METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI 6 BILTEN 2021

ISSN 1334-3017god. XXXV

62 0 2 1

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKIBILTEN

35godina

izlaženja Biltena

1987. − 2021.

Fotografiju na naslovnici snimo Oleg Perčinić

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

UDK 551.5.63 551.506.1 551.509.617 551.510.4 551.515 551.519.9 551.577.13 551.582.2 551.586 556.04 627.51 628.11 630.431.1

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

6 / 2021.

GODINA XXXV LIPANJ 2021.

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

IZDAJE

Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, Ravnice 48 www.meteo.hr e-mail:[email protected]

Glavna i odgovorna urednica dr. sc. Branka Ivančan-Picek

Glavni urednik mr. sc. Dragoslav Dragojlović

Zamjenik glavnog urednika Davor Nikolić, dipl. ing.

Uređivački odbor Marina Blažina, dipl. oec.

Gordana Bušelić, mag. math.

dr. sc. Kristian Horvath

mr. sc. Stjepan Ivatek-Šahdan

Dubravka Rasol,dipl. ing.

Jadranka Škevin-Sović, dipl. ing.

dr. sc. Vlasta Tutiš

Lektorica mr. sc. Ivančica Mihovilić

Grafičko tehnički urednik Ivan Lukac, graf. ing.

Stalni suradnici dr. sc. Mislav Anić

Ivan Bertović, prof.

Vjeran Magjarević, dipl. ing.

Ivona Igrec, dipl. ing.

Lovro Kalin, dipl. ing.

dr. sc. Tanja Likso

Tomislav Lončar, dipl. ing. geol.

Marinko Marelja, mag. ing. min.

Ivana Marinović, mag. phys.-geophys.

Zlatko Marković, dipl. ing.

Domagoj Mihajlović, dipl. ing.

Krunoslav Mikec, dipl. ing.

Marija Mokorić, dipl. ing.

Davor Nikolić, dipl. ing.

Dunja Plačko-Vršnak, dipl. ing.

Željka Pogačić, mag. phys.-geophys.

mr. sc. Kornelija Špoler Čanić

Sadržaj

VREMENSKE PRILIKE ............................................................................................................................................... 7

Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. ing.) ............................................................................ 7

Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) ....................................................................................... 9

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (Ivana Marinović, mag.phys.-geophys.) .................................. 14

Temperatura mora (Željka Pogačić, mag. phys.-geophys.) ........................................................ 17

HIDROLOŠKE PRILIKE ............................................................................................................................................. 19

Površinske vode (Tomislav Lončar, dipl. ing. geol.) ..................................................................... 19

Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) ............................................................................................ 23

EKOLOŠKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 25

Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. ing.) .................................................... 25

Onečišćenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. ing.) ................................................................... 26

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (Vjeran Magjarević, dipl.ing.) ............................................................................ 28

SUNČEVO ZRAČENJE (Marinko Marelja, mag. ing. min.) .................................................................................. 30

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Mislav Anić) ........................................................................................ 33

ŠUMSKI POŽARI (Marija Mokorić, dipl. inž., Lovro Kalin, dipl. inž.) .................................................................. 35

KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) ................................................................................................ 37

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI

U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U LIPNJU 2021. GODINE

(Davor Nikolić, dipl. inž.) .......................................................................................................................................... 40

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI (mr. sc. Kornelija Špoler Čanić) ......................................................................... 45

35 godina izlaženja Biltena (1987. − 2021.) BILTEN 6 / 2021

7

VREMENSKE PRILIKE

Sinoptička situacija

Marija Mokorić, dipl. ing.

Od 1. do 5. lipnja je bilo pretežno sunčano i sve toplije. Zapuhao je slab do umjeren zapadni i jugoza-padni, a na Jadranu i sjeverozapadni vjetar.

Na vrijeme je prizemno utjecala anticiklona, a po visini je jačao greben sa Sredozemlja. U početku je na prednjoj strani grebena pritjecao vlažan zrak te je po-negdje bilo malo kiše. Zatim je bilo umjerenog razvoja oblaka tek ponegdje s kratkotrajnim pljuskom.

6. i 7. lipnja je bilo djelomice sunčano, ali je uz povremeno pretežno oblačno vrijeme ponegdje bilo pljuskova i grmljavine, ponekad i izraženih. Najsunča-nije je bilo u Dalmaciji. Bilo je toplo i vrlo toplo, mje-stimice i vruće.

Na požeškom području 6. lipnja je u kratko vrije-me palo od 50 do 70 mm oborine, te je bilo bujičnih poplava.

Prizemno je bilo polje sniženog i srednjeg tlaka zraka, a po visini je pritjecao vlažan i nestabilan zrak.

Od 8. do 10. lipnja je bilo pretežno i djelomice sunčano, ali nestabilno s lokalnim pljuskovima i gr-mljavinom, ponajprije u unutrašnjosti. Bilo je većinom vrlo toplo, pa i vruće.

Prizemno je bilo polje srednjeg ili malo sniženog tlaka zraka, a po visini je kružio vlažan i nestabilan zrak

uz povremeni dotok svježeg zraka. Najpromjenljivije vrijeme je bilo u unutrašnjosti, osobito poslijepodne i navečer. Lokalnih neverina je bilo na Jadranu. Puhao je slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar, a na Jadranu i bura.

Zatim je između 11. i 14. lipnja bilo barem djelo-mice sunčano te vrlo toplo i vruće, ali i dalje nestabil-no. Uz više oblaka ponovno je pljuskova s grmljavinom bilo uglavnom u kontinentalnim predjelima. Na Jadra-nu je puhao slab i umjeren, većinom sjeverozapadni vjetar i bura.

Prizemno je bilo polje povišenog tlaka zraka, a po visini je u sjeverozapadnoj struji povremeno pritjecao vlažan zrak. U noći na 13. lipnja premjestila se hladna fronta.

Od 15. do 25. lipnja je bilo pretežno sunčano i ek-stremno toplo s maksimalnom temperaturom zraka i višom od 35°C. Uspostavio se prvi toplinski val ove godine koji je trajao od 20. do 25. lipnja.

Prizemno je bilo polje visokog i srednjeg tlaka zra-ka. Po visini je bio termobarički greben čija se os preko naših područja premještala na istok. Visinski greben je bio stacioniran nad našim predjelima, te se uspostavi-la blokirajuća omega situacija. Pritjecao je vrlo topao

Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 6. lipnja 2021.

(izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).

Slika 2. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 6. lipnja 2021.


BILTEN 6 / 2021 35 godina izlaženja Biltena (1987. − 2021.)

8

zrak iz sjeverne Afrike, a u drugom dijelu razdoblja s promjenom položaja visinskog grebena u naše predjele dospio je saharski pijesak. Bile su tople noći, a najvi-ša dnevna temperatura zraka je bila većinom od 30 do 35°C, a nerijetko u unutrašnjosti i viša. Primjerice 24. lipnja kada je bio vrhunac toplinskog vala u Županji je maksimalna temperatura bila 38°C.

Puhao je slab i umjeren južni i jugozapadni, a na Jadranu i jugoistočni vjetar, povremeno sjeverozapad-ni.

26. i 27. lipnja je bilo promjenljive naoblake te po-najprije u unutrašnjosti ponegdje malo kiše ili grmlja-vinskih pljuskova. Najsunčanije i uglavnom vruće je bilo u Dalmaciji.

U naše predjele prodrla je manja količina vlažnog i nešto svježijeg zraka.

Između 28. i 30. lipnja je prevladavalo sunčano i suho te u većini predjela vruće u drugom toplinskom valu. Zapuhao je jugozapadnjak, na Jadranu i jugo.

Ponovno je dominantan utjecaj na vrijeme imala visinska sinoptička situacija uzrokujući pritjecanje vrlo toplog zraka. S približavanjem visinske doline i hladne fronte potkraj razdoblja nad našim krajevima bilo je izraženo jugozapadno strujanje.

U prvom dijelu lipnja je posebice u unutrašnjosti bilo povremenih prodora vlažnog i nestabilnog zraka te je stoga bilo i izraženog grmljavinskog nevremena, primjerice na požeškom području 6. lipnja. Međutim, lipanj su najviše obilježile ekstremne vrućine u drugom dijelu mjeseca kada je u izraženom termobaričkom grebenu u naše predjele pritjecao vruć zrak iz sjever-ne Afrike s kojim je povremeno u naše krajeve dospio

Slika 5. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra

iznad naših krajeva 11. lipanj 2021. godine u 11.15 UTC

(izvor EUMETSAT)

Slika 3. Prizemna sinoptička situacija 24. lipnja 2021.


Slika 4. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 24. lipnja

2021. (izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).

Slika 6. Satelitska snimka oblaka iznad naših krajeva

21. lipanj 2021. godine u 20.00 UTC

(izvor EUMETSAT)


9

saharski pijesak. Bila su dva toplinska vala, prvi od 20.

do 25. lipnja čiji je vrhunac bio 24. lipnja, a drugi od

28. lipnja. Zabilježene su ekstremne temperature zraka,

primjerice na postaji Zagreb-Grič izmjerena je maksi-

malna temperatura od 37°C.

Slike 1, 2, 3 i 4 su prizemna i visinska (AT 500 hPa)

sinoptička situacija 6. i 24. lipnja 2021. (izvor Njemačka

meteorološka služba-DWD).

Slike 5 i 6 su satelitska snimka oblaka u vidljivom

dijelu spektra te satelitska snimka koja pokazuje prisu-

stvo saharskog pijeska nad našim predjelima 11. lipnja

u 11 UTC, odnosno 21. lipnja u 05 UTC 2021. (izvor EU-

METSAT).

Klimatološka analiza

dr. sc. Tanja Likso

Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka u lipnju 2021. u odnosu na normalu 1981. – 2010. na-laze se u rasponu od 1.8°C (Makarska i Hvar) do 4.0°C (Bilogora, Puntijarka i Parg). Na svim postajama srednja mjesečna temperatura zraka bila je značajno viša od vi-šegodišnjeg prosjeka.

Na svim analiziranim postajama apsolutna maksi-malna temperatura zraka za lipanj 2021. bila je iznad odgovarajućeg višegodišnjeg prosjeka (1981. – 2010.). Odstupanja apsolutne maksimalne temperature zraka

Tablica 1. Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura zraka za LIPANJ 2021. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih

postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj.

Naziv meteorološke

postaje

Godina od kada su

raspoloživi podaci

Vrijednost najviše izmjerene tempera-ture (°C) u lipnju (do

2020.) u razdoblju od kada su raspoloživi

podaci

Datum kada je postignuta najvi-

ša vrijednost(* označava

nepotpuni niz)

Vrijednost naj-više izmjerene

temperature (°C) u lipnju 2021.

Datum kada je postignuta

vrijednost naj-više izmjerene temperature u lipnju 2021.

Dubrovnik 1961. 37.5 28.6.2019.* 34.6 23.6.

Senj 1948. 36.3 12.6.2003.* 34.6 24.6.

Šibenik 1949. 37.6 25.6.2007. 34.1 30.6.

Slavonski Brod 1963. 37.0 28.6.1963. 37.6 24.6.

Knin 1949. 39.3 29.6.2006. 38.2 23.6.

Rijeka 1948. 36.7 12.6.2003. 33.7 23.6.

Karlovac 1949. 39.2 30.6.1950. 35.9 29.6.

Osijek 1899. 39.6 20.6.1908.* 38.0 24.6.

Hvar 1858. 38.0 28.6.2019.* 32.8 24.6.

Pazin 1961. 35.8 27.6.2019. 33.7 28.6.

Split - Marjan 1948. 38.1 14.6.2003. 35.6 24.6.

Ogulin 1949. 35.6 30.6.1950. 34.1 24.6.

Komiža 1981. 37.2 29.6.2006. 34.9 28.6.

Sisak 1949. 38.1 30.6.1950. 36.5 24.6.

Daruvar 1978. 35.5 13.6.2003. 35.7 24.6.

Mali Lošinj 1961. 35.6 12.6.1996. 34.5 28.6.

Poreč 1981. 33.6 27.6.2019.* 33.2 29.6.

Zagreb - Maksimir 1949. 37.6 30.6.1950. 35.6 24.6.

Bjelovar 1949. 36.7 24.6.2003. 35.7 24.6.

Varaždin 1949. 36.0 23.6.2003. 35.3 24.6.

Gospić 1872. 35.4 28.6.1935.* 34.1 23.6.

Lastovo 1948. 36.2 24.6.2002.* 33.7 28.6.

Zadar 1961. 35.1 28.6.2019. 32.4 28.6.

Parg 1950. 32.4 27.6.2019.* 30.1 23.6.

Puntijarka 1981. 29.6 27.6.2019. 28.4 24.6.

Zavižan 1953. 26.4 14.6.2019.* 25.3 23.6.


10

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20

-5 0 5

10 15 20 25 30 35 40 45

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

°C

dani

DUBROVNIK mm

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20

-5 0 5

10 15 20 25 30 35 40 45

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

°C

dani

SPLIT MARJAN mm

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20

-5 0 5

10 15 20 25 30 35 40 45

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

°C

dani

RIJEKA mm

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20

-5 0 5

10 15 20 25 30 35 40 45

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

°C

dani

OGULIN mm

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

°C

dani

ZAGREB MAKSIMIR mm

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

°C

dani

OSIJEK mm

Slika 7. Maksimalne i minimalne temperature zraka (°C) i dnevne količine oborine (mm) za LIPANJ 2021. godine

Maksimalne dnevne temperature zraka (°C)

Minimalne dnevne temperature zraka (°C)

Dnevne količine oborine (mm)


11

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

°C

dani

DUBROVNIK

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

°C

dani

SPLIT MARJAN

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

°C

dani

RIJEKA

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

°C

dani

OGULIN

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

°C

dani

OSIJEK

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

°C

dani

ZAGREB MAKSIMIR

Slika 8. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za

razdoblje 1981. − 2010. za LIPANJ 2021. godine

Srednje dnevne temperature zraka (°C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka (°C)


12

u lipnju 2021. bila su u rasponu od 0.8°C u Šibeniku do 5.0°C u Osijeku. Usporedba s raspoloživim nizom ana-liziranih postaja (tablica 1) pokazuje da je u lipnju 2021. bilo rekordnih vrijednosti apsolutne maksimalne tem-perature zraka (Daruvar i Slavonski Brod).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hr-vatskoj za lipanj 2021. godine opisane su sljedećim ka-

tegorijama: toplo (šire područje Makarske), vrlo toplo

(šire područje Slavonskog Broda, veći dio Istre, najjuž-

niji dio gorske Hrvatske i južno Hrvatsko primorje) i ek-

stremno toplo (istočna Hrvatska izuzev šireg područja

Slavonskog Broda, središnja i gorska Hrvatska, sjeverno

Hrvatsko primorje, obala Istre, Knin).

