trokove tvrtke. Po definiciji, skladite je prostor za uskladitenje robe u rasutom stanju ili u ambalai s namjerom da poslije odreenog vremena roba bude ukljuena u daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potronju. Skladite moe biti ograeni ili neograeni prostor, pokriveni ili nepokriveni prostor koji se koristi za uvanje sirovina, poluproizvoda ili gotovih proizvoda. U njemu se roba preuzima i otprema te uva od raznih fizikih, kemijskih i atmosferskih utjecaja. Skladitenje robe je vrlo odgovoran zadatak jer nepravilnim skladitenjem se upropatava roba, poveavaju se trokovi poslovanja, mogui su problemi s raznim inspekcijama. Za vrijeme uskladitenja moe doi do razliitih gubitaka. Uzroci gubitaka mogu biti u prirodi robe (lako topljiva ili hlapljiva roba, roba koja gubi vlagu), uvjetima uskladitenja, nesavjesnom ili neispravnom manipuliranju robom i sl. Ako se roba pravilno uskladiti, uva se od nepovoljnih utjecaja, gubitaka i kvarenja. Vaan dio procesa skladitenja je i optimizacija skladitenja, odnosno svi oni procesi koji su potrebni da bi se roba najekonominije preuzela u skladite, pravilno posloila u skladitu i isporuila krajnjim korisnicima.

7.2. AmbalaaAmbalaa mora ouvati kvalitetu, koliinu robe i mora odgovarati zahjevima zatite zdravlja. Prema Zakonu o zatiti potroaa proizvoa je odgovoran za etiketiranje, uputstvo za upotrebu i upravljanje, te ambalau.Adekvatna ambalaa titi robu od mehanikih naprezanja, atmosferskih utjecaja, fizikih i kemijskih utjecaja, mikroorganizama, tetoina i drugog.

14

7.3. Ouvanje kvalitete u prometuRoba u prijevozu je do svog odredita izloena razliitim rizicima uslijed kojih moe doi oteenja robe ili ak do potpunog gubitka odnosno unitenja robe. Oteenja mogu biti: - mehanika - fizika - kemijsko-bioloka Mehanika oteenja su uvjetovana jainom sile koja djeluje i prirodom materijala na koju sila djeluje. Ovisno o vrsti sile i intenzitetu, oteenja mogu biti trajna i prolazna. Fizika oteenja uvjetovana su djelovanjem okoline, a to znai kisikom i vlagom iz zraka, a nastaju uz poveanje temperature. O tome treba voditi rauna pri punjenju cisterni jer prilikom prijevoza zbog temperaturnih razlika dolazi do poveanja volumena, a ako je cisterna puna moe doi do eksplozije. Kemijsko-bioloka oteenja uzrokovana su vlagom u zraku. Posljedica djelovanja vlage su biokemijske promjene, tj. razvoj mikroorganizama zbog ega je vlanost bitna da bi se ouvala kvaliteta proizvoda. Mikroorganizmi, enzimi i bioloko aktivne tvari su bioloki osjetljivi materijali organskog porijekla.Uzronici biolokog kvarenja mogu biti bakterije, gljivice, kvasci, plijesni, protozoje, virusi, rikecije, insekti i glodavci. Bakterije su velika skupina ivih organizama koji su uglavnom mikroskopske veliine i jednostanini, s relativno jednostavnom staninom strukturom u kojoj nedostaje stanina jezgra i organele kao to su mitohondriji i kloroplasti. Bakterije su najrairenije od svih organizama u prirodi. Te su bakterije bile bitne u biolokoj evoluciji, a i danas su osnova svakog hranidbenog lanca u prirodi. Prisutni su u tlu i vodi. Ostale su bakterije pripadnici fizioloke flore ljudi i ivotinja (obitavaju na koi, u usnoj i nosnoj sluznici, crijevima, donjem dijelu enskog spolnog sustava), obavljaju poeljne kemijske procese te se primjenuju u raznim gospodarskim djelatnostima. Od 1500 opisanih vrsta bakterija, samo su stotinjak vrsta ljudski patogeni. Bakterije mogu biti patogene i nepatogene, a prema izgledu mogu biti koke, bacili i spirale. One su uzronici kvarenja hrane, a posljedica su razne zarazne bolesti. Gljivice su mikroorganizmi koji se dijele na kvasce i plijesni. Najnovija medicinska istraivanja dokazuju da su plijesan i gljivice uzronici preko stotinu raznih bolesti koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje, kako djece, tako i odraslih osoba.

