1N E D J E L J K O F A B R I O M E Š T A R

NEDJELJKO FABRIO

MEŠTAR

2 N E D J E L J K O F A B R I O M E Š T A R

Nedjeljko Fabrio

MeštarRežija: Velimir PŠEničnik-njiRić

Scenografija: Velimir PŠEničnik-njiRić i Davorin BRiŠEVAc

Kostimografija: Majida koVAčEVićIzbor glazbe: Velimir PŠEničnik-njiRić

IgrajuVelimir PŠEničnik-njiRić – Michelagniolo Buonarroto, meštar

Robert PEhAR – cosma, grobarMiro BARnjAk – Mimmo, sluga u Meštra

Angela BuluM – Anđeo rajski kancelist i Svevišnji

Inspicijentica i šaptačica: Azra MERDAnSvjetlo: Zoran ćoRlukA, uroš ŠkiljEVić

Ton: Mladen AnDRijAnićRekviziterka: ljiljana BADAlićVoditelj scene: leo SMoljAn

Scenski radnici: Branko kuZMAnoVić, Zorislav GAlić, Mario BoŠnjAk

Premijera12. travnja 2016. u 20 sati

hrvatsko narodno kazalište u Mostaru – Mala scena

Nedjeljko Fabrio

MeštarRežija: Velimir PŠEničnik-njiRić

Scenografija: Velimir PŠEničnik-njiRić i Davorin BRiŠEVAc

Kostimografija: Majida koVAčEVićIzbor glazbe: Velimir PŠEničnik-njiRić

IgrajuVelimir PŠEničnik-njiRić – Michelagniolo Buonarroto, meštar

Robert PEhAR – cosma, grobarMiro BARnjAk – Mimmo, sluga u Meštra

Angela BuluM – Anđeo rajski kancelist i Svevišnji

Inspicijentica i šaptačica: Azra MERDAnSvjetlo: Zoran ćoRlukA, uroš ŠkiljEVić

Ton: Mladen AnDRijAnićRekviziterka: ljiljana BADAlićVoditelj scene: leo SMoljAn

Scenski radnici: Branko kuZMAnoVić, Zorislav GAlić, Mario BoŠnjAk

Premijera12. travnja 2016. u 20 sati

hrvatsko narodno kazalište u Mostaru – Mala scena

4 N E D J E L J K O F A B R I O M E Š T A R

nedjeljko Fabrio diplomirao je talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Za-grebu. Sudjelovao je u studentskom pokretu za vrijeme hrvatskog proljeća i to razdoblje smatra najljepšim danima mladosti. u Rijeci je 1970. pokrenuo mjesečnik „kamov“ s kojim je promicao „kulturnu kroatizaciju hrvatske“, što je skupo platio. Morao je napustiti Rijeku. otišao je u Zagreb gdje se zaposlio kao urednik

u Dramskom programu Televizije Zagreb.

Godine 1971. u Zadru je izvedena njegova drama „čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara?“. Međutim, predstava se komunistima nije svidjela. ugašena je nakon samo četiri izvedbe. S repertoara su skinute sve Fabriove predstave.

okrenuo se pisanju obiteljskih romana, trilogiji koju čine „Vježbanje života“, „Berenikina kosa“ i „Triemeron“. Tema romana su hrvatsko-talijanski odnosi u Rijeci, istri i Dalmaciji. osim tih romana, u njegovu opusu važni su roman „Smrt Vronskog“, koji se tiče i Domovinskog rata. neki kritičari roman su dočekali na nož, dok su ga drugi slavili.

u Rijeci su mu postavljene gotovo sve drame, a teatarski vrhunac doživio je 1989. kad je roman „Vježbanje života“ postavljen na scenu riječkoga hnk gdje je doživio ovacije. Sebe smatra „riječkim piscem u egzilu“.

Autor je brojnih eseja, pripovijesti, romana i drama. Za svoj rad nedjeljko Fa brio dobio je mnoge nagrade među kojima su i „ksaver Šandor Đalski“, „Miroslav krleža“, „Vladimir nazor“ i nagrada za životno djelo grada Rijeke te međuna-rodne „Bethlen Gábor Alapítvány“ 1993. u Budimpešti za promicanje suživota u Europi, herderovu nagrada 2002. u Beču i „Stella solidarieta italiana“ u Rimu. 

Fabrio je bio dramaturg u narodnom kazalištu „ivana Zajca”, urednik u Drams-kom programu Televizije i Radio-Zagreba, profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Danas živi i radi u Zagrebu. Redovni je član hAZu i dopredsjednik Mh u Zagrebu. Bio je predsjednik Dhk, član Društva hrvatskih književnih prevoditelja, kazališnih kritičara i teatrologa.

NEDJELJKO FABRIO (Split, 1937.)