Slika 9. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) za mjesec LIPANJ 2021. od prosječnih vrijednosti (1981. − 2010.)

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

34

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C SPLIT-MARJAN (1948. 2020.)

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

34

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C RIJEKA (1948. 2020.)

Slika 10. Srednja dnevna temperatura zraka za Split-Marjan i Rijeku za LIPANJ 2021. godine

u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ).

t t-+σ t

-+2σ

t-

t--σ

t-+2σ


13

nalazili su se u rasponu od 25.3°C na Zavižanu (23. lip-nja) do 38.2°C u Kninu (23. lipnja).

Srednje mjesečne minimalne temperature zraka u lipnju 2021. nalazile su se u raponu od 10.5°C (Zavižan) do 21.9° (Split-Marjan). Odstupanja od odgovarajućeg višegodišnjeg prosjeka (1981.-2010.) kretala su se od 0.4°C (Slavonski Brod) do 3.4°C (Puntijarka). Apsolutni temperaturni minimumi bili su u rasponu od 2.0°C na Zavižanu (1. lipnja) do 15.8°C u Dubrovniku (1. lipnja).

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka napravljena je za postje Split-Marjan i Rijeku. Za proračun dugogodišnjih srednjaka i standardne devija-cije korišteni su cijeli raspoloživi nizovi (1948. – 2020.) podataka temperature zraka postaja Rijeka i Split-Mar-jan.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju prema kojem se izvanredno toplim (vrućim) smatra dan u ko-jem pozitivna anomalija srednje dnevne temperature zraka premaši dvije standardne devijacije, dok se izu-zetno hladnim smatra dan u kojem negativna anomalija premaši dvije standardne devijacije. Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka je pokazala da na postajama Rijeka i Split-Marjan nije bilo izvanrednih srednjih dnevnih temepratura zraka u lipnju 2021.

Analiza količine oborine za lipanj 2021. koje su izražene u postocima (%) višegodišnjeg prosjeka (1981.

Početak lipnja 2021. obilježile su srednje dnevne temperature zraka niže od prosjeka. Ovo kratkotrajno razdoblje negativnih temperaturnih anomalija trajalo je od 2 do 4 dana. Nakon toga su se izmjenjivala razdoblja pozitivnih i negativnih anomalija. Na većini analiziranih postaja drugu polovicu mjeseca obilježile su iznadpro-sječne srednje dnevne temperature zraka i to dugo raz-doblje pozitivnih anomalija trajalo je od 13 do 15 dana. Izuzetak čini postaja Rijeka gdje je razdoblje iznadpro-sječnih temperatura trajalo čak 28 dana.

Najveća pozitivna odstupanja srednje dnevne temperature zraka u lipnju 2021. u odnosu na više-godišnji prosjek kretala su se od 5.8°C u Dubrovniku (24. lipnja) do 10.5°C na postaji Zagreb-Maksimir (24. lipnja). Najveće negativno odstupanje srednje dnevne temperature zraka zabilježeno je 1. lipnja 2021. u Osije-ku kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 3.5°C niža od višegodišnjeg prosjeka (1981. – 2010.).

U lipnju 2021. srednja mjesečna maksimalna tem-peratura zraka bila je u rasponu od 18.3°C na Zaviža-nu do 31.1°C u Kninu. Na svim analiziranim postajama srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka bila je viša od višegodišnjeg prosjeka (1981. – 2010.), a odstu-panja su se nalazila u rasponu od 2.2°C (Lastovo) do 4.5°C (Puntijarka). Apsolutni temperaturni maksimumi

Slika 11. Odstupanje mjesečne količine oborine (izražene u %) za mjesec LIPANJ 2021. od prosječnih vrijednosti (1981. − 2010.)


14

– 2010.) pokazuje da su količine oborine bile znatno ispod prosjeka na svima analiziranim postajama. Uspo-redba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se koli-čine oborine za lipanj 2021. nalaze u rasponu od 0.2% višegodišnjeg prosjeka u Šibeniku (0.1 mm) do 38% u Lastovu (13.1 mm).

Oborinske prilike u Hrvatskoj u lipnju 2021. izra-žene percentilima detaljnije su opisane sljedećim kate-gorijama: ekstremno sušno (šire područje Slavonskog Broda, središnja Hrvatska, gorska Hrvatska izuzev šireg područja Gospića, Istra, sjeverno Hrvatsko primorje, okolica Šibenika), vrlo sušno (istočna Hrvatska izuzev šireg područja Slavonskog Broda, okolica Raba, šire područje Gospića, sjeverna Dalmacija, sjeverni kopneni dio srednje Dalmacije i Vis) i sušno (srednja Dalmacija izuzev sjevernog kopnenog dijela i Visa, južna Dalma-cija).

Usporedba dnevnih količina oborine analiziranih postaja za lipanj 2021. je pokazala da je najveća dnev-na količina oborine izmjerena 7. lipnja na postaji Parg (42.0 mm) koja je ujedno imala i najveću mjesečnu ko-ličinu oborine (49.6 mm) za mjesec lipanj 2021.

U lipnju 2021. broj sati sijanja Sunca bio je viši od višegodišnjeg prosjeka (1981. – 2010.) na svim analizi-ranim postajama. Odstupanja su se kretala od 17.3 sata u Hvaru gdje je zabilježeno ukupno 344.7 sati sijanja Sunca do 125.7 sati na Pargu gdje je mjesečna suma sijanja Sunca iznosila 326.7 sati. Pozitivne anomalije broja sati sijanja Sunca u lipnju 2021. u skladu su s ne-gativnim anomalijama srednje mjesečne naoblake.

Na svim analiziranim postajama lipanj 2021. obi-lježila je srednja mjesečna naoblaka niža od prosjeka (1981. – 2010.). Broj vedrih dana (broj dana sa srednjom dnevnom naoblakom manjom od 2/10) u lipnju 2021. nalazio se u rasponu od 4 dana (Zagreb-Maksimir) do 18 dana (Komiža). Na većini analiziranih postaja broj vedrih dana bio je iznad višegodišnjeg prosjeka (1981. – 2010.) za lipanj i nalazio se u rasponu od 1 dan (Bjelovar, Slavonski Brod, Zagreb-Maksimir, Varaždin, Gospić, Si-sak, Hvar) do 8 dana (Daruvar i Ogulin). S druge strane, broj oblačnih dana (broj dana sa srednjom dnevnom naoblakom većom od 8/10) u lipnju 2021. kretao se od 0 dana (Bjelovar, Daruvar, Gospić, Zavižan, Poreč, Senj, Šibenik, Lastovo i Dubrovnik) do 4 dana (Hvar). Na gotovo svim razmatranim postajama broj oblačnih dana bio je manji od prosjeka (1981. – 2010.) za lipanj, a nalazio se u rasponu od 1 dan (Zadar, Split-Marjan i Komiža) do 8 dana (Zavižan).

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta

Ivana Marinović, mag.phys.-geophys.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na dnevnoj skali

U lipnju 2021. godine sušni i kišni uvjeti na dnevnoj skali analizirani su na 23 postaje u Hrvatskoj na način da su kumulativne količine oborine od početka do kra-

ja lipnja uspoređene s teorijskim percentilima, koji su izračunati pomoću srednjih mjesečnih vrijednosti koli-čina oborine za lipanj iz 40-godišnjeg razdoblja (1961. – 2000.). Analizirana su i trajanja sljedova sušnih i kiš-nih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, manjom i većom od 0.1 mm.

Na većini postaja tijekom lipnja zabilježeno je jed-no do dva kišna razdoblja. Najviše kišnih razdoblja bilo je na postajama Slavonski Brod (pet), Osijek i Split (po četiri) te Parg i Pazin (po tri). Kišna razdoblja trajala su jedan do tri dana, a najduže, u trajanju od četiri dana, bilo je na postaji Parg. Najveća količina jednodnevne oborine zabilježena je 7. lipnja na postaji Parg (42 mm). Mjesečna količina oborine bila je na svim postajama da-leko manja od prosjeka, a na čak 13 postaja iznosila je manje od 9 mm. Sušna razdoblja bila su različitog tra-janja, ali uglavnom dugotrajna. Na većini postaja sušno razdoblje iz svibnja nastavilo se u prvom tjednu lipnja, dok je sušno razdoblje započeto krajem prve, odnosno početkom druge dekade lipnja, trajalo do kraja mjese-ca. Najdulja sušna razdoblja zabilježena su uglavnom na primorskim postajama, a najviše na otocima Mali Lošinj (24 dana) i Lastovo (23 dana).

Iako je u lipnju prva dekada bila najkišnija, bilo je više suhih nego kišnih dana. Na većini dalmatinskih po-staja te u Osijeku, Pargu i Gospiću prevladali su nor-malni (percentil 25 do 75), na postajama Senj, Mali Lo-šinj i Zadar sušni (percentil 10 do 25), a na postajama Karlovac i Križevci vrlo sušni oborinski uvjeti (percentil 2 do 10), dok je na preostalim postajama bilo sušno do vrlo sušno.

Mala količina oborine zabilježena je u drugoj deka-di lipnja, pri čemu je na dijelu postaja potpuno izostala. Normalni oborinski uvjeti (percentil 25 do 75) prevladali su jedino na krajnjem jugu (Lastovo, Dubrovnik), sušni (percentil 10 do 25) na postajama Osijek, Parg, Gospić, Knin, Split i Hvar, vrlo sušni (percentil 2 do 10) na dije-lu postaja kontinentalne Hrvatske (Slavonski Brod, Va-raždin, Zagreb Maksimir i Sisak) te na postajama Pazin, Mali Lošinj, Zavižan i Zadar, dok je na preostalim posta-jama bilo ekstremno sušno (percentil manji od 2)

U trećoj dekadi lipnja oborina je na gotovo svim postajama izostala. U skladu s tim, normalni oborinski uvjeti (percentil 25 do 75) prevladali su jedino na Lasto-vu, sušni (percentil 10 do 25) u Dubrovniku, vrlo sušni (percentil 2 do 10) na postajama Osijek, Parg, Gospić, Knin, Split i Hvar, dok je na preostalim postajama bilo ekstremno sušno (percentil manji od 2).

Konačno, lipanj je na postaji Lastovo ocijenjen kao normalan (percentil 25 do 75), na postajama Gospić, Hvar i Dubrovnik kao vrlo sušan (percentil 2 do 10), a na preostalih 19 postaja kao ekstremno sušan (percen-til manji od 2)..

Jednako kao u svibnju, najmanje oborine u lipnju zabilježeno je na postaji Šibenik, samo 0.1 mm, a najvi-še na postaji Parg, 49.6 mm.


15

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od 1, 2, 3, 6, 9, 12, 18 i 24 mjeseca

U lipnju 2021. godine sušni i kišni uvjeti na mje-sečnoj i višemjesečnoj skali u Hrvatskoj analizirani su pomoću standardiziranog oborinskog indeksa (SPI) koji ukazuje na odstupanje oborine (na pojedinoj vremen-skoj skali) od medijana za iznose standardne devijacije. Za proračun SPI-a korišteni su podaci količine oborine iz klimatološkog razdoblja (1981. – 2010.) te iz aktu-alnog mjeseca i prethodna 23 mjeseca na 31-oj glav-noj meteorološkoj postaji. Prema klasifikacijskoj skali, ocjenjuje se intenzitet kišnih/sušnih prilika: od normal-nih do umjereno, vrlo i ekstremno kišnih/sušnih prilika.

U lipnju (SPI 1) su na području Hrvatske prevladale ekstremno sušne prilike. Vrlo sušno bilo je u široj okoli-ci Osijeka, Daruvara i Zadra, dok su na području srednje i južne Dalmacije oborinske prilike bile u rasponu od normalno (Lastovo) do ekstremno sušno (Komiža). Vri-jednost SPI 1 je na svim postajama bila negativna, naj-manja je bila -5.3 na postaji Karlovac, a najveća -0.39 na postaji Lastovo.

Ekstremno sušno na 2-mjesečnoj skali (SPI 2, svi-banj i lipanj) bilo je na području Zadarske i Šibensko kninske županije, Malog Lošinja i Visa. Vrlo sušno bilo je u južnom dijelu Slavonije, u Lici te okolici Karlovca. U ostatku Hrvatske bilo je normalno do umjereno sušno.

ekstremno kišno kum. oborina sušno

vrlo kišnonormalno

vrlo sušno

kišno ekstremno sušno

Slika 12. Kumulativne količine oborine (mm) za LIPANJ 2021., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku, Zavižan,

Split – Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961. − 2000.


16

ekstremno kišno

normalno

umjereno sušno

vrlo kišno vrlo sušno

umjereno kišno ekstremno sušno

Najmanja vrijednost SPI 2 iznosila je -2.99 na postaji

Knin, a najveća 0.47 na postaji Varaždin, i to je ujedno

bila jedina pozitivna vrijednost SPI 2.