15

Slika 4: Plijesnjivo voe

Izvor: http://www.biljnocarstvo.com/bolesti-i-tetoine-biljaka-f25/siva-plijesan-botrytis-cinereat1002.htm

Najrasprostranjeniji mikroorganizmi su virusi. Virusi su metaboliki neaktivne i zarazne estice na granici neive prirode i ivog svijeta. Nemaju stanine dijelove ve potpuno ovise o mehanizmu stvaranja energije i bjelanevina stanica domaina. Rikecije su prijelazni oblici izmeu bakterija i virusa. Enzim je bioloki katalizator, tj. moe utjecati na brzinu kemijske reakcije. Enzimi su neophodni za ivot kakav poznajemo jer su mnoge reakcije koje se odvijaju u stanicama organizma prespore te bi vodile do bitno drugaijih produkata koje organizmu ili ne trebaju, ili bi tetili. Pogreka (genetske mutacije, nedovoljna proizvodnja ili hiperprodukcija enzima) jednog jedinog enzima moe biti glavni uzrok tekih genetskih poremeaja. Postoji i jo itav niz oboljenja, pod zajednikim nazivom enzimopatije, iji je uzrok mutacija gena, a posljedica nedostatak nekog enzima. Glodavci i insekti su vidljivi nanosioci fizikih oteenja. Sredstva za zatitu od glodavaca su rodenticidi, a od insekta insekticidi. Promjene koje nastaju pod djelovanjem svjetla takoer spadaju u fiziko oteenje. Kemijska osjetljivost materijala oituje se u osjetljivosti prema kisiku, prisutnosti vlage, poveanju temperature, vibracija u prometu itd.

16

ZAKLJUAKNa temelju cjelokupnog teksta, dolazimo do zakljuka da je izvrsnost kvaliteta kao i sama kvaliteta klju uspjenosti poduzea. Kvaliteti se sve vie posveuje panja i stvaraju se razliite organizacije za standardizaciju. Kvaliteta je cjelokupnost karakteristika nekog proizvoda, usluga, procesa ili organizacije koje se odnose na njegovu sposobnost da zadovolji iskazane potrebe i potrebe koje se podrazumijevaju. Kvaliteta ovisi od mnogobrojnih faktora, po nama je najbitnije upravljanje kvalitetom, planiranje kvalitete, kontroliranje kvalitete, osiguranje kvalitete i na kraju poboljanje kvalitete. Utvrivanje kvalitete roba u prometu postie se organoleptikim i laboratorijskim ispitivanjima materijala, da bi ta kvaliteta proizvoda ostala ouvana svaki se teret prevozi u posebno prilagoenim uvjetima, u ambalai svojstvenoj svakom teretu te odreenim meunarodim normama i propisima.

17

LITERATURA1. Barievi, H.; Poletan-Jugovi, T.; Vilke, S.: Tereti u prometu, Sveuilite u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010. 2. Dani, H., Tehnologija materijala u prometu, Fakultet prometnih znanosti Zagreb, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 1989. 3. Musil, B., Pregrad, N., Turina, N., erjal, B., Poznavanje robe, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 1997. 4. trumberger, N.: Tehnologija materijala I, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2005. 5. trumberger, N., Tehnologija materijala II, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti , Zagreb, 2003. 6. Lazibat, T.; Poznavanje robe i upravljanje kvalitetom, Sinergija - nakladnitvo d.o.o., Zagreb, 2005

Internet izvori: www.wikipedia.hr www.zmkik.hu http://www.inet.hr/~mzuzic/fpz/Tehnologija%20materijala%202.pdf www.ktf-split.hr/bib/vjezbe_iz_ambalaze.pdf

18