5N E D J E L J K O F A B R I O M E Š T A R

Velimir Pšeničnik-njirić je glumac s četrdeset godina profesionalnog igranja na pozornici. Pr-vak je drame u hnk u Mostaru, gdje povremeno vodi tečaj glume. Glumio u predstavama Stu-dentskog eksperimentalnog kazališta u Zagrebu, narodnog pozorišta u Mostaru, Mostarskog tea-tra mladih, Privremenog pozorišta u Mostaru, Ratnog kazališta hVo-a, hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, Sarajevskog ratnog teatra SARTR, Dubrovačkog kazališta Marin Držić, Glumačke družine Buffon, Pozo-rišta Prijedor (kao student statirao u hnk u Zagrebu od 1969. do 1972.). Povre-meno se angažirao kao glumac na tv, filmu i radiju te kao redatelj u kazalištu. Godinu dana uživao je status slobodnog umjetnika u Republici hrvatskoj, od kojega je odustao, kao što je odustao i od studija prava i teatrologije. iako nije akademski obrazovan glumac, za sebe voli reći kako je „krao zanat“.

Dobitnik je nekolicine nagrada i priznanja stručnih žirija i žirija publike, od kojih izdvaja onu za najbolju ulogu na festivalu amaterskih kazališta jugoslavije u Trebinju, kao i nagradu za najboljega mladog glumca i nagradu okruglog stola kritike za najuzbudljiviji događaj na Susretima profesionalnih kazališta Bih, nagradu publike na festivalu u Brčkom, te nagradu za najbolju ulogu na Repasage Fest u ubu (Srbija).

u glumačkoj karijeri posebno dobro surađivao s brojnim redateljskim imenima kao što su Marin carić, Stevo Žigon, ljubomir Draškić Muci, Matko Sršen, joško juvančić, Darko cvijetić, nina kleflin, Dražen Ferenčina… Značajnijim i boljim ostvarenjima smatra manji dio od više od 100 ostvarenih uloga: Maro Marojev („Dundo Maroje“, Marin Držić), ujka Vanja i prof. Serebrjakov („ujak Vanja“, A. P. čehov), dr. Drach („Šovinistička farsa“), Zganarel („Don juan“, j. P. B. Molliere), Don juan („Don huan se vraća iz rata“, otton von horvat), Molijer („noć bogova“, Miro Gavran), barun lenbach („u agoniji“, Miroslav krleža), nino („Bljesak zlatnog zuba“, Mate Matišić), dirigent Furtwengler („na čijoj strani“, Ronald harvud), George („humble boy“, charlotte jones), Arle-chino („Dr. Arlechino ili imaginarna autopsija“, Marco luli), Suknar („Meštar Pathleine“ nepoznatog francuskog autora), Vanja („Vanja, Sonja, Maša i još jedan“, christopher Durang).

VELIMIR PŠENIČNIK-NJIRIĆ (Zagreb, 1948.)

6 N E D J E L J K O F A B R I O M E Š T A R

„Meštar“ nedjeljka Fabria, drama iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, vje-čna priča o odnosu puka i umjetnika, kao i velikog vođe i umjetnika, smještena je u vrijeme života i smrti genija renesanse Michelangela Buonarottija, ki-para, slikara, graditelja, pjesnika. „Meštar“ na pozornici hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, osim što je to što piše autor drame akademik nedjeljko Fabrio, on je i mogućnost prepoznavanja istog problema i odnosa u našem

aktualnom vremenu, ali i mogućnost zadovoljstva gledanja spomenute priče u izvedbi glumaca hnk Mostar: Roberta Pehara, Mire Barnjaka, Angele Bu-lum te Velimira Pšeničnika-njirića, koji ulogom Meštra, izborom komada te njegovom režijom obilježava 40 godina profesionalnog umjetničkog rada.

S ulogom cosme – grobara, u drami „Meštar“, a u predstavi Studentskog eks-perimentalnog kazališta u Zagrebu 1971. godine Velimir je počeo svoj hod pozornicama, koji evo profesionalno traje 40 godina. i za simbolično zatvaranje toga glumačkog hoda i kruga izabrao je postaviti isti naslov.

O MEŠTRU

7N E D J E L J K O F A B R I O M E Š T A R

„uprkos slavi stečenoj za života Michelangelo nije bio sretan. naprotiv, po put mnogih genija, Sofokla, Betovena, ili nietzschea, nikoli Tesli po tra gičkom usam ljeništvu sličan, patio je patnjom svijeta koji nepotrebno strada i pro-pada. A kao što se to obično događa s velikim ljudima, pred kraj života, skoro slijep, bolestan, bio je meta čudnih nagađanja gomile koja genijalnu nadarenost reducira na njoj dostupan nivo hipertrofiranog shvatanja. no, u

svemu, pa i u odnosu prema lakoumnim filistrima i farizejima, Michelange-lovo glavno oružje bila je bespoštedna istina. njegovim djelima najpotpunije izražena, ona je njegov ugled sačuvala do danas.

ono što u njegovoj ličnosti posebno fascinira odnosi se na samoubilačku upornost, uz teški rad koji nema granica, uz nepriznavanje umora, od sjetne i tragične melankolije i profinjene tuge, od neprekidne borbe, od starosti. iako je život bio za njega jedina inspiracija i jedina religija, istinski se divio i blagoj smrti koja se na njegovim figurama rijetko pojavljuje neposredno, a i kada se pojavi prije liči na prijatnu oslobađajuću usnulost.“

(Marjan hajnal, iz studije „horizonti humanizma i transformacija vremena“, 1988.)