Na 3-mjesečnoj skali (SPI 3, od travnja do lipnja)

na području kontinentalne Hrvatske, zatim na sjever-

nom dijelu Primorja i gorske Hrvatske te dijelu Dalma-

cije (šire područje Splita, Hvara, Dubrovnika i Lastova)

dominirali su normalni oborinski uvjeti. Umjereno suš-

no bilo je na južnom dijelu Slavonije te u okolici Bjelo-

vara, Malog Lošinja, Raba i Ploča, vrlo sušno na većem

dijelu Like te Zadarske i Šibensko kninske županije, dok

je ekstremno sušno bilo u okolici Knina, Makarske i Ko-

miže. Najmanja i najveća vrijednost SPI 3 ponovno su zabilježene na postajama Knin (-2.57) i Varaždin (0.35).

Normalni oborinski uvjeti prevladali su na 6-mje-sečnoj skali (SPI 6, od siječnja do lipnja), pri čemu je u većini Hrvatske zabilježen deficit oborine. Vrlo sušno bilo je jedino na otoku Visu gdje je zabilježena i najma-nja vrijednost SPI 6 (-1.90). Najveća vrijednost SPI 6 u ovom polugodištu bila je u Senju (0.51).

Na 9-mjesečnoj skali (SPI 9, od listopada do lipnja) također su prevladali normalni oborinski uvjeti. Umje-reno kišno bilo je jedino u Istri te okolici Raba, dok je u okolici Senja bilo čak ekstremno kišno. Slično je bilo i na godišnjoj skali (SPI 12), uz nešto kišnije prilike na

Slika 13. Standardizirani oborinski indeks (SPI) za LIPANJ 2021., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku,

Zavižan, Split – Marjan i Dubrovnik za različite vremenske skale (1, 2, 3, 6, 9, 12, 18 i 24 mjeseca).


17

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klasa

≥ 2 Ekstremno kišno

1.5 do 1.99 Vrlo kišno

1.0 do 1.49 Umjereno kišno

-0.99 do 0.99 Normalno

-1.0 do -1.49 Umjereno sušno

-1.5 do -1.99 Vrlo sušno

≤ -2 Ekstremno sušno

području Knina, Istre i sjeverne Hrvatske. Pritom su vri-jednosti SPI 9 i SPI 12 varirale od -0.60, odnosno -0.58 (Gradište) do 2.05, odnosno 2.12 (Senj).

Zabilježeni oborinski uvjeti na 18-mjesečnoj skali (SPI 18) u većini Hrvatske bili su u granicama normale. Umjereno sušno bilo je na otoku Visu te okolici Šibe-nika, Zavižana, Karlovca, Siska, Bilogore i Slavonskog Broda, dok je u okolici Senja i Varaždina bilo umjereno kišno, a u Istri i vrlo kišno. Na 24-mjesečnoj skali (SPI 24) također su prevladali normalni oborinski uvjeti, s tim da je na otoku Visu bilo umjereno sušno, a u okolici Slavonskog Broda i vrlo sušno. Umjereno kišno bilo je u okolici Knina, Senja i Zagreba, dok je na području Istre

i sjeverne Hrvatske bilo umjereno, vrlo i ekstremno kiš-no. Pritom su vrijednosti SPI 18 i SPI 24 bile najniže na postaji Slavonski Brod (-1.48, odnosno -1.86), a najviše na postaji Pazin (1.54, odnosno 2.39).

Napomena: Više grafičkih prikaza rezultata dostu-pno je na: www.meteo.hr.

Temperatura mora

Željka Pogačić, mag. phys.-geophys.

Duž istočne obale Jadrana, u sklopu mreže posta-ja za klasično mjerenje površinske temperature mora Državnog hidrometeorološkog zavoda, postoji ukupno četrnaest postaja. Na samo četiri od njih, koje imaju dugogodišnji kontinuirani niz podataka, obavljena je statistička analiza i obrada podataka za lipanj 2021. go-dine. Analizirana postaja Rab nalazi se na sjevernom, a postaje Split-Marjan, Hvar i Komiža na srednjem Jadra-nu. Važno je napomenuti kako su Rab, Hvar i Komiža otočne, a Split-Marjan obalna postaja.

Najviša prosječna površinska temperatura mora u lipnju 2021. bila je na postaji Rab, 23.2°C, a najniža na Hvaru, 21.6°C. Na svim analiziranim postajama sjever-nog i srednjeg Jadrana površinska temperatura mora u

Slika 14. Prostorna razdioba standardiziranog oborinskog indeksa (SPI 1) za LIPANJ 2021.

te pripadni histogram koji ukazuje na udio teritorija Hrvatske zahvaćen pojedinom klasom SPI.


18

°C Rab Split – Marjan Hvar Komiža*

T–

2021, sred 23,2 22,3 21,6 21,9

T–

KLIM, sred 21,8 21,5 21,3 21,9

T–

2021, sred – T–

KLIM, sred 1,4 0,8 0,3 0,0

* za mjernu postaju Komiža, promatrano klimatološko razdoblje 1991. – 2010.

Tablica 2. Prosječne površinske temperature mora u klimatološkom razdoblju (T—

KLIM, sred) u usporedbi sa prosječnim temperaturama

u LIPNJU 2021. godine (T—

2021., sred) i (T—

2021., sred – T—

KLIM, sred) njihove razlike.

°C Rab Split – Marjan Hvar Komiža*

T–

2021, min 18,4 (1. 6.) 18,1 (2. 6.) 19,1 (1. 6.) 18,6 (1. 6.)

T–

2021, maks 26,6 (25. i 26. 6.) 26,0 (25. 6.) 24,2 (30. 6.) 24,7 (30. 6.)

T–

KLIM, min 16,4 15,8 16,8 17,1

T–

KLIM, maks 27,2 26,5 26,2 26,9

* za mjernu postaju Komiža, promatrano klimatološko razdoblje 1991. – 2010.

Tablica 3. Minimalne i maksimalne vrijednosti srednjih dnevnih površinskih temperatura mora u LIPNJU 2021. godine

(T—

2021., min, T—

2021, maks) i dugogodišnjeg niza ovisno o dostupnosti podataka za svaku postaju (T—

KLIM, min) (T—

KLIM, maks)

lipnju 2021. godine bila je jednaka ili viša od klimatološ-

kog srednjaka 1981. – 2010. (slika 15, tablica 2).

Najveća razlika između prosječne površinske

temperature mora u klimatološkom razdoblju 1981.

– 2010. i prosječne temperature u lipnju 2021. godi-

ne iznosila je +1.4°C na mjernoj postaji Rab, a najmanja

razlika 0.3°C na postaji Hvar. Analizirano dugogodišnje

razdoblje u Komiži je 10 godina kraće od ostalih, pa je

dobivena razlika od 0.0°C vjerojatno posljedica toplijeg

površinskog sloja mora u zadnjih 20 godina. Vjerojatno

bi s duljim klimatološkim nizom i njegovom analizom

uočena razlika bila usporediva s onom na ostalim po-stajama.

Zamjećuju se više vrijednosti srednje površinske temperature mora na sjevernom Jadranu (Rab) od pro-sječnih na srednjem Jadranu (Split-Marjan, Hvar) što je za lipanj u skladu s klimatološkim podacima međutim, razlike su u 2021. godini tri puta veće od klimatoloških. Vidljivo je da su uz obalu (Split-Marjan) temperature mora ovog lipnja bile više ili usporedive s onima dalje od obale (Hvar, Komiža).

Najveća pozitivna odstupanja od tridesetogodiš-njeg srednjaka izmjerena su u zadnjoj dekadi mjeseca,

PostajaRab

1962. – 2021.Split – Marjan1960. – 2021.

Hvar1964. – 2021.

Komiža 1991. – 2021.

Tmax27,0 26,5 24,4 25,0

29. 6. 2021. 26. 6. 2021. 27. 6. 2021. 30. 6. 2021.

Tmin17,5 17,8 18,7 18,4

1. 6. 2021. 2. 6. 2021. 1. 6. 2021. 1. 6. 2021.

Tmax aps27,9 27,4 26,6 28,0

26. 6. 2007/ 28. 6. 1963. 26. 06. 2007. 27. 06. 2008.

Tmin aps14,6 15,5 16,4 16,9

01. 06. 1978. 01. 06. 1970. 01. 06. 1991. 01. 06. 1991.

Tablica 4. Pregled terminskih minimuma i maksimuma u LIPNJU 2021. godine i apsolutni terminski ekstremi

iz lipnja za pojedinu postaju otkako postoje mjerenja.


19

Pozitivno odstupanje T—KLIM T—KLIM + σ T—KLIM – σ

Negativno odstupanje T—2020 T—KLIM + 2σ T—KLIM – 2σ

Slika 15. Srednje dnevne vrijednosti površinske temperature mora u Rabu, Splitu, Hvaru i Komiži u LIPNJU 2021.

godine u usporedbi sa srednjim dnevnim vrijednostima površinske temperature mora u lipnju za promatrano

klimatološko razdoblje 1981. – 2010. godine, T—

KLIM, za za mjernu postaju Komiža 1991. – 2010.).

Pozitivno i negativno odstupanje T—

2019 od T—

KLIM osjenčano je crvenom odnosno plavom bojom. Granice jedne i dvije standardne

devijacije σ od klimatološkog srednjaka T—

1981.-2010. prikazane su crtkanim crvenim i plavim linijama.

24. lipnja na postaji Rab (3.8°C) i na postaji Split-Marjan (3.6°C). Najveća negativna odstupanja od srednjaka za-bilježena su početkom mjeseca i to 2. lipnja na postaji Rab (1.8°C).

Osim toga, više od polovice mjeseca srednje dnev-ne temperature površinskog sloja mora na postaji Rab premašivale su jednu standardnu devijaciju i od toga su 30% dana bile na granici dvije standardne devijacije. Na mjernoj postaji Split-Marjan površinski sloj mora po-četkom i krajem lipnja čak je premašivao granicu dvije standardne devijacije, a to je rijedak događaj.

Nakon hladnijeg početka mjeseca, uslijedio je porast srednje dnevne temperature površinskog sloja mora. Unatoč jednom zahladnjenju sredinom lipnja, najviše srednje dnevne površinske temperature mora i terminski maksimumi u lipnju 2021. na svim postajama izmjereni su krajem, a minimumi početkom lipnja (ta-blice 3 i 4, slika 15).

Nakon dva hladnija mjeseca, lipanj 2021. je treći mjesec u godini s površinskim slojem mora na sred-njem i južnom Jadranu toplijim od prosjeka. Uspored-

ba s raspoloživim nizom podataka pokazuje da u lip-nju 2021. otkako postoje mjerenja nema zabilježenih rekordnih vrijednosti temperatura površinskog sloja mora.

Usporedba svih srednjih lipanjskih vrijednosti po-kazuje da su na postaji Rab 10. lipnja, na postajama Komiža i Split-Marjan 16. lipnja i na Hvaru 21. lipnja najtopliji dan u lipnju otkada postoje mjerenja na tim postajama.

HIDROLOŠKE PRILIKE

Površinske vode

Tomislav Lončar, dipl. ing. geol.

Mirno razdoblje sa malim oscilacijama u kretanju vodostaja obilježilo je mjesec lipanj na svim promatra-nim stanicama u ovom izvješću. Uspoređujući podatke za isti mjesec u prethodnom razdoblju obrade za 1961.


20

– 2015. na većini promatranih vodotoka zabilježene su ispodprosječne vrijednosti vodnosti, izuzev na rijeci Dravi koja u lipnju bilježi nadprosječne vrijednosti vod-nosti.

Opadanje vodostaja nakon protoka vodnog vala sa kraja svibnja se nastavlja i u ovom mjesecu. Laga-no opadanje vodostaja se protezalo tijekom cijelog mjeseca uz manji uspor opadanja, a ponegdje i lagani porast vodostaja u drugom kvartalu lipnja na srednjem i donjem toku Save. Tek manje oscilacije u kretanju vo-dostaju su zabilježene na području Zagreba, također uz generalni trend pada vodostaja. Zbog izrazito mirne situacije na Savi, ali i ljetnim mjesecima koje prati ma-nja vodnost, nije bilo potrebe za izdavanjem pripravnih stanja za obranu od poplava. Deficit vodnosti u mje-

secu lipnju se kretao oko 25% na srednjem i donjem toku Save, dok je kod Zagreba srednji mjesečni protok gotovo istovjetan srednjem mjesečnom protoku za te-kući mjesec u prethodnom razdoblju od 1961. do 2015. godine.

Mirna situacija uz malene oscilacije u kretanjima vodostaja zabilježena je na Muri, Dravi i Dunavu. Izra-ženijih vodnih valova na ovim područjima praktički nije ni bilo, već su vodostaji, nastavno na prošli mjesec u polaganom opadanju ili u stagnaciji, posebice sredi-nom lipnja. Na Dunavu se može spomenuti manji vodni val sredinom mjeseca. Vodnost Drave je bila malo iznad prosjeka sa suficitom otjecanja koji se kretao u vrijed-nosti oko 13%, dok je Mura kod Murskog Središća bilje-žila deficit od 20%.

Rijeka Postaja

LIPANJ 2021. LIPANJ 1961. − 2015.

Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/s

Sava

Zagreb 115,86 25.06. 57 139 252

Jasenovac 256,7 30.06. 137 339 570

Slavonski Brod 324,2 30.06. 210 471 751

Županja 378,8 30.06. 284 572 943

KupaKamanje 12,2 30.06. 8,7 17,4 30,5

Jamnička Kiselica 50,4 17.06. 19,1 43,4 77,4

Mura Mursko Središće 106,3 30.06. 86,6 160 424

DravaBotovo 536,3 29.06. 145 407 1216

Donji Miholjac 642,6 30.06. 234 540 1396

Qsred nQsred sQsred vQsred

Sava

Zagreb 257,8 70,7 268 493

Jasenovac 453,9 153 580 1163

Slavonski Brod 596 287 810 1718

Županja 703,1 338 948 2131

KupaKamanje 23,6 13,8 43,5 110

Jamnička Kiselica 64,9 33,1 108 261

Mura Mursko Središće 182,9 113 232 569

DravaBotovo 795,4 353 701 1468

Donji Miholjac 825,4 384 728 1542

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaks

Sava

Zagreb 570,7 02.06. 120 729 1565

Jasenovac 893 01.06. 178 944 1924

Slavonski Brod 1171,6 01.06. 482 1278 2713

Županja 1312,6 01.06. 409 1511 3211

KupaKamanje 62,9 07.06. 20,8 232 631

Jamnička Kiselica 142,5 08.06. 51,8 295 782

Mura Mursko Središće 277,2 07.06. 144 420 1088

DravaBotovo 1018 08.06. 565 1071 1896

Donji Miholjac 974,1 09.06. 486 992 1727

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin

= najmanji minimalni protok u razdoblju sQmin

= srednji minimalni protok u razdobljuvQmin

= najveći minimalni protok u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred

= najmanji srednji protok u razdoblju sQsred = srednji srednji protok u razdobljuvQsred

= najveći srednji protok u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u

mjesecu (srednja vrijednost)nQmaks

= najmanji maksimalni protok u razdoblju sQmaks

= srednji maksimalni protok u razdobljuvQmaks

= najveći maksimalni protok u razdoblju

Tablica 5. Minimalni, srednji i maksimalni protok za LIPANJ 2021. i pripadajući protoci u razdoblju 1961. − 2015.


21

-80 -60 -40 -20

0 20 40 60 80

100 120 140 160

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

H (cm)

t (dan)

Karlovac Kamanje Jamni ka Kiselica

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Q (m3/s)

t (dan)

Kamanje Jamni ka Kiselica

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Q (m3/s)

t (dan)

Mursko Sredi e Botovo Donji Miholjac

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

H (cm)

t (dan)

Mursko Sredi e Botovo Donji Miholjac

Osijek Vukovar

-300

-200

-100

0

100

200

300

400

500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

H (cm)

t (dan)

Zagreb Jasenovac Slavonski Brod upanja

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Q (m3/s)

t (dan)

Zagreb Jasenovac Slavonski Brod upanja

Slika 16. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u LIPNJU 2021.

Slika 17. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u LIPNJU 2021.


22

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

Zagreb Jasenovac Slavonski Brod

upanja Kamanje Jamni ka Kiselica

Mursko Sredi e

Botovo Donji Miholjac

Q (m3/s)

0 200 400 600 800

1000 1200 1400 1600 1800 2000 2200



Mursko Sredi e


Q (m3/s)

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500



Mursko Sredi e


Q (m3/s)

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

Slika 18. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u LIPNJU 2021. s primjerom pripadajućih

karakterističnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks) za razdoblje 1961. − 2015.

Qmin lipanj 2021. lipanj 1961. − 2015.

Qsred lipanj 2021. lipanj 1961. − 2015.

Qmaks lipanj 2021. lipanj 1961. − 2015.


23

Na Kupi također mirna hidrološka situacija sa mi-nimalnim oscilacijama vodostaja. Izuzev malog porasta vodostaja na početku drugog kvartala mjeseca lipnja, bilježi se uglavnom stagnacija niskih vodostaja. Ispod-prosječna vodnost na Kupi, uspoređujući sa prosječ-nim vrijednostima za promatrani mjesec u razdoblju od 1961. do 2015., pokazuje deficit otjecanja od oko 40% na području Jamničke Kiselice do 45% na području Ka-manja.

Zabilježeni minimalni protoci uglavnom su bili manji od srednjih minimalnih protoka za mjesec lipanj u razdoblju 1961. – 2015., izuzev rijeke Drave i Kupe u području Kamanja gdje su minimumi bili veći od pro-sječnih. Minimalni protoci na gotovo svim vodotoci-ma padaju na sam kraj mjeseca. Maksimalni protoci na svim analiziranima postajama bili su manji od prosječ-nih protoka za ovaj mjesec u razdoblju 1961. – 2015. Na Savi su mjesečni maksimumi zabilježeni prvi dan u lipnju, dok su za Kupu, Muru i Dravu zabilježeni na po-četku drugog kvartala u mjesecu.

Podzemne vode

Ivan Bertović, prof.

Mjerne postaje zagrebačkog aluvijalnog pod-ručja (Borovje i Mičevec) su tijekom lipnja, u uvjetima

kontinuiranog opadanja razine podzemne vode, za-bilježile znatan pad razine podzemne vode. Obje su postaje evidentirale maksimalne mjesečne vodostaje na početku mjeseca, a minimalne mjesečne vodostaje krajem mjeseca. Razlike između ekstremnih mjesečnih vrijednosti su iznosile 131 cm za Borovje i 100 cm za Mičevec. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimal-nih mjesečnih vodostaja obiju postaja su bile više od prosječnih vrijednosti u lipnju za razdoblje obrade po-dataka od 1990. do 2014. godine.

Mjerne postaje dravskog aluvijalnog područja (Re-paš, Gornja Šuma, Gornji Miholjac i Čađavica) su za-bilježile slabiju dinamiku podzemnih voda u odnosu na savske mjerne postaje. Jedino je mjerna postaja u Repašu u prvoj dekadi mjeseca zabilježila mali porast razine podzemne vode, dok su ostale postaje tijekom cijelog mjeseca bilježile kontinuirano opadanje razina podzemne vode. Sve analizirane mjerne postaje su za-bilježile maksimalnu mjesečnu vrijednost na početku, a minimalnu mjesečnu vrijednost na kraju mjeseca. Razlike između ekstremnih mjesečnih vrijednosti su iznosile: Repaš 33 cm, Gornja Šuma 32 cm, Gornji Mi-holjac 32 cm i Čađavica 43 cm. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja na mjernim postajama Repaš i Gornja Šuma su bile više od prosječ-nih minimalnih, srednjih i maksimalnih vodostaja, dok su te vrijednosti na mjernim postajama Gornji Miholjac

Područje Postaja

LIPANJ 2021. LIPANJ 1988. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaks

m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

DRAVA

Repaš 115,96 30.06. 115,40 115,76 116,10

Gornja Šuma 116,04 30.06. 115,13 115,91 116,58

Gornji Miholjac 103,50 30.06. 103,48 104,78 105,62

Čađavica 96,71 30.06. 96,40 97,34 98,08

SV SVmin SVsr SVmaks

Repaš 116,16 115,48 115,89 116,29

Gornja Šuma 116,20 115,19 116,02 116,92

Gornji Miholjac 103,73 103,50 104,86 105,72

Čađavica 96,94 96,43 97,50 98,40

VV dan VVmin VVsr VVmaks

Repaš 116,29 01.06. 115,51 116,06 116,79

Gornja Šuma 116,35 01.06. 115,25 116,14 117,31

Gornji Miholjac 103,82 01.06. 103,52 104,93 105,91

Čađavica 97,14 01.06. 96,47 97,66 98,72

Tablica 6. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode za LIPANJ 2021.

na području Drave te pregled istih za razdoblje 1988. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.


24

Slika 19. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za LIPANJ 2021. godine na području Save

(Zagreb-Borovje i Zagreb-Mičevec) i području Drave (Repaš, Gornja Šuma, Gornji Miholjac i Čađavica)

103.20

103.30

103.40

103.50

103.60

103.70

103.80

103.90

104.00

104.10

104.20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

RPV (m.n.m.)

t (dan)

Gornji Miholjac

96.50

96.60

96.70

96.80

96.90

97.00

97.10

97.20

97.30

97.40

97.50

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

RPV (m.n.m.)

t (dan)

a avica

115.70

115.80

115.90

116.00

116.10

116.20

116.30

116.40

116.50

116.60

116.70

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

RPV (m.n.m.)

t (dan)

Gornja uma

115.60

115.70

115.80

115.90

116.00

116.10

116.20

116.30

116.40

116.50

116.60

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

RPV (m.n.m.)

t (dan)

Repa

103.60

103.80

104.00

104.20

104.40

104.60

104.80

105.00

105.20

105.40

105.60

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

RPV (m.n.m.)

t (dan)

Borovje

101.20

101.40

101.60

101.80

102.00

102.20

102.40

102.60

102.80

103.00

103.20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

RPV (m.n.m.)

t (dan)

Mi evec


25

i Čađavica bile niže od prosječnih vrijednosti u lipnju za razdoblje obrade podataka 1988. – 2014. godine.

EKOLOŠKE PRILIKE

Meteorološke karakteristike

Domagoj Mihajlović, dipl. ing.

Visine sloja miješanja tijekom lipnja 2021. na po-stajama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima 00 i 12 UTC prikazane su na slici 20. Na osnovi proračuna vidljivo je da je tijekom noći visina sloja miješanja bila najveća 14. lipnja na postaji Zagreb-Maksimir (753 m) i 15. lipnja na postaji Zadar (492 m). Najveća visina sloja miješanja u terminu 12 UTC proračunata je 25. lipnja na postaji Zagreb-Maksimir (2965 m) i 9. lipnja na postaji Zadar (3308 m). Prosječna mjesečna visina sloja mije-

šanja u terminu 00 UTC u Zagrebu iznosila je 83 m, a u Zadru 33 m. U terminu 12 UTC prosječna vrijednost visine sloja miješanja bila je 1885 m (Zagreb) i 1936 m (Zadar).

Na postaji u Zagrebu tijekom noći prizemni sloj atmosfere bio je neutralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E, F i G klase stabilnosti; s čestinom 23%, 10%, 53% i 14%, tablica 9). U terminu 12 UTC najučestalije klase stabilnosti bile su jako labilno (A), umjereno labilno (B), malo labilno (C) i neutralno (D) (7%, 59%, 27% i 7%). Na postaji Zadar je tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio neutralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E, F i G klase stabilnosti; s čestinom 13%, 17%, 57% i 13%). U terminu 12 UTC najučestalije bile su klase stabilnosti jako labilno (A), umjereno labilno (B), malo labilno (C) i neutralno (D) (36%, 39%, 14% i 11%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile visinske inver-zije (10 slučaja; 24%), prizemne inverzije (28 slučajeva;

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

Područje Postaja

LIPANJ 2021. LIPANJ 1990. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaks

m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

SAVA

Zagreb Borovje 104,30 30.06. 103,12 104,19 106,44

Zagreb Mičevec 101,71 30.06. 100,46 101,65 103,08

SV SVmin SVsr SVmaks

Zagreb Borovje 104,61 103,24 104,43 106,75

Zagreb Mičevec 102,16 100,58 101,85 103,29

VV dan VVmin VVsr VVmaks

Zagreb Borovje 105,34 01.06. 103,35 104,69 107,01

Zagreb Mičevec 102,71 01.06. 100,68 102,06 103,50

Tablica 7. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode u LIPNJU 2021.

na području Save te pregled istih za razdoblje 1990. – 2014.

Z AG R E B

Sloj inverzijenoć dan

N % N %

ne postoji 1 2 9 26

prizemna 28 67 0 0

podignuta 3 7 0 0

visinska 10 24 26 74

Z A DA R


N % N %

ne postoji 0 0 15 50

prizemna 1 7 2 7

podignuta 4 29 4 14

visinska 9 64 8 29

Tablica 8. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu

i Zadru za LIPANJ 2021. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).


26

67%), podignute inverzije (3 slučaja; 7%) i situacije bez

inverzije (1 slučaj; 2%). U terminu 12 UTC zabilježeno je

26 slučajeva s visinskom inverzijom (74%) i 9 slučajeva

bez inverzije (26%). U Zadru su tijekom noći najčešće

bile visinske inverzije (9 slučajeva, 64%), podignute in-

verzije (4 slučaja; 29%) i prizemne inverzije (1 slučaj;

7%). U terminu 12 UTC zabilježeno je 8 slučajeva s vi-

sinskom inverzijom (29%), 4 slučaja s podignutom in-

verzijom (14%), 2 slučaja s prizemnom inverzijom (7%) i

15 slučaja bez inverzije (50%).

Onečišćenje zraka i oborine

Ivona Igrec, dipl. ing.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzor-

cima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-

trati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magnezija).

Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo onečišćenja

zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim po-

dručjem ovisi i o meteorološkim uvjetima.

Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opi-

sano, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropoge-

nim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda...) ili

prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija

tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo

SO2 i NOX, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg,

morskom aerosolu Cl, Na i Mg, ali i značajnu koncen-

traciju sulfata koja potječe iz morskog aerosola. Stoga

se za sve postaje koje su od obale udaljene oko pedeset

kilometara vrši korekcija na morske sulfate sukladno

EMEP-ovom pravilniku.

Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zra-

čenje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve koji

mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili reflektiraju

sunčevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz atmos-

fere neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju

kiseline. pH vrijednost takve oborine pada, odnosno

Slika 20. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u LIPNJU 2021. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

Z AG R E B


N % N %

A – jako labilno 0 0 2 7

B – umjereno labilno 0 0 17 59

C malo labilno 0 0 8 27

D neutralno 7 23 2 7

E malo stabilno 3 10 0 0

F umjereno stabilno 16 53 0 0

G jako stabilno 4 14 0 0

Z A DA R


N % N %

A – jako labilno 0 0 10 36

B – umjereno labilno 0 0 11 39

C malo labilno 0 0 4 14

D neutralno 4 13 3 11

E malo stabilno 5 17 0 0

F umjereno stabilno 17 57 0 0

G jako stabilno 4 13 0 0

Tablica 9. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za LIPANJ 2021. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).


27

oborina postaje kisela. Mokrim taloženjem svi ti spojevi

opterećuju sustav.

Uzorkovanje oborine provodi se u mreži postaja

DHMZ-a otvorenim uzorkivačem. U tablici 10 prika-

zane su količina oborine, udio oborine analiziran na

glavne ione i pH, vrijednosti koncentracija glavnih iona,

ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika

iz nitrata te udio kiselih kiša s obzirom na analiziranu

količinu oborine.

Ukupna mjesečna količina oborine u lipnju bila

je značajno niža od one u svibnju. Maksimum oborine

zabilježen je u Krapini i iznosi 22.4 mm, a minimum je zabilježen u Zadru i iznosi 2.9 mm. U lipnju ni na jed-noj postaji nije zabilježena kisela oborina, potrebno je naglasiti da je pH vrijednost na svim postajama bila izuzetno visoka te se kretala oko 6.5 osim na postaji Puntijarka gdje je zabilježena vrijednost bila 5.97. Ova-ko visoke pH vrijednosti mogu se pripisati povišenoj koncentraciji pijeska u zraku te maloj količini oborine. U lipnju su pH vrijednosti i koncentracije glavnih iona određene u 96% oborine.

Na slici 21 prikazane su srednje mjesečne pH vri-jednosti i srednja mjesečna koncentracija sumpora iz

0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 1.2 1.4 1.6 1.8

0.0 1.0 2.0 3.0 4.0 5.0 6.0 7.0 8.0 9.0

Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi an Rijeka Zadar Dubrovnik

pH mg/L

POSTAJE

S mg/L kriterij kiselosti pH <5.6 pH

Slika 21. Srednja mjesečna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije

sumpora iz sulfata u LIPNJU 2021. godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine pH < 5,6)

0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 1.2 1.4 1.6 1.8 2.0


mg/L

POSTAJE

SO42 - S NO3 - N

.

Slika 22. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata u LIPNJU 2021.

0.00 0.02 0.04 0.06 0.08 0.10 0.12 0.14 0.16


kg/ha

POSTAJE

SO42

- S NO3 - N

Slika 23. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za LIPNJU 2021.


28

PostajaRR

mm

RR/RR(pH)

RR/RR(GI)pH pHmin-pH-

max

Cl-

NO3

--N SO4

2--S Na

+NH4

+-N K

+Mg

2+Ca

2+SO3

2--S NO3

--N

udio kiselih

kiša

mg/dm3 kg/ha (%)

Puntijarka 15,6 95 / 95 5,97 5.92-6.70 0,149 0,274 0,203 0,112 0,664 0,241 0,064 0,357 0,031 0,042 0

Krapina 22,4 98 / 98 6,15 6.08-6.76 0,168 0,328 0,241 0,117 0,861 0,121 0,107 0,358 0,054 0,073 0

Bilogora 20,5 97 / 97 6,71 - 0,187 0,345 0,631 0,875 0,916 1,604 0,108 0,568 0,129 0,071 0

Slav. Brod 17,2 90 / 90 6,49 6.34-6.99 0,691 0,753 0,680 0,323 0,687 0,498 0,316 9,035 0,117 0,128 0

Karlovac 3,8 84 / 84 6,84 6.71-7.15 0,538 0,507 0,494 0,470 1,916 0,666 0,077 0,601 0,019 0,021 0

Ogulin 8,2 99 / 99 6,39 6.18-6.82 0,422 0,549 0,405 0,317 1,041 0,278 0,154 1,490 0,033 0,045 0

Zavižan 19,9 98 / 98 6,69 6.62-6.83 0,093 0,188 0,202 0,077 0,337 0,099 0,054 0,424 0,042 0,037 0

Rijeka 5,1 100 / 100 6,63 6.53-6.88 0,317 0,689 0,587 0,194 1,100 0,118 0,124 3,261 0,030 0,035 0

Zadar 2,9 100 / 100 7,35 7.25-7.59 18,761 1,565 0,907 10,457 1,523 1,373 1,529 28,801 0,026 0,045 0

Dubrovnik 4,2 100 / 100 6,49 6.35-6.84 3,880 1,177 1,615 2,420 1,371 0,578 0,808 6,498 0,068 0,049 0

Tablica 10. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za LIPANJ 2021.

sulfata za lipanj. Koncentracija sulfata utječe na pH vri-jednost – veće koncentracije sulfata uzrokuju niži pH oborine. U podacima za lipanj nije vidljiv utjecaj kiselih komponenti jer je povišena koncentracija kationa ne-utralizirala kiselost oborine. Više koncentracije kalcija zabilježene u lipnju mogu se pripisati povišenim kon-centracijama čestica pijeska/prašine u zraku. Srednje mjesečne pH vrijednosti bile su u prosjeku 6.5. Najniža dnevna pH vrijednost oborine od 5.92 zabilježena je na Puntijarci 7. lipnja u 13.8 mm oborine, dok je najviša dnevna pH vrijednost 7.59 zabilježena u Zadru 9. lipnja u 1.1 mm oborine.

Koncentracije kiselih komponenti su na svim po-stajama u lipnju bile nešto niže u odnosu na one u svibnju. U lipnju su maksimalne dnevne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata zabilježene u Sla-vonskom Brodu a iznosile su 2.45 mg S/L odnosno 1.88 mg N/L. Maksimalna mjesečna koncentracija sumpora zabilježena je u Dubrovniku, dok je maksimum dušika zabilježen u Zadru. Minimalne mjesečne koncentracije sumpora i dušika zabilježene su na Zavižanu.

U lipnju je ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata bilo niže u odnosu na ono u svibnju zbog manje količine oborine.

Na grafu prikazanom na slici 23 može se vidjeti da je maksimum ukupnog mjesečnog taloženja za sum-por u obliku sulfata zabilježen na Bilogori, dok je mak-simalno taloženje dušika u obliku nitrata zabilježeno u Slavonskom Brodu. Minimalne vrijednosti ukupnog mjesečnog taloženja sumpora i dušika zabilježene su u Karlovcu.

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE

Vjeran Magjarević, dipl. ing.

Prema prosječnim vrijednostima PET-a (fiziološke ekvivalentne temperature) u prethodnom klimatskom razdoblju (1981. – 2010.), toplinski osjet ugode na po-

staji Gospić označen je kategorijom ugodno svježe, na postaji Split kategorijom ugodno toplo, dok je na osta-le tri postaje (Zagreb-Maksimir, Slavonski Brod i Rijeka) osjet ugode označen kategorijom ugodno. Prosječne vrijednosti PET-a zabilježene tijekom lipnja 2021. na svim su postajama bile više od višegodišnjeg prosje-ka te je osjet ugode na postaji Gospić bio u kategoriji ugodno, dok je na preostalim postajama bio u katego-riji ugodno toplo.

Već su prosječne vrijednosti PET-a prve dekade lipnja 2021. na svim postajama bile više od prosjeka PET-a prve dekade lipnja prethodnog klimatskog raz-doblja, no ta odstupanja niti za jedan termin nisu izašla iz granica normalnog (slika 24). Samo dvije vrijednosti PET-a koje pripadaju kategoriji hladno zabilježene su na postaji Gospić, od čega je jedna zabilježena u večer-njem terminu prvog dana lipnja. Na priobalnim posta-jama i osjet svježe bio je vrlo rijetka pojava - na postaji Split-Marjan zabilježen je tijekom jedne, a na postaji Rijeka tijekom dvije večeri. Suprotno tomu, na posta-jama Slavonski Brod i Split-Marjan zabilježene su po-podnevne vrijednosti PET-a koje osjet ugode svrstavaju u kategoriju vruće, dok je osjet toplo bio čest na svim postajama, osobito u popodnevnom terminu mjerenja.

Prosječne vrijednosti PET-a u drugoj dekadi lipnja 2021. na svim su postajama bile više od prosječnih vri-jednosti prve dekade. Osjet vruće zabilježen je u drugoj dekadi na svim postajama, a, zanimljivo, najmanje, tek jednom, na postaji Split-Marjan, zadnjeg dana druge dekade. Istog je dana u popodnevnom terminu na po-staji Zagreb-Maksimir po prvi puta u 2021. zabilježen osjet vrlo vruće. Značajnija odstupanja srednjih vrijed-nosti druge dekade lipnja 2021. od srednjih vrijednosti prethodnog klimatskog razdoblja zabilježena su na po-staji Zagreb-Maksimir u popodnevnom terminu, na po-staji Gospić u popodnevnom i večernjem terminu te na postaji Rijeka u svim terminima. Navedena odstupanja bila su u kategoriji toplije od normale.

Očekivano, treća dekada lipnja bila je toplija od prethodne dvije. Osjet ugode bio je u kategoriji ugod-no svježe samo u večernjim terminima na kontinental-


29

Slika 24. Osjet ugode prema fiziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb-Maksimir, Slavonski Brod,

Gospić, Rijeku i Split-Marjan za LIPANJ 2021. godine


30

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NP

Zagreb-Maksimir 2720,7 3151,3 1092,6 81620 25299,2 27550,5 28770,3 0

Križevci 2761,7 3076,7 1396,2 82850,5 26403,4 27739,4 28707,7 0

Osijek 2565,0 2939,2 1095,2 76950,5 23797,1 26880,8 26272,6 0

Parg - - - - - - - -

Rijeka 2611,3 2979,7 1672,7 78339,4 24425,5 25869,2 28044,7 0

Gospić 2766,8 3180,7 1536,9 83004,5 26589 27329,5 29086 0

Zadar 2884,9 3225,7 2251,9 86545,5 28870,3 28577,1 29098,1 0

Split 2693,7 3073,6 1661,4 80811,6 26184,2 27417,9 27209,5 3

Dubrovnik 2743,8 3241,7 1191,7 82313,6 25615,6 29284,9 27413,1 0

Zagreb-Maksimir 524,1 937,6 305,7 15724,2 5725,8 5318,4 4680 0

Osijek 558,0 1000,6 241 16741 5381 5408,3 5951,7 0

Rijeka 657,6 1221,1 313,4 19727,7 7138 7301,3 5288,4 0

Gospić 653,7 1204,4 300,1 19610 6366,4 7081,1 6162,5 0

Zadar 596,0 1237,3 310,7 17879,7 5373,3 6327,3 6179,1 0

Split 599,9 1050 267,8 17997,8 5374,1 6348,7 6275 3

Dubrovnik 656,0 1231 351 19679,8 6585,6 5684,9 7409,3 0

SRED – mjesečna srednja dnevna ozračenost, SD1 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu,MAKS – mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, SD2 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu,MIN – mjesečni minimum dnevne ozračenosti SD3 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu,SUMA – mjesečna ozračenost, NP – nedostajući podaci u satima

Tablica 11. Mjesečna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozračenosti (J/cm2) – LIPANJ, 2021.

Slika 25. Statistika trajanja sijanja Sunca u LIPNJU 2021. godine i usporedba sa istim razdobljem 2020. godine

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20

0 50

100 150 200 250 300 350 400 450 500

2020 2021 2020 2021 2020 2021 2020 2021 2020 2021 2020 2021 2020 2021 2020 2021 2020 2021

Zagreb Kri evci Osijek Parg Rijeka Gospi Zadar Split Dubrovnik

Dne

vni s

redn

ji i m

aksi

mal

ni iz

nos

traja

nja

sija

nja

Sun

ca (s

ati)

Uku

pno

traja

nje

sjia

nje

Sun

ca (s

ati) Mjese na suma Dnevni srednjak Dnevni maksimum

nim postajama. Popodnevne vrijednosti PET-a samo su

na postaji Slavonski Brod tijekom jednog popodneva i

na postaji Gospić tijekom četiri popodneva bile u kate-

goriji toplo, a sve ostale u kategoriji vruće i vrlo vruće.

Odstupanja od višegodišnjeg prosjeka treće dekade

stoga su na svim postajama u svim terminima bila zna-

čajna, u većini slučajeva toplija od normale, a na postaji

Zagreb-Maksimir, Gospić i Split čak i znatno toplija od

normale.

SUNČEVO ZRAČENJE

Marinko Marelja, mag. ing. min.

Globalna ozračenost

Vrijednosti globalne ozračenosti za postaju Parg nisu uzete u obzir prilikom opisne analize.

Najmanje globalne ozračenosti u lipnju izmjereno je na postaji Osijek (76950.5 J/cm2). I na postaji u Rijeci


31

Slika 26. Dnevne globalne i difuzne ozračenosti

u LIPNJU 2021. godine

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Dne

vna

ozra

enos

t (J/

cm2 )

Traj

anje

sjia

nja

Sunc

a (s

ati)

Dani

Zadar S Zadar G Zadar D

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Dne

vna

ozra

enos

t (J/

cm2 )

Traj

anje

sjia

nja

Sunc

a (s

ati)

Dani

Zagreb S Zagreb G Zagreb D

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Dne

vna

ozra

enos

t (J/

cm2 )

Traj

anje

sjia

nja

Sunc

a (s

ati)

Dani

Rijeka S Rijeka G Rijeka D

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Dne

vna

ozra

enos

t (J/

cm2 )

Traj

anje

sjia

nja

Sunc

a (s

ati)

Dani

Split S Split G Split D

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Dne

vna

ozra

enos

t (J/

cm2 )

Traj

anje

sjia

nja

Sunc

a (s

ati)

Dani

Osijek S Osijek G Osijek D

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Dne

vna

ozra

enos

t (J/

cm2 )

Traj

anje

sjia

nja

Sunc

a (s

ati)

Dani

Parg S Parg G

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Dne

vna

ozra

enos

t (J/

cm2 )

Traj

anje

sjia

nja

Sunc

a (s

ati)

Dani

Gospi S Gospi G Gospi D

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Dne

vna

ozra

enos

t (J/

cm2 )

Traj

anje

sjia

nja

Sunc

a (s

ati)

Dani

Kri evci S Kri evci G

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Dne

vna

ozra

enos

t (J/

cm2 )

Traj

anje

sjia

nja

Sunc

a (s

ati)

Dani

Dubrovnik S Dubrovnik G


32

zabilježen je iznos nešto niži od 80000 J/cm2, dok je na ostalim postajama ta vrijednost bila u rasponu od 80811.6 J/cm2 izmjerenih u Splitu do 86545.5 J/cm2 u Zadru. Na većini je postaja najviše ozračenosti izmje-reno u trećoj dekadi. Srednje dnevne vrijednosti bile su u rasponu od 2565.0 J/cm2 koliko je izmjereno u Osijeku do 2884.9 J/cm2 u Zadru, a dnevni maksimumi od 2939.2 J/cm2 izmjerenih u Osijeku do 3241.7 J/cm2 koliko je izmjereno u Dubrovniku.

Difuzna ozračenost

Najmanje difuzne ozračenosti u lipnju izmjereno je u Zagrebu (15724.2 J/cm2), a slijede Osijek (16741 J/cm2), Zadar i Split (17880 - 18000 J/cm2), Gospić i Dubrovnik (19610 - 19680 J/cm2), dok je najviše di-fuzne ozračenosti izmjereno u Rijeci (19727.7 J/cm2).

Srednje dnevne vrijednosti bile su u rasponu od 524.1 J/cm2 koliko je izmjereno u Zagrebu do 657.6 J/cm2 u Rijeci. Zagreb je također imao i najniži dnevni maksi-malni iznos, dok je najviši izmjeren u Zadru u iznosu od 1237.3 J/cm2.

Trajanje sijanja Sunca

Najmanje trajanja sijanja Sunca u lipnju izmjereno je u Pargu (326.7 h), a slijede Dubrovnik (331.5 h), Split, Rijeka, Osijek i Zagreb (oko 350 h), Gospić i Zadar (oko 365 h) dok je najviše insolacije izmjereno u Križevcima u iznosu od 372.8 h. Srednje dnevne vrijednosti bile su u rasponu od 10.9 h koliko je izmjereno u Pargu do 12.4 h u Križevcima. Dnevni maksimumi bili su uglavnom iznad 14 h, a najveći je izmjeren u Križevcima i Gospiću (14.9 h).

Slika 27. Ukupna globalna i difuzna ozračenost za LIPANJ 2020./2021. godine

(podaci za 2020. godinu preuzeti iz biltena za lipanj 2020. godine.)

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

90000

100000

2020 2021 2020 2021 2020 2021 2020 2021 2020 2021 2020 2021 2020 2021 2020 2021 2020 2021

Zagreb Kri evci Osijek Parg Rijeka Gospi Zadar Split Dubrovnik

Ozr

aen

ost (

J/cm

2 )

Globalna ozra enost Difuzna ozra enost

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3

Zagreb-Maksimir 11,8 14,5 353,6 106 117,1 130,5

Križevci 12,4 14,9 372,8 120,2 119,5 133,1

Osijek 11,7 14,1 350,1 105,6 123,5 121

Parg 10,9 14,2 326,7 87 106,7 133

Rijeka 11,6 13,9 349,3 107,4 111,2 130,7

Gospić 12,1 14,9 363,9 118,1 117,8 128

Zadar 12,2 14,2 364,9 122,1 121,7 121,1

Split 11,6 13,8 346,5 113,8 116,9 115,8

Dubrovnik 11,1 13,2 331,5 102,2 121,9 107,4

SRED – mjesečna srednja dnevna ozračenost, SD1 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu,MAKS – mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, SD2 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu,MIN – mjesečni minimum dnevne ozračenosti SD3 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu,SUMA – mjesečna ozračenost, NP – nedostajući podaci u satima

Tablica 12. Mjesečna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) – LIPANJ, 2021.


33

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE

dr. sc. Mislav Anić

Temperature tla na 5 cm dubine su tijekom lipnja bile znatno više od višegodišnjeg prosjeka (1991. – 2020.) za lipanj, te je tlo prema raspodjeli percentila u velikom dijelu zemlje svrstano u kategoriju ekstremno toplo (slika 28). Najveće odstupanje od višegodišnjeg prosjeka na kontinentu u iznosu od čak 6.2°C zabilje-ženo je u Sisku, dok je najmanje zabilježeno na postaji Zagreb-Maksimir (3.6°C). I duž Jadrana su odstupanja temperature tla na 5 cm dubine od višegodišnjeg pro-sjeka bila velika. Najveće u iznosu od 5.3°C je zabilje-ženo je u Rijeci, a najmanje u Dubrovniku (3.0°C). Na samom jugu zemlje tlo je prema raspodjeli percentila svrstano u kategoriju toplo.

Terminska maksimalna temperatura tla na 5 cm dubine tijekom lipnja je u gorju rasla do 36.7°C, koliko je izmjereno u Gospiću. Duž Jadrana je rasla do 43.0°C u Dubrovniku, a u nizinskom dijelu kontinenta do 48.8°C u Gradištu što je ujedno i najviša terminska maksimal-na temperatura tla na 5 cm dubine izmjerena tijekom lipnja u zemlji. Minimalna terminska temperatura tla na

5 cm dubine u nizinskom dijelu kontinenta se spustila do 12.4°C u Daruvaru, a duž Jadrana do 15.2°C u Pore-ču. Najniža terminska minimalna temperatura tla na 5 cm dubine tijekom lipnja u iznosu od 11.8°C izmjerena je u Gospiću. U Gospiću je također izmjerena i najniža terminska minimalna temperatura tla na 20 cm dubine (14.0°C), dok je najviša terminska maksimalna tempe-ratura tla na 20 cm dubine izmjerena u Dubrovniku i na Rabu (33.4°C).

Palmerovom metodom određene su mjeseč-ne vrijednosti komponenti vodne ravnoteže na pet kontinentalnih i pet obalnih postaja. Prema Palmero-voj metodi, oborina koja dospije u tlo prvo se troši na evapotranspiraciju, zatim na procjeđivanje vode kroz tlo, a višak na otjecanje. Osnovne komponente vodne ravnoteže su potencijalna evapotranspiracija (PET), stvarna evapotranspiracija (ET), sadržaj vode u tlu u sloju do dubine od 1 m (S), otjecanje (RO), procjeđi-vanje (R) i gubitak vode iz tla (L). Vrijednosti kompo-nenti vodne ravnoteže obično se izražavaju u mm, a predstavljaju visinu sloja vode koji bi se dobio na ravnoj horizontalnoj podlozi. Ovdje su prikazane samo PET, ET i S zajedno s ukupnom mjesečnom količinom obo-rine P. Evapotranspiracija je proces isparavanja vode s tla i vodenih površina (evaporacija) te iz biljaka i živo-

Slika 28. Odstupanje srednje mjesečne temperature tla (°C) na 5 cm dubine

od prosječnih vrijednosti (1981. - 2010.) u LIPNJU 2021.


34

tinja (transpiracija). Potrebno je razlikovati PET od ET. PET je najveća moguća evapotranspiracija u uvjetima kada nema ograničenja zbog nedostatka vode. Ukoliko nema dovoljno vlage u tlu, PET je veća od ET.

Lipanj su obilježile ekstremno tople i sušne vre-menske prilike. Od promatranih kontinentalnih postaja, najviše oborine izmjereno je u Daruvaru (28 mm), a naj-manje na postaji u Križevcima gdje je izmjereno svega 5 mm oborine tijekom lipnja. Zbog nedostatka vode na svim promatranim kontinentalnim postajama ukupne mjesečne vrijednosti ET su bile manje od PET. Najveće mjesečne vrijednosti ET u iznosu od 156 mm određene su na postajama Zagreb-Maksimir i Daruvar, a najmanje

u Osijeku (111 mm). Zbog visokih vrijednosti tempera-ture zrake i evapotranspiracije te male količine oborine tijekom lipnja trošile su se zalihe vode u tlu, pa je došlo do znatnog smanjenja ukupnog sadržaja vode u tlu u sloju dubine do 1 m (S) u odnosu na prethodni mjesec na svim promatranim kontinentalnim postajama.

Na obalnim postajama vrijednosti potencijalne evapotranspiracije bile su znatno veće od vrijednosti određenih na kontinentalnim postajama što je i očeki-vano s obzirom da su u priobalju vrijednosti tempera-ture zraka više. Na većini promatranih obalnih postaja ukupne mjesečne vrijednosti oborine u lipnju nisu pre-lazile 5 mm. U Poreču je izmjereno 29 mm oborine, a

Postaja5 cm dubine [°C] 20 cm dubine [°C]

min maks min maks

Gradište 14.2 48.8 15.6 30.6

Osijek 13.2 41.8 15.8 30.5

Slavonski Brod 14.9 42.4 17.0 29.7

Daruvar 12.4 37.9 16.0 31.4

Bjelovar 14.5 39.4 15.8 30.4

Križevci 14.0 37.1 15.3 30.4

Varaždin 13.7 34.7 15.1 28.5

Zagreb Maksimir 15.3 34.6 16.6 30.3

Sisak 16.4 41.2 18.2 31.4

Ogulin 12.6 33.4 15.0 27.5

Gospić 11.8 36.7 14.0 28.7

Pazin 15.1 39.4 18.2 28.4

Poreč 15.2 38.3 18.7 29.0

Rijeka 16.8 42.1 18.7 30.4

Rab 19.5 42.8 21.8 33.4

Zadar 19.2 39.6 21.6 32.4

Knin 14.9 44.8 18.0 29.9

Dubrovnik 18.8 43.0 22.2 33.4

Tablica 13. Terminske maksimalne i minimalne temperature tla (°C) na 5 i 20 cm dubine tijekom LIPNJA 2021.

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

Osijek Daruvar Kri evci ZG Maksimir Gospi

Kom

pone

nta

vodn

e ra

vnot

ee

[mm

]

PET ET S P

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

Pore Rijeka Zadar Hvar Dubrovnik

Kom

pone

nta

vodn

e ra

vnot

ee

[mm

]

PET ET S P

Slika 29. Komponente vodne ravnoteže [mm]; potencijalna evapotranspiracija (plavo), stvarna evapotranspiracija (crveno),

sadržaj vode u tlu do dubine od 1 m (zeleno) i ukupna mjesečna količina oborine (žuto) na kontinentalnim (lijevo)

i obalnim postajama (desno) - LIPANJ 2021.


35

na Hvaru, u Zadru, Dubrovniku i Rijeci redom 2, 3, 4 i 5 mm oborine. Zbog nedostatka vode na svim su pro-matranim dalmatinskim postajama ukupne mjesečne vrijednosti ET bile znatno manje od ukupnih mjesečnih vrijednosti PET, a najveća razlika među njima u iznosu od 220 mm zabilježena je u Dubrovniku. U sjevernom dijelu Jadrana razlika između ET i PET nije bila toliko izražena jer su se trošile zalihe vode koje su se akumu-lirale prethodnih mjeseci. U Rijeci su, kao i na dalmatin-skim postajama, zalihe vode potrošene pa se tlo isušilo. Vrijednosti S na obalnim postajama su znatno niže od vrijednosti na kontinentalnim postajama, a razlog tome je ukupni maksimalni kapacitet tla za vodu do 1 m dubi-ne koji je u kontinentalnom dijelu zemlje (nizinska zona – 400 mm, gorska – 250 mm) znatno veći od onog u obalnom dijelu (150 mm). Najveće mjesečne vrijed-nosti ET u iznosu od 155 mm određene su u Rijeci, a najmanje na Hvaru (12 mm).

ŠUMSKI POŽARI

Marija Mokorić, dipl. inž. Lovro Kalin, dipl. inž.

Požari raslinja su u Hrvatskoj uslijed klimatskih i vremenskih prilika najčešći i najžešći u toplom dijelu godine na Jadranu i u priobalju. Stoga se najintenziv-nija i najobuhvatnija zaštita od nastanka i širenja požara raslinja odvija od 1. svibnja do 31. listopada. U tom se

razdoblju svakodnevno računa meteorološki indeks opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja po ka-nadskoj metodi (MIOP) za oko 40 postaja u unutrašnjo-sti i na Jadranu te prognostički indeks opasnosti (PMI-OP) za 24 postaje na Jadranu i u priobalju za sljedeće dane.

MIOP je kvantitativna mjera isušenosti biljnog pokrova na određenom lokalitetu, odnosno pokazuje stanje gorivog materijala, a razvrstan je u 5 klasa opa-snosti: vrlo mala, mala, umjerena, velika i vrlo velika. Ovisi ponajprije o količini oborine, relativnoj vlažnosti i temperaturi zraka te o brzini vjetra.

Analiza meteorološke ugroženosti od požara raslinja

Lipanj su obilježila dva toplinska vala te izostanak izraženih prodora vlažnog i svježeg zraka koji zahvaća-ju cijelu zemlju. Tih je prodora povezanih uglavnom s premještanjem frontalnih sustava ili prodorima u visin-skoj struji bilo više u prvom dijelu mjeseca, ali i tada su rijetko zahvaćali Jadran, posebice Dalmaciju. U trećoj dekadi su dominantni bili toplinski valovi od 20. do 25. lipnja te od 28. do 30. lipnja. Termobarički greben se iz sjeverne Afrike preko naše zemlje pružao na sjever te je bilo vruće i vrlo vruće. Povremeno je na jadranskom području bilo umjereno jakog, kratkotrajno i jakog vje-tra te nestabilnosti unutar suhe zračne mase što je do-datno povećavalo požarnu ugroženost.

Klimatska analiza potvrđuje takve vremenske prili-ke te je srednja lipanjska temperatura zraka bila znatno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

Gospi 2 2 3 3 3 2 1 1 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5

Zavi an 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 3 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3

Oto ac 2 3 2 3 3 1 1 2 3 2 3 3 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4

Pore 2 3 2 2 3 1 1 2 2 2 2 3 3 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 3 3 4 4 4

Rovinj 2 2 2 3 3 1 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 3 3 4 4 4

Pazin 2 2 2 2 2 1 1 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 5

Pula 3 3 3 3 3 3 1 2 3 3 3 3 3 4 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 4 4

Rijeka 2 2 2 2 3 1 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 4

Malinska 3 3 3 3 4 2 3 4 4 4 4 4 4 4 5 5 3 5 5 5 5 4 4 5 5 5 5 5 5 5

Rab 3 3 3 3 3 1 1 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

Senj 2 2 2 3 2 2 3 3 3 4 3 3 4 4 4 4 3 4 4 4 4 4 4 4 5 4 5 5 5 5

Zadar 3 3 3 3 3 3 3 2 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5

Knin 3 3 4 4 4 4 2 2 3 3 3 4 3 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

Sinj 3 3 3 3 3 3 1 1 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5

ibenik 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

Imotski 3 3 3 3 4 3 3 4 4 2 2 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5

Split 3 3 3 3 3 3 2 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 4 5 5 5 4 5 5 5 5 5

Makarska 3 3 3 3 3 3 2 2 3 3 2 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 5 4 5 4 5 5 4

Hvar 3 3 3 4 4 4 4 3 4 4 4 4 4 5 5 4 5 4 5 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5

Komi a 5 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

Plo e 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

Lastovo 3 3 4 4 3 2 2 2 3 3 3 4 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 4 5 4 4 4 4

Gove ari 4 4 4 4 4 4 4 4 5 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

Dubrovnik 3 3 3 3 3 3 2 2 3 3 2 3 3 4 4 4 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

1 vrlo mala 2 mala 3 umjerena 4 velika 5 vrlo velika

LIPANJ 2021.

Slika 30. Prikaz vremenskog slijeda klase opasnosti u LIPNJU 2021., po danima i postajama


36

viša od višegodišnjeg srednjaka, a oborine je na Jadra-nu i u priobalju bilo manje, a ponegdje je na otocima Dalmacije posve izostala. Stoga su klase opasnosti i u kontinentalnom dijelu zemlje bile velike i vrlo velike, ponajprije u trećoj dekadi kada su zabilježene ekstre-mno visoke temperature zraka.

Srednja mjesečna klasa opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja je u lipnju (slika 31) u mnogim predjelima bila velika, a ponegdje i vrlo velika, primjeri-ce na dalmatinskim otocima te na šibenskom područ-ju. Na većem dijelu sjevernog Jadrana, na dubrovač-kom području i u gorju srednja klasa je bila umjerena. U usporedbi s prethodnim godinama u ovogodišnjem

0

50

100

150

200

250

vrlo mala mala umjerena velika vrlo velika

broj

slu

ajev

a

klasa FWI

lipanj 2021.

prognoza

stvarno

Slika 32. Usporedba broja prognoziranih i stvarnih klasa

opasnosti po kanadskoj metodi za LIPANJ 2021. godineSlika 31. Srednja mjesečna klasa opasnosti za nastanak i

širenje požara raslinja u LIPNJU 2021.lipnju izračun srednjih mjesečnih klasa pokazuje da su one bile znatno više na cijelom području, a ponegdje i ekstremno više (šibensko područje i poneki otoci Dal-macije-Vis i Mljet).

Analiza klasa opasnosti tijekom lipnja po posta-jama (slika 30) pokazuje da su početkom mjeseca bile većinom male i umjerene te da su se zatim gotovo po-svuda povisile da bi od polovice mjeseca bile uglavnom velike i vrlo velike, a na kraju lipnja vrlo velike klase opasnosti zabilježene su čak i u gorju.

Verifikacija prognoziranih klasa opasnosti za na-stanak i širenje požara raslinja za lipanj u odnosu na stvarne klase (slika 32) pokazuje da su prognoze bile razmjerno dobro ugođene. Posebno je to važno jer je bilo izrazito puno slučajeva velike pa i vrlo velike klase.


37

KNJIŽNICA DHMZ-amr. sc. Ivančica Mihovilić

Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom lipnja 2021.

Časopisi – strani

Naše okolje vol. 28 (2021) No. : 4.

Weather vol. (76) (2021) No. : 1, 2, 3, 4.

Časopisi – domaći

Bug vol. 30 (2021) Br. : 7-8.Hrvatski planinar vol. 113 (2021) Br. : 6.Hrvatske šume vol. 24 (2021) Br. : 6.

Vremeplov kroz lipanj

2. lipnja 1870. Nikola Primorac iz Liverpoola isplovio prema američkoj luci

Dubrovački kapetan Nikola Primorac poznat je u cijelom svijetu jer je 2. lipnja 1870. godine za okladu od 1000 funti sterlinga sa svojom jedrilicom „City of Ragusa“ koja je bila dužine 6 metara za 92 dana preplovio Atlantik u oba smjera: do Bostona i natrag do Liverpoola. Prije i poslije Primorca još nekoliko najodvažnijih pomoraca odlučilo se na velika oceanska putovanja u malim brodicama, no dubrovački kape-tan je prvi pomorac koji je preplovio Atlantik u oba smjera u najmanjem čamcu na svijetu. Žudnja za pustolovinama i želja za otkrićem neotkrivenog poticala je brojne hrabre pomorce da se otisnu u nepoznato.

5. lipnja Svjetski dan zaštite okoliša

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu odr-žavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Obilježa-vanjem Dana zaštite okoliša diljem svijeta nastoji se istaknuti glavne okolišne pro-bleme i omogućiti svima da shvate vlastitu ulogu i odgovornost u zaštiti okoliša. Ovogodišnja tema Dana je „Misli – Jedi – Štedi“. Isticanjem problematike velike količine neiskorištene i bačene hrane želi se potaknuti ljude da razmisle o utje-caju koji proizvodnja i potrošnja hrane ima na okoliš. Glavna poruka je smanjiti stvaranje otpada zbog bacanja hrane i na taj način zaštititi okoliš. Treba imati na umu da jedan od sedmero ljudi u svijetu odlazi u krevet gladan; da više od 20000 djece mlađe od pet godina umire svakoga dana od gladi kao i da se 25% svjetske proizvodnje hrane odvija na nastanjenom dijelu naše planete za što se koristi 70% izvora pitke vode te da proizvodnja hrane uništava 80% šumskog pokrova u svijetu i uzrokuje stvaranje i emisiju 30% stakleničkih plinova, najvećeg krivca za gubitak bioraznolikosti i promjenu kvalitete zemlje za uzgoj hrane.

8. lipnja Svjetski dan oceana

Na Svjetski dan oceana javnost se upoznaje s utjecajem ljudskog djelovanja na mora i oceane, poziva se na aktivnije uključivanje u globalni pokret za zaštitu oce-ana te mobilizira na projektima održivog upravljanja svjetskim oceanima. Ovogo-dišnji Svjetski dan oceana, 8. lipnja 2021., u uvjetima svjetske zdravstvene krize po drugi put se u potpunosti obilježio kao virtualni događaj a njegova tema bio je „Ocean: Život i egzistencija“. Ujedinjeni narodi su u partnerstvu s neprofitnom


38

organizacijom Oceanic Global, Svjetski dan oceana obilježili isticanjem njegove važnosti kao izvora života neophodnog za opstanak čovječanstva i svakog živog organizma na Zemlji. Ovogodišnja tema posebno je relevantna zbog obilježava-nja početka UN-ovog Desetljeća znanosti o oceanima za održivi razvoj (2021. – 2030.), proglašenog u prosincu 2017. godine, koje predvodi UNESCO-ova Među-vladina oceanografska komisija (Intergovernmental Oceanographic Commission, IOC). Njime se nastoji ojačati međunarodna suradnja u području zaštite oceana radi provođenja UN-ovog Programa za održivi razvoj 2030. te značajnije potaknuti razvoj znanstvenih istraživanja i inovativnih tehnologija te tako doći do spoznaja o kumulativnim učincima kojima su mora i oceani izloženi.

9. lipnja 1999. Prglašen Nacionalni park Sjeverni Velebit

Sjeverni Velebit je najmlađi hrvatski nacionalni park, proglašen 9. lipnja 1999. Cije-lo područje Velebita ujedno je i park prirode. Unutar rezervata nalazi se i poznati Velebitski botanički vrt koji je 1967. godine osnovao profesor farmacije Fran Kušan. Cijeli nacionalni park je ispresijecan planinarskim stazama i putovima. Najpoznatiji među njima je Premužićev put. Kulturološka vrijednost parka ogleda se u brojnim ruševinama takozvanih "stočarskih stanova". Sa speleološkog aspekta područje na-cionalnog parka Sjeverni Velebit, a osobito lokaliteti Hajdučki i Rožanski kukovi spadaju u najatraktivnije svjetske lokalitete. Tome je najviše doprinijela činjenica da se na vrlo malom prostoru nalazi veliki broj dubokih jama. Unutar nacionalnog par-ka Sjeverni Velebit zabilježeno je više od 950 biljnih vrsta i podvrsta. Uz ostale biljne vrste i podvrste unutar parka izdvajaju se zaštićene biljne vrste: Hrvatska gušarka, kitajbelov pakujac, zimzelena medvjetka, osmica, hajnaldova nevesika, valdštajnov zvončić, planinski stolisnik, klinčić kamenjar i brojne druge. Unutar parka nalazi se i bogati, ali slabo istraženi svijet gljiva, među njima i brojne zaštićene kao što su: žuta i blijeda balegarka, sjajna pozelenka, lepezasta zelenka, planinska rudoliska, bukova guba, obrubljena patuljica i brojne druge. Cijelo područje obiluje razno-likim životinjskim vrstama od kojih su mnoge endemske i obitavaju samo na tom području.

15. lipnja Svjetski dan vjetra

Svjetski dan vjetra je dan kada se obilježava ponovno otkrivanje vjetra, njegove snage i mogućnosti koje posjeduje. Održava se diljem svijeta 15. lipnja u organi-zaciji i uz podršku EWEA-e (The European Wind Energy Association – Europska asocijacija za energiju vjetra) i GWEC-a (Global Wind Energy Council – Svjetsko vijeće za energiju vjetra). Glavna ideja tog dana je obrazovati ljude o tomu koli-ko je u području obnovljivih izvora energije u svijetu već postignuto te koliko to utječe na ekonomiju i kvalitetu života. U više od 75 zemalja širom svijeta u pogo-nu su vjetroelektrane koje stvaraju energiju iz čistog i obnovljivog izvora, utječući time na kvalitetu života i održivi razvoj zajednica. Stotine tisuća ljudi uključeno je u proizvodnju energije iz vjetra, ali za mnoge energija vjetra je i dalje neistražena i nepoznata. Svjetski Dan Vjetra je dan kada je moguće posjetiti vjetroelektrane, upoznati stručnjake, posjetiti događanja i saznati sve što vas zanima o vjetru i ener-giji koju nam on nudi. Zbog razvijenosti tehnologije, učinkovitosti i ekonomike, vjetar je najperspektivniji izvor energije budućnosti, ali i značajan izvor električne energije sadašnjosti. Europa danas ima 205 GW energije vjetra koja je činila 15 po-sto potrošnje električne energije u 2019., a to je dobar temelj budućeg europskog energetskog sustava koji bi do 2050. trebao osigurati polovicu potrebne električne energije iz vjetra. Brojke pokazuju da svjetske vlade energiju vjetra smatraju održivom opcijom i pa-metnim ekonomskim rješenjem.


39

21. lipnja Prvi dan ljeta 2021.

21. lipnja 2021. najkraća je noć i najduži dan, ljetni je solsticij, suncostaj i prvi dan ljeta. Sunce izlazi već u 5.06 sati, a zalazi u 20.49. Astronomski ljeto započinje u 5.21 sati prema ljetnom računanju vremena. U prošlosti dok je čovijek bio pove-zaniji s prirodom, dani oko solsticija bili su najvažniji u godini jer se slavila snaga sunca. Taj dan u mnogim kulturama imao je najveći duhovni i obredni značaj, pa su mnogi hramovi i megalitske građevine bili napravljeni upravo tako da pri izlasku sunca na solsticij zrake obasjavaju točno određene dijelove hrama, a sve-ćenici i svećenice izvodili bi obrede u čast Sunca.Danas je najpoznatiji takav susret kraj Stonehengea. Tisuće ljudi okupe se svake godine između 20. i 21. lipnja u kompleksu monolita na jugu Velike Britanije koji je povezan s keltskom kulturom. Kod nas u Istri također postoji slična građevina, ali se puno manje promovira. Mali Sveti Anđeo jedini je kameni krug megalita, dosad poznat na teritoriju Hrvatske, a nosi ime po brdu na kojem se nalazi. Na-stao je negdje oko 2000 -1000 godina pr. Kr.

30. lipnja Svjetski dan dupina i kitova

Svake godine 30. lipnja obilježava se Svjetski dan kitova i dupina. Republika Hr-vatska je potpisnica Sporazuma o zaštiti kitova u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom atlantskom području (ACCOBAMS), Međunarodne konvencije za regulaciju kitolova te Bernske, Barcelonske, Bonnske i CITES konvencije, a u Hrvatskoj su sve vrste dupina zaštićena vrsta. Uprava za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture proglasila je rezervat dupina kod Malog Lošinja 26. srpnja 2006. na tri godine. Hrvatska je dobila međunarod-nu potporu da se ovo područje proglasi trajno zaštićenim rezervatom za dupine, što podržava i većina građana zbog važnosti zaštite dupina i dugoročnih interesa Hrvatske. Zbog prelova ribe i masovnog istrebljenja, jedna vrsta dupina u Jadran-skom moru - obični dupin - već je izumrla.Najveće prijetnje opstanku dupina su onečišćenje mora, uznemiravanje i buka, nedostatak hrane zbog prekomjernog izlova ribe, ali i slučajni i izravni ulov dupi-na. Prema populacijskom istraživanju, u proteklih petnaestak godina smanjio se broj dupina u Jadranskom moru za gotovo četrdeset posto. Kako u budućnosti ne bismo promatrali izumiranje još jedne vrste dupina, potrebno je konkretno i zakonski zaštiti područje u kojem najviše obitavaju i proglasiti ga rezervatom.

Zanimljivosti

Meteoalarm https://www.meteoalarm.eu/

Ta stranica nudi informacije o ekstremnim vremenskim prilikama koje se očekuju u Europi i njezin sadržaj raspoređen je prema pojedinim državama. Stranica ima za cilj upozoriti na moguće pojave nevremena kao što su jake kiše s poplavama, grmljavinske oluje, olujne vjetrove, toplinske valove, šumske požare, maglu, sni-jeg, ekstremnu hladnoću i sl. Na stranici se prognostička događanja mogu pratiti u realnom vremenu i u skladu s time se može pripremiti na moguće nepogode ili bolje isplanirati putovanja.


40

6. lipanj 2021.

Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, bujice,

plavljenja, zahvatili su Požegu i okolicu. Zatvorena je

bila cesta Požega – Pleternica. U Vidovcima su ulicama

tekle bujice vode i blata sa okolnih brda. Poplavljena su

u prigradskim neseljima dvorišta, podrumi, prizemlja,

nastale su velike štete na namještaju i uređajima, voda

je mjestimice bila duboka jedan metar. Bujica je naglo

došla, uz tutnjavu i iz šume, neki su stanovnici morali

pobjeći iz svojih kuća. Palo je između 50 i 70 litara kiše

u kratkom vremenu. Potok koji je donio bujicu zove se

Pakao. Poplavljeni dijelovi Požege udaljeni su od sre-

dišta mjesta jedva 50 metara. Štete su nastale i na pro-

metnicama, koje su se morale zatvoriti za sav promet, u

prekidu je bila i željeznica. Dio kuća ostao je bez struje.

Pojavila su se i klizišta, te je bilo problema sa pitkom

vodom, jer su izvorišta zamućena.

Jaka kiša izazvala je probleme i na području Va-

raždinske županije. Na području općine Cestica, bilo je

poplavljenih dvorišta, pa su intervenirali vatrogasci.

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U LIPNJU 2021. GODINE

Davor Nikolić, dipl. inž.

Požega, 6. lipanj 2021.


41

10. lipanj 2021.

Obilna kiša, ponovo pala na području Požege, i ponovo izazvala bujice na ulicama grada, uz nanošenje velike količine blata i drugog materijala. Opet su po-plavljeni i podrumi i dvorišta. Ugrožena su bila naselja Vidovci i Dervišaga.

Od 20. do 25. lipnja 2021.

Toplinski val. DHMZ je izdao upozorenje na visoke temperature, koje će se kretati od 35 do 38°C, a građani se pozivaju na oprez. U Hrvatsku po visini u jugozapad-noj struji dolazi topao zrak iz sjeverne Afrike. Dani su vrući ili vrlo vrući, a noći i jutra topli. U Zagrebu je hitna

Split, 20. - 25. lipanj 2021.

Novi Vinodolski, 20. - 25. lipanj 2021.

Toplinski val, 20. - 25. lipanj 2021.

Zagreb, 20. - 25. lipanj 2021.


42

pomoć imala 20% više intervencija od prosjeka, radilo se uglavnom o toplinskim udarima, kolapsima i iscr-pljenosti. Bila je povećana potrošnja struje, zbog rada klimatizacijskih uređaja.

Sa toplim zrakom iz Afrike, stigao je nad naše po-dručje i afrički pijesak, pa je nebo bilo smeđe boje. Uli-ce na kontinentu su puste, a kupališta uz rijeke i jezera puna. Zagrijalo se i more, temperatura mu je između 24 i 26°C. Morske plaže su dakako prepune. Najtoplije je bilo u Slavoniji, sa osjećajem vrućine preko 40°C. U Baranji je potrošnja vode porasla za oko 30%.

25. lipanj 2021.

Olujno nevrijeme, tuča, pogodili su Požeštinu. Tuča veličine jajeta, vrlo obilna, padala je na širem po-dručju Požeštine, i pričinila ogromne štete, na automo-bilima, objektima, u poljoprivredi. U Požegi kao da je ratno stanje, velike količine razbijenih crijepova i slo-mljenog stakla su bile na ulicama, fasade i roletne iz-bušene. Pucala su i automobilska stakla. Od udara leda stradao je veliki broj ptica. Tuča je pri padu odskakala od tvrde podloge. Nevrijeme je trajalo tridesetak minu-ta, a tuča je padala oko 20 minuta. Led se čistio lopata-ma, izgledalo je kao da je pao snijeg. Očevici kažu da je led bio u obliku diskova. Plastenici su potpuno uništeni.



43



44

Olujni vjetar nosio je krovove, rušio stabla. Štete u po-ljoprivredi su stopostotne, ukupne štete se procjenjuju na stotine milijuna kuna. Sve su građevine oštećene, pa su se i neki privredni objekti morali privremeno za-tvoriti radi sanacije. Samo u Požegi je oštećeno 1700 objekata.

Od 26. lipnja 2021.

Novi toplinski val. Nakon kratkotrajnog osvježenja, temperature ponovo rastu preko 35°C. Ponovo je hitna pomoć pojačano radila, nesvjestice, sunčanice i kolapsi bili su česti. Osvježenje se tražilo u hladovini i na vode-nim površinama. Neslužbene temperature prelazile su i 40°C.

Lipanj 2021.

Suša. U Virovitičko podravskoj županiji ovogodiš-nji lipanj je bio najsušniji od kako postoje mjerenja, od 1951. godine. Uz visoke temperature zraka jako je isu-šivanje tla. Sve će se to negativno odraziti na urod na poljima.

Osijek, 26. lipanj 2021.



45

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJImr. sc. Kornelija Špoler Čanić

Ukratko o tornadima u Europi i Hrvatskoj

Nakon tragedije u Češkoj 24. lipnja 2021. mnogi se pitaju je li takav scenarij moguć u Hrvatskoj. No prije odgovora na to pitanje, ukratko o nastanku i karakteris- tikama tornada.

Glavni uvjeti za nastanak tornada su topao i vrlo vlažan zrak u nižim slojevima jako nestabilne atmosfere te specifični dinamički uvjeti (promjena jačine i smjera vjetra po visini) koji podržavaju rotaciju unutar već for-miranog olujnog oblaka (superćelije).

Po nastanku ih dijelimo na mezociklonalne i ne-mezociklonalne, a po jačini se svrstavaju prema Fuji-tinoj klasifikaciji - od najslabijih F0 do najrazornijih F5.

Tornada su najbrojnija i najžešća u Velikim ravni-cama SAD-a, no javljaju se i u drugim dijelovima svijeta, pa i u Europi.

U Europi prema podacima ESSL-a u razdoblju od 2010. do 2020. godine uočena su 3827 tornada, najviše njih na području Francuske, zatim Njemačke, Poljske te Rusije, a bliže nama u dolini rijeke Po. Najjači F4 i F5 su iznimno rijetki. U zadnjih 10 godina samo 2.

Kao što je vidljivo na slici 2 i u Hrvatskoj su tornada uočena i zabilježena, dakle i moguća. Uglavnom se jav-ljaju duž obale, ali su najčešće slabijeg intenziteta (F0 i F1) i nemezociklonalnog su podrijetla. Nekoliko dese-taka tornada uočeno je i u ravnicama sjevernih predjela (do jačine F2).

Najpoznatiji tornado u Hrvatskoj dogodio se 1892. godine kod Novske, o kojem je pisao Andrija Moho-rovičić (Mohorovičić, A.. 1894: Tornado bei Novska; Zagreb). A koliko i pijavice mogu biti snažne potvrđu-je slučaj kod Bibinja kada je 1994. godine pijavica za-krenula trajekt (Ivančan Picek B., Britvić, S., Trošić, Ž.,

Tutiš, V., 1995: Pojava pijavice kod Bibinja). Zanimljivo je dodati da je, osim pijavica na Jadranu, tornado ove godine bio i u Posavini, primjerice kod Savskog Boka, u Brodsko posavskoj županiji, no budući da nisu pro-uzročili materijalnu štetu ili gubitak ljudskih života, u medijima su prošli uglavnom nezamijećeno.

Broj opažanja povećao se u zadnjih nekoliko godi-na čemu je najvjerojatniji razlog napredak tehnologije i medijska dostupnost informacija.

U slučaju tornada potrebno je skloniti se u čvrstu zidanu građevinu te se odmaknuti od prozora i vrata ili skloniti u podrum ako postoji. Nalazite li se na otvore-nom prostoru i skloniti se nije moguće, pokušajte naći što nižu točku na terenu i lezite potrbuške.

Tomislava Hojsak, dipl. ing. Kristina Klemenčić Novinc, dipl. ing.

OPERATIVAN RAD

Nakon 10 godina prekida 18. lipnja 2021. uspo-stavljena je kišomjerna postaja na otoku Sv. Andri-ja - Svetac. Dosadašnji amaterska mjerenja otočanina Francija Zankija, nakon obuke postat će službena i dio mreže DHMZ-a. Prije prekida, postaja je radila od 1962. do 2011. kada je zbog nedostatka motritelja prestala s radom.

Slika 1. Satelitska slika u vidljivom dijelu spektra. Žutim krugom

je označeno mjesto nastanka tornada.

(Izvor: EUMETSAT, Jan Kanak)

Slika 2. Tornada u Europi od 1950 do 2020. godine

(Izvor: ESSL https://twitter.com/essl_ecss)


46

NOVOSTI O EU PROJEKTIMA

Projekt Adriadapt

Završna online konferencija EU projekta Adriadapt

održana je 8. lipnja 2021. pod nazivom Knowledge for

Local Resilience. Dodatne informacije o konferenciji i

projektu dostupne su na mrežnim stranicama DHMZ-a

u rubrici Istraživanje i suradnja i na mrežnim stranicama

projekta www.adriadapt.eu. Projekt Adriadapt završio

je 30. lipnja 2021. Nositelj ovog INTERREG V-A Italija

–Hrvatska projekta bio je talijanski MCC Foundation -

Euro-Mediterranean Centre for Climatic Change, a iz

Hrvatske su sudjelovali: DHMZ, Društvo za oblikovanje

održivog razvoja – DOOR, Šibensko kninska županija i

Grad Vodice. Voditeljica projekta za DHMZ bila je mr.sc.

Lidija Srnec, a u projektnom timu bili su: mr.sc. Lidija

Cvitan, dr.sc. Ivan Güttler, Irena Nimac, mag.phys.-ge-

ophys., Leonardo Patalen, dipl. ing. geod., mr.sc. Melita

Perčec Tadić, dr.sc. Alica Bajić i Marija Frajman.

Projekt METMONIC

U južnom dijelu Istre, nedaleko Pule na lokaciji

Monte Kope krajem lipnja 2021. postavljen je novi so-

fisticirani uređaj za praćenje vremenskih uvjeta i klime

– mikrovalni radiometar. Nabava i postavljanje uređaja

još su jedan od rezultata aktivnosti strukturnog EU Pro-

jekta modernizacije meteorološke motriteljske mreže

u RH – METMONIC kojeg provodi DHMZ. Mikrovalni

radiometar mjeri molekularnu emisiju vodene pare i ki-

sika u vertikalnom profilu atmosfere. Uređajem se pri-

kupljaju pouzdani podaci po visini o relativnoj vlažnosti

i temperaturi zraka, sve do vrha troposfere.

Mikrovalni radiometar

Kišomjerna postaja Sv. Andrija - Svetac, Foto: Ines Srzić i Željka Pogačić


47

DOGAĐANJA

1. lipnja obilježava se Međunarodni dan rijeke Save. Ove godine obilježen je u organizaciji Savske ko-misije simboličnim postavljanjem oznaka visokih voda u zemljama sliva Save: Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Her-cegovini i Srbiji. U Hrvatskoj smo se prisjetili poplave u Slavonskom Brodu u svibnju 2014. kada je dosegnut povijesni maksimum od 939 cm!

IZ PROŠLOSTI

Hrvatski meteorolog Ante Obuljen rođen je 7. lipnja 1902. Predavao je meteorologiju i klimatologi-ju u Zagrebu i Beogradu. Milan Sijerković ga u svojoj

knjizi Hrvatski vre-menoslovci opisuje kao ljubimca pu-čanstva. U vremenu kada se vremenska prognoza objavlji-vala samo jedan dan unaprijed, on je go-vorio o dugoročnim prognozama. Bio je prvi ravnatelj Uprave hidrometeorološke službe, današnjeg DHMZ-a.

Talijanski fizičar i matematičar Evangelista Torri-celli 11. lipnja 1644. opisao svoj izum - živin barometar. Staklenu cijev ispunio je živom i otvor cijevi uronio u posudu sa živom. Živa je tek djelomično istekla iz cijevi u posudu, a nad stupcem žive u cijevi nastao je vaku-um. Time je dokazao postojanje atmosferskog tlaka i pokazao kako se može mjeriti.

Evangelista Torricelli


48

Francuski filozof, matematičar i fizičar Blaise Pas-cal rođen je 19. lipnja 1623. Godine 1647. započeo je mjerenja tlaka u atmosferi i otkrio da opada s visinom te zaključio da je iznad atmosfere vakuum. Otkrio je i da tlak zraka ovisi o temperaturi i vlažnosti zraka i time postavio temelje meteorologije.

Engleski matematičar i fizičar William Thomson (Lord Kelvin) rođen je 26. lipnja 1824. Razvio je tem-peraturnu ljestvicu koja se temelji na apsolutnoj nuli. Kelvinov stupanj (K) osnovna je termodinamička jedini-ca SI sustava za temperaturu. Prema toj ljestvici ledište vode je 273.15°K, a vrelište 373.15°K.

William Thomson

Frank Sherwood Rowland

Blaise Pascal

Američki kemičar Frank Sherwood Rowland rođen 28. lipnja 1927. Zajedno s Mariom Molinom i Paulom Crutzenom dobio je 1995. Nobelovu nagradu za ke-miju 1995. za otkriće o uzrocima stanjivanja ozonskog omotača. Otkrili su da klorofluorougljikovodici (CFC) koje je proizveo čovjek ubrzavaju raspadanje ozonskog sloja koje štiti Zemlju od UV zračenja. Njihovo otkriće dovelo je do uvođenja Montrealskog protokola o zaštiti ozonskog sloja i do promjene u kemijskoj industriji.

Documents

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI 6 BILTEN 2021