Metalski i gra|evinskistope obavezne rezerve na depozite komercijalnih banaka. Prema ovoj odluci, stopa obavezne rezerve na depozite koji ulaze u osnovicu za obra~un obavezne rezerve,

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Prisustvovali su predstavnici po-slovne zajednice, institucija vlasti i Si-

ndikata. Privrednici su mi{ljenja da dosada poduzete mjere nisu dovoljne, te

da Vlada FBiH mora predloìti kon-kretne poteze za ublaàvanje krize.

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina IX

Dvobroj 75 - 76 Decembar/prosinac 2008.

Januar/sije~anj 2009.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki}, Juso

[kalji} i Meliha Veli},sekretar Redakcije.

Adresa:Privredna/Gospodarska

komora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

Op}inski sud Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

DTP: "Privredna {tampa"

[tampa:

"ARKA PRESS" d.o.o. Sarajevo,Hamdije êmerli}a 43

Dràva nije uspjela da podrì privredu

Metalski i gra|evinski sektor prvi na udaru

Na inicijativu P/GKFBiH, krajem decembra, uprili~ena je konferencija o temi: “Utjecaj svjetskeekonomske krize na gospodarstvo FBiH sa prijedlogom mjera za{tite”

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Prema rije~ima Kemala Kozari}a,guvernera CBBiH, prvi talas krizeodrazio se na finansijski sektor, te jeCBBiH ve} reagovala u okviru svojihnadle`nosti.

Komercijalnim bankamadodatnih 370 miliona KM

- Upravno vije}e donijelo jeodluku o uvo|enju diferenciranestope obavezne rezerve na depozitekomercijalnih banaka. Prema ovojodluci, stopa obavezne rezerve nadepozite koji ulaze u osnovicu za

obra~un obavezne rezerve, ~ija jero~nost do godine, ostaje 14 posto,dok se stopa obavezne rezerve nadepozite oro~ene na period duì odgodine smanjuje za ~etiri posto,odnosno sa 14 na deset posto.Ovom odlukom bi dodatna likvidnasredstva za komercijalne bankeiznosila oko 370 miliona KM. Stupana snagu 01. januara 2009. godine.

Dràva nije uspjela da podrìprivredu. Ne vidimo konkretneaktivnosti Vlade, koja treba javno dakaè na koji na~in }e stati iza svojihprivrednika. Politiku treba izmaknuti

od ekonomije i i}i dalje u privatizaci-ju preduze}a, zaklju~io je Kozari}.

Prema njegovim rije~ima, imat}emo stabilnu monetarnu politiku. Saiznosom deficita, za koji se procjenjujeda }e biti deset milijardi KM, i stopomnezaposlenosti od 23 posto dalekosmo od makroekonomske stabilnosti.

U ime Federalnog ministarstvaenergije, rudarstva i industrije govo-rio je ministar Vahid He}o. Naglasioje da je èlja Vlade da sa~uva ener-getski suverenitet.

- Infrastrukturni i projekti u ener-getskom sektoru u sljede}ih deset

Obra}anje Jage Lasi}a, predsjednikaP/GKFBiH, objavljujemo u cijelosti

Novac iz inoizvoraje nu`nost

- Osnovni zadatak Gospodarske/Privredne komoreFBiH je partnerski odnos sa organima izvr{ne vlasti iuprave FBiH u pripremi i dono{enju zakona, propisa imjera ekonomske politike i instrumenata kojima se ure|ujeekonomski poloàj gospodarskih subjekata, u~e{}e upripremi i dono{enju strategija razvoja, sektorskihekonomskih politika, za{tite doma}e proizvodnje,uspostavljanje sustava ekolo{ki odrìvog razvitka, ure|enjetrì{ta, utvr|ivanje tehni~kih i drugih standarda, mjeraunapre|enja izvoza, promociji gospodarstva i zastupanjugospodarstva u oblasti rada, mirovinskog, zdravstvenog iosiguranja od nezaposlenosti.

Ekonomska kriza je ve} pokucala na vrata BiH. Svakidan ~ujemo rije~i kriza, recesija, depresija i potrebno jere}i {to je zajedni~ko za te pojmove. Zajedni~ko obilje`jei krize i recesije i depresije je pad gospodarskih aktivnos-ti {to za posljedicu ima smanjenje proizvodnje, a time ipotro{nje, smanjenje investicionih aktivnosti, smanjenjezaposlenosti, ugroàvanje vitalnih funkcija dru{tva i soci-jalne sigurnosti stanovni{tva.

BiH je svoj razvoj generirala dotokom novca izinozemstva bilo kroz zaduìvanje dràve (ili njenih dijelo-va), zaduìvanjem kroz financijski najvi{e bankarski sek-tor i direktnim zaduìvanjem stanovni{tva.

Novac iz inoizvora je zemljama poput BiH nu`nost.Vlastiti izvori su nedostatni za poja~ane investicioneaktivnosti, posebno velike infrastrukturne zahvate u ces-togradnji i energetici.

Zemlje iz kojih je novac dolazio u BiH sada su sman-jile, odnosno prekinule plasmane izvan domicilne zemlje,pa je realni izvor financijskog sektora BiH preostala {ted-nja i povrat sredstava po osnovu prije plasiranih kredita.Sada smo u situaciji da, bez obzira na nominalnu likvid-nost banka, nemamo novca za investicije. Bankovni sek-

tor svoje marketin{ko djelovanje je preusmjerio na poti-canje {tednje, okre}u}i se {tednji kao jedinom realnomizvoru vlastitog poslovanja.

Sada gospodarsku politiku treba voditi tako da izkrize izi|emo sa {to manjim posljedicama, a ako seukaè prilika da se kriza iskoristi i stvori dobra razvojnaosnova.

U vo|enju gospodarske politike klju~nu ulogu igrat }emjere vlada svih razina, koje moraju brzo i efikasno rea-girati na promjene.

Gospodarska komora je povodom novonastalesituacije odràla konferenciju sa vode}im firmama izFederacije BiH (preteìto izvoznicima) na kojoj je konsta-tirano da je kriza ve} unutar Bosne i Hercegovine.

Realni sektor ekonomije BiH ve} je zahva}en finan-cijskom krizom kroz oteàvanje uvjeta kori{tenja kapitala(rast kamate, skra}enje rokova i teè osiguranje garanci-ja), smanjenim potrebama za robom (smanjenje tra`nje)i na doma}em i na inotrì{tu, ali i pove}anjem konkuren-cije na svim trì{tima.

Ozbiljno su ugroèna radna mjesta, smanjene inves-ticije (a time i novo zapo{ljavanje), ozbiljno je ugroènsocijalni sektor. Ukoliko stopa rasta GDP-a padne na 4%do 4,5% sa sada{njih cca 7%, za zemlje stupnja razvi-jenosti BiH to zna~i recesiju u punom obimu.

U prvoj fazi udarce }e osjetiti firme koje su najvi{eglobalizirane, to su prije svih metalski i gra|evinski sek-tor, gdje je i najve}i multiplikativni faktor. Ostali sektoridolaze na udar poslije. Jednostavno, smanjene investici-jske aktivnosti u metalskom i gra|evinskom sektorupovu}i }e ostale sektore. Promjene, odnosno pad dohot-ka na doma}em trì{tu uvjetuju i promjene tra`nje najpri-je roba trajne potro{nje, dok }e najstabilnija tra`nja biti upoljoprivredno-prehrambenom sektoru. Smatramo davlade, ovisno o situaciji, moraju u~initi maksimalan naporu pravcu neutralizacije pogor{anja stanja. Sugeriramovladama da dobro ocijene posljedice krize po gospo-darstvo i da poduzimaju energi~nije mjere za ublaàvan-je posljedica. Dosada{nje poduzete mjere su nedovoljne(pove}anje razine osiguranja depozita 7.500 KM na20.000 KM i smanjenje obvezne rezerve sa 18% na 14%)- zaklju~io je predsjednik Lasi}.


godina mogu zaposliti od 300 do350 hiljada radnika. Imamo resursekoje moèmo pokrenuti.

Vlada je sa Ekonomsko-socijal-nim vije}em kao partnerom napravi-la program mjera za ublaàvanjeposjedica svjetske ekonomske krize,koje se, uz ostalo, odnose na refor-mu potro{nje, javne uprave, bora~kei socijalne za{tite, rastere}enjeprivrede kroz izmjene Zakona odoprinosima, istakao je ministarHe}o.

Zakon o akcizama

Kako je kazao Damir Ljubi},ministar poljoprivrede, vodoprivredei {umarstva FBiH, nu`no je usvojitizakone, graditi institucije, te poduzi-mati mjere i programe koji proizlazeiz Zakona o poljoprivredi i Strategijerazvoja poljoprivrede. Zagovornik jepojedina~ne odgovornosti u odnosuna kolektivnu.

O potrebi izmjena i dopunaZakona o akcizama govorio je EdinMulahasanovi}, direktor Fabrike du-hana Sarajevo.

Prema njegovim rije~ima, uvozni-cima cigareta u na{u zemlju godi{njeostane 230 miliona KM dobiti.

- Zakon o akcizama se moranapraviti na na~in da {titi doma}iproizvod, da se klasifikacija ne pravina doma}e i uvozne, nego na tzv.luksuzne i popularne cigarete. Naluksuzne treba uvesti ve}i, na popu-larne manji postotak poreza.

Kada je rije~ o posljedicama krizeu gra|evinskoj industriji SilvanaMari}, izvr{na direktorica Hidrogra-dnje, isti~e potrebu formiranja do-ma}e banke i kreditno-garancijskogfonda. Mi{ljenja je da gra|evinari nemogu traìti oslonac u komercijalnimbankama, jer su one u inozemnomvlasni{tvu.

- Sa stanovi{ta vladinog sektorarazjedinjeni smo u tri ministarstva.@elimo da imamo mjesto pomo}nikaministra u nekom od ministarstava,kako bismo imali jedinstvenu pozici-ju sa koje moèmo djelovati.

Javno-privatno partnerstvo jeodli~an na~in da do|emo do odgo-varaju}ih sredstava, rije~i su direk-torice Mari}.

Selma D@INI]

* Da se pobolj{a ponuda novcaza gospodarstvo kroz otvaranjenovih kreditnih linija osobito zaizvozno orijentirano gospodarstvo,pove}anje prora~unskog regresiran-ja kamata za poljoprivredni sektor,aktiviranje Razvojne banke FBiH upunom kapacitetu, poduzimanjeradnji na pobolj{anju uvjeta {tednje(pove}anje visine osiguranog depo-zita), smanjenje javne potro{nje,kako bi {to vi{e novca ostalo real-nom sektoru - izvr{itelji vlada svihrazina;

* Da se intenzivira spre~avanjenelojalne konkurencije uvoznih robakroz kontrolu kvaliteta uvoznih roba iocjenu pu{tanja roba na trì{te BiH,kao i primjenu mjera za{tite od sub-vencionirane robe i dampinga - vla-de i kontrolna tijela svih razina;

* Da se ubrza po~etak javnihinvesticija u cestogradnji i op}enito uprometnoj infrastrukturi i energetici -vlade svih razina;

* Da se uspostavi strogi nadzornad javnim sektorom u cilju sman-jenja neproizvodne potro{nje. Pre-dlaèmo dono{enje Zakona o prora-~unskim korisnicima i korisnicimaizvan prora~unskih fondova - vladesvih razina;

* Da se ubrza postupak ocjeneuskla|enosti BiH roba, tj. ubrzanjerada na Nacionalnom sustavu sig-urnosti proizvoda kao preduvjeta zapu{tanje roba u promet i otvaranjetrì{ta BiH za direktna strana ulagan-ja - Vije}e ministara BiH;

* Da se ubrzaju poslovi na izradiprojekata koji se financiraju iz EUfondova, svjetske banke, EBRD-a,kao i drugih me|unarodnih razvo-jnih izvora - sve razine vlasti i komo-ra u BiH;

* Da se svake naredne godine,za tri godine zaredom (2009.,2010., 2011.), doprinosi na netopla}u smanje po 5% - Vlada Fede-racije BiH;

* Da se donese novi Zakon otro{arinama (akcizama) koji je prim-jeren gospodarstvu BiH i da obuhvatiosobne automobile, plovila, letjelice iluksuznu robu - Vije}e ministara BiHi Parlament BiH;

* Da se uvede vi{a i nià stopaPDV-a - Vije}e ministara BiH i Parla-ment BiH;

* Da se sirovine, repromaterijali,oprema za proizvodnju i rezervnidijelovi oslobode carina u potpunosti- Vije}e ministara BiH i Parlament BiH;

* Da se za{titi doma}a proizvod-nja od nano{enja {tete ili mogu}nostinano{enja {tete koriste}i odredbeZakona o vanjskotrgovinskom poslo-vanju BiH i uvo|enjem instrumentacarine za poravnanje, tj. uvo|enjecarina u visini subvencija uvezenerobe. To je ujedno i instrument u bo-rbi protiv dampinga. Sredstva odcarina za poravnanje usmjeravatinamjenski za poticaje poljoprivred-no-prehrambenog sektora - Vije}eministara BiH;

* Da se u Zakonu o porezu nadobit izvr{i izmjena i dopuna u onimsegmentima gdje se osloba|anja odporeza veù na visinu ulaganja -Vlada Federacije BiH;

* Da se u Zakonu o porezu na do-hodak najprije namire pla}e zaposleni-ka, a u sljede}ih 15 dana porezi i dopri-nosi - Vlada Federacije BiH;

* Da se u Zakonu o vanjskotr-govinskom poslovanju BiH izvr{e izm-jene i dopune (iako treba cijeli Zakon“dobro protresti” jer su se od 1998.godine promijenile okolnosti i van-jskotrgovinski poloàj BiH), najprije uizjedna~avanju doma}eg i inoulaga~ai tretiraju}i prekomjerni izvoz (ne samouvoz) kao {tetu - Vije}e ministara BiH;

* Da se prora~unski deficit nenamiruje iz prodaje imovine i in-ozaduènja ve} kresanjem tro{kova

Aluminij smanjujeproizvodnju

Od 01. januara 2009. godinemostarski Aluminij smanjit }eproizvodnju za 25 posto. Premaodluci Nadzornog odbora, inten-zivno }e se raditi na smanjenju svihtro{kova koji utje~u na formiranjecijene proizvodnje aluminija.Ovakva odluka je usvojena zbogsvjetske ekonomske krize, diskrim-iniraju}eg djelovanja FERK-aprema Aluminiju, te diskriminira-ju}eg zaklju~ka Vlade FBiH oopskrbi Aluminija elektri~nomenergijom.

Zaklju~ci:


u prora~unskoj potro{nji - vlade svihrazina;

* Da se razina osiguranja depozi-ta ({tednja) pove}a kako bi se {tovi{e {tedi{a i {tednje obuhvatilo osig-uravanjem i pove}alo povjeranje ufinancijski sustav BiH - Vije}e min-istara BiH i Centralna banka BiH;

* Da se svi kapaciteti DKP-a, vlada,komora i posebno medija uklju~e upromociju doma}ih roba skre}u}ipa`nju potro{a~a na prednosti ku-povanja i tro{enja doma}eg proizvoda;

* Da se promijeni retorika uraspravama o krizi, jer nije za o~eki-vati da ona teè pogodi BiH i stvaratiklimu da vlade svojim mjeramamogu sprije~iti, odnosno ublaìtiutjecaj krize;

* Da ovi zaklju~ci budu sastavnidio programa rada Vije}a ministaraBiH i Vlade FBiH.

Dostavljeni su Vije}u ministaraBiH (svim ministarstvima), VladiFederacije BiH (svim ministarstvima),Parlamentu BiH (svim zastupnicima),Parlamentu Federacije BiH (svim zas-tupnicima) i u~esnicima Konferencije.

Proizvodnja bez potro{nje nemasmisla, jer je ona generator svega.Njome se namiruje dràva, pojasnioje Lasi}, dodav{i da sve zemlje sadaulaù u prometnu i energetsku struk-turu.

Najopasnije za BiH je ako neotvori energetski sektor. Kosovo }e to

u~initi i postat }e energetsko sredi{tejugoisto~ne Europe.

- Kosovo ima za to prirodne resu-rse. Poznato je da se General Electricve} tamo nalazi - upozorio je na to Lasi}.

Govore}i o utjecaju globalnegospodarske krize, kazao je daizvr{na vlast u BiH nije dovoljnou~inila po tom pitanju.

- Treba pobolj{ati ponudu novcaza gospodarstvo kroz otvaranjenovih kreditnih linija, posebice zaizvozno orijentirano gospodarstvo,intenzivirati spre~avanje nelojalnekonkurencije uvoznih roba kroz kon-trolu kvalitete uvoznih roba, uspo-staviti strogi nadzor nad javnim sek-torom u cilju smanjenja neproizvo-dne potro{nje, kao i ubrzati poslovena izradi projekata koji se financira-ju iz EU fondova, Svjetske banke iostalih me|unarodnih razvojnih izvora.

Mi moramo imati vi{u i niù stopuPDV-a. Niù od sedam posto za lijekove,osnovne ìve`ne namirnice, ortopedskapomagala, za sve ostalo vi{u stopu od20 posto. Ovim bi se zadovoljila soci-jala, punio bi se prora~un i nadoknadiosve gubitke po osnovi carina, ugovora oslobodnoj trgovini.

Nema spremnosti da se to sve pro-vede, jer nemamo kadra, istakao je Lasi}.

Prema njegovim rije~ima, izvr{navlast sada treba voditi gospodarskupolitiku tako da BiH iza|e iz krize sa{to manje posljedica, te da se zadrìzaposlenost kako se ne bi do{lo usocijalnu krizu. Dràva bi trebalapodi}i razinu osiguranja depozitakako bi se poja~ala {tednja.

Vlada FBiH

Planovi i projekti o ublaàvanjuposljedica globalne krize

Forum o utjecaju globalne recesije na ekonomski razvoj FBiH i BiH irazvojne programe Vlade FBiH odràn je sredinom decembra.

Prisustvovali su predstavnici kompanija i institucija, sindikata, nevladinogsektora, politi~kog ìvota i drugi koji mogu doprinijeti prevazilaènju posljed-ica ekonomske krize na ovom podru~ju.

Planove i projekte Vlade FBiH za ublaàvanje globalne krize prezentiraoje Vahid He}o, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije.

Naglasio je da je elektroenergetski sektor ki~ma privrednog sistema svakedràve koji }e privu}i strane investitore i doprinijeti razvoju drugih industri-jskih grana.

Stoga se hitno mora krenuti sa projektima iz tog sektora, pogotovo uosam novih objekata koju su planirani za izgradnju sa strate{kim partnerima.Ozna~eni su kao ekonomski isplativi. Dovode do dinamiziranja kompletnogprivrednog sistema. Na njihovoj izgradnji trebalo bi da bude angaìrano oko40.000 radnika.

Odabran je model izgradnje sa strate{kim partnerom. To je najpovoljnijeza one koji nemaju sredstava, a imaju resurse.

Evropske dràve planiraju za 25 godina uloìti 900 milijardi eura u elek-troenergetski sektor kao prioritetni za razvoj. Energetskom sektoru kao prior-itetu okrenute su i susjedne dràve.

- Stoga je neozbiljno ovo {to se nama de{ava. Na{e resurse kojimaraspolaèmo i koje dosad nismo dovoljno eksploatisali treba na pravi na~instaviti u funkciju - kazao je ministar He}o.

Press konferencija u Mostaru

Pobolj{ati ponudunovca

za gospodarstvoPrema mi{ljenju Jage Lasi}a, predsjednika P/GKFBiH, jedna odnajva`nijih mjera za prevladavanje ekonomske krize u BiHjeste ubrzani po~etak realiziranja javnih investicija u ces-togradnji i energetici


Konzorcij, trenutno, ~ini devet firmikoje }e biti nominirane za radove visoko-gradnje i niskogradnje na libijskom tr̀ i{tu.Otvoren je i za sve druge kompanije kojeiskaù interesovanje za ~lanstvo.

- S obzirom na to da firme, pojed-ina~no, nisu tehni~ki i kadrovski ospo-sobljene za velike projekte vani, odlu-~ili smo formirati Konzorcij. Prvi ugov-or bit }e nastup na libijskom trì{tu.Neke doma}e firme, kao {to je [irbe-govi} grupa, tamo ve} imaju ugov-orene poslove.

Na bazi ovog ugovora snimit}emo tehni~ke i kadrovske kapacitetesvake od kompanija, tako da mo-èmo zajedni~ki nastupiti na odre-|enom podru~ju. Po~etkom narednegodine imamo razgovore u Libiji zaposlove koji su ve} obe}ani. NosilacKonzorcija za Libiju bit }e Hidro-gradnja, koja je ve} godinama prisu-tna na tom trì{tu - kazao je AvdoRapa, potpredsjednik P/GKFBiH.

[irbegovi} grupa zaklju~ila je uLibiji posao vrijedan 70 miliona eura.Sa razvojnim fondom LIDCO, izakojeg stoji dràvni kapital Libije, [irbe-govi} grupa je formirala zajedni~ku

kompaniju GMT u kojoj sudjeluje sa60, a LIDCO sa 40 procenata udjela.

- Rije~ je o na{em investitoru i part-neru. Metodom neposredne pogodbeve} smo dobili nekoliko projekata.

Jedan od njih jeste izgradnjasportskih dvorana, zatim stadion i tur-isti~ko naselje u obalnom graduMisurati, uz jo{ ~etiri sportske dvorane,za koje se ~eka zavr{etak projektovan-ja, kako bi se krenulo sa izvo|enjemradova - rije~i su Faruka [irbegovi}a,direktora [irbegovi} grupe.

Prema njegovim rije~ima, nijednabh. kompanija nema kapacitete sa

kojima bi mogla samostalno realiziratitakve projekte.

- Iza nas je pozitivna tradicijaposlovanja na ovom trì{tu zahvalju-ju}i ugledu koje su tamo stekle na{efirme, prije svih Hidrogradnja.

Trì{te Libije zasluùje pa`nju iVlade FBiH, koja nam moè pomo}i usavladavanju odre|enih te{ko}a, na-ro~ito u domenu bankovnih garancija.

Moè nam omogu}iti da na to trì-{te u|emo intenzivnije nego do sada,te nam olak{ati da tamo i ostanemo.

Projekti na drugim trì{tima su{ansa da se bh. gra|evinarima pruìpodr{ka i sa~uvaju postoje}a radnamjesta.

Ono {to bi se moglo uraditi nalokalnom nivou jeste otvaranje javnihradova. Na taj na~in bi se uposlilidoma}i kapaciteti i omogu}ilo sticanjereferenci kojima bismo mogli bitiregionalni konkurenti.

Prema rije~ima Adnana Kape, sav-jetnika Harisa Silajdì}a, ~lanaPredsjedni{tva BiH, vrata na{im kom-panijama, osim na libijskom, otvorenasu i na trì{tima Kuvajta, Katara,Ujedinjenih Arapskih Emirata i Alìra.

Potpisivanje Sporazuma u imeostalih ~lanova Konzorcija pozdravilisu [ahzudin Jahjaefendi} i SeminMa{i}, direktori @GP-a i Hidrogradnje.

Selma D@INI]

^̂llaannoovvii KKoonnzzoorrcciijjaa

Hidrogradnja d.d. SarajevoGP @GP d.d. SarajevoGP Put d.d. Sarajevo[irbegovi} grupa d.o.o. Gra~anicaIntegral inènjering a.d. Lakta{iHering, [iroki BrijegEro-asfalt d.d. SarajevoAsfaltgradnja d.d. VisokoDivel d.o.o. Sarajevo

Gra|evinska industrija

Zajedni~ki nastup bh. gra|evinarana inostranom trì{tu

Nakon usagla{avanja stavova kompanija zainteresiranih zaizvo|enje gra|evinskih radova u Libijskoj Arapskoj Dàmahiri-ji uslijedilo je potpisivanje Sporazuma o konzorciju


Rije~ je o jednom od najve}ih saj-mova iz ove oblasti u regiji. Okupljakompanije koje se bave eksploataci-jom, distribucijom i o~uvanjemenergije.

U njegovom okviru odràn je iPeti me|unarodni sajam ekologije.Ovi sajmovi povezuju privredni ra-zvoj uz brigu o ìvotnoj sredini, lo-kalnoj samoupravi i budu}nosti plan-ete i njenih stanovnika. Organiziranje i niz stru~nih manifestacija vezanihza energetiku i odrìvi razvoj.

Svoje proizvode i usluge predsta-vile su najuglednije kompanije iz re-gije u oblasti proizvodnje i distribuci-je gasa, nafte, uglja, obnovljivih iz-vora energije, agencije, privrednekomore, konzorciji, rudnici, istraìva-~ki instituti i fakulteti.

Osim tradicionalnih oblika naovogodi{njem sajmu pa`nja je usm-jerena na obnovljive izvore energije.

Prezentacija energetskog i ekolo-{kog sektora BiH je zna~ajna, imaju-}i u vidu da se u ovom regionu do2020. godine u rehabilitaciju posto-je}ih i izgradnju novih energetskihkapaciteta planira uloìti oko 16 mil-ijardi eura.

Predstavili su se JP Elektroprivre-da BiH, rudnici mrkog uglja Bano-vi}i, \ur|evik, Kakanj, Breza, Kreka,te Rudstroj iz Kaknja. Projekat je po-dràla i Vanjskotrgovinska komoraBiH.

Brojni poslovni kontakti predsta-vnika rudnika rezultirali su konkret-nim ugovorima. Za Srbiju }e u na-rednom periodu biti isporu~ene zna-~ajne koli~ine uglja po ranijim i no-vim ugovorima.

O razvojnim projektima predsta-vnici JP Elektroprivrede BiH i AvdoRapa, potpredsjednik Komore, raz-govarali su u Elektroprivredi Srbije.

Za suradnju je zainteresiranElektrotehni~ki institut „Nikola Tesla”iz Beograda ~iji su predstavnici raz-govarali sa privrednicima iz BiH.

Razgovaralo se o implementacijiSporazuma u oblasti energetske efika-snosti sa predstavnicima Agencije VladeSrbije i PK Srbije, te Ma{inskog fakulteta,sa ciljem zajedni~kih aktivnosti na re-gionalnom nivou i kori{tenja fondovakoji podràvaju ove projekte.

Sa predstavnicima Agencije zaenergetsku efikasnost Vlade Srbijerazgovarano je o mogu}nostima re-gionalne suradnje vezano za ener-getsku efikasnost, upravljanje otpad-om, upravljanje hemikalijama i sma-njenje zaga|enja.

Analizirana je primjena Memo-randuma o razumijevanju koji je pot-pisan 2007. godine. Dogovoreno jelobiranje kod Vlade Norve{ke koja jezainteresovana za pripremu mreèklijenata u BiH koji bi se uklju~ili u

aktivnosti obuke menadèra. Kon-kretne aktivnosti za narednu godinubit }e utvr|ene njihovim programom.

Predstavljanje sektora energetikena sajmu u Beogradu ukazuje na toda se kompanije i zemlje u regiji,instituti i druge nau~ne organizacijetrebaju uvezivati, jer zajedno moguodgovoriti izazovima koji su prednjima.

[emsa ALIMANOVI]

Sajam energetike i ekologije u Beogradu

Jo{ jedno uspje{no predstavljanje

U okviru programa realizacije sajamskih manifestacija me|ukomorama BiH, P/GKFBiH organizirala je u~e{}e na sajmu“Energetika 2008”, koji je odràn od 26. do 28. novembra

Odbor Sekcije prometnika naftnih derivata

Razmatran Sporazum o na~elima energetske politike

^lanovi Odbora razmatrali su “Sporazum o na~elima energetske poli-tike”, koji su postigli i svojim potpisima potvrdili Nikola [piri}, predsjedavaju}iVije}a ministara BiH, Nedàd Brankovi} i Milorad Dodik, entitetski premijeri.

- Konstatirano je da distributeri naftnih derivata ne mogu prihvatitiodredbe ta~ke III Sporazuma u kojoj je, uz ostalo, predvi|eno “uvo|enje reg-ulacije cijena derivata na principu maksimiziranja jedini~nih cijena po vrsta-ma derivata - kazao je Fahrudin \iki}, sekretar Odbora.

Ovakva odredba nije primjerena slobodnom trì{tu, upitna je imogu}nost njene realizacije.

Zato }e predstavnici ove sekcije traìti sastanak s premijerom FederacijeBiH i resornim ministrima kako bi poku{ali prona}i adekvatno rje{enje koje}e biti provedivo u praksi, te koje ne}e o{tetiti distributere naftnih derivata.


Tre}a sjednica odbora Grupacijepreduze}a sa prostora FBiH koja poosnovu deta{mana izvode gra|evi-nske i ostale radove u SR Njema~kojodràna je, krajem novembra, u [tut-gartu. Prisustvovali su svi ~lanoviOdbora, \emal Kalajdìsalihovi}, uime Vanjskotrgovinske komore BiH,Dènana Avdi}, iz P/GKFBiH, [ekibHusremovi}, savjetnik u BAG Grupa-ciji, i Branimir Jazbec, predsjednikSkup{tine Grupacije.

Zaklju~no sa 17. novembrom2008. godine Grupacija broji 47aktivnih ~lanica, preduze}a, koja poosnovu deta{mana izvode radove uSR Njema~koj.

S obzirom na to da su aktivnostina izradi Uputstva za rad po osnovudeta{mana u toku, dat je kra}i osvrtna pripremljenu platformu, koja bitrebala biti osnovna metodologija uizradi Uputstva. Ovakav dokument biobuhvatio prijevode zakonitosti rada

po osnovu deta{mana (prevodime|udràvnog sporazuma BiH i SRNjema~ke, Mergblatta 16, Zakona oodaslanju radnika, Zakona o za{titina radu ...), uz komentare i obraz-loènja.

Uputstvo bi trebalo da sadrìkompletno tuma~enje poreske poli-tike i obaveza u SR Njema~koj i BiH,obaveza prema Ulak kasi (kasi zagodi{nje odmore radnika), pravilaosiguranja gradili{ta od {teta, obraz-loènja dodatnih osiguranja za slu-~aj nesre}e na radu, poja{njenje sis-tema obra~una pla}a, unificiranjeprikaza jedinstvenog sistema polu-godi{njeg i godi{njeg zavr{nog ra-~una i druge propise koji se odnosena pravila rada po deta{manu, a ti~ese zakonitosti u BiH ili SR Njema~koj.Ovakav pristup izradi Uputstva zarad po osnovu deta{mana supodràli ~lanovi Odbora. Dalje akti-vnosti }e biti usmjerene na to da se

do kraja januara 2009. godinezavr{i izrada ovog dokumenta.

Prezentirani su i zaklju~ci sa sas-tanka u Zavodu za zdravstveno osigu-ranje i reosiguranje FBiH, na kojem jeiznesena problematika i obrazloènepote{ko}e u efikasnosti dobijanja BH1i BH6 obrazaca za deta{irane rad-nike, zbog vezivanja trajanja radnedozvole i dodatnog zdravstvenopgosiguranja. Ovaj problem je izraènkod preduze}a sa vremenski kratkimugovorima (izolaterski radovi, radovina montaì liftova, trockenbau...).Analizirana je i opravdanost uplatesredstava po osnovu BH1 i BH6obrazaca, odnosno pitanje stvarneiskori{tenosti upla}enih sredstava.Zaklju~eno je da kada je rije~ okra}im ugovorima preduze}a gdje seugroàvaju efikasnost i konkurentnostu radu je potrebno da PKFBiH izdapreporuku da se BH1 i BH6 obrasciurade na period od devet mjeseci, dokada deta{irani radnik moè boravitiu SR Njema~koj. Ovakva preporukaje, na neki na~in, garancija PKFBiHda }e to preduze}e svoje obavezeprema Zavodu ispuniti u cijelosti;zbog preoptere}enosti nadle`nogosoblja u Zavodu i izdavanja doku-menata i za druge zemlje, potrebno jeda „deta{irana” preduze}a najavebroj zahtjeva dan ili dva ranije, kakobi se u roku od dana mogla zavr{itinjihova obrada; trenutni iznos zauplatu dodatnog zdravstvenog osigu-ranja za deta{irane radnike od 100KM je previsok, stoga }e Zavod uputi-ti zahtjev Vladi da se ovaj iznos uman-ji, te na kraju godine ponovno izvr{ianaliza kori{tenja sredstava po pre-duze}ima i izvr{i povrat neiskori-{tenog dijela sredstava.

Ovaj zahtjev je podràla VladaFBiH, te }e od 01. januara 2009.godine stupiti na snagu nova Odlukao pla}anju dodatnog zdravstvenogosiguranja za deta{irane radnike.

Dènana AVDI]

Odbor BAG Grupacije

Izrada Uputstva za rad po osnovudeta{mana je u toku

Ovakav dokument bi obuhvatio prijevode zakonitosti rada poosnovu deta{mana (Me|udràvni sporazum BiH i SR Njema~ke) *Od 01. januara na snagu }e stupiti nova Odluka o pla}anjudodatnog zdravstvenog osiguranja za deta{irane radnike


Sjednici su prisustvovali pred-stavnici 66 preduze}a, korisnikadeta{mana iz FBiH i RS. Osim ~lanovaSkup{tine, bili su i: Klaus Schulders, uime Ministarstva za privredu i rad uBonnu, Hans Peter Sax, iz Savezneagenture za rad, [tutgart, \emalKalajdìsalihovi}, iz V/STK, DragicaRisti}, iz PKRS, Dènana Avdi}, izPKFBiH, i [ekib Husremovi}, savjetniku Grupaciji.

Podr{ku formiranju BAG Grupacijei spremnost za zajedni~ku suradnjudali su Schulders i Sax.

Prema njihovom mi{ljenju, orga-niziran pristup i udruèn rad doprinijet}e obostranom zadovoljstvu kako bh.nadle`nih organa za sprovo|enjeme|udràvnog sporazuma i pre-duze}a, koja direktno u~estvuju u nje-govu sprovo|enju, tako i nadle`nihnjema~kih organa.

Objavljeno je i novo izdanjeMergblatta 16 (Uputstvo za rad Sa-vezne agenture za rad, na njema~komjeziku), sa odre|enim novinama upristupu poslovanja preduze}a. Sax iSchulder su dali osvrt i obrazloènjana novonastale izmjene.

Pitanja predstavnika preduze}a suse, uglavnom, odnosila na:

probleme definisanja obavezepla}anja Ulak kase po djelatnostimapreduze}a. S obzirom na to da je Soka-Bau ovla{teni tuma~ svih pitanja, koja seodnose na Ulak kasu, ocijenjeno je dabi bilo korisno elaborirati sva pitanja izakazati sastanak, kako bi se otklonilinesporazumi i razrije{ila sporna pitanja;

probleme oko izdavanja saglas-nosti za ekonomske cjeline objekata(prihva}eno je da se razmotre zahtjevisa pojedina~nim preduze}ima, uodre|enim dogovorenim terminima).

Kada je rije~ o utvr|ivanju struk-ture prate}e radne snage, nagla{enoje da }e nadle`ne slu`be prihvatitielaborat sudskih vje{taka.

Sugerisano je da se pitanja odinteresa za preduze}a artikuli{u po-mo}u ovla{tenih predstavnika Gru-pacije, kako bi se brè rje{avali pojed-ina~ni zahtjevi.

Podràna je inicijativa za formiran-je biroa i zaklju~eno da se napravidetaljniji elaborat o organizaciji, finan-siranju i tro{kovima njegovog rada zaperiod od {est mjeseci, te da se do do30. januara ponovo sastanu Odbor iSkup{tina Grupacije.

Jedan od prijedloga bio je i jo{jedna ponuda pristupa Grupaciji svimkorisnicima deta{mana, koji do sadanisu postali legitimni ~lan.

Zaklju~eno je da preduze}a kojado sada nisu dostavila popunjenupitnik za izradu kataloga i fotografi-je to u~ine ~im prije. Platforma zaizradu Uputstva za rad po osnovudeta{mana je podràna i ocijenjenakorisnom, tako da }e se dalji radodvijati prema usvojenoj meto-dologiji i pristupu; podràna je i ini-cijativa otvaranja biroa Grupacije u[tutgartu; do naredne sjedniceOdbora i Skup{tine, potrebno je, uzstru~nu pomo} advokata, pripremitielaborat o mogu}nostima organizo-vanja biroa, kalkulaciju tro{kova imodele finansiranja.

Dènana AVDI]

Skup{tina BAG Grupacije

Prioritet je organiziranpristup i udruèn rad

Nakon sjednice Odbora, koja je ujedno bila i pripremni sastanaki usagla{avanje stavova ~lanova Odbora za Skup{tinu Grupacije,25. novembra u [tutgartu odràna je druga sjednica Skup{tine


Nacrt zakona predloìo je Klubposlanika SDP-a BiH u Predstavni-~kom domu Parlamenta FBiH. U imepredlaga~a govorio je Sabrija Poj-ski}, {ef Kluba.

- Kada je usvajan Zakon o {u-mama bilo je niz sugestija i primjed-bi koje nisu ugra|ene u Zakon. Pa-rlament je jo{ u ranijem sazivu donioodre|ene zaklju~ke kojima je utvr-|eno da bi trebalo hitno pristupitiizmjenama i dopunama tog Zakona.

Vlada FBiH to nije uradila i ocije-nili smo da bi trebalo da predloìmoovaj zakon. Su{tina na{ih prijedlogaodnosi se na nekoliko pitanja.

Postoje}i Zakon ne obezbje|ujeracionalno i efikasno upravljanje.Odnosi koji su utvr|eni izme|u FBiHi kantona nisu postavljeni na osnovukoja obezbje|uje racionalno upravl-janje.

Upravljanje {umskim bogatstvimapovjereno je kantonima, ~ime je FBiHrazvla{}ena odre|enih prava koja bitrebala imati kao vlasnik {uma.

Predlaè se nova organizacija

[ume spadaju u zajedni~kunadle`nost FBiH i kantona, ali supostoje}i odnosi neefikasni.

Smatrali smo da bi trebalo izvr{itiizmjene postoje}eg Zakona i poja~atineke funkcije upravljanja {umskimbogatstvima FBiH, te da se diofunkcija odvija na nivou kantona. Topodrazmijeva odre|ene promjene uinstitucijama uprava za {umarstvo,kao i {umarskim dru{tvima. Ekono-mska i upravna funkcija upravljanja{umskim bogatstvima nije dovoljnorazgrani~ena.

To je omogu}avalo pojavu krimi-nalnih radnji u kori{tenju {uma,pojasnio je Pojski}.

Prema rije~ima Omera Pa{ali}a,predsjednik U[ITA-a, rije~ je ozna~ajnim promjenama u odnosu nadosada{nji Zakon.

Predlaè se nova organizacija{umarstva u odnosu na dosada{nju,formiranje centralne institucije nanivou FBiH koja }e direktno prenositiposlove {umarskim preduze}ima.

- To je nelogi~no, jer je FBiH vlas-nik {uma, dok je upravljanje pov-

jereno kantonima. Ovim prijedlo-gom upravljanje se prenosi na FBiH,~ime kanton gubi svoju funkciju -rije~i su predsjednika Pa{ali}a.

Kako je istakao Milan Ra{tego-rac, predsjednik Uprave {umsko-gospodarskog dru{tva Hercegbosa-nske {ume iz Kupresa, ovime se èliposti}i razvla{~ivanje ùpanije. Sma-tra da ono {to je pozitivno ne trebamijenjati, jer se u ovom kantonuprovodi Zakon o {umama.

Mi{ljenje na Nacrt zakona o izm-jenama i dopunama Zakona o {u-mama u ime Federalnog ministarst-va poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva prezentirao je VladoSoldo, savjetnik u ovom Ministarstvu.

- Nepotrebno i samovoljno sepredlaè ukidanje kantonalnih upra-va za {umarstvo. Kantoni se isklju-~uju iz neposrednog upravljanja beznjihove saglasnosti, {to je, u najman-ju ruku, povreda njihovih ustavnihnadle`nosti.

Kroz cijeli tekst proteè se institu-cionalno preklapanje administra-tivnih i ekonomskih funkcija, usitnja-vanje kantonalnih {umarskih pre-duze}a, uzimanje prava op}inamada odlu~uju o tro{enju pripadaju}ihsredstava, te neposredno oduziman-je zna~ajnog dijela namjenskih pri-hoda kantona.

U Nacrtu je sadràno mno{tvokolizija i neusagla{enosti sa drugimzakonima. Smatramo da bi njegovaimplementacija bila nemogu}a, zatoMinistarstvo ne moè podràti ova-kav prijedlog.

Predvi|a se formiranje centralnesamostalne budètske uprave za{umarstvo FBiH koju ~ini federalna ikantonalna uprava za {umarstvo, tedirekcije biv{ih javnih preduze}a BH{ume i [ume Herceg Bosne.

Neopravdano se favorizira Up-rava za {umarstvo FBiH u odnosu nadruge {umarske institucije. Njenenadle`nosti se preklapaju sa ostalim{umarskim institucijama. Istovreme-

Grupacija {umarstva i drvne industrije

Upravljanje {umama nije racionalno i efikasno

^lanovi Grupacije, u saradnji sa U[IT-om FBiH i Hrvatskim{umarskim dru{tvom, na nedavno odrànoj sjednici, razgovaralisu o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o {umama

Sirovina i rezanagra|a prednja~e u

izvozu Drvnoprera|iva~ka industrija je

izvozno orijentirana grana industrijei jedna je od najva`nijih segmenataindustrije u BiH. Smatramo daprivredu treba rasteretiti i dati jojodgovaraju}u stimulaciju. Tehni~kimmjerama, finansijskom potporom ilikreditnim linijama treba pomo}iizvoz.

Drvopre|iva~i imaju problema isa snabdijevanjem sirovinom. Uizvozu i dalje prednja~i sirovina irezana gra|a. Nu`no je prona}ina~in za njihovo destimulisanje, astimulisati finalne proizvode.

Finansijska kriza }e i nas po-goditi. Investicije i graditeljstvo ve}su pogo|ene krizom. Stoga }e jeosjetiti i na{i proizvo|a~i gra|evi-nske stolarije, parketari, kao i proiz-vo|a~i namje{taja, izjavila je [emsaAlimanovi}, savjetnica u P/GKFBiH.


no joj se dodjeljuju trì{ni, znanstve-ni, inspekcijski i administrativniposlovi.

Nedopustivo je da se razvla{}ujeMinistarstvo i da mu se uskra}ujuosnovne nadle`nosti.

Izostavljena je ~injenica da je pri-marna uloga uprave implementacijai nadzor nad provo|enjem {umarskepolitike i strategije koju resorno min-istarstvo donosi i odgovorno je zanjenu provedbu.

Predvi|eno je da se u kantonuformira jedno ili vi{e {umskih pri-vrednih dru{tava, ~ime se daje mo-gu}nost za dezintegraciju postoje}ihkantonalnih {umsko-privrednih dru-{tava. Usitnjavanje subjekata za go-spodarenje {umama je za vlasnikaneprihvatljivo, ekonomski neoprav-dano i neodrìvo.

Dono{enje i nametanje minima-lnog cjenika Uprave za {umarstvoFBiH i bilo kakav administrativni utje-caj na cijenu drvnih sortimenta jedirektno mije{anje u finansijsko po-slovanje {umsko-privrednog dru{tva.Time se onemogu}ava razvoj trì{no-ekonomskih odnosa, {to zna~i povratna dogovornu ekonomiju.

Dva koncepta

U predloènom Nacrtu nadle`-nosti u federalnom i kantonalnim mi-nistarstvima su formalne, ne i su{t-inske prirode. Resorna ministarstvasu po svojoj nadle`nosti predstavnicivlasti za kretanja {umarske politike istrategije.

Za razliku od Prijedloga zakonaradne grupe (nije usagla{en u

Parlamentu), koji je pripremljen naprincipima funkcionalnog {umarstvai jasnim institucionalnim nadle`nosti-ma u ~ijoj osnovi je predvi|en trì{nipristup, ovaj zakon }e nas vratitiunazad. Uvodi integralni model go-spodarenja {umama kroz favorizi-ranje “nove uprave za {umarstvo”,{to za posljedicu ima pomije{anostinstitucionalnih nadle`nosti.

Rije~ je o dva razli~ita koncepta.Prvi je koncept funkcionalnog {uma-rstva koji favorizira Vlada FBiH. To jeprovjeren evropski model. Na àlost,provodi se sporo. Slijedimo ga i neèlimo odustati od njega.

Njegova karakteristika su jasnenadle`nosti koje se ogledaju krozrazdvajanje ekonomskih i adminis-trativnih funkcija. One, u kona~nici,imaju jasnu odgovornost pojedinacai institucija.

Drugi je koncept integralnog {u-marstva, {to se predlaè ovim Nacrt-om. To je lo{ije rje{enje. Njegov rezul-tat je dogovorna ekonomija i kolektiv-na odgovornost, pojasnio je Soldo.

Odredbama Zakona koje govoreo samostalnoj upravi u prijedlogutreba posvetiti pa`nju.

- Samostalnost su{tinski mijenjakoncept finansiranja. Ovim zakonomnije dobro rije{eno finansiranje up-rave ako bude samostalna. Postoje}iZakon treba odre|ene izmjene, kakobi nam se olak{ao prelaz u novi sis-tem - rije~i su [evala Konjali}a, dire-ktora Kantonalne uprave za {umarst-vo Srednjobosanskog kantona.

Zajedni~ka ocjena je da su stavovivezani za pomenuti Nacrt zakona razli-~iti. Primjedbe i sugestije ~lanovi Grupa-cije mogu pismeno dostaviti u P/GKFBiH.

U okviru sjednice prezentiran je ispecijalizovani Internet portal kreiranza potrebe bosanskohercegova~kedrvnoprera|iva~ke industrije i drugihkorisnika zainteresovanih za ovuoblast BHWOODEX.

Selma D@INI]

Vlada FBiH nije podràla prijedlog

Polaze}i od mi{ljenja Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivredei {umarstva Vlada nije podràla Nacrt zakona o izmjenama i dopunamaZakona o {umama.

Ocijenjeno je da se navedenim Nacrtom zakona naru{avaju osnovni prin-cipi i smjernice iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o{umama koji je svojedobno pripremila ekspertna radna grupa, koji, iakousvojen u razli~itim tekstovima u oba parlamentarna doma, nikada nijeusagla{en.

Vlada je zaduìla Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva da u roku od 90 dana pripremi tekst izmjena i dopuna Zakona o{umama.


U ime doma}ih kompanija koje sebave gospodarenjem sekundarnimsirovinama (papir i plastika) u BiH,Komori su se obratili Goran Juri} iIsmail Kupusovi}, direktori kompanijaStar-mo. Go iz Mostara i Papirservisaiz Sarajeva, isti~u}i aktuelni problem uposlovanju.

Zbog sloènosti novonastale situa-cije na trì{tu starog papira, dovedenje u pitanje opstanak preduze}a kojase bave prikupljanjem sekundarnihsirovina, me|u kojima su najugroènijiprikuplja~i papira i plastike, jer su tvor-nice papira u Evropi drasti~no smanjilecijene otkupa. Isto se odnosi na tvor-nicu „Natron” Maglaj, jedinu takve

vrste u na{oj zemlji, koja vi{e ne pos-jeduje kapacitete za njihov otkup.

Rije~ je o prijetnji potpunog ga{e-nja ovakve vrste privrede na na{improstorima, koja se u suvremenom svi-jetu smatra prioritetnim na~inom nakoji se realiziraju ekolo{ki programi nakojima bi trebala po~ivati na{a budu-}nost. Navode da zbog smanjenjaprerade papira u tvornicama, tj. ne-mogu}nosti da sekundarne sirovineprikupljaju istim ritmom i na isti na~inkao do sada, postoji realna opasnostod njihovog odlaganja na divljimodlagali{tima, tj. zaga|enja okoli{a.Po{to tvornice za reciklaù, trenutno,nemaju interesa preuzeti bilo kakav

otpad, one koje su zainteresovane nu-de cijenu koja ne moè pokriti ~ak nitransportne tro{kove. Stoga ne postojiekonomska ra~unica da se prikupljan-je i zbrinjavanje otpada radi bez ika-kve naknade. Kao {to je navedeno u~l. 5. Zakona o upravljanju otpadom,“Sl. novine FBiH”, broj 33/03, propi-sana je obaveza pla}anja za zbrinja-vanje otpada. ^lan 5. pomenutog za-kona glasi:

“Na~ela upravljanja otpadom su:prevencija - izbjegavanje nasta-

janja otpada ili smanjivanje koli~ine i{tetnosti nastaloga otpada kako bi sesmanjio rizik po zdravlje ljudi i okoli{ iizbjegla okoli{na degradacija;

mjere opreznosti - spre~avanjeopasnost ili {tete po okoli{ koji uzro~iotpad, preduzimanje mjera, ~ak iakonije na raspolaganju potpuna znan-stvena podloga;

odgovornost proizvo|a~a otpada -proizvo|a~ je odgovoran za odabirnajprihvatljivijeg okolinskog rje{enjaprema zna~ajkama proizvoda i te-hnologiji proizvodnje, uklju~uju}i ̀ ivot-ni ciklus proizvoda i kori{tenje naja-dekvatnije raspoloìve tehnologije;

princip zaga|iva~ pla}a - proiz-vo|a~ ili vlasnik otpada snosi svetro{kove prevencije, tretmana i odla-ganja otpada, uklju~uju}i brigu nakonuporabe i monitoring. On je i financijs-ki odgovoran za preventivne i sanaci-jske mjere usljed {teta po okoli{ koje jeuzro~io ili }e ih najvjerojatnije uzro~iti;

blizina - tretman ili odlaganjeotpada treba se obavljati u najblièmodgovaraju}em postrojenju ili lokaciji,uzimaju}i u obzir okoli{nu i ekonom-sku profitabilnost, regionalnost - razvi-tak tretmana otpada i izgradnjaobjekata za njegovo odlaganje trebase obavljati na na~in pokri}a potreberegije i omogu}avanja samoodrìvostiizgra|enih objekata.”

Komora }e uputiti urgentni dopisFederalnom ministarstvu okoli{a i tur-izma, akcentirati probleme, te, krozOdbor Udruènja za razvoj okolin-skog upravljanja, preduzimanje mjerau pravcu njihovog rje{avanja.

Nafija [EHI]-MMU[I]

Novonastala situacija na trì{tu starog papira

Prijeti nam zaga|enje okoli{aZbog sloènosti stanja na trì{tu starog papira, doveden je upitanje opstanak preduze}a koja se bave prikupljanjem sekun-darnih sirovina, me|u kojima su najugroèniji prikuplja~i papirai plastike, jer su tvornice papira u Evropi drasti~no smanjile cijeneotkupa


Predstavnici Ministarstva poljopri-vrede, vodoprivrede i {umarstva su,po~etkom decembra, u Neumuna~elnicima op}ina i ùpanijskimministrima predstavili model uspo-stave registra poljoprivrednih gospo-darstava u FBiH i BiH.

- Uspostavom registara obiteljskih ipoljoprivrednih dobara do}i }emo doosnovnih pokazatelja koji su neophod-ni za uspje{no planiranje i vo|enjepoljoprivredne politike. Na taj na~in}emo evidentirati sve poljoprivrednepovr{ine, gospodarske objekte i stro-jeve s brojem radne snage i njihovomstrukturom, {to je jedan od uvjeta zaispunjavanje pribliàvanja Europskojuniji (EU) - kazao je Damir Ljubi}, fed-eralni ministar poljoprivrede, vodo-privrede i {umarstva.

Radi se i na uspostavljanju agen-cije za pla}anje koja je, tako|er, uvjetza pribliàvanje EU.

Glavni uspjeh uspostave ovihregistara bit }e racionalnije tro{enjesredstava za poljoprivredu.

- Uspostavom baze podatakaznat }emo kojem gospodarstvu daje-mo odre|ene subvencije. Najve}u

korist od ovoga imat }e poljoprivred-ni proizvo|a~i, jer }e ta sredstva brèdo njih dolaziti. Smanjit }e se papi-rologija koju }e morati podnositi

svako obiteljsko gospodarstvo. Lak{e}emo raditi kontrolu utro{ka svih sre-dstava koji budu namijenjeni poljo-privredi - pojasnio je ministar Ljubi}.

Elektrouniverzal d.o.o. Biha}

Proizvodnja elektrodinami~kih stabilizatora napona Rije~ je o jednoj od vode}ih kompanija elektrobran{e u Unsko-sanskom kantonu,

koja stalno biljeì nove uspjehe. U 2008. godini uveli su sistem kvaliteta ISO 9001 iusvojili proizvodnju elektrodinami~kih stabilizatora napona. Njihove osnovne karak-teristike su: velik opseg promjena ulaznog napona od 160 V do 250 V, precizna reg-ulacija izlaznog napona od 220 V +/- 1%. Proizvode monofazne stabilizatore do 30KW i trofazne snage do 150 KW. N. [. - M.

Bugojno

Proizvedeno 200 tona sjemenskog krompiraZemljoradni~ka zadruga Poljoprodukt iz Bugojna proizvela je 200 tona

sjemenskog krompira. Cjelokupna proizvodnja, koja se uklapa u ovogodi{njeplanove, ostvarena je na nadmorskoj visini od 1.300 metara.

Kako je kazao Edin î{i}, direktor Poljoprodukta, sva koli~ina proizve-denog sjemenskog krompira uskladi{tena je i ve} ima osigurano trì{te.Radnici ove ZZ su jesenju sjetvu obavili u planiranom obimu. Na oranicamapovr{ine ~etiri hektara zasijana je p{enica, dok je ra` zasijana na tri hektara.

TROFAZNI MONOFAZNI

Projekti

Uspostava registra poljoprivrednih gospodarstava

Principijelna elektri~na shema djelovanja stabilizatora


Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemlji{tu

Vlada Federacije BiH utvrdila jePrijedlog zakona o poljoprivrednomzemlji{tu. Cilj predloènih rje{enjajeste da se osigura za{tita ovognacionalnog resursa i sprije~i njegovokori{tenje u nepoljoprivredne svrhe,oìvi trì{te i davanje pod zakup,obezbijedi kori{tenje poljoprivrednogzemlji{ta na najcjelishodniji na~in iupravljanje napu{tenim zemlji{tem.Zna~aj poljoprivrednog zemlji{ta zarazvoj sektora {tite zakonske odredbeo njegovom optimalnom kori{tenju izabrani kori{tenja u nepoljoprivrednesvrhe, obavezi kori{tenja poljoprivred-nog zemlji{ta i njegovoj redovnojobradi, te ograni~enom prometu i da-vanju u zakup poljoprivrednogzemlji{ta koji nisu apsulutno slobodni.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunamaZakona o zapo{ljavanju

stranacaPrijedlog zakona koji je rezultat

potrebe potpunijeg definiranja poje-dinih pitanja, prije svega, uskla|ivanjasa novim rje{enjima o izdavanju rad-nih dozvola u Zakonu o kretanju iboravku stranaca i azilu na nivou BiHi Pravilniku o uslovima i proceduramaulaska i boravka stranaca propisujeproceduru izdavanja radne dozvole iobavezu uspostave saradnje, pra}enjai koordinacije izme|u slu`be zazapo{ljavanje koja je izdala radnudozvolu i nadle`ne slu`be Ministarstvasigurnosti koja odobrava boravak.

Na druga~iji na~in nego do sadaregulisano je izdavanje radne dozvolestrancu, jer se ne uslovljava prethod-nim odobrenjem boravka od nadle`neslu`be ministarstva unutra{njih poslo-va. Uslov je da u evidenciji slu`be zazapo{ljavanje me|u nezaposlenimosobama nema takvih koje ispunjava-ju zahtijevane uvjete poslodavca ili sunezainteresirane za taj posao, ukolikoispunjavaju traène uvjete. U skladu saprijedlozima iz rasprave na Predstavni-~kom domu Parlamenta FBiH, pre-cizirani su izuzeci od ovih uvjeta zastrance koji su na teritoriji FBiH osni-va~i ili suosniva~i privrednog dru{tva,

~lanovi uprave, nadzornog odbora,kao i za strance koji su klju~ni za rad uodre|enoj firmi.

Izmjenom odredbe o zabrani radastrancu predvi|ena je i odgovornostposlodavca za angaìranje strancakoji ne ispunjava uvjete za zapo{lja-vanje.

Prijedlozi zakona oturisti~koj i o ugostiteljskoj

djelatnosti

Vlada Federacije BiH je utvrdila i uparlamentarnu proceduru uputila pri-jedloge dva zakona: o turisti~koj i ougostiteljskoj djelatnosti. Do sada suove oblasti bile ure|ene jednimZakonom o turisti~ko-ugostiteljskojdjelatnosti.

Prijedlog zakona o turisti~koj dje-latnosti ure|uje uvjete i na~in njenogobavljanja, subjekte koji se mogu bav-iti ovim poslovima i uslove koje mora-ju za to ispuniti.

Posebni odjeljci zakona odnose sena definiranje turisti~kih vodi~a, pri-jatelja, animatora i zastupnika, kao ina na~in obavljanja turisti~kih uslugau nauti~kom, seoskom i drugim oblici-ma turizma.

O predloènim rje{enjima pribavl-jena su mi{ljenja kantonalnih min-istarstava nadle`nih za ovu oblast, Sa-veza op}ina i gradova FBiH i udru-ènja turisti~kih agencija u BiH i turisti-~kih zajednica u FBiH.

Prijedlogom zakona o ugos-titeljskoj djelatnosti ure|uju se uvjeti zaobavljanje ove djelatnosti, osnivanje iprestanak rada ugostiteljske radnje,poslovni prostor, razvrstavanje i kate-gorizacija ugostiteljskih objekata, ugo-stiteljske usluge u doma}instvu, seo-skomdoma}instvu i na plovnom objektu.

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o

pripadnosti javnih prihoda u FBiH

Vlada Federacije BiH je utvrdilaPrijedlog zakona o izmjenama Zako-na o pripadnosti javnih prihoda Fede-racije BiH i uputila ga u parlamentar-nu proceduru po hitnom postupku.

S obzirom na to da se reformom uoblasti direktnog oporezivanja mod-

ernizira porezna struktura u FederacijiBiH i da od 01. januara 2009. godinepo~inje primjena Zakona o porezu nadohodak, neophodno je izvr{iti iodgovaraju}e izmjene u Zakonu o pri-padnosti javnih prihoda i propisati nakoji }e se na~in vr{iti raspodjelaporeza na dohodak, kao novogporeznog oblika, izme|u kantona ijedinica lokalne samouprave.

Nacrt zakona o finansijsko-iinformati~koj

agenciji

Vlada Federacije BiH utvrdila jeNacrt zakona o finansijsko-informa-ti~koj agenciji i uputila ga u redovnuparlamentarnu proceduru.

Ovim zakonom se utvr|uje pravnaosnova za reorganizaciju Agencije zafinansijske, informati~ke i posredni~keusluge Sarajevo (AFIP) i Agencije zapruànje informati~kih i posredni~kihusluga Mostar (FIP) i osnivanje Fina-nsijsko-informati~ke agencije u Fede-raciji BiH.

Prema predloènim odredbamaZakona, Agencija je specijaliziranaorganizacija za pruànje finansijsko-informati~kih usluga temeljenih napodacima koje prikuplja iz razli~itihizvora zasnovanih na ovom zakonu idrugim propisima.

Nacrt zakona ora~unovodstvu i reviziji u FBiH

Vlada Federacije BiH utvrdila jeNacrt zakona o ra~unovodstvu i reviz-iji u FBiH i uputila ga u parlamentarnuproceduru.

Cilj je stvaranje pravnih pret-postavki za nadzor nad obavljanjemra~unovodstvenih poslova, uspostavusistema kontrole kvaliteta revizora,osnivanje i javni nadzor nad Revizo-rskom komorom, izdavanje licenci,kao i provo|enje postupka sankcioni-ranja u slu~aju nepo{tivanja zakona ipodzakonskih propisa.

Predloèna rje{enja stvaraju pravniosnov za provo|enje reforme u oblastira~unovodstva i revizije koja }e rezulti-rati poticanjem pobolj{anja kvalitetafinansijskog izvje{tavanja.

Zakoni i propisi


Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o osnovama socijalne za{tite, za{tite

civilnih `rtava rata i za{titeobitelji sa djecom

Vlada FBiH je utvrdila Prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o osnovama socijalne za{tite,za{tite civilnih `rtava rata i za{titeobitelji s djecom ovog zakonskog tek-sta i uputila ga u parlamentarnu pro-ceduru po hitnom postupku.

Imperativno je predvi|eno pred-loènim izmjenama i dopunama daprava utvr|ena ovim zakonom ne mo-è ostvariti lice koje to pravo koristi ilimoè koristiti po drugim propisima, {tobi trebalo osujetiti vi{estruko kori{}enjeodre|enih prava i druge zloupotrebeprisutne u dosada{njoj praksi.

Odluka o uslovima i kriterijima za kreditiranje

krajnjih korisnika revolving fonda

Ovom odlukom, koju je donijelaVlada FBiH, utvr|uju se uslovi i kriterijiza kreditiranje krajnjih korisnikarevolving fonda za lokalni razvoj. Ovasredstva plasira}e Razvojna bankaFBiH. Obezbije|ena su u okviru pro-jekta za pruànje podr{ke lokalnimzajednicama, stimuliranje ekonom-skog razvoja na lokalnom nivou i zauspostavljanje trajnog revolving fondaza dugoro~no finansiranje infrastruk-turnih projekata.

Sredstva revolving fonda koristit }ese za kreditiranje op}ina, gradova,komunalnih preduze}a i drugihpravnih lica ~iji je osniva~ op}ina iligrad sa podru~ja FBiH, s tim da jeOdlukom propisano koji projekti do-laze u obzir za finansiranje.

Inicijativa za harmonizacijufederalnih zakona

Zbog ~injenice da se inspektori idrugi zaposlenici Federalne upave zainspekcijske poslove u svakodnev-nom vr{enju inspekcijskog nadzora urazli~itim upravnim podru~jima, od-nosno zastupanjem Uprave pred na-dle`nim sudovima u prekr{ajnim pos-tupcima i upravnim sporovima sve~e{}e suo~avaju sa pote{ko}ama ukonkretnoj primjeni odredbi poje-dinih zakona, Federalna Uprava zainspekcijske poslove pokrenula je ini-cijativu za njihovu harmonizaciju.

U jednom broju zakona nisu pre-cizno razra|ene i, adekvatno u~injenojdru{tvenoj opasnosti, utvr|ene sankcijeza neizvr{avanje zakonom propisanihmjera. Postoji odre|ena neuskla|enostfederalnih propisa prema kojima feder-alni inspektori utvr|uju postojanjeprekr{aja, ali ne preciziraju na~in na kojibi se ispravile utvr|ene nepravilnosti.

U skladu s ovom inicijativom,Vlada je obavezala federalna min-istarstva da pripreme prijedloge novihili izmjene i dopune postoje}ih federal-nih zakona u dijelovima koji se odnosena inspekcijski nadzor, u okviru real-izacije prve faze projekta “Giljotinapropisa”.

Prijedlog zakona ogarancijskom fondu

Vije}e ministara BiH utvrdilo jePrijedlog zakona o garancijskomfondu. Ministarstvo finansija i trezoradostavi}e ovaj prijedlog zakonaParlamentu BiH na razmatranje poosnovnoj zakonodavnoj proceduri.Prijedlogom zakona osniva segarancijski fond u cilju osiguranjauslova za podsticaj razvoja malih isrednjih preduze}a, preduzetnika,kao i rada poljoprivrednika.

Djelatnost garancijskog fonda jeizdavanje garancija i supergarancijana ime osiguranja cijelog kredita ilidijela kredita, koje banke i drugefinansijske organizacije u BiH odobra-vaju privrednim subjektima.

Prijedlog zakona o dopunama Zakonao Carinskoj tarifi

Vije}e ministara BiH utvrdilo jePrijedlog zakona o dopuni Zakona oCarinskoj tarifi BiH. Ministarstvo vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa dosta-vi}e Prijedlog zakona Parlamentarnojskup{tini BiH na razmatranje po hitnojzakonodavnoj proceduri. Na ovajna~in, Vije}e ministara BiH èli doprini-jeti pove}anju kori{tenja instaliranihkapaciteta i zapo{ljavanju u BiH iomogu}iti rast konkurentnosti doma}ihproizvo|a~a i smanjivanje negativnogplatnog bilansa BiH sa inozemstvom.

Prijedlog zakona oizmjenama i dopunama

Zakona o osiguranjudepozita u bankama BiH

Dom naroda Parlamenta BiH us-vojio je po hitnom postupku Prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o osiguranju depozita u ba-nkama BiH. Ovim se zakonom iznososiguranog depozita sa 7.500 pove-}ava na 20.000 KM radi ja~anja pov-jerenja u bankarski sistem BiH.

Prijedlog zakona o porezuna dodanu vrijednost

Dom naroda je po hitnom postup-ku usvojio Prijedlog zakona o porezuna dodanu vrijednost kojim sepla}anja PDV-a osloba|aju projekti

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine16

koji se finansiraju sredstvima iz IPAfondova Evropske unije.

Odluka o utvr|ivanjukoli~ina tarifnih kvota

Vije}e ministara BiH donijelo jeOdluku o utvr|ivanju koli~ina tarifnihkvota.

Osnovni razlog za dono{enje oveodluke jeste potreba ukidanja tar-ifnih kvota za sklopove automobila iodre|enih kategorija mesa, sobzirom na to da se, premaPrivremenom sporazumu o trgovini itrgovinskim pitanjima izme|u BiH iEvropske zajednice, od 01. januara2009. godine sklopovi automobilamogu uvoziti iz zemalja ~lanicaEvropske unije u BiH bez pla}anjacarina, te da su otvorene tarifnekvote za uvoz mesa i drugih proizvo-da u velikim koli~inama.

Odlukom je zadràna tarifna kvotaza uvoz gove|eg mesa, smrznutog bezkostiju u koli~ini od 1.273 tone, sobzirom na to da doma}i prera|iva~imesa ovu sirovinu povoljnije nabavlja-ju izvan zemalja potpisnica SporazumaCEFTA i EU. Kori{tenje ovih uvoznih tar-ifnih kvota ve}e je za otkup doma}eprimarne proizvodnje u omjeru 1 : 1 -za kilogram otkupljene ìve mjerejunadi ili goveda od doma}eg proiz-vo|a~a odobrava se kilogram uvoznepredmetne kvote.

Odluka o Politici sektoratelekomunikacija BiH

Vije}e ministara BiH donijelo jeOdluku o Politici sektora telekomu-nikacija BiH za period od 2008. do2012. godine. Strukturu Politike ~ineciljevi razra|eni kroz ~etiri cjeline:infrastruktura i usluge, trì{te i regu-lative, veze s okruènjem/harmo-nizacija i implementiranje.

Zna~aj u ovoj politici dat je part-nerstvu izme|u javnog i privatnogsektora koji moè ubrzati daljnjirazvoj TK infrastrukture. Politikanagla{ava zna~aj uvo|enja slo-bodne konkurencije, kao i nastavakliberaliziranja trì{ta, ~ime se èliposti}i krajnji cilj, a to je pove}anjeseta usluga i podizanje njihovogkvaliteta, uz smanjenje cijena od~ega bi korist imali svi bh. gra|ani.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]

Porezna uprava FBiH

Za 11 mjeseci napla}eno3.142.521.711 KM

Od januara do novembra 2008. godine zabiljeèn je porast javnih prihoda kojeprikuplja Porezna uprava FBiH.

Ukupno je napla}eno 3.142.521.711 KM poreznih prihoda, {to je za 453,05miliona KM ili za 16,85 odsto vi{e u odnosu na isti period pro{le godine.

U strukturi napla}enih poreznih prihoda najvi{i iznos odnosi se na doprinoseza penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slu~ajnezaposlenosti, kojih je za 11 mjeseci napla}eno ukupno 2.077.421.477 KM, {toje za 305,91 milion KM ili za 17,27 odsto vi{e u odnosu na isti period pro{legodine.

Doprinosi za PIO su napla}eni u izno-su od 1.151.873.532 KM, {to je za 177,95miliona vi{e u odnosu na isti period pro{legodine, odnosno 18,27 odsto vi{e.

Doprinosi za zdravstveno osiguranjesu naplaaeni u iznosu od 814.230.863KM, {to je za 112,37 miliona, odnosnoza 16,01 odsto vi{e. Doprinosi za osigu-ranje od nezaposlenosti su napla}eni uiznosu od 111.317.082 KM, {to je za15,58 miliona KM ili 16,28 odsto vi{e uodnosu na 11 mjeseci 2007. godine.

Osim pove}anja naplate fondovskihprihoda, od januara do novembrapove}ana je i naplata drugih poreznihbudètskih prihoda koji su ukupnoiznosili 709.512.683 KM, {to je za 96,39miliona KM ili za 15,27 odsto vi{e uodnosu na isti period pro{le godine.

Prihodi po osnovu poreza na pla}uiznosili su ukupno 244.445.340 KM,{to je za 45,90 miliona KM ili za 23,12odsto vi{e u odnosu na isti period2007. godine. Prihodi od poreza gra|ana su pove}ani za 26,40 miliona KM iliza 25,03 odsto, kao i ostalih poreza, te naknada i taksi ~ija je naplata, tako|er,pove}ana u odnosu na isti period pro{le godine.

Web SASE najbolji finansijski portal u BiH

U organizaciji hi-tech magazina “Mobil info”, u Banjoj Luci je odrànasve~ana dodjela nagrada najboljim bh. web portalima iz oblasti javne uprave,finansijskih institucija i IT kompanija. U uòj konkurenciji, od 20 portala, prvomjesto u kategoriji finansijskih institucija zauzeo je portal Sarajevske berze-burze vrijednosnih papira www.sase.ba. SASE je prepoznala zna~aj Internetakao medija za najbrù i najefikasniju diseminaciju informacija o emitentima idistribuciju podataka o trgovanju prema investicijskoj javnosti.


Vlada Federacije BiH

Oko dva milionapriklju~aka na

InternetProjekat informatizacije svih javnih institucija iustanova u FBiH, nazvan federacija.ba, kojipodrazumijeva njihovo povezivanje Interne-tom, ko{ta}e vi{e od 150 miliona KM

Prema informaciji koju je usvojila Vlada FBiH, novac }ebiti obezbije|en iz budèta i privrede, te od telekoma u FBiHi fondova EU.

- Na kraju projekta, sve {kole, ustanove i institucije bidobile Internet i vi{e ra~unara nego {to sada imaju, prven-stveno u ruralnim podru~jima koje treba informati~ki opis-meniti. Finansijski }emo se osloniti na telekom sektor, jeroni, rade}i na ovom programu, prave marketin{ki potez istvaraju prostor za nove pretplatnike i novu vrijednost i sveto }e im se vi{estruko vratiti - kazao je Nail [e}kanovi}, min-istar prometa i komunikacija FBiH.

Ovim projektom bi broj priklju~aka na Internet u FBiHbio pove}an sa 272.000 na oko dva miliona.

Sve kompanije koje se uklju~e u projekat informatizacijeFBiH mogle bi na deset godina biti oslobo|ene pla}anjaporeza na dobit i nameta na plate za uposlenike koji su legal-no uposleni i rade na poslovima od interesa za provo|enjeovog projekta. Istovremeno, banke bi mogle dobiti subvenci-je za smanjenje kamata na kredite koji bi bili uloèni uposlove informatizacije, kaè se u informaciji Vlade FBiH.

Navedeno je i da bi bili oslobo|eni poreza svi oblici{kolovanja za sticanje informacijskih znanja i vje{tina. Vladabi uspostavila finansijske poticaje za mala i srednja pre-duze}a, ~iji se rad temelji na elektronskom poslovanju.

Utvr|en Nacrt budèta FBiHza 2009. godinu

Vlada FBiH je utvrdila Nacrtbudèta FBiH za 2009. godinu od1,56 milijardi konvertibilnih maraka,{to je oko 270 milijuna KM manje uodnosu na ovu godinu.

Zakonom o izvr{enju budèta,utvr|enom u formi Nacrta, ure|ujese struktura prihoda i primitaka, teprora~unskih rashoda i izdataka.

Ovim aktom ure|uju se pitanjakoja se odnose na izvr{avanje pro-ra~una, prioritete pla}anja, opsegzaduìvanja i jamstva, upravljanjejavnim dugom, te financijskom i nefi-nancijskom imovinom. Propisana su iprava i obveze korisnika prora~u-nskih sredstava, kao i ovlasti VladeFBiH, Federalnog ministarstva i fed-eralnog ministra financija u izvr{enjuprora~una, te kazne za neispunjenjeobveza.

Propisana je obveza prora~un-skih korisnika da Federalnom min-istarstvu financija dostavljaju trom-jese~ne financijske planove za izvr-{enje prora~una petnaest dana prijepo~etka tog tromjese~ja.

Obvezni su do 25. u teku}em mj-esecu dostaviti prijedlog ra~unskogplana za sljede}i mjesec po pozicija-ma utvr|enim tromjese~nim finan-cijskim planom. Ukoliko u tom roku

ne bude podnesen prijedlog mje-se~nog financijskog plana, za koris-nika }e ga utvrditi Federalno min-istarstvo financija.

Razvojna banka FBiH

Otvorena poslovnica u ZeniciU poslovnoj zgradi zeni~kog RMK prometa, sredinom decembra,

otvorena je poslovnica Razvojne banke FBiH. - Provodimo stimulativnu ekomomsku politiku Vlade FBiH, ~iji je cilj

obnova, proizvodnja i zapo{ljavanje, te finansiranje rada, tehnologijaproizvodnje, razvojna ulaganja i o~uvanje prirodnih resursa - kazao jeRamiz Dàferovi}, direktor Razvojne banke FBiH.

Prema rije~ima Nedàda Brankovi}a, premijera FBiH, kapital Razvojnebanke FBiH, formirane u junu ove godine, iznosi 107 miliona maraka.

- Njeno poslovanje bi}e usmjereno ka povratku finansijskog suverenite-ta Vlade FBiH i rje{avanju goru}ih ekonomskih problema na ovom podru~ju- rije~i su premijera Brankovi}a.

O~ekuje se da }e se Vlada FBiH, na ovaj na~in, uspje{nije boriti protivposljedica globalne ekonomske krize i privrednici poslovati u povoljnijemekonomskom ambijentu.


Prema podacima Agencije za sta-tistiku BiH, cijene proizvoda i uslugaza li~nu potro{nju, mjerene indek-som potroša~kih cijena, su u novem-bru 2008. godine, u odnosu naoktobar, u prosjeku, niè za 0,6odsto.

Posmatrano po odjeljcima premanamjeni potro{nje, u novembru su, uodnosu na oktobar, najvi{e poraslecijene komunikacija (1,5 odsto),stanovanja, vode, elektri~ne energi-je, plina i drugih energenata (1,0odsto), restorana i hotela (0,7 odsto),obrazovanja (0,3 odsto), namje{taja,ku}anskih ure|aja i redovnog odr-àvanja ku}e (0,2 odsto) i zdravstva(0,1 odsto). U odjeljku komunikacijaevidentiran je porast cijena telefon-skih i telefaks-usluga, dok su uodjeljku stanovanja, vode, elektri~neenergije, plina i drugih energenataporasle cijene plina i ~vrstih goriva.Rast cijena u okviru odjeljka restoranii hoteli uzrokovan je porastom cijenausluga ishrane, te usluga preno}išta ismje{taja. U odjeljku obrazovanjaporasle su cijene pred{kolskog iosnovnog obrazovanja, u odjeljkunamještaj, ku}anski ure|aji i redo-vno odràvanje ku}e vi{e su cijenepojedinih vrsta namje{taja, ku}an-skih ure|aja, posu|a, sredstava i

usluga za odràvanje ku}e, dok je uodjeljku zdravstva rast cijena uzroko-van vi{im cijenama pojedinih vrstalijekova i medicinskih usluga.U novembru je u odnosu na oktobardo{lo do sniènja cijena u odjeljcimaprijevoza (5,4 odsto), hrane i beza-lkoholnih piæa (0,3 odsto) i odje}e iobu}e (0,2 odsto).

Pad cijena u odjeljku prijevozauzrokovan je sniènjima cijena gori-va i maziva.

U odjeljku hrane i bezalkoholnihpi}a evidentirano je sniènje cijenahljeba i ìtarica, ulja i masno}a ivo}a, dok su u odjeljku odje}a iobu}a sniène cijene sezonskeodje}e i obu}e.

Agencija za statistiku BiH

Najve}e u~e{}e uizvozu u sektoruobi~nih metala

Posmatrano po sektorima harmoniziranog sistema,odnosno carinske tarife BiH, u novembru, najve}e u~e{}e uizvozu ostvareno je u sektoru “obi~ni metali i proizvodi odobi~nih metala”, sa ukupnom vrijedno{}u od 119,5 milionaKM, {to iznosi 22,2 odsto od ukupnog izvoza.

Zna~ajan obim izvoza ostvaren je, tako|er, u sektoru“mineralne tvari”, sa ukupnom vrijedno{}u od 69,5 milionaKM, odnosno 12,9 odsto od ukupnog izvoza.

Od januara do novembra najve}e u~e{}e u izvozu ost-vareno je u sektoru “obi~ni metali i proizvodi od obi~nih

metala”, sa ukupnom vrijedno{}u od 1,69 milijardi KM ili27,1 odsto od ukupnog izvoza.

Zna~ajan obim izvoza ostvaren je i u sektoru “ma{ine,elektrotehni~ka oprema” od 756,7 miliona KM, {to iznosi12,1 odsto ukupnog izvoza.

Najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno je u sektoru “mineralnetvari”, sa ukupnom vrijedno{}u od 225,6 miliona KM, {toiznosi 18,3 odsto od ukupnog uvoza.

Tako|er, zna~ajan obim uvoza ostvaren je u sektoru“ma{ine, elektrotehni~ka oprema”, sa ukupnom vrijedno{}uod 202,5 miliona KM, {to iznosi 16,5 odsto od ukupnoguvoza.

U 11 mjeseci 2008. godine, najve}e u~e{}e u uvozu ost-vareno je u sektoru “mineralne tvari”, sa ukupnom vrijed-no{}u od 2,65 milijardi KM, {to iznosi 17,6 odsto od ukupnoguvoza.

Zna~ajan obim uvoza ostvaren je i u sektoru “ma{ine,elektrotehni~ka oprema”, sa ukupnom vrijedno{}u od 2,4milijarde KM, {to iznosi 15,9 odsto od ukupnog uvoza.

Vanjskotrgovinski deficit za 11 mjeseci

8,8 milijardi KMU novembru ove godine BiH je ostvarila ukupan robni promet sa inos-

transtvom u vrijednosti 1,76 milijardi KM, od ~ega se na izvoz odnosi538,3 miliona KM ili 30,4 odsto, na uvoz 1,22 milijarde KM ili 69,6 odsto.

U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa BiH u pos-matranom mjesecu, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 43,8 odsto.

U periodu januar - novembar 2008. godine ostvaren je izvoz u vrijed-nosti 6,2 milijarde KM, {to je za 14,5 odsto vi{e u odnosu na isti period lani.

Za 11 mjeseci ove godine vrijednost uvoza iznosi 15,1 milijardu KM,{to je za 19,2 odsto vi{e u odnosu na isti period prethodne godine, dok jeu istom periodu pokrivenost uvoza izvozom iznosila 41,5 odsto.

U periodu januar - novembar 2008.godine, BiH je u robnom prometusa inostranstvom ostvarila ukupan trgovinski deficit u vrijednosti 8,8 mili-jardi KM.

Jeftiniji hljeb, ulje i odje}a


Indeksi industrijskihproizvoda

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda u novembru2008. godine niì je za 1,5 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

Posmatrano prema glavnim industrijskim grupacijama indeks cijenanetrajnih proizvoda za {iroku potro{nju vi{i je za 0,8 odsto, energije za 0,7odsto, te trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 0,2 odsto.

Pad indeksa cijena je registriran kod intermedijarnih proizvoda, osimenergije za 6,2 odsto.

U ostalim grupacijama indeksi cijena nisu se mijenjali u ovom mjesecu.Posmatrano prema podru~jima klasifikacije djelatnosti u podru~ju

snabdijevanja elektri~nom energijom, plinom i vodom indeks cijena je vi{iza 1,2 odsto, dok je u prera|iva~koj industriji niì za 2,5 odsto, te urudarstvu za 0,5 odsto.

Posmatrano po odjeljcima, rast indeksa cijena je registriran kodproizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda za dva odsto, snabdijevanjaelektri~nom energijom, plinom, parom i toplom vodom za 1,2 odsto,proizvodnje proizvoda od gume i plastike za 0,8 odsto, namje{taja za 0,3odsto, koè, izrade galanterije i obu}e za 0,2 odsto i proizvodnje celuloze,papira i proizvoda od papira za 0,1 odsto.

Pad indeksa cijena je registrovan kod proizvodnje metala za 19 odsto,proizvoda od metala, osim ma{ina i opreme za 14,1 odsto, koksa, naftnihderivata i nuklearnog goriva za 0,9 odsto, va|enja ugljena i treseta za 0,6odsto, hrane i pi}a za 0,5 odsto i proizvodnje odje}e, dorade i bojenjakrzna za 0,2 odsto. U ostalim odjeljcima indeksi cijena nisu se mijenjali.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda u novembru2008. vi{i je za 7,3 odsto u odnosu na prosje~an indeks iz pro{le godine,za 4,1 odsto u odnosu na decembar 2007., dok je u odnosu na isti mjesecprethodne godine vi{i za ~etiri odsto.

Za 11 mjeseci ove u odnosu na isti period prethodne godine indekscijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda vi{i je za 6,9 odsto.

Proizvodnja ve}a nego lani

Industrijska proizvodnja u FBiH u novembru ve}a je za 10,5 odsto u odnosuna proizvodnju iz novembra pro{le godine, dok je u odnosu na oktobar ovegodine manja za 7,6 odsto.

Ukupna industrijska proizvodnja od januara do novembra 2008. godine uodnosu na isti period lani ve}a je za 7,8, u rudarstvu za 3,7, u prera|iva~kojindustriji za 7,9 i u snabdijevanju elektri~nom energijom, plinom i vodom za10,2 odsto.

Prema glavnim grupacijama industrijskih proizvoda, u 11 mjeseci ove uodnosu na isti period pro{le godine, proizvodnja biljeì pove}anje energije za9,7, kapitalnih proizvoda za 9,1, netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za18,7 odsto, dok je zabiljeèno smanjenje intermedijarnih proizvoda, osimenergije za 0,2 i trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 11,4 odsto.

Federalni zavod za statistiku

Cijene i dalje rastuOd novembra 2007. do

istog mjeseca 2008. godineukupan indeks potro{a~kih cije-na vi{i je za 5,95 odsto. Uodjeljku hrane i bezalkoholnihpi}a, u prosjeku, cijene suporasle za 9,38 odsto. Najvi{esu porasle cijene riè za 47,93,biljnog masla za 32,46, polubi-jelog hljeba za 30,90, bijeloghljeba za 30,14, tjestenine za26,66, peciva (kifla) za 20,46,bijelog sira za 16,75, kuku-ruznog bra{na za 16,66,topljenog sira za 16,51 odsto,mesa za 14,10, mlijeka za12,77 odsto, piletine za 10,68,jaja za 15,14 odsto.

U odjeljku stanovanje,voda, struja, gas i drugi ener-genti ukupan rast cijena iznosioje 12,14 odsto. Porasle sucijene zemnog gasa (plin) za50,87, vode za 21,63, butangasa za 19,11, lo`-ulja za14,11 odsto. U odjeljku pre-voza cijene su, u prosjeku,porasle za 1,72 odsto. U okviruovog odjeljka najve}i rast cijenaje imao taksi prevoz, za 30,50,akumulator za 6,16 odsto, doksu cijene pogonskih gorivane{to niè u odnosu na istimjesec prethodne godine.

U odjeljku restorani i hoteliukupan rast cijena je iznosio7,75 odsto.

U okviru rekreacije i kulturecijene su, u prosjeku, porasle za6,47 odsto, u odjeljku komu-nikacija za 4,80, ostala dobra iusluge za 4,38, namje{taj,ku}anski aparati i redovnoodràvanje ku}e za 3,33, i uodjeljku alkoholna pi}a i duhanza 1,40 odsto.

U odjeljku odje}e i obu}ecijene su niè za 3,53, u obra-zovanju za 2,04 i odjeljkuzdravstva za 0,55 odsto.

Ciljevi i temeljna na~ela

Osnovni ciljevi i na~ela politikezapo{ljavanja sadràni su u GlaviVIII Ugovora o EZ-u. Pitanja socijalnepolitike ure|uje Glava XI Ugovora.Zajedni~ki su ciljevi uskla|enih politi-ka: {to ve}a zaposlenost uz istovre-meno pobolj{anje uslova ìvota i ra-da, ja~anje trì{ta rada i obrazovaneradne snage, koja se moè prilago-diti ekonomskim promjenama ipobolj{anje kvalitete socijalne poli-tike i socijalne za{tite.

Postupak odlu~ivanja

Politike zapo{ljavanja i trì{tarada u Evropi desetlje}ima je obil-jeàvala tradicionalna saradnja na-cionalnih vlada, koje su bile isklju-~ivo nadle`ne za ta pitanja. Prekre-tnica u razvoju uskla|enoga evrop-skog pristupa zapo{ljavanju i socijal-nim pitanjima bio je Ugovor iz Am-sterdama, koji je institucijama Zaje-dnice povjerio nove zadatke i efikas-nija sredstva. Jednako, kao ni kasni-ji Ugovor iz Nice, nije promijenioosnovno na~elo isklju~ive nadle`nostidràva ~lanica za politiku zapo{lja-vanja. Mjere koje usvaja Vije}e sa-mostalno ili zajedno s Evropskim pa-rlamentom ne ure|uju pitanje zapo-{ljavanja, ve} se njima daju uputedràvama ~lanicama, ili se podupirunjihova djelovanja na podru~ju za-po{ljavanja. U skladu sa ~l. 128. st.2. Ugovora, Vije}e kvalifikovanomve}inom, uz konsultovanje Parlame-nta, Evropskog ekonomskog i soci-jalnog odbora i Odbora za zapo{lja-vanje, daje prijedloge dràvama~lanicama za odre|ivanje nacional-nih politika zapo{ljavanja. Nadalje,

u skladu sa ~l. 129., Vije}e kvalifiko-vanom ve}inom u postupku suodlu~i-vanja s Parlamentom odlu~uje ouskla|ivanju nacionalnih djelovanjana nivou Unije. U odnosu na podru-~je zapo{ljavanja izri~ito je isklju~enamogu}nost harmonizacije prava (~l.129. st. 2.).

Podru~je socijalne politike, kao iobrazovanja, usavr{avanja i mladih,tako|er, je uglavnom regulisanonacionalnim pravilima. Odluke kojese donose na nivou Unije, donose sesuodlu~ivanjem Vije}a i Evropskogaparlamenta, uz konsultovanje Evro-pskog ekonomskog i socijalnog odb-ora i Odbora regija. U odre|enimpitanjima, u skladu sa ~l. 137. st. 2.Ugovora o EZ-u, Vije}e donosi od-luke jednoglasno: socijalna sigurnosti socijalna za{tita radnika, za{titaradnika u slu~aju otkaza ugovora oradu, zastupanje i obrana interesaradnika i poslodavaca, uslovi zapo-{ljavanja dràvljana tre}ih zemaljakoji zakonito borave na podru~ju Za-jednice, te financijski doprinosi zazapo{ljavanje i stvaranje radnih mje-sta. Mjere usvojene na nivou EZ-a neuti~u na pravo dràva ~lanica da sa-me odrede osnovna na~ela svojih si-stema socijalne sigurnosti, posebnone smiju uslovljavati znatne finan-cijske posljedice (~l. 137. st. 4.).

Strategija razvoja

Zapo{ljavanje i socijalna pitanjapostali su prioritetom evropskih insti-tucija po~etkom 1990-ih godina. Prvije pravi pomak ostvaren 1993. godi-ne Bijelom knjigom o rastu, konkure-ntnosti i zapo{ljavanju, kojom supredloèna rje{enja zasnovana napove}anju konkurentnosti u Uniji,

ostvarenju stalnog rasta koji bi vodiosigurnim poslovima, te poticanjufleksibilnosti trì{ta rada. Evropskovije}e je na samitu u Essenu 1994.godine definisalo pet prioriteta naci-onalnih vlasti: razvoj ljudskih poten-cijala, promovisanje produktivnihulaganja, pobolj{anje efikasnostiinstitucija na trì{tu rada, otvaranjenovih radnih mjesta, te omogu}ava-nje pristupa radu, posebno za mladeili duge nezaposlene osobe. Iste jegodine Komisija objavila Bijelu knji-gu o evropskoj socijalnoj politici, ukojoj se o~itovala inicijativa za stva-ranjem i provo|enjem novoga spojaekonomske i socijalne politike, te jeistaknuto da se trì{no natjecanje isocijalni napredak mogu odvijatiistovremeno.

Na samitu u Luksemburgu 1997.godine pokrenuta je Evropska strate-gija zapo{ljavanja, potaknuta novimodredbama Ugovora iz Amsterda-ma. Cilj je usmjeravati i uskla|ivatiprioritete politike na nivou Unije. Tose postiè smjernicama za zapo{lja-vanje, nacionalnim akcijskim plano-vima, zajedni~kim izvje{tajima o za-po{ljavanju, te preporukama. êtirisu “stupa” te strategije: poduzetni-{tvo, odnosno nastojanje za razvijan-jem aktivnijeg poslovnog okruènja istvaranjem novih i boljih radnih mje-sta; osiguranje mogu}nosti zapo{lja-vanja, {to se postiè borbom protivdugoro~ne nezaposlenosti i nezapo-slenosti mladih, olak{avanjem prela-za iz {kole na posao, te razvijanjemsaradnje izme|u preduze}a i socijal-nih partnera; omogu}avanje prila-go|avanja, tj. olak{avanje preduze-}ima i radnoj snazi prihvatanja novihtehnologija i novih trì{nih uslova,osavremenjivanjem organizacije ra-da i promovisanja prilagodljivosti upreduze}ima; osavremenjivanjemdru{tava, odnosno razvoj dru{tava ukojima bi mu{karci i ène radili podjednakim uslovima i s jednakimodgovornostima, a taj }e se cilj nas-tojati posti}i otklanjanjem diskrimi-nacije me|u polovima te pomire-njem porodi~nog i poslovnog ìvota.

Evropska unija


Zapo{ljavanje i socijalna politika Socijalna politika na evropskom nivou od osnivanja Evropskezajednice 1958. godine bila je usmjerena, prije svega, naekonomska pitanja, da bi se kasnije, posebno nakon stupanjana snagu ugovora o EU 1993. godine, pa`nja posvetila izgrad-nji Evrope na socijalnom planu

21

Na lisabonskom sastanku navrhu 2000. godine odlu~eno je ousvajanju strategije kojom bi seolak{alo postizanje pune zaposleno-sti i ja~e kohezije do 2010. godine,strategije koja bi obuhvatala i posto-je}e inicijative u ovome podru~ju.Osnovni je cilj evropskih institucijarazvoj Unije kao najkonkurentnije inajdinami~nije svjetske ekonomijezasnovane na znanju, koje ostvarujeodrìvi ekonomski rast uz osiguranjeve}eg broja boljih radnih mjesta, teve}e socijalne kohezije. Na~elnaodluka samita konkretizovana je ubrojnim dokumentima, a najprijeEvropskom socijalnom agendom. Ev-ropska socijalna agenda je obnovlje-na 2008. godine s osnovnim zada-}ama razvoja novih prilika za zapo-{ljavanje, pobolj{anja dostupnostisocijalnih usluga i ostvarenja na~elasolidarnosti za one grupe stanovni-{tva na koje globalizacijske prom-jene uti~u najnegativnije. Planiranoje osnovne zada}e obnovljene Evro-pske socijalne agende ostvariti krozsedam prioritetnih podru~ja (mladi idjeca, razvoj novih radnih mjesta istru~no usavr{avanje, mobilnost ra-dne snage, produènje ìvotnog vije-

ka i pobolj{anje zdravstvene za{tite,borba protiv siroma{tva i isklju~enjaodre|enih dru{tvenih skupina, borbaprotiv diskriminacije i promovisanjeravnopravnosti polova, pristup uslu-gama i solidarnost).

Institucije

Unutar Evropske komisije za ovupolitiku zaduèna je Op{ta upravaza zapo{ljavanje i socijalna pitanja,~iji su prioriteti sljede}a podru~ja:zapo{ljavanje, usavr{avanje trì{tarada, socijalna kohezija i socijalnaza{tita, te ravnopravnost polova.

Ekonomski i socijalni odbor kao sa-vjetodavno tijelo Unije zastupa intereseposlodavaca, sindikata zaposlenika,interesnih grupa koje se bave tim pod-ru~jem, te daje mi{ljenje pri dono{enjupropisa koji ga reguli{u. Va`nu ulogu,tako|er, ima Odbor za zapo{ljavanje isocijalna pitanja Evropskog parlamenta.

Evropska komisija osnovala je iEvropsku radnu grupu za zapo{lja-vanje koja provodi neovisne analizeklju~nih pitanja, te defini{e prakti~nemjere u skladu sa kojima dràve~lanice Unije mogu provoditi revidi-ranu Evropsku strategiju. Odbor za

zapo{ljavanje, osnovan odlukomVije}a 2000. godine na osnovu ~l.130. Ugovora o EZ-u, ostvaruje va`nuulogu u provo|enju Evropske strategi-je zapo{ljavanja i u promovisanjuuskla|enosti izme|u dràva ~lanica.Iste je godine osnovan Odbor za soci-jalnu za{titu kao poticaj saradnjiEvropske komisije i dràva ~lanica uosavremenjivanju i usavr{avanju sis-tema socijalne za{tite.

U podru~ju socijalnih pitanja va`naje uloga strukturnih fondova, prijesvega Evropskog socijalnog fonda, kojise smatra najva`nijim finansijskiminstrumentom potpore socijalnoj politi-ci na nivou Unije. Dugoro~ni su ciljeviFonda potpora Evropskoj strategijizapo{ljavanja, pojednostavljenje ad-ministracije, te poticanje djelovanja isaradnje na lokalnom nivou. Primjer jeinicijativa EQUAL, usmjerena ka borbiprotiv diskriminacije i neravnopravnos-ti zaposlenika i osoba koje tek traèposao. Valja spomenuti i vrijednost so-cijalnog dijaloga, koji se smatra najbo-ljim na~inom osavremenjivanja ugov-ornih odnosa, prilago|avanja organi-zacije rada i razvijanja ravnoteèizme|u fleksibilnosti i sigurnosti.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Tempus projekat Industrijska ekologija i odrìvi razvoj u viso-kom obrazovanju

Dvodnevna zavr{na konferencija u okviru Tempus pro-jekta „Razvoj magistarskog programa iz industrijske ekologi-je u BiH” odràna je u Sarajevu, krajem decembra. Sumiranisu rezultati projekta sa aspekta nove uloge i odgovornostimodernih univerziteta u saradnji sa privredom u postizanjuodrìvog razvoja. Prezentirano je i nekoliko nau~no-stru~nihradova. Prisustvovali su predstavnici univerziteta, vladinihinstitucija, privrednih komora, konsultantskih kompanija,nevladinih organizacija iz BiH i susjednih zemalja.

Projekat je trajao dvije godine. Razvijen je s glavnimciljem da se unaprijedi okolinsko obrazovanje inènjera uBiH uvo|enjem novog programa postdiplomskog studijakroz ekonomsko i okolinsko obrazovanje klju~nog osobljau industrijskom sektoru. Posebno onog koje se baviproizvodnjom i kori{tenjem energije i hemijskom industri-jom. Da bi bili osposobljeni da prate procese tranzicije,ovim kadrovima treba dodatno obrazovanje. Za postizan-je tog cilja va`na je priprema visokokvalificiranih i stru~nihprofesionalaca, {to }e se posti}i programom postdiplom-skog studija iz industrijske ekologije. Obrazovanje ovog

profila dosad nije postojalo u BiH, pa je uvo|enje progra-ma ovakvog postdiplomskog studija rezultat stvarnih zaht-jeva za specijalistima u toj oblasti.

Projekat je razvijen kao rezultat saradnje ~lanovaKonzorcija (Kraljevski tehnolo{ki institut - KTH [tokholm,Univerzitet Sarajevo, Univerzitet Tuzla, Sveu~ili{te Mostar,Politehni~ki univerzitet Katalonija - UPC Barselona,P/GKFBiH). Osnivanje ovog programa pomogao je EUTempus Program.

Cilj projekta postignut je ispunjavanjem sljede}ih glavnihdjelatnosti: razvoj postdiplomskog magistarskog studija izindustrijske ekologije, koji je usagla{en sa Bolonjskim pro-cesom i ugra|en u takav koncept studija na Ma{inskomfakultetu Sarajevo; kreiranje centara okolinskih studija napartnerskim univerzitetima; usavr{avanje nastavnika iz BiH;diseminacija ({irenje) rezultata projekta kroz seminar koji jeorganizirala Komora; aktivnostima Referentnog tima projek-ta koji je sudjelovao u kreiranju postdiplomskog studija.

Jedan od zaklju~aka jeste da perspektiva industrijskeekologije donosi va`ne uvide i metode u proces izgradnje“odrìvije” dru{tvene zajednice. Savremeni specijalisti izove oblasti treba da razumiju interakcije izme|u tehno-lo{kih, ekonomskih, dru{tvenih i ekolo{kih sistema i proce-sa. Koliko je bila ozbiljna ideja za ovakav postdiplomskistudij pokazuje cifra od 22 prijavljena studenta.

Lejla SADIKOVI]


U~estvovali su predstavnici bh.institucija nadle`ni za pripremu nacr-ta i provedbu vanjskotrgovinske poli-tike, privatnog sektora, me|unarod-nih organizacija i akademije.

U uvodnom izlaganju Johan He-sse, prvi savjetnik Delegacije Evro-pske komisije u BiH i {ef Odjela ope-racija za ekonomske reforme iprirodne resurse, nazna~io je da jeva`nost projekta u ~injenici da BiHsada ima vi{e od godine iskustva uprimjeni Centralno-evropskog spo-razuma o slobodnoj trgovini (CEFTA)sa susjednim zemljama. Istovreme-no, na po~etku je primjene prije-laznog Sporazuma o stabilizaciji ipridruìvanju.

- Reforme promovirane prijelazn-im sporazumom i SSP-om doprinijet}e rastu bh. ekonomije. Neophodni

preduvjet da BiH unaprijedi svojtrgovinski u~inak i kapacitete zaefikasno u~estvovanje u regionalnoj imultilateralnoj trgovini jeste osigu-ranje definiranja i provo|enja adek-vatnih trgovinskih politika.

Uvjeren sam da je EU trgovinskiprojekt Ministarstvo vanjske trgovinei ekonomskih odnosa podràlo unapredovanju prema ispunjenju ovihpreduvjeta, kazao je Hesse.

Evropska unija }e dodijeliti vi{eod pet miliona eura pomo}i u ovojoblasti kao “snaàn indikator sprem-nosti da i dalje ja~a integraciju bh.trgovine u EU”.

- Na{ cilj je da svim kapacitetimaza{titimo doma}e proizvo|a~e odsve ja~e konkurencije. Intenzivnosmo radili na ja~anju svojih kapa-citeta vezanih za za{titu trgovinskih

mjera u okviru ovog projekta - rekaoje Vilim Primorac, zamjenik ministravanjske trgovine i ekonomskih od-nosa BiH.

Istakao je da je EU TPP projektpomogao gotovo svim sektorima uMinistarstvu u izazovima u pregov-orima sa EU i Svjetskom trgovinskomorganizacijom, kao i u primjeniCEFTA-e.

Prezentacija Osmana Top~agi}a,direktora Direkcije za evropske inte-gracije BiH, odnosila se na razvoj bh.vanjskotrgovinske politike u kontek-stu SSP-a i Prijelaznog sporazuma.

Informirao je o mjerama koje jepoduzelo Vije}e ministara BiH kako biispunilo zacrtana tri prioriteta pro-iza{la iz SSP-a i Prijelaznog sporazuma.

Prvi prioritet je uspostava zoneslobodne trgovine najkasnije do 01.jula 2013. godine. Drugi je osnivan-je Prijelaznog komiteta zaduènog zanadzor i pra}enje primjene Prijelazn-og sporazuma, dok je tre}i poste-peno uskla|ivanje postoje}e i budu-}e legislative sa evropskom pravnomste~evinom.

Analizu procesa pristupanjapredstavio je Istvan Major, predsjed-nik Radne grupe za pristupanje BiHSvjetskoj trgovinskoj organizaciji.Pozdravio je napredak koji je BiH ost-varila, pogotovo u multilateralnomsegmentu pregovora. Iako u nekimoblastima, poput vanjske trgovine,novih carinskih zakona, provo|enjaza{tite prava intelektualne svojine,ima jo{ prostora za napredovanje.

Pozvao je bh. vlasti da iskoristeotvorenu mogu}nost i ubrzaju procesbilateralnih pregovora kako bi sedovr{io cijeli proces pristupanja.

- Uz dobre napore i adekvatnuodlu~nost, do kraja 2009. godineva{a zemlja mogla bi postati ~lani-com Svjetske trgovinske organizacije- zaklju~io je Major.

EU je za provedbu ovog projektaosigurala 1.457.653 eura.

Provo|enje adekvatnih trgovinskih politika

Konferencija “Vanjskotrgovinska politika u BiH - u susretulasku u EU i svjetski trgovinski sistem” organizirana je uokviru projekta Evropske unije “Pruànje podr{ke razvojutrgovinske politike i ja~anju kapaciteta u BiH”, u saradnji saMinistarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Evropska unija

[efovi dràva i vlada Evropskeunije odobrili su plan Evropskekomisije o izdvajanju 200 mili-jardi eura za spre~avanjeposljedica te{ke ekonom-ske krize koja se iz SADpro{irila i na Evropu.

Prihva}eno je da fi-nansijska podr{ka bu-de 1,5 odsto bruto do-ma}eg proizvoda EU.

Rije~ je o planu ut-vr|ivanja zajedni~kihsmjernica za sve ~laniceUnije, koje }e potom pr-ovo|enje plana prilagodi-ti sopstvenim potrebama.

Iz budèta EU bi}e izdvo-jeno 30, a 170 milijardi eura }esopstvenim sredstvima, uklju~uju}ismanjenje poreza na dodatu vrijed-nost, ~lanice Unije uloìti u oporavakprivrede i stabilizaciju blokiranihfinansijsko-bankarskih transakcija ikreditiranja, pogotovo malih i sred-njih preduze}a i potro{nje.

Njema~ka se dosad protivilatome da se planom predvidi pove}a-nje budètskog deficita i smanjenjeporeza na dodatu vrijednost, na~emu su insistirale Velika Britanija iFrancuska.

Vlada u Berlinu je poslije dugo-godi{njih strukturnih reformi i socijal-nih mjera “stezanja kai{a” vratilabudètsku ravnoteù i nije bilaspremna ni na plan sa “zajedni~komblagajnom” EU. Niti za probijanjebudètskih rashoda, uz pad poreskihprihoda.

Kompromis je na|en jer su ostale~lanice Unije donekle popustile uzahtjevima da se, bez obzira, naprivremeno popu{tanje budètsko-finansijskih stega, hitno primijenemjere za spre~avanje daljeg uru{a-vanja ekonomskog rasta.

Evropska komisija je predloènimplanom dopustila da se “privre-meno”, s ciljemu sre|ivanja finansi-jskih tokova, spre~avanja padaekonomskog rasta i prijetnje socijal-nim nemirima, dopusti i “probijanje”strogih ograni~enja za budètskideficit, javni dug i nivo inflacije,naro~ito za zemlje u zoni eura.

Donesena je i odluka da se zeml-jama koje zapadnu u teè finansi-

jske te{ko}e pove}a mogu}apodr{ka iz budèta EU, pojedi-

na~no, sa 12,5 na 25 milijardieura.

Naporima za stabilizaci-ju je doprinijela i Evropskacentralna banka prepolo-viv{i u kratkom roku refer-entnu kamatnu stopu.

Pad potro{nje u Evropiizazvao je i vidljivo smanji-

vanje inflacije. Evropska centralna banka,

koja je odlu~na u borbi protivinflacije, smanjila je osnovne ka-

mate, ~ime je dala svoj doprinosjeftino}i kapitala i investicijama.

Iz budèta EU bi}e izdvojeno 30, dok }e 170 milijardi eura sop-stvenim sredstvima, uklju~uju}i smanjenje poreza na dodatu vri-jednost, ~lanice Unije uloìti u oporavak privrede i stabilizacijublokiranih finansijsko-bankarskih transakcija i kreditiranja

Smjernice ~lanicama Unije

Ulaganja u oporavak privrede

Usvojen evropski budèt

116 milijardi eura rashodaEvropski parlament usvojio je budèt za 2009. koji predvi|a 116,09

milijardi eura rashoda, uklju~uju}i i izdatak za pomo} poljoprivrednicimazemalja u razvoju.

Predvi|eno je da 45 odsto rashoda, odnosno 52,5 milijardi eura odena zajedni~ku poljoprivrednu politiku, razvoj sela i za{titu ìvotne sredine.

Prihodi su 133,7 milijardi eura, koliko }e se zemlje ~lanice obavezati dapriloè u budèt. To je na nivou 1,03 odsto bruto doma}eg proizvodaEvropske unije.

Budètski prihodi za 2008. godinu bili su oko 129 milijardi eura, rasho-di oko 120 milijardi eura.

Ministri 27 zemalja ~lanica su se dogovorili o deblokiranju oko milijar-du eura pomo}i za poljoprivrednike siroma{nih zemalja. Taj iznos }e bitiispla}en tokom tri godine.

Prva isplata je 2008. u iznosu od 262 miliona eura, druga }e od 568miliona eura bit ispla}ena u 2009. godini. Za 2010. godinu predvi|ena jeisplata 180 miliona eura.

Tim sredstvima EU èli da pomogne zemljama u razvoju da pove}ajupoljoprivrednu proizvodnju, jer }e im omogu}iti da kupuju sjeme i |ubrivo.


Documents

Metalski i gra|evinskistope obavezne rezerve na depozite komercijalnih banaka. Prema ovoj odluci, stopa obavezne rezerve na depozite koji ulaze u osnovicu za obra~un obavezne rezerve,