O MICHELANGELU

8 N E D J E L J K O F A B R I O M E Š T A R

Prva teatarska iskustva stječe u alternativnim teatarskim kućama u Mos taru: Mostarski teatar mladih (MTM), Privremeno pozorište i Teatar poezije lik. Profesionalno se teatrom počinje baviti 1988. u lutkarskom pozorištu Mo-star. u istom razdoblju igra i na sceni narodnog pozorišta Mostar. kao član internacionalne lutkarske skupine iz ljubljane 1991. igra u predstavama koje gostuju diljem Europe. član ansambla hnk u Mostaru od 1994., gdje je igrao u predstavama: „Tena“, „kazališni sat“, „Fernando krap mi je napisao ovo pismo“, „u agoniji“, „Druga savjest“, „Probudi se kato“, „noćna gušterica“, „Slučajna smrt jednog optimista“, „Dvije“, „Bljesak zlatnog zuba“, „Prosidba“, „ujak Vanja“, „Romanca o tri ljubavi“, „Sjećanja iz garderobe“, „humble boy“, „nigdje nikog nemam“, „chick lit“, „Brat magarac“... Radio kao voditelj kazališnih radionica te sudjelovao u dokumentarnim i igranim filmovima. Autor je glazbeno-scenskog recitala „hercegovina“ posvećenog pjesnicima hercegovine, koji je na reper-toaru hnk Mostar od 2012. godine.

ROBERT PEHAR (Mostar, 1966.)

9N E D J E L J K O F A B R I O M E Š T A R

u Dubrovniku je završila osnovnu i sre -dnju školu. Godine 2007. upisuje se na Fakultet humanističkih nauka smjer glu ma univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, gdje 2012. diplomira u klasi pro fesorice Tanje Miletić oručević s dip-lomskom predstavom „Smrt i djevo jka Ariela Dor f mana“. iza sebe ima nekoliko ostvarenih uloga u predstavama: „ćela-va pjevačica“ (MTM), „Balada o lososu i zgaženoj travi“ (MTM), „jedan novem-barski dan 2050.“ (MTM), „Murlin Mon-ro“ (otvo reni teatar), „chick lit“ (hnk Mostar), „Sve o ženama“ (hnk Mostar) te kratki igrani film „Mali debeli rakun“ u režiji Barbare Vekar.

Filmski, kazališni i televizijski glumac. Do početka rata živio u uskoplju, kada seli u Mostar gdje i danas živi i radi kao član ansambla hnk Mostar. Glumio u filmo-vima: „Top je bio vreo“, „Sonja i bik“, „lit-tle hands“, „cirkus columbia“, „čekaj me, ja sigurno neću doći“, „Živi i mrtvi“, „Tu“, „konjanik“ i „crvena prašina“. na tele-viziji glumio u serijalima „larin izbor“ i „Mamutica“. Glumio u predstavama hnk Mostar: „nema veze“, „Druga savjest“, „Slučajna smrt jednog optimista“, „i smrt će biti sasma nešto ljudsko“, „Bljesak zlat-nog zuba“, „chick lit“ i „Brat Magarac“.

MIRO BARNJAK (Uskoplje, 1969.)

ANGELA BULUM (Dubrovnik, 1983.)

10 N E D J E L J K O F A B R I O M E Š T A R

11N E D J E L J K O F A B R I O M E Š T A R

Da, kazalište mora biti i zabavno kako veli Brecht, ali to mu nije jedina svrha. i zaista ne volim ovu današnju diktaturu redate-ljskog kazališta i redatelja koji u utrci za vlastitim mjestom na postolju slave, gnječe, cijepaju i mrve pisce i njihove dramske uratke u pokušaju otkrivanja tople vode. u pravu je Stanislaw jerzy lec kada veli: „u kazalištu se najveća drama odvija iza kulisa“.

Velimir Pšeničnik-Njirić

Budući da glumac za druge utjelovljuje snove koje čovjek još nije pripravan priznati javno, on uvijek mora ostati izvan društva, izopćenik, ali i posjednik tajanstvene snage. Društva bez nade u promjenu nemaju potrebe za kazalištem. u monarhiji, pak, glumac vodi dvostruki život, kao običan dvorjanik i kao slobodan duh izvan staleške strukture. Zahvaljujući tomu što prelazi ustaljene društvene granice, njemu se dive ali i preziru ga, boje ga se, ali ga i traže.

(L’ acteur, Jean Duvignaud)

O GLUMCIMA I GLUMI

Nakladnici: Hrvatsko narodno kazalište u Mostarui Matica hrvatska MostarZa nakladnike: Ivan Vukoja i prof. dr. sc. Ljerka OstOjićUrednik programske knjižice: Dragan koMaDInaFotografije: Mate ZeMLjić Dizajn plakata i programske knjižice: Hnk MostarTisak: Print Team, Mostar

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineFederalno ministarstvo kulture i sportaFederalno ministarstvo kulture i športaФедерално министарство културе и спорта

Predstava realizirana uz financijsku potporu: