of 24/24

Metalski i gra|evinskistope obavezne rezerve na depozite komercijalnih banaka. Prema ovoj odluci, stopa obavezne rezerve na depozite koji ulaze u osnovicu za obra~un obavezne rezerve,

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Metalski i gra|evinskistope obavezne rezerve na depozite komercijalnih banaka. Prema ovoj odluci,...

  • 2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    Prisustvovali su predstavnici po-slovne zajednice, institucija vlasti i Si-

    ndikata. Privrednici su mi{ljenja da dosada poduzete mjere nisu dovoljne, te

    da Vlada FBiH mora predlo`iti kon-kretne poteze za ubla`avanje krize.

    GLASNIK

    Privredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

    List izlazi mjese~noGodina IX

    Dvobroj 75 - 76 Decembar/prosinac 2008.

    Januar/sije~anj 2009.

    GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

    @eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi},

    odgovorni urednik,~lanovi:

    [emsa Alimanovi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki}, Juso

    [kalji} i Meliha Veli},sekretar Redakcije.

    Adresa:Privredna/Gospodarska

    komora FBiH- za Glasnik -

    71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

    Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/267-690

    E-mail: [email protected]

    Telefoni:033/663-370 (centrala)

    033/217-782Faks: 033/217-783

    www.kfbih.com

    Izdava~:"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

    Op}inski sud Sarajevo

    UF/1-2219/05, RB 1-3018

    Identifikacioni broj4200088140005

    Identifikacioni broj PDV200088140005

    DTP: "Privredna {tampa"

    [tampa:

    "ARKA PRESS" d.o.o. Sarajevo,Hamdije ^emerli}a 43

    Dr`ava nije uspjela da podr`i privredu

    Metalski i gra|evinski sektor prvi na udaru

    Na inicijativu P/GKFBiH, krajem decembra, uprili~ena je konferencija o temi: “Utjecaj svjetskeekonomske krize na gospodarstvo FBiH sa prijedlogom mjera za{tite”

  • 3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    Prema rije~ima Kemala Kozari}a,guvernera CBBiH, prvi talas krizeodrazio se na finansijski sektor, te jeCBBiH ve} reagovala u okviru svojihnadle`nosti.

    Komercijalnim bankamadodatnih 370 miliona KM

    - Upravno vije}e donijelo jeodluku o uvo|enju diferenciranestope obavezne rezerve na depozitekomercijalnih banaka. Prema ovojodluci, stopa obavezne rezerve nadepozite koji ulaze u osnovicu za

    obra~un obavezne rezerve, ~ija jero~nost do godine, ostaje 14 posto,dok se stopa obavezne rezerve nadepozite oro~ene na period du`i odgodine smanjuje za ~etiri posto,odnosno sa 14 na deset posto.Ovom odlukom bi dodatna likvidnasredstva za komercijalne bankeiznosila oko 370 miliona KM. Stupana snagu 01. januara 2009. godine.

    Dr`ava nije uspjela da podr`iprivredu. Ne vidimo konkretneaktivnosti Vlade, koja treba javno daka`e na koji na~in }e stati iza svojihprivrednika. Politiku treba izmaknuti

    od ekonomije i i}i dalje u privatizaci-ju preduze}a, zaklju~io je Kozari}.

    Prema njegovim rije~ima, imat}emo stabilnu monetarnu politiku. Saiznosom deficita, za koji se procjenjujeda }e biti deset milijardi KM, i stopomnezaposlenosti od 23 posto dalekosmo od makroekonomske stabilnosti.

    U ime Federalnog ministarstvaenergije, rudarstva i industrije govo-rio je ministar Vahid He}o. Naglasioje da je `elja Vlade da sa~uva ener-getski suverenitet.

    - Infrastrukturni i projekti u ener-getskom sektoru u sljede}ih deset

    Obra}anje Jage Lasi}a, predsjednikaP/GKFBiH, objavljujemo u cijelosti

    Novac iz inoizvoraje nu`nost

    - Osnovni zadatak Gospodarske/Privredne komoreFBiH je partnerski odnos sa organima izvr{ne vlasti iuprave FBiH u pripremi i dono{enju zakona, propisa imjera ekonomske politike i instrumenata kojima se ure|ujeekonomski polo`aj gospodarskih subjekata, u~e{}e upripremi i dono{enju strategija razvoja, sektorskihekonomskih politika, za{tite doma}e proizvodnje,uspostavljanje sustava ekolo{ki odr`ivog razvitka, ure|enjetr`i{ta, utvr|ivanje tehni~kih i drugih standarda, mjeraunapre|enja izvoza, promociji gospodarstva i zastupanjugospodarstva u oblasti rada, mirovinskog, zdravstvenog iosiguranja od nezaposlenosti.

    Ekonomska kriza je ve} pokucala na vrata BiH. Svakidan ~ujemo rije~i kriza, recesija, depresija i potrebno jere}i {to je zajedni~ko za te pojmove. Zajedni~ko obilje`jei krize i recesije i depresije je pad gospodarskih aktivnos-ti {to za posljedicu ima smanjenje proizvodnje, a time ipotro{nje, smanjenje investicionih aktivnosti, smanjenjezaposlenosti, ugro`avanje vitalnih funkcija dru{tva i soci-jalne sigurnosti stanovni{tva.

    BiH je svoj razvoj generirala dotokom novca izinozemstva bilo kroz zadu`ivanje dr`ave (ili njenih dijelo-va), zadu`ivanjem kroz financijski najvi{e bankarski sek-tor i direktnim zadu`ivanjem stanovni{tva.

    Novac iz inoizvora je zemljama poput BiH nu`nost.Vlastiti izvori su nedostatni za poja~ane investicioneaktivnosti, posebno velike infrastrukturne zahvate u ces-togradnji i energetici.

    Zemlje iz kojih je novac dolazio u BiH sada su sman-jile, odnosno prekinule plasmane izvan domicilne zemlje,pa je realni izvor financijskog sektora BiH preostala {ted-nja i povrat sredstava po osnovu prije plasiranih kredita.Sada smo u situaciji da, bez obzira na nominalnu likvid-nost banka, nemamo novca za investicije. Bankovni sek-

    tor svoje marketin{ko djelovanje je preusmjerio na poti-canje {tednje, okre}u}i se {tednji kao jedinom realnomizvoru vlastitog poslovanja.

    Sada gospodarsku politiku treba voditi tako da izkrize izi|emo sa {to manjim posljedicama, a ako seuka`e prilika da se kriza iskoristi i stvori dobra razvojnaosnova.

    U vo|enju gospodarske politike klju~nu ulogu igrat }emjere vlada svih razina, koje moraju brzo i efikasno rea-girati na promjene.

    Gospodarska komora je povodom novonastalesituacije odr`ala konferenciju sa vode}im firmama izFederacije BiH (prete`ito izvoznicima) na kojoj je konsta-tirano da je kriza ve} unutar Bosne i Hercegovine.

    Realni sektor ekonomije BiH ve} je zahva}en finan-cijskom krizom kroz ote`avanje uvjeta kori{tenja kapitala(rast kamate, skra}enje rokova i te`e osiguranje garanci-ja), smanjenim potrebama za robom (smanjenje tra`nje)i na doma}em i na inotr`i{tu, ali i pove}anjem konkuren-cije na svim tr`i{tima.

    Ozbiljno su ugro`ena radna mjesta, smanjene inves-ticije (a time i novo zapo{ljavanje), ozbiljno je ugro`ensocijalni sektor. Ukoliko stopa rasta GDP-a padne na 4%do 4,5% sa sada{njih cca 7%, za zemlje stupnja razvi-jenosti BiH to zna~i recesiju u punom obimu.

    U prvoj fazi udarce }e osjetiti firme koje su najvi{eglobalizirane, to su prije svih metalski i gra|evinski sek-tor, gdje je i najve}i multiplikativni faktor. Ostali sektoridolaze na udar poslije. Jednostavno, smanjene investici-jske aktivnosti u metalskom i gra|evinskom sektorupovu}i }e ostale sektore. Promjene, odnosno pad dohot-ka na doma}em tr`i{tu uvjetuju i promjene tra`nje najpri-je roba trajne potro{nje, dok }e najstabilnija tra`nja biti upoljoprivredno-prehrambenom sektoru. Smatramo davlade, ovisno o situaciji, moraju u~initi maksimalan naporu pravcu neutralizacije pogor{anja stanja. Sugeriramovladama da dobro ocijene posljedice krize po gospo-darstvo i da poduzimaju energi~nije mjere za ubla`avan-je posljedica. Dosada{nje poduzete mjere su nedovoljne(pove}anje razine osiguranja depozita 7.500 KM na20.000 KM i smanjenje obvezne rezerve sa 18% na 14%)- zaklju~io je predsjednik Lasi}.

  • 4 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    godina mogu zaposliti od 300 do350 hiljada radnika. Imamo resursekoje mo`emo pokrenuti.

    Vlada je sa Ekonomsko-socijal-nim vije}em kao partnerom napravi-la program mjera za ubla`avanjeposjedica svjetske ekonomske krize,koje se, uz ostalo, odnose na refor-mu potro{nje, javne uprave, bora~kei socijalne za{tite, rastere}enjeprivrede kroz izmjene Zakona odoprinosima, istakao je ministarHe}o.

    Zakon o akcizama

    Kako je kazao Damir Ljubi},ministar poljoprivrede, vodoprivredei {umarstva FBiH, nu`no je usvojitizakone, graditi institucije, te poduzi-mati mjere i programe koji proizlazeiz Zakona o poljoprivredi i Strategijerazvoja poljoprivrede. Zagovornik jepojedina~ne odgovornosti u odnosuna kolektivnu.

    O potrebi izmjena i dopunaZakona o akcizama govorio je EdinMulahasanovi}, direktor Fabrike du-hana Sarajevo.

    Prema njegovim rije~ima, uvozni-cima cigareta u na{u zemlju godi{njeostane 230 miliona KM dobiti.

    - Zakon o akcizama se moranapraviti na na~in da {titi doma}iproizvod, da se klasifikacija ne pravina doma}e i uvozne, nego na tzv.luksuzne i popularne cigarete. Naluksuzne treba uvesti ve}i, na popu-larne manji postotak poreza.

    Kada je rije~ o posljedicama krizeu gra|evinskoj industriji SilvanaMari}, izvr{na direktorica Hidrogra-dnje, isti~e potrebu formiranja do-ma}e banke i kreditno-garancijskogfonda. Mi{ljenja je da gra|evinari nemogu tra`iti oslonac u komercijalnimbankama, jer su one u inozemnomvlasni{tvu.

    - Sa stanovi{ta vladinog sektorarazjedinjeni smo u tri [email protected] da imamo mjesto pomo}nikaministra u nekom od ministarstava,kako bismo imali jedinstvenu pozici-ju sa koje mo`emo djelovati.

    Javno-privatno partnerstvo jeodli~an na~in da do|emo do odgo-varaju}ih sredstava, rije~i su direk-torice Mari}.

    Selma [email protected]]

    * Da se pobolj{a ponuda novcaza gospodarstvo kroz otvaranjenovih kreditnih linija osobito zaizvozno orijentirano gospodarstvo,pove}anje prora~unskog regresiran-ja kamata za poljoprivredni sektor,aktiviranje Razvojne banke FBiH upunom kapacitetu, poduzimanjeradnji na pobolj{anju uvjeta {tednje(pove}anje visine osiguranog depo-zita), smanjenje javne potro{nje,kako bi {to vi{e novca ostalo real-nom sektoru - izvr{itelji vlada svihrazina;

    * Da se intenzivira spre~avanjenelojalne konkurencije uvoznih robakroz kontrolu kvaliteta uvoznih roba iocjenu pu{tanja roba na tr`i{te BiH,kao i primjenu mjera za{tite od sub-vencionirane robe i dampinga - vla-de i kontrolna tijela svih razina;

    * Da se ubrza po~etak javnihinvesticija u cestogradnji i op}enito uprometnoj infrastrukturi i energetici -vlade svih razina;

    * Da se uspostavi strogi nadzornad javnim sektorom u cilju sman-jenja neproizvodne potro{nje. Pre-dla`emo dono{enje Zakona o prora-~unskim korisnicima i korisnicimaizvan prora~unskih fondova - vladesvih razina;

    * Da se ubrza postupak ocjeneuskla|enosti BiH roba, tj. ubrzanjerada na Nacionalnom sustavu sig-urnosti proizvoda kao preduvjeta zapu{tanje roba u promet i otvaranjetr`i{ta BiH za direktna strana ulagan-ja - Vije}e ministara BiH;

    * Da se ubrzaju poslovi na izradiprojekata koji se financiraju iz EUfondova, svjetske banke, EBRD-a,kao i drugih me|unarodnih razvo-jnih izvora - sve razine vlasti i komo-ra u BiH;

    * Da se svake naredne godine,za tri godine zaredom (2009.,2010., 2011.), doprinosi na netopla}u smanje po 5% - Vlada Fede-racije BiH;

    * Da se donese novi Zakon otro{arinama (akcizama) koji je prim-jeren gospodarstvu BiH i da obuhvatiosobne automobile, plovila, letjelice iluksuznu robu - Vije}e ministara BiHi Parlament BiH;

    * Da se uvede vi{a i ni`a stopaPDV-a - Vije}e ministara BiH i Parla-ment BiH;

    * Da se sirovine, repromaterijali,oprema za proizvodnju i rezervnidijelovi oslobode carina u potpunosti- Vije}e ministara BiH i Parlament BiH;

    * Da se za{titi doma}a proizvod-nja od nano{enja {tete ili mogu}nostinano{enja {tete koriste}i odredbeZakona o vanjskotrgovinskom poslo-vanju BiH i uvo|enjem instrumentacarine za poravnanje, tj. uvo|enjecarina u visini subvencija uvezenerobe. To je ujedno i instrument u bo-rbi protiv dampinga. Sredstva odcarina za poravnanje usmjeravatinamjenski za poticaje poljoprivred-no-prehrambenog sektora - Vije}eministara BiH;

    * Da se u Zakonu o porezu nadobit izvr{i izmjena i dopuna u onimsegmentima gdje se osloba|anja odporeza ve`u na visinu ulaganja -Vlada Federacije BiH;

    * Da se u Zakonu o porezu na do-hodak najprije namire pla}e zaposleni-ka, a u sljede}ih 15 dana porezi i dopri-nosi - Vlada Federacije BiH;

    * Da se u Zakonu o vanjskotr-govinskom poslovanju BiH izvr{e izm-jene i dopune (iako treba cijeli Zakon“dobro protresti” jer su se od 1998.godine promijenile okolnosti i van-jskotrgovinski polo`aj BiH), najprije uizjedna~avanju doma}eg i inoulaga~ai tretiraju}i prekomjerni izvoz (ne samouvoz) kao {tetu - Vije}e ministara BiH;

    * Da se prora~unski deficit nenamiruje iz prodaje imovine i in-ozadu`enja ve} kresanjem tro{kova

    Aluminij smanjujeproizvodnju

    Od 01. januara 2009. godinemostarski Aluminij smanjit }eproizvodnju za 25 posto. Premaodluci Nadzornog odbora, inten-zivno }e se raditi na smanjenju svihtro{kova koji utje~u na formiranjecijene proizvodnje aluminija.Ovakva odluka je usvojena zbogsvjetske ekonomske krize, diskrim-iniraju}eg djelovanja FERK-aprema Aluminiju, te diskriminira-ju}eg zaklju~ka Vlade FBiH oopskrbi Aluminija elektri~nomenergijom.

    Zaklju~ci:

  • 5Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    u prora~unskoj potro{nji - vlade svihrazina;

    * Da se razina osiguranja depozi-ta ({tednja) pove}a kako bi se {tovi{e {tedi{a i {tednje obuhvatilo osig-uravanjem i pove}alo povjeranje ufinancijski sustav BiH - Vije}e min-istara BiH i Centralna banka BiH;

    * Da se svi kapaciteti DKP-a, vlada,komora i posebno medija uklju~e upromociju doma}ih roba skre}u}ipa`nju potro{a~a na prednosti ku-povanja i tro{enja doma}eg proizvoda;

    * Da se promijeni retorika uraspravama o krizi, jer nije za o~eki-vati da ona te`e pogodi BiH i stvaratiklimu da vlade svojim mjeramamogu sprije~iti, odnosno ubla`itiutjecaj krize;

    * Da ovi zaklju~ci budu sastavnidio programa rada Vije}a ministaraBiH i Vlade FBiH.

    Dostavljeni su Vije}u ministaraBiH (svim ministarstvima), VladiFederacije BiH (svim ministarstvima),Parlamentu BiH (svim zastupnicima),Parlamentu Federacije BiH (svim zas-tupnicima) i u~esnicima Konferencije.

    Proizvodnja bez potro{nje nemasmisla, jer je ona generator svega.Njome se namiruje dr`ava, pojasnioje Lasi}, dodav{i da sve zemlje sadaula`u u prometnu i energetsku struk-turu.

    Najopasnije za BiH je ako neotvori energetski sektor. Kosovo }e to

    u~initi i postat }e energetsko sredi{tejugoisto~ne Europe.

    - Kosovo ima za to prirodne resu-rse. Poznato je da se General Electricve} tamo nalazi - upozorio je na to Lasi}.

    Govore}i o utjecaju globalnegospodarske krize, kazao je daizvr{na vlast u BiH nije dovoljnou~inila po tom pitanju.

    - Treba pobolj{ati ponudu novcaza gospodarstvo kroz otvaranjenovih kreditnih linija, posebice zaizvozno orijentirano gospodarstvo,intenzivirati spre~avanje nelojalnekonkurencije uvoznih roba kroz kon-trolu kvalitete uvoznih roba, uspo-staviti strogi nadzor nad javnim sek-torom u cilju smanjenja neproizvo-dne potro{nje, kao i ubrzati poslovena izradi projekata koji se financira-ju iz EU fondova, Svjetske banke iostalih me|unarodnih razvojnih izvora.

    Mi moramo imati vi{u i ni`u stopuPDV-a. Ni`u od sedam posto za lijekove,osnovne `ive`ne namirnice, ortopedskapomagala, za sve ostalo vi{u stopu od20 posto. Ovim bi se zadovoljila soci-jala, punio bi se prora~un i nadoknadiosve gubitke po osnovi carina, ugovora oslobodnoj trgovini.

    Nema spremnosti da se to sve pro-vede, jer nemamo kadra, istakao je Lasi}.

    Prema njegovim rije~ima, izvr{navlast sada treba voditi gospodarskupolitiku tako da BiH iza|e iz krize sa{to manje posljedica, te da se zadr`izaposlenost kako se ne bi do{lo usocijalnu krizu. Dr`ava bi trebalapodi}i razinu osiguranja depozitakako bi se poja~ala {tednja.

    Vlada FBiH

    Planovi i projekti o ubla`avanjuposljedica globalne krize

    Forum o utjecaju globalne recesije na ekonomski razvoj FBiH i BiH irazvojne programe Vlade FBiH odr`an je sredinom decembra.

    Prisustvovali su predstavnici kompanija i institucija, sindikata, nevladinogsektora, politi~kog `ivota i drugi koji mogu doprinijeti prevazila`enju posljed-ica ekonomske krize na ovom podru~ju.

    Planove i projekte Vlade FBiH za ubla`avanje globalne krize prezentiraoje Vahid He}o, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije.

    Naglasio je da je elektroenergetski sektor ki~ma privrednog sistema svakedr`ave koji }e privu}i strane investitore i doprinijeti razvoju drugih industri-jskih grana.

    Stoga se hitno mora krenuti sa projektima iz tog sektora, pogotovo uosam novih objekata koju su planirani za izgradnju sa strate{kim partnerima.Ozna~eni su kao ekonomski isplativi. Dovode do dinamiziranja kompletnogprivrednog sistema. Na njihovoj izgradnji trebalo bi da bude anga`irano oko40.000 radnika.

    Odabran je model izgradnje sa strate{kim partnerom. To je najpovoljnijeza one koji nemaju sredstava, a imaju resurse.

    Evropske dr`ave planiraju za 25 godina ulo`iti 900 milijardi eura u elek-troenergetski sektor kao prioritetni za razvoj. Energetskom sektoru kao prior-itetu okrenute su i susjedne dr`ave.

    - Stoga je neozbiljno ovo {to se nama de{ava. Na{e resurse kojimaraspola`emo i koje dosad nismo dovoljno eksploatisali treba na pravi na~instaviti u funkciju - kazao je ministar He}o.

    Press konferencija u Mostaru

    Pobolj{ati ponudunovca

    za gospodarstvoPrema mi{ljenju Jage Lasi}a, predsjednika P/GKFBiH, jedna odnajva`nijih mjera za prevladavanje ekonomske krize u BiHjeste ubrzani po~etak realiziranja javnih investicija u ces-togradnji i energetici

  • 6 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    Konzorcij, trenutno, ~ini devet firmikoje }e biti nominirane za radove visoko-gradnje i niskogradnje na libijskom tr̀ i{tu.Otvoren je i za sve druge kompanije kojeiska`u interesovanje za ~lanstvo.

    - S obzirom na to da firme, pojed-ina~no, nisu tehni~ki i kadrovski ospo-sobljene za velike projekte vani, odlu-~ili smo formirati Konzorcij. Prvi ugov-or bit }e nastup na libijskom tr`i{tu.Neke doma}e firme, kao {to je [irbe-govi} grupa, tamo ve} imaju ugov-orene poslove.

    Na bazi ovog ugovora snimit}emo tehni~ke i kadrovske kapacitetesvake od kompanija, tako da mo-`emo zajedni~ki nastupiti na odre-|enom podru~ju. Po~etkom narednegodine imamo razgovore u Libiji zaposlove koji su ve} obe}ani. NosilacKonzorcija za Libiju bit }e Hidro-gradnja, koja je ve} godinama prisu-tna na tom tr`i{tu - kazao je AvdoRapa, potpredsjednik P/GKFBiH.

    [irbegovi} grupa zaklju~ila je uLibiji posao vrijedan 70 miliona eura.Sa razvojnim fondom LIDCO, izakojeg stoji dr`avni kapital Libije, [irbe-govi} grupa je formirala zajedni~ku

    kompaniju GMT u kojoj sudjeluje sa60, a LIDCO sa 40 procenata udjela.

    - Rije~ je o na{em investitoru i part-neru. Metodom neposredne pogodbeve} smo dobili nekoliko projekata.

    Jedan od njih jeste izgradnjasportskih dvorana, zatim stadion i tur-isti~ko naselje u obalnom graduMisurati, uz jo{ ~etiri sportske dvorane,za koje se ~eka zavr{etak projektovan-ja, kako bi se krenulo sa izvo|enjemradova - rije~i su Faruka [irbegovi}a,direktora [irbegovi} grupe.

    Prema njegovim rije~ima, nijednabh. kompanija nema kapacitete sa

    kojima bi mogla samostalno realiziratitakve projekte.

    - Iza nas je pozitivna tradicijaposlovanja na ovom tr`i{tu zahvalju-ju}i ugledu koje su tamo stekle na{efirme, prije svih Hidrogradnja.

    Tr`i{te Libije zaslu`uje pa`nju iVlade FBiH, koja nam mo`e pomo}i usavladavanju odre|enih te{ko}a, na-ro~ito u domenu bankovnih garancija.

    Mo`e nam omogu}iti da na to tr`i-{te u|emo intenzivnije nego do sada,te nam olak{ati da tamo i ostanemo.

    Projekti na drugim tr`i{tima su{ansa da se bh. gra|evinarima pru`ipodr{ka i sa~uvaju postoje}a radnamjesta.

    Ono {to bi se moglo uraditi nalokalnom nivou jeste otvaranje javnihradova. Na taj na~in bi se uposlilidoma}i kapaciteti i omogu}ilo sticanjereferenci kojima bismo mogli bitiregionalni konkurenti.

    Prema rije~ima Adnana Kape, sav-jetnika Harisa Silajd`i}a, ~lanaPredsjedni{tva BiH, vrata na{im kom-panijama, osim na libijskom, otvorenasu i na tr`i{tima Kuvajta, Katara,Ujedinjenih Arapskih Emirata i Al`ira.

    Potpisivanje Sporazuma u imeostalih ~lanova Konzorcija pozdravilisu [ahzudin Jahjaefendi} i SeminMa{i}, direktori @GP-a i Hidrogradnje.

    Selma [email protected]]

    ^̂llaannoovvii KKoonnzzoorrcciijjaa

    Hidrogradnja d.d. SarajevoGP @GP d.d. SarajevoGP Put d.d. Sarajevo[irbegovi} grupa d.o.o. Gra~anicaIntegral in`enjering a.d. Lakta{iHering, [iroki BrijegEro-asfalt d.d. SarajevoAsfaltgradnja d.d. VisokoDivel d.o.o. Sarajevo

    Gra|evinska industrija

    Zajedni~ki nastup bh. gra|evinarana inostranom tr`i{tu

    Nakon usagla{avanja stavova kompanija zainteresiranih zaizvo|enje gra|evinskih radova u Libijskoj Arapskoj D`amahiri-ji uslijedilo je potpisivanje Sporazuma o konzorciju

  • 7Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    Rije~ je o jednom od najve}ih saj-mova iz ove oblasti u regiji. Okupljakompanije koje se bave eksploataci-jom, distribucijom i o~uvanjemenergije.

    U njegovom okviru odr`an je iPeti me|unarodni sajam ekologije.Ovi sajmovi povezuju privredni ra-zvoj uz brigu o `ivotnoj sredini, lo-kalnoj samoupravi i budu}nosti plan-ete i njenih stanovnika. Organiziranje i niz stru~nih manifestacija vezanihza energetiku i odr`ivi razvoj.

    Svoje proizvode i usluge predsta-vile su najuglednije kompanije iz re-gije u oblasti proizvodnje i distribuci-je gasa, nafte, uglja, obnovljivih iz-vora energije, agencije, privrednekomore, konzorciji, rudnici, istra`iva-~ki instituti i fakulteti.

    Osim tradicionalnih oblika naovogodi{njem sajmu pa`nja je usm-jerena na obnovljive izvore energije.

    Prezentacija energetskog i ekolo-{kog sektora BiH je zna~ajna, imaju-}i u vidu da se u ovom regionu do2020. godine u rehabilitaciju posto-je}ih i izgradnju novih energetskihkapaciteta planira ulo`iti oko 16 mil-ijardi eura.

    Predstavili su se JP Elektroprivre-da BiH, rudnici mrkog uglja Bano-vi}i, \ur|evik, Kakanj, Breza, Kreka,te Rudstroj iz Kaknja. Projekat je po-dr`ala i Vanjskotrgovinska komoraBiH.

    Brojni poslovni kontakti predsta-vnika rudnika rezultirali su konkret-nim ugovorima. Za Srbiju }e u na-rednom periodu biti isporu~ene zna-~ajne koli~ine uglja po ranijim i no-vim ugovorima.

    O razvojnim projektima predsta-vnici JP Elektroprivrede BiH i AvdoRapa, potpredsjednik Komore, raz-govarali su u Elektroprivredi Srbije.

    Za suradnju je zainteresiranElektrotehni~ki institut „Nikola Tesla”iz Beograda ~iji su predstavnici raz-govarali sa privrednicima iz BiH.

    Razgovaralo se o implementacijiSporazuma u oblasti energetske efika-snosti sa predstavnicima Agencije VladeSrbije i PK Srbije, te Ma{inskog fakulteta,sa ciljem zajedni~kih aktivnosti na re-gionalnom nivou i kori{tenja fondovakoji podr`avaju ove projekte.

    Sa predstavnicima Agencije zaenergetsku efikasnost Vlade Srbijerazgovarano je o mogu}nostima re-gionalne suradnje vezano za ener-getsku efikasnost, upravljanje otpad-om, upravljanje hemikalijama i sma-njenje zaga|enja.

    Analizirana je primjena Memo-randuma o razumijevanju koji je pot-pisan 2007. godine. Dogovoreno jelobiranje kod Vlade Norve{ke koja jezainteresovana za pripremu mre`eklijenata u BiH koji bi se uklju~ili u

    aktivnosti obuke menad`era. Kon-kretne aktivnosti za narednu godinubit }e utvr|ene njihovim programom.

    Predstavljanje sektora energetikena sajmu u Beogradu ukazuje na toda se kompanije i zemlje u regiji,instituti i druge nau~ne organizacijetrebaju uvezivati, jer zajedno moguodgovoriti izazovima koji su prednjima.

    [emsa ALIMANOVI]

    Sajam energetike i ekologije u Beogradu

    Jo{ jedno uspje{no predstavljanje

    U okviru programa realizacije sajamskih manifestacija me|ukomorama BiH, P/GKFBiH organizirala je u~e{}e na sajmu“Energetika 2008”, koji je odr`an od 26. do 28. novembra

    Odbor Sekcije prometnika naftnih derivata

    Razmatran Sporazum o na~elima energetske politike

    ^lanovi Odbora razmatrali su “Sporazum o na~elima energetske poli-tike”, koji su postigli i svojim potpisima potvrdili Nikola [piri}, predsjedavaju}iVije}a ministara BiH, Ned`ad Brankovi} i Milorad Dodik, entitetski premijeri.

    - Konstatirano je da distributeri naftnih derivata ne mogu prihvatitiodredbe ta~ke III Sporazuma u kojoj je, uz ostalo, predvi|eno “uvo|enje reg-ulacije cijena derivata na principu maksimiziranja jedini~nih cijena po vrsta-ma derivata - kazao je Fahrudin \iki}, sekretar Odbora.

    Ovakva odredba nije primjerena slobodnom tr`i{tu, upitna je imogu}nost njene realizacije.

    Zato }e predstavnici ove sekcije tra`iti sastanak s premijerom FederacijeBiH i resornim ministrima kako bi poku{ali prona}i adekvatno rje{enje koje}e biti provedivo u praksi, te koje ne}e o{tetiti distributere naftnih derivata.

  • 8 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    Tre}a sjednica odbora Grupacijepreduze}a sa prostora FBiH koja poosnovu deta{mana izvode gra|evi-nske i ostale radove u SR Njema~kojodr`ana je, krajem novembra, u [tut-gartu. Prisustvovali su svi ~lanoviOdbora, \emal Kalajd`isalihovi}, uime Vanjskotrgovinske komore BiH,D`enana Avdi}, iz P/GKFBiH, [ekibHusremovi}, savjetnik u BAG Grupa-ciji, i Branimir Jazbec, predsjednikSkup{tine Grupacije.

    Zaklju~no sa 17. novembrom2008. godine Grupacija broji 47aktivnih ~lanica, preduze}a, koja poosnovu deta{mana izvode radove uSR Njema~koj.

    S obzirom na to da su aktivnostina izradi Uputstva za rad po osnovudeta{mana u toku, dat je kra}i osvrtna pripremljenu platformu, koja bitrebala biti osnovna metodologija uizradi Uputstva. Ovakav dokument biobuhvatio prijevode zakonitosti rada

    po osnovu deta{mana (prevodime|udr`avnog sporazuma BiH i SRNjema~ke, Mergblatta 16, Zakona oodaslanju radnika, Zakona o za{titina radu ...), uz komentare i obraz-lo`enja.

    Uputstvo bi trebalo da sadr`ikompletno tuma~enje poreske poli-tike i obaveza u SR Njema~koj i BiH,obaveza prema Ulak kasi (kasi zagodi{nje odmore radnika), pravilaosiguranja gradili{ta od {teta, obraz-lo`enja dodatnih osiguranja za slu-~aj nesre}e na radu, poja{njenje sis-tema obra~una pla}a, unificiranjeprikaza jedinstvenog sistema polu-godi{njeg i godi{njeg zavr{nog ra-~una i druge propise koji se odnosena pravila rada po deta{manu, a ti~ese zakonitosti u BiH ili SR Njema~koj.Ovakav pristup izradi Uputstva zarad po osnovu deta{mana supodr`ali ~lanovi Odbora. Dalje akti-vnosti }e biti usmjerene na to da se

    do kraja januara 2009. godinezavr{i izrada ovog dokumenta.

    Prezentirani su i zaklju~ci sa sas-tanka u Zavodu za zdravstveno osigu-ranje i reosiguranje FBiH, na kojem jeiznesena problematika i obrazlo`enepote{ko}e u efikasnosti dobijanja BH1i BH6 obrazaca za deta{irane rad-nike, zbog vezivanja trajanja radnedozvole i dodatnog zdravstvenopgosiguranja. Ovaj problem je izra`enkod preduze}a sa vremenski kratkimugovorima (izolaterski radovi, radovina monta`i liftova, trockenbau...).Analizirana je i opravdanost uplatesredstava po osnovu BH1 i BH6obrazaca, odnosno pitanje stvarneiskori{tenosti upla}enih sredstava.Zaklju~eno je da kada je rije~ okra}im ugovorima preduze}a gdje seugro`avaju efikasnost i konkurentnostu radu je potrebno da PKFBiH izdapreporuku da se BH1 i BH6 obrasciurade na period od devet mjeseci, dokada deta{irani radnik mo`e boravitiu SR Njema~koj. Ovakva preporukaje, na neki na~in, garancija PKFBiHda }e to preduze}e svoje obavezeprema Zavodu ispuniti u cijelosti;zbog preoptere}enosti nadle`nogosoblja u Zavodu i izdavanja doku-menata i za druge zemlje, potrebno jeda „deta{irana” preduze}a najavebroj zahtjeva dan ili dva ranije, kakobi se u roku od dana mogla zavr{itinjihova obrada; trenutni iznos zauplatu dodatnog zdravstvenog osigu-ranja za deta{irane radnike od 100KM je previsok, stoga }e Zavod uputi-ti zahtjev Vladi da se ovaj iznos uman-ji, te na kraju godine ponovno izvr{ianaliza kori{tenja sredstava po pre-duze}ima i izvr{i povrat neiskori-{tenog dijela sredstava.

    Ovaj zahtjev je podr`ala VladaFBiH, te }e od 01. januara 2009.godine stupiti na snagu nova Odlukao pla}anju dodatnog zdravstvenogosiguranja za deta{irane radnike.

    D`enana AVDI]

    Odbor BAG Grupacije

    Izrada Uputstva za rad po osnovudeta{mana je u toku

    Ovakav dokument bi obuhvatio prijevode zakonitosti rada poosnovu deta{mana (Me|udr`avni sporazum BiH i SR Njema~ke) *Od 01. januara na snagu }e stupiti nova Odluka o pla}anjudodatnog zdravstvenog osiguranja za deta{irane radnike

  • 9Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    Sjednici su prisustvovali pred-stavnici 66 preduze}a, korisnikadeta{mana iz FBiH i RS. Osim ~lanovaSkup{tine, bili su i: Klaus Schulders, uime Ministarstva za privredu i rad uBonnu, Hans Peter Sax, iz Savezneagenture za rad, [tutgart, \emalKalajd`isalihovi}, iz V/STK, DragicaRisti}, iz PKRS, D`enana Avdi}, izPKFBiH, i [ekib Husremovi}, savjetniku Grupaciji.

    Podr{ku formiranju BAG Grupacijei spremnost za zajedni~ku suradnjudali su Schulders i Sax.

    Prema njihovom mi{ljenju, orga-niziran pristup i udru`en rad doprinijet}e obostranom zadovoljstvu kako bh.nadle`nih organa za sprovo|enjeme|udr`avnog sporazuma i pre-duze}a, koja direktno u~estvuju u nje-govu sprovo|enju, tako i nadle`nihnjema~kih organa.

    Objavljeno je i novo izdanjeMergblatta 16 (Uputstvo za rad Sa-vezne agenture za rad, na njema~komjeziku), sa odre|enim novinama upristupu poslovanja preduze}a. Sax iSchulder su dali osvrt i obrazlo`enjana novonastale izmjene.

    Pitanja predstavnika preduze}a suse, uglavnom, odnosila na:

    probleme definisanja obavezepla}anja Ulak kase po djelatnostimapreduze}a. S obzirom na to da je Soka-Bau ovla{teni tuma~ svih pitanja, koja seodnose na Ulak kasu, ocijenjeno je dabi bilo korisno elaborirati sva pitanja izakazati sastanak, kako bi se otklonilinesporazumi i razrije{ila sporna pitanja;

    probleme oko izdavanja saglas-nosti za ekonomske cjeline objekata(prihva}eno je da se razmotre zahtjevisa pojedina~nim preduze}ima, uodre|enim dogovorenim terminima).

    Kada je rije~ o utvr|ivanju struk-ture prate}e radne snage, nagla{enoje da }e nadle`ne slu`be prihvatitielaborat sudskih vje{taka.

    Sugerisano je da se pitanja odinteresa za preduze}a artikuli{u po-mo}u ovla{tenih predstavnika Gru-pacije, kako bi se br`e rje{avali pojed-ina~ni zahtjevi.

    Podr`ana je inicijativa za formiran-je biroa i zaklju~eno da se napravidetaljniji elaborat o organizaciji, finan-siranju i tro{kovima njegovog rada zaperiod od {est mjeseci, te da se do do30. januara ponovo sastanu Odbor iSkup{tina Grupacije.

    Jedan od prijedloga bio je i jo{jedna ponuda pristupa Grupaciji svimkorisnicima deta{mana, koji do sadanisu postali legitimni ~lan.

    Zaklju~eno je da preduze}a kojado sada nisu dostavila popunjenupitnik za izradu kataloga i fotografi-je to u~ine ~im prije. Platforma zaizradu Uputstva za rad po osnovudeta{mana je podr`ana i ocijenjenakorisnom, tako da }e se dalji radodvijati prema usvojenoj meto-dologiji i pristupu; podr`ana je i ini-cijativa otvaranja biroa Grupacije u[tutgartu; do naredne sjedniceOdbora i Skup{tine, potrebno je, uzstru~nu pomo} advokata, pripremitielaborat o mogu}nostima organizo-vanja biroa, kalkulaciju tro{kova imodele finansiranja.

    D`enana AVDI]

    Skup{tina BAG Grupacije

    Prioritet je organiziranpristup i udru`en rad

    Nakon sjednice Odbora, koja je ujedno bila i pripremni sastanaki usagla{avanje stavova ~lanova Odbora za Skup{tinu Grupacije,25. novembra u [tutgartu odr`ana je druga sjednica Skup{tine

  • 10 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    Nacrt zakona predlo`io je Klubposlanika SDP-a BiH u Predstavni-~kom domu Parlamenta FBiH. U imepredlaga~a govorio je Sabrija Poj-ski}, {ef Kluba.

    - Kada je usvajan Zakon o {u-mama bilo je niz sugestija i primjed-bi koje nisu ugra|ene u Zakon. Pa-rlament je jo{ u ranijem sazivu donioodre|ene zaklju~ke kojima je utvr-|eno da bi trebalo hitno pristupitiizmjenama i dopunama tog Zakona.

    Vlada FBiH to nije uradila i ocije-nili smo da bi trebalo da predlo`imoovaj zakon. Su{tina na{ih prijedlogaodnosi se na nekoliko pitanja.

    Postoje}i Zakon ne obezbje|ujeracionalno i efikasno upravljanje.Odnosi koji su utvr|eni izme|u FBiHi kantona nisu postavljeni na osnovukoja obezbje|uje racionalno upravl-janje.

    Upravljanje {umskim bogatstvimapovjereno je kantonima, ~ime je FBiHrazvla{}ena odre|enih prava koja bitrebala imati kao vlasnik {uma.

    Predla`e se nova organizacija

    [ume spadaju u zajedni~kunadle`nost FBiH i kantona, ali supostoje}i odnosi neefikasni.

    Smatrali smo da bi trebalo izvr{itiizmjene postoje}eg Zakona i poja~atineke funkcije upravljanja {umskimbogatstvima FBiH, te da se diofunkcija odvija na nivou kantona. Topodrazmijeva odre|ene promjene uinstitucijama uprava za {umarstvo,kao i {umarskim dru{tvima. Ekono-mska i upravna funkcija upravljanja{umskim bogatstvima nije dovoljnorazgrani~ena.

    To je omogu}avalo pojavu krimi-nalnih radnji u kori{tenju {uma,pojasnio je Pojski}.

    Prema rije~ima Omera Pa{ali}a,predsjednik U[ITA-a, rije~ je ozna~ajnim promjenama u odnosu nadosada{nji Zakon.

    Predla`e se nova organizacija{umarstva u odnosu na dosada{nju,formiranje centralne institucije nanivou FBiH koja }e direktno prenositiposlove {umarskim preduze}ima.

    - To je nelogi~no, jer je FBiH vlas-nik {uma, dok je upravljanje pov-

    jereno kantonima. Ovim prijedlo-gom upravljanje se prenosi na FBiH,~ime kanton gubi svoju funkciju -rije~i su predsjednika Pa{ali}a.

    Kako je istakao Milan Ra{tego-rac, predsjednik Uprave {umsko-gospodarskog dru{tva Hercegbosa-nske {ume iz Kupresa, ovime se `eliposti}i razvla{~ivanje `upanije. Sma-tra da ono {to je pozitivno ne trebamijenjati, jer se u ovom kantonuprovodi Zakon o {umama.

    Mi{ljenje na Nacrt zakona o izm-jenama i dopunama Zakona o {u-mama u ime Federalnog ministarst-va poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva prezentirao je VladoSoldo, savjetnik u ovom Ministarstvu.

    - Nepotrebno i samovoljno sepredla`e ukidanje kantonalnih upra-va za {umarstvo. Kantoni se isklju-~uju iz neposrednog upravljanja beznjihove saglasnosti, {to je, u najman-ju ruku, povreda njihovih ustavnihnadle`nosti.

    Kroz cijeli tekst prote`e se institu-cionalno preklapanje administra-tivnih i ekonomskih funkcija, usitnja-vanje kantonalnih {umarskih pre-duze}a, uzimanje prava op}inamada odlu~uju o tro{enju pripadaju}ihsredstava, te neposredno oduziman-je zna~ajnog dijela namjenskih pri-hoda kantona.

    U Nacrtu je sadr`ano mno{tvokolizija i neusagla{enosti sa drugimzakonima. Smatramo da bi njegovaimplementacija bila nemogu}a, zatoMinistarstvo ne mo`e podr`ati ova-kav prijedlog.

    Predvi|a se formiranje centralnesamostalne bud`etske uprave za{umarstvo FBiH koju ~ini federalna ikantonalna uprava za {umarstvo, tedirekcije biv{ih javnih preduze}a BH{ume i [ume Herceg Bosne.

    Neopravdano se favorizira Up-rava za {umarstvo FBiH u odnosu nadruge {umarske institucije. Njenenadle`nosti se preklapaju sa ostalim{umarskim institucijama. Istovreme-

    Grupacija {umarstva i drvne industrije

    Upravljanje {umama nije racionalno i efikasno

    ^lanovi Grupacije, u saradnji sa U[IT-om FBiH i Hrvatskim{umarskim dru{tvom, na nedavno odr`anoj sjednici, razgovaralisu o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o {umama

    Sirovina i rezanagra|a prednja~e u

    izvozu Drvnoprera|iva~ka industrija je

    izvozno orijentirana grana industrijei jedna je od najva`nijih segmenataindustrije u BiH. Smatramo daprivredu treba rasteretiti i dati jojodgovaraju}u stimulaciju. Tehni~kimmjerama, finansijskom potporom ilikreditnim linijama treba pomo}iizvoz.

    Drvopre|iva~i imaju problema isa snabdijevanjem sirovinom. Uizvozu i dalje prednja~i sirovina irezana gra|a. Nu`no je prona}ina~in za njihovo destimulisanje, astimulisati finalne proizvode.

    Finansijska kriza }e i nas po-goditi. Investicije i graditeljstvo ve}su pogo|ene krizom. Stoga }e jeosjetiti i na{i proizvo|a~i gra|evi-nske stolarije, parketari, kao i proiz-vo|a~i namje{taja, izjavila je [emsaAlimanovi}, savjetnica u P/GKFBiH.

  • 11Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    no joj se dodjeljuju tr`i{ni, znanstve-ni, inspekcijski i administrativniposlovi.

    Nedopustivo je da se razvla{}ujeMinistarstvo i da mu se uskra}ujuosnovne nadle`nosti.

    Izostavljena je ~injenica da je pri-marna uloga uprave implementacijai nadzor nad provo|enjem {umarskepolitike i strategije koju resorno min-istarstvo donosi i odgovorno je zanjenu provedbu.

    Predvi|eno je da se u kantonuformira jedno ili vi{e {umskih pri-vrednih dru{tava, ~ime se daje mo-gu}nost za dezintegraciju postoje}ihkantonalnih {umsko-privrednih dru-{tava. Usitnjavanje subjekata za go-spodarenje {umama je za vlasnikaneprihvatljivo, ekonomski neoprav-dano i neodr`ivo.

    Dono{enje i nametanje minima-lnog cjenika Uprave za {umarstvoFBiH i bilo kakav administrativni utje-caj na cijenu drvnih sortimenta jedirektno mije{anje u finansijsko po-slovanje {umsko-privrednog dru{tva.Time se onemogu}ava razvoj tr`i{no-ekonomskih odnosa, {to zna~i povratna dogovornu ekonomiju.

    Dva koncepta

    U predlo`enom Nacrtu nadle`-nosti u federalnom i kantonalnim mi-nistarstvima su formalne, ne i su{t-inske prirode. Resorna ministarstvasu po svojoj nadle`nosti predstavnicivlasti za kretanja {umarske politike istrategije.

    Za razliku od Prijedloga zakonaradne grupe (nije usagla{en u

    Parlamentu), koji je pripremljen naprincipima funkcionalnog {umarstvai jasnim institucionalnim nadle`nosti-ma u ~ijoj osnovi je predvi|en tr`i{nipristup, ovaj zakon }e nas vratitiunazad. Uvodi integralni model go-spodarenja {umama kroz favorizi-ranje “nove uprave za {umarstvo”,{to za posljedicu ima pomije{anostinstitucionalnih nadle`nosti.

    Rije~ je o dva razli~ita koncepta.Prvi je koncept funkcionalnog {uma-rstva koji favorizira Vlada FBiH. To jeprovjeren evropski model. Na `alost,provodi se sporo. Slijedimo ga i ne`elimo odustati od njega.

    Njegova karakteristika su jasnenadle`nosti koje se ogledaju krozrazdvajanje ekonomskih i adminis-trativnih funkcija. One, u kona~nici,imaju jasnu odgovornost pojedinacai institucija.

    Drugi je koncept integralnog {u-marstva, {to se predla`e ovim Nacrt-om. To je lo{ije rje{enje. Njegov rezul-tat je dogovorna ekonomija i kolektiv-na odgovornost, pojasnio je Soldo.

    Odredbama Zakona koje govoreo samostalnoj upravi u prijedlogutreba posvetiti pa`nju.

    - Samostalnost su{tinski mijenjakoncept finansiranja. Ovim zakonomnije dobro rije{eno finansiranje up-rave ako bude samostalna. Postoje}iZakon treba odre|ene izmjene, kakobi nam se olak{ao prelaz u novi sis-tem - rije~i su [evala Konjali}a, dire-ktora Kantonalne uprave za {umarst-vo Srednjobosanskog kantona.

    Zajedni~ka ocjena je da su stavovivezani za pomenuti Nacrt zakona razli-~iti. Primjedbe i sugestije ~lanovi Grupa-cije mogu pismeno dostaviti u P/GKFBiH.

    U okviru sjednice prezentiran je ispecijalizovani Internet portal kreiranza potrebe bosanskohercegova~kedrvnoprera|iva~ke industrije i drugihkorisnika zainteresovanih za ovuoblast BHWOODEX.

    Selma [email protected]]

    Vlada FBiH nije podr`ala prijedlog

    Polaze}i od mi{ljenja Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivredei {umarstva Vlada nije podr`ala Nacrt zakona o izmjenama i dopunamaZakona o {umama.

    Ocijenjeno je da se navedenim Nacrtom zakona naru{avaju osnovni prin-cipi i smjernice iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o{umama koji je svojedobno pripremila ekspertna radna grupa, koji, iakousvojen u razli~itim tekstovima u oba parlamentarna doma, nikada nijeusagla{en.

    Vlada je zadu`ila Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva da u roku od 90 dana pripremi tekst izmjena i dopuna Zakona o{umama.

  • 12 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    U ime doma}ih kompanija koje sebave gospodarenjem sekundarnimsirovinama (papir i plastika) u BiH,Komori su se obratili Goran Juri} iIsmail Kupusovi}, direktori kompanijaStar-mo. Go iz Mostara i Papirservisaiz Sarajeva, isti~u}i aktuelni problem uposlovanju.

    Zbog slo`enosti novonastale situa-cije na tr`i{tu starog papira, dovedenje u pitanje opstanak preduze}a kojase bave prikupljanjem sekundarnihsirovina, me|u kojima su najugro`enijiprikuplja~i papira i plastike, jer su tvor-nice papira u Evropi drasti~no smanjilecijene otkupa. Isto se odnosi na tvor-nicu „Natron” Maglaj, jedinu takve

    vrste u na{oj zemlji, koja vi{e ne pos-jeduje kapacitete za njihov otkup.

    Rije~ je o prijetnji potpunog ga{e-nja ovakve vrste privrede na na{improstorima, koja se u suvremenom svi-jetu smatra prioritetnim na~inom nakoji se realiziraju ekolo{ki programi nakojima bi trebala po~ivati na{a budu-}nost. Navode da zbog smanjenjaprerade papira u tvornicama, tj. ne-mogu}nosti da sekundarne sirovineprikupljaju istim ritmom i na isti na~inkao do sada, postoji realna opasnostod njihovog odlaganja na divljimodlagali{tima, tj. zaga|enja okoli{a.Po{to tvornice za recikla`u, trenutno,nemaju interesa preuzeti bilo kakav

    otpad, one koje su zainteresovane nu-de cijenu koja ne mo`e pokriti ~ak nitransportne tro{kove. Stoga ne postojiekonomska ra~unica da se prikupljan-je i zbrinjavanje otpada radi bez ika-kve naknade. Kao {to je navedeno u~l. 5. Zakona o upravljanju otpadom,“Sl. novine FBiH”, broj 33/03, propi-sana je obaveza pla}anja za zbrinja-vanje otpada. ^lan 5. pomenutog za-kona glasi:

    “Na~ela upravljanja otpadom su:prevencija - izbjegavanje nasta-

    janja otpada ili smanjivanje koli~ine i{tetnosti nastaloga otpada kako bi sesmanjio rizik po zdravlje ljudi i okoli{ iizbjegla okoli{na degradacija;

    mjere opreznosti - spre~avanjeopasnost ili {tete po okoli{ koji uzro~iotpad, preduzimanje mjera, ~ak iakonije na raspolaganju potpuna znan-stvena podloga;

    odgovornost proizvo|a~a otpada -proizvo|a~ je odgovoran za odabirnajprihvatljivijeg okolinskog rje{enjaprema zna~ajkama proizvoda i te-hnologiji proizvodnje, uklju~uju}i ̀ ivot-ni ciklus proizvoda i kori{tenje naja-dekvatnije raspolo`ive tehnologije;

    princip zaga|iva~ pla}a - proiz-vo|a~ ili vlasnik otpada snosi svetro{kove prevencije, tretmana i odla-ganja otpada, uklju~uju}i brigu nakonuporabe i monitoring. On je i financijs-ki odgovoran za preventivne i sanaci-jske mjere usljed {teta po okoli{ koje jeuzro~io ili }e ih najvjerojatnije uzro~iti;

    blizina - tretman ili odlaganjeotpada treba se obavljati u najbli`emodgovaraju}em postrojenju ili lokaciji,uzimaju}i u obzir okoli{nu i ekonom-sku profitabilnost, regionalnost - razvi-tak tretmana otpada i izgradnjaobjekata za njegovo odlaganje trebase obavljati na na~in pokri}a potreberegije i omogu}avanja samoodr`ivostiizgra|enih objekata.”

    Komora }e uputiti urgentni dopisFederalnom ministarstvu okoli{a i tur-izma, akcentirati probleme, te, krozOdbor Udru`enja za razvoj okolin-skog upravljanja, preduzimanje mjerau pravcu njihovog rje{avanja.

    Nafija [EHI]-MMU[I]

    Novonastala situacija na tr`i{tu starog papira

    Prijeti nam zaga|enje okoli{aZbog slo`enosti stanja na tr`i{tu starog papira, doveden je upitanje opstanak preduze}a koja se bave prikupljanjem sekun-darnih sirovina, me|u kojima su najugro`eniji prikuplja~i papirai plastike, jer su tvornice papira u Evropi drasti~no smanjile cijeneotkupa

  • 13Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    Predstavnici Ministarstva poljopri-vrede, vodoprivrede i {umarstva su,po~etkom decembra, u Neumuna~elnicima op}ina i `upanijskimministrima predstavili model uspo-stave registra poljoprivrednih gospo-darstava u FBiH i BiH.

    - Uspostavom registara obiteljskih ipoljoprivrednih dobara do}i }emo doosnovnih pokazatelja koji su neophod-ni za uspje{no planiranje i vo|enjepoljoprivredne politike. Na taj na~in}emo evidentirati sve poljoprivrednepovr{ine, gospodarske objekte i stro-jeve s brojem radne snage i njihovomstrukturom, {to je jedan od uvjeta zaispunjavanje pribli`avanja Europskojuniji (EU) - kazao je Damir Ljubi}, fed-eralni ministar poljoprivrede, vodo-privrede i {umarstva.

    Radi se i na uspostavljanju agen-cije za pla}anje koja je, tako|er, uvjetza pribli`avanje EU.

    Glavni uspjeh uspostave ovihregistara bit }e racionalnije tro{enjesredstava za poljoprivredu.

    - Uspostavom baze podatakaznat }emo kojem gospodarstvu daje-mo odre|ene subvencije. Najve}u

    korist od ovoga imat }e poljoprivred-ni proizvo|a~i, jer }e ta sredstva br`edo njih dolaziti. Smanjit }e se papi-rologija koju }e morati podnositi

    svako obiteljsko gospodarstvo. Lak{e}emo raditi kontrolu utro{ka svih sre-dstava koji budu namijenjeni poljo-privredi - pojasnio je ministar Ljubi}.

    Elektrouniverzal d.o.o. Biha}

    Proizvodnja elektrodinami~kih stabilizatora napona Rije~ je o jednoj od vode}ih kompanija elektrobran{e u Unsko-sanskom kantonu,

    koja stalno bilje`i nove uspjehe. U 2008. godini uveli su sistem kvaliteta ISO 9001 iusvojili proizvodnju elektrodinami~kih stabilizatora napona. Njihove osnovne karak-teristike su: velik opseg promjena ulaznog napona od 160 V do 250 V, precizna reg-ulacija izlaznog napona od 220 V +/- 1%. Proizvode monofazne stabilizatore do 30KW i trofazne snage do 150 KW. N. [. - M.

    Bugojno

    Proizvedeno 200 tona sjemenskog krompiraZemljoradni~ka zadruga Poljoprodukt iz Bugojna proizvela je 200 tona

    sjemenskog krompira. Cjelokupna proizvodnja, koja se uklapa u ovogodi{njeplanove, ostvarena je na nadmorskoj visini od 1.300 metara.

    Kako je kazao Edin ^i{i}, direktor Poljoprodukta, sva koli~ina proizve-denog sjemenskog krompira uskladi{tena je i ve} ima osigurano tr`i{te.Radnici ove ZZ su jesenju sjetvu obavili u planiranom obimu. Na oranicamapovr{ine ~etiri hektara zasijana je p{enica, dok je ra` zasijana na tri hektara.

    TROFAZNI MONOFAZNI

    Projekti

    Uspostava registra poljoprivrednih gospodarstava

    Principijelna elektri~na shema djelovanja stabilizatora

  • 14 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemlji{tu

    Vlada Federacije BiH utvrdila jePrijedlog zakona o poljoprivrednomzemlji{tu. Cilj predlo`enih rje{enjajeste da se osigura za{tita ovognacionalnog resursa i sprije~i njegovokori{tenje u nepoljoprivredne svrhe,o`ivi tr`i{te i davanje pod zakup,obezbijedi kori{tenje poljoprivrednogzemlji{ta na najcjelishodniji na~in iupravljanje napu{tenim zemlji{tem.Zna~aj poljoprivrednog zemlji{ta zarazvoj sektora {tite zakonske odredbeo njegovom optimalnom kori{tenju izabrani kori{tenja u nepoljoprivrednesvrhe, obavezi kori{tenja poljoprivred-nog zemlji{ta i njegovoj redovnojobradi, te ograni~enom prometu i da-vanju u zakup poljoprivrednogzemlji{ta koji nisu apsulutno slobodni.

    Prijedlog zakona o izmjenama i dopunamaZakona o zapo{ljavanju

    stranacaPrijedlog zakona koji je rezultat

    potrebe potpunijeg definiranja poje-dinih pitanja, prije svega, uskla|ivanjasa novim rje{enjima o izdavanju rad-nih dozvola u Zakonu o kretanju iboravku stranaca i azilu na nivou BiHi Pravilniku o uslovima i proceduramaulaska i boravka stranaca propisujeproceduru izdavanja radne dozvole iobavezu uspostave saradnje, pra}enjai koordinacije izme|u slu`be zazapo{ljavanje koja je izdala radnudozvolu i nadle`ne slu`be Ministarstvasigurnosti koja odobrava boravak.

    Na druga~iji na~in nego do sadaregulisano je izdavanje radne dozvolestrancu, jer se ne uslovljava prethod-nim odobrenjem boravka od nadle`neslu`be ministarstva unutra{njih poslo-va. Uslov je da u evidenciji slu`be zazapo{ljavanje me|u nezaposlenimosobama nema takvih koje ispunjava-ju zahtijevane uvjete poslodavca ili sunezainteresirane za taj posao, ukolikoispunjavaju tra`ene uvjete. U skladu saprijedlozima iz rasprave na Predstavni-~kom domu Parlamenta FBiH, pre-cizirani su izuzeci od ovih uvjeta zastrance koji su na teritoriji FBiH osni-va~i ili suosniva~i privrednog dru{tva,

    ~lanovi uprave, nadzornog odbora,kao i za strance koji su klju~ni za rad uodre|enoj firmi.

    Izmjenom odredbe o zabrani radastrancu predvi|ena je i odgovornostposlodavca za anga`iranje strancakoji ne ispunjava uvjete za zapo{lja-vanje.

    Prijedlozi zakona oturisti~koj i o ugostiteljskoj

    djelatnosti

    Vlada Federacije BiH je utvrdila i uparlamentarnu proceduru uputila pri-jedloge dva zakona: o turisti~koj i ougostiteljskoj djelatnosti. Do sada suove oblasti bile ure|ene jednimZakonom o turisti~ko-ugostiteljskojdjelatnosti.

    Prijedlog zakona o turisti~koj dje-latnosti ure|uje uvjete i na~in njenogobavljanja, subjekte koji se mogu bav-iti ovim poslovima i uslove koje mora-ju za to ispuniti.

    Posebni odjeljci zakona odnose sena definiranje turisti~kih vodi~a, pri-jatelja, animatora i zastupnika, kao ina na~in obavljanja turisti~kih uslugau nauti~kom, seoskom i drugim oblici-ma turizma.

    O predlo`enim rje{enjima pribavl-jena su mi{ljenja kantonalnih min-istarstava nadle`nih za ovu oblast, Sa-veza op}ina i gradova FBiH i udru-`enja turisti~kih agencija u BiH i turisti-~kih zajednica u FBiH.

    Prijedlogom zakona o ugos-titeljskoj djelatnosti ure|uju se uvjeti zaobavljanje ove djelatnosti, osnivanje iprestanak rada ugostiteljske radnje,poslovni prostor, razvrstavanje i kate-gorizacija ugostiteljskih objekata, ugo-stiteljske usluge u doma}instvu, seo-skomdoma}instvu i na plovnom objektu.

    Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o

    pripadnosti javnih prihoda u FBiH

    Vlada Federacije BiH je utvrdilaPrijedlog zakona o izmjenama Zako-na o pripadnosti javnih prihoda Fede-racije BiH i uputila ga u parlamentar-nu proceduru po hitnom postupku.

    S obzirom na to da se reformom uoblasti direktnog oporezivanja mod-

    ernizira porezna struktura u FederacijiBiH i da od 01. januara 2009. godinepo~inje primjena Zakona o porezu nadohodak, neophodno je izvr{iti iodgovaraju}e izmjene u Zakonu o pri-padnosti javnih prihoda i propisati nakoji }e se na~in vr{iti raspodjelaporeza na dohodak, kao novogporeznog oblika, izme|u kantona ijedinica lokalne samouprave.

    Nacrt zakona o finansijsko-iinformati~koj

    agenciji

    Vlada Federacije BiH utvrdila jeNacrt zakona o finansijsko-informa-ti~koj agenciji i uputila ga u redovnuparlamentarnu proceduru.

    Ovim zakonom se utvr|uje pravnaosnova za reorganizaciju Agencije zafinansijske, informati~ke i posredni~keusluge Sarajevo (AFIP) i Agencije zapru`anje informati~kih i posredni~kihusluga Mostar (FIP) i osnivanje Fina-nsijsko-informati~ke agencije u Fede-raciji BiH.

    Prema predlo`enim odredbamaZakona, Agencija je specijaliziranaorganizacija za pru`anje finansijsko-informati~kih usluga temeljenih napodacima koje prikuplja iz razli~itihizvora zasnovanih na ovom zakonu idrugim propisima.

    Nacrt zakona ora~unovodstvu i reviziji u FBiH

    Vlada Federacije BiH utvrdila jeNacrt zakona o ra~unovodstvu i reviz-iji u FBiH i uputila ga u parlamentarnuproceduru.

    Cilj je stvaranje pravnih pret-postavki za nadzor nad obavljanjemra~unovodstvenih poslova, uspostavusistema kontrole kvaliteta revizora,osnivanje i javni nadzor nad Revizo-rskom komorom, izdavanje licenci,kao i provo|enje postupka sankcioni-ranja u slu~aju nepo{tivanja zakona ipodzakonskih propisa.

    Predlo`ena rje{enja stvaraju pravniosnov za provo|enje reforme u oblastira~unovodstva i revizije koja }e rezulti-rati poticanjem pobolj{anja kvalitetafinansijskog izvje{tavanja.

    Zakoni i propisi

  • 15Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama

    Zakona o osnovama socijalne za{tite, za{tite

    civilnih `rtava rata i za{titeobitelji sa djecom

    Vlada FBiH je utvrdila Prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o osnovama socijalne za{tite,za{tite civilnih `rtava rata i za{titeobitelji s djecom ovog zakonskog tek-sta i uputila ga u parlamentarnu pro-ceduru po hitnom postupku.

    Imperativno je predvi|eno pred-lo`enim izmjenama i dopunama daprava utvr|ena ovim zakonom ne mo-`e ostvariti lice koje to pravo koristi ilimo`e koristiti po drugim propisima, {tobi trebalo osujetiti vi{estruko kori{}enjeodre|enih prava i druge zloupotrebeprisutne u dosada{njoj praksi.

    Odluka o uslovima i kriterijima za kreditiranje

    krajnjih korisnika revolving fonda

    Ovom odlukom, koju je donijelaVlada FBiH, utvr|uju se uslovi i kriterijiza kreditiranje krajnjih korisnikarevolving fonda za lokalni razvoj. Ovasredstva plasira}e Razvojna bankaFBiH. Obezbije|ena su u okviru pro-jekta za pru`anje podr{ke lokalnimzajednicama, stimuliranje ekonom-skog razvoja na lokalnom nivou i zauspostavljanje trajnog revolving fondaza dugoro~no finansiranje infrastruk-turnih projekata.

    Sredstva revolving fonda koristit }ese za kreditiranje op}ina, gradova,komunalnih preduze}a i drugihpravnih lica ~iji je osniva~ op}ina iligrad sa podru~ja FBiH, s tim da jeOdlukom propisano koji projekti do-laze u obzir za finansiranje.

    Inicijativa za harmonizacijufederalnih zakona

    Zbog ~injenice da se inspektori idrugi zaposlenici Federalne upave zainspekcijske poslove u svakodnev-nom vr{enju inspekcijskog nadzora urazli~itim upravnim podru~jima, od-nosno zastupanjem Uprave pred na-dle`nim sudovima u prekr{ajnim pos-tupcima i upravnim sporovima sve~e{}e suo~avaju sa pote{ko}ama ukonkretnoj primjeni odredbi poje-dinih zakona, Federalna Uprava zainspekcijske poslove pokrenula je ini-cijativu za njihovu harmonizaciju.

    U jednom broju zakona nisu pre-cizno razra|ene i, adekvatno u~injenojdru{tvenoj opasnosti, utvr|ene sankcijeza neizvr{avanje zakonom propisanihmjera. Postoji odre|ena neuskla|enostfederalnih propisa prema kojima feder-alni inspektori utvr|uju postojanjeprekr{aja, ali ne preciziraju na~in na kojibi se ispravile utvr|ene nepravilnosti.

    U skladu s ovom inicijativom,Vlada je obavezala federalna min-istarstva da pripreme prijedloge novihili izmjene i dopune postoje}ih federal-nih zakona u dijelovima koji se odnosena inspekcijski nadzor, u okviru real-izacije prve faze projekta “Giljotinapropisa”.

    Prijedlog zakona ogarancijskom fondu

    Vije}e ministara BiH utvrdilo jePrijedlog zakona o garancijskomfondu. Ministarstvo finansija i trezoradostavi}e ovaj prijedlog zakonaParlamentu BiH na razmatranje poosnovnoj zakonodavnoj proceduri.Prijedlogom zakona osniva segarancijski fond u cilju osiguranjauslova za podsticaj razvoja malih isrednjih preduze}a, preduzetnika,kao i rada poljoprivrednika.

    Djelatnost garancijskog fonda jeizdavanje garancija i supergarancijana ime osiguranja cijelog kredita ilidijela kredita, koje banke i drugefinansijske organizacije u BiH odobra-vaju privrednim subjektima.

    Prijedlog zakona o dopunama Zakonao Carinskoj tarifi

    Vije}e ministara BiH utvrdilo jePrijedlog zakona o dopuni Zakona oCarinskoj tarifi BiH. Ministarstvo vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa dosta-vi}e Prijedlog zakona Parlamentarnojskup{tini BiH na razmatranje po hitnojzakonodavnoj proceduri. Na ovajna~in, Vije}e ministara BiH `eli doprini-jeti pove}anju kori{tenja instaliranihkapaciteta i zapo{ljavanju u BiH iomogu}iti rast konkurentnosti doma}ihproizvo|a~a i smanjivanje negativnogplatnog bilansa BiH sa inozemstvom.

    Prijedlog zakona oizmjenama i dopunama

    Zakona o osiguranjudepozita u bankama BiH

    Dom naroda Parlamenta BiH us-vojio je po hitnom postupku Prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o osiguranju depozita u ba-nkama BiH. Ovim se zakonom iznososiguranog depozita sa 7.500 pove-}ava na 20.000 KM radi ja~anja pov-jerenja u bankarski sistem BiH.

    Prijedlog zakona o porezuna dodanu vrijednost

    Dom naroda je po hitnom postup-ku usvojio Prijedlog zakona o porezuna dodanu vrijednost kojim sepla}anja PDV-a osloba|aju projekti

  • Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine16

    koji se finansiraju sredstvima iz IPAfondova Evropske unije.

    Odluka o utvr|ivanjukoli~ina tarifnih kvota

    Vije}e ministara BiH donijelo jeOdluku o utvr|ivanju koli~ina tarifnihkvota.

    Osnovni razlog za dono{enje oveodluke jeste potreba ukidanja tar-ifnih kvota za sklopove automobila iodre|enih kategorija mesa, sobzirom na to da se, premaPrivremenom sporazumu o trgovini itrgovinskim pitanjima izme|u BiH iEvropske zajednice, od 01. januara2009. godine sklopovi automobilamogu uvoziti iz zemalja ~lanicaEvropske unije u BiH bez pla}anjacarina, te da su otvorene tarifnekvote za uvoz mesa i drugih proizvo-da u velikim koli~inama.

    Odlukom je zadr`ana tarifna kvotaza uvoz gove|eg mesa, smrznutog bezkostiju u koli~ini od 1.273 tone, sobzirom na to da doma}i prera|iva~imesa ovu sirovinu povoljnije nabavlja-ju izvan zemalja potpisnica SporazumaCEFTA i EU. Kori{tenje ovih uvoznih tar-ifnih kvota ve}e je za otkup doma}eprimarne proizvodnje u omjeru 1 : 1 -za kilogram otkupljene `ive mjerejunadi ili goveda od doma}eg proiz-vo|a~a odobrava se kilogram uvoznepredmetne kvote.

    Odluka o Politici sektoratelekomunikacija BiH

    Vije}e ministara BiH donijelo jeOdluku o Politici sektora telekomu-nikacija BiH za period od 2008. do2012. godine. Strukturu Politike ~ineciljevi razra|eni kroz ~etiri cjeline:infrastruktura i usluge, tr`i{te i regu-lative, veze s okru`enjem/harmo-nizacija i implementiranje.

    Zna~aj u ovoj politici dat je part-nerstvu izme|u javnog i privatnogsektora koji mo`e ubrzati daljnjirazvoj TK infrastrukture. Politikanagla{ava zna~aj uvo|enja slo-bodne konkurencije, kao i nastavakliberaliziranja tr`i{ta, ~ime se `eliposti}i krajnji cilj, a to je pove}anjeseta usluga i podizanje njihovogkvaliteta, uz smanjenje cijena od~ega bi korist imali svi bh. gra|ani.

    Pripremila: Mira IDRIZOVI]

    Porezna uprava FBiH

    Za 11 mjeseci napla}eno3.142.521.711 KM

    Od januara do novembra 2008. godine zabilje`en je porast javnih prihoda kojeprikuplja Porezna uprava FBiH.

    Ukupno je napla}eno 3.142.521.711 KM poreznih prihoda, {to je za 453,05miliona KM ili za 16,85 odsto vi{e u odnosu na isti period pro{le godine.

    U strukturi napla}enih poreznih prihoda najvi{i iznos odnosi se na doprinoseza penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slu~ajnezaposlenosti, kojih je za 11 mjeseci napla}eno ukupno 2.077.421.477 KM, {toje za 305,91 milion KM ili za 17,27 odsto vi{e u odnosu na isti period pro{legodine.

    Doprinosi za PIO su napla}eni u izno-su od 1.151.873.532 KM, {to je za 177,95miliona vi{e u odnosu na isti period pro{legodine, odnosno 18,27 odsto vi{e.

    Doprinosi za zdravstveno osiguranjesu naplaaeni u iznosu od 814.230.863KM, {to je za 112,37 miliona, odnosnoza 16,01 odsto vi{e. Doprinosi za osigu-ranje od nezaposlenosti su napla}eni uiznosu od 111.317.082 KM, {to je za15,58 miliona KM ili 16,28 odsto vi{e uodnosu na 11 mjeseci 2007. godine.

    Osim pove}anja naplate fondovskihprihoda, od januara do novembrapove}ana je i naplata drugih poreznihbud`etskih prihoda koji su ukupnoiznosili 709.512.683 KM, {to je za 96,39miliona KM ili za 15,27 odsto vi{e uodnosu na isti period pro{le godine.

    Prihodi po osnovu poreza na pla}uiznosili su ukupno 244.445.340 KM,{to je za 45,90 miliona KM ili za 23,12odsto vi{e u odnosu na isti period2007. godine. Prihodi od poreza gra|ana su pove}ani za 26,40 miliona KM iliza 25,03 odsto, kao i ostalih poreza, te naknada i taksi ~ija je naplata, tako|er,pove}ana u odnosu na isti period pro{le godine.

    Web SASE najbolji finansijski portal u BiH

    U organizaciji hi-tech magazina “Mobil info”, u Banjoj Luci je odr`anasve~ana dodjela nagrada najboljim bh. web portalima iz oblasti javne uprave,finansijskih institucija i IT kompanija. U u`oj konkurenciji, od 20 portala, prvomjesto u kategoriji finansijskih institucija zauzeo je portal Sarajevske berze-burze vrijednosnih papira www.sase.ba. SASE je prepoznala zna~aj Internetakao medija za najbr`u i najefikasniju diseminaciju informacija o emitentima idistribuciju podataka o trgovanju prema investicijskoj javnosti.

  • 17Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    Vlada Federacije BiH

    Oko dva milionapriklju~aka na

    InternetProjekat informatizacije svih javnih institucija iustanova u FBiH, nazvan federacija.ba, kojipodrazumijeva njihovo povezivanje Interne-tom, ko{ta}e vi{e od 150 miliona KM

    Prema informaciji koju je usvojila Vlada FBiH, novac }ebiti obezbije|en iz bud`eta i privrede, te od telekoma u FBiHi fondova EU.

    - Na kraju projekta, sve {kole, ustanove i institucije bidobile Internet i vi{e ra~unara nego {to sada imaju, prven-stveno u ruralnim podru~jima koje treba informati~ki opis-meniti. Finansijski }emo se osloniti na telekom sektor, jeroni, rade}i na ovom programu, prave marketin{ki potez istvaraju prostor za nove pretplatnike i novu vrijednost i sveto }e im se vi{estruko vratiti - kazao je Nail [e}kanovi}, min-istar prometa i komunikacija FBiH.

    Ovim projektom bi broj priklju~aka na Internet u FBiHbio pove}an sa 272.000 na oko dva miliona.

    Sve kompanije koje se uklju~e u projekat informatizacijeFBiH mogle bi na deset godina biti oslobo|ene pla}anjaporeza na dobit i nameta na plate za uposlenike koji su legal-no uposleni i rade na poslovima od interesa za provo|enjeovog projekta. Istovremeno, banke bi mogle dobiti subvenci-je za smanjenje kamata na kredite koji bi bili ulo`eni uposlove informatizacije, ka`e se u informaciji Vlade FBiH.

    Navedeno je i da bi bili oslobo|eni poreza svi oblici{kolovanja za sticanje informacijskih znanja i vje{tina. Vladabi uspostavila finansijske poticaje za mala i srednja pre-duze}a, ~iji se rad temelji na elektronskom poslovanju.

    Utvr|en Nacrt bud`eta FBiHza 2009. godinu

    Vlada FBiH je utvrdila Nacrtbud`eta FBiH za 2009. godinu od1,56 milijardi konvertibilnih maraka,{to je oko 270 milijuna KM manje uodnosu na ovu godinu.

    Zakonom o izvr{enju bud`eta,utvr|enom u formi Nacrta, ure|ujese struktura prihoda i primitaka, teprora~unskih rashoda i izdataka.

    Ovim aktom ure|uju se pitanjakoja se odnose na izvr{avanje pro-ra~una, prioritete pla}anja, opsegzadu`ivanja i jamstva, upravljanjejavnim dugom, te financijskom i nefi-nancijskom imovinom. Propisana su iprava i obveze korisnika prora~u-nskih sredstava, kao i ovlasti VladeFBiH, Federalnog ministarstva i fed-eralnog ministra financija u izvr{enjuprora~una, te kazne za neispunjenjeobveza.

    Propisana je obveza prora~un-skih korisnika da Federalnom min-istarstvu financija dostavljaju trom-jese~ne financijske planove za izvr-{enje prora~una petnaest dana prijepo~etka tog tromjese~ja.

    Obvezni su do 25. u teku}em mj-esecu dostaviti prijedlog ra~unskogplana za sljede}i mjesec po pozicija-ma utvr|enim tromjese~nim finan-cijskim planom. Ukoliko u tom roku

    ne bude podnesen prijedlog mje-se~nog financijskog plana, za koris-nika }e ga utvrditi Federalno min-istarstvo financija.

    Razvojna banka FBiH

    Otvorena poslovnica u ZeniciU poslovnoj zgradi zeni~kog RMK prometa, sredinom decembra,

    otvorena je poslovnica Razvojne banke FBiH. - Provodimo stimulativnu ekomomsku politiku Vlade FBiH, ~iji je cilj

    obnova, proizvodnja i zapo{ljavanje, te finansiranje rada, tehnologijaproizvodnje, razvojna ulaganja i o~uvanje prirodnih resursa - kazao jeRamiz D`aferovi}, direktor Razvojne banke FBiH.

    Prema rije~ima Ned`ada Brankovi}a, premijera FBiH, kapital Razvojnebanke FBiH, formirane u junu ove godine, iznosi 107 miliona maraka.

    - Njeno poslovanje bi}e usmjereno ka povratku finansijskog suverenite-ta Vlade FBiH i rje{avanju goru}ih ekonomskih problema na ovom podru~ju- rije~i su premijera Brankovi}a.

    O~ekuje se da }e se Vlada FBiH, na ovaj na~in, uspje{nije boriti protivposljedica globalne ekonomske krize i privrednici poslovati u povoljnijemekonomskom ambijentu.

  • 18 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    Prema podacima Agencije za sta-tistiku BiH, cijene proizvoda i uslugaza li~nu potro{nju, mjerene indek-som potroša~kih cijena, su u novem-bru 2008. godine, u odnosu naoktobar, u prosjeku, ni`e za 0,6odsto.

    Posmatrano po odjeljcima premanamjeni potro{nje, u novembru su, uodnosu na oktobar, najvi{e poraslecijene komunikacija (1,5 odsto),stanovanja, vode, elektri~ne energi-je, plina i drugih energenata (1,0odsto), restorana i hotela (0,7 odsto),obrazovanja (0,3 odsto), namje{taja,ku}anskih ure|aja i redovnog odr-`avanja ku}e (0,2 odsto) i zdravstva(0,1 odsto). U odjeljku komunikacijaevidentiran je porast cijena telefon-skih i telefaks-usluga, dok su uodjeljku stanovanja, vode, elektri~neenergije, plina i drugih energenataporasle cijene plina i ~vrstih goriva.Rast cijena u okviru odjeljka restoranii hoteli uzrokovan je porastom cijenausluga ishrane, te usluga preno}išta ismje{taja. U odjeljku obrazovanjaporasle su cijene pred{kolskog iosnovnog obrazovanja, u odjeljkunamještaj, ku}anski ure|aji i redo-vno odr`avanje ku}e vi{e su cijenepojedinih vrsta namje{taja, ku}an-skih ure|aja, posu|a, sredstava i

    usluga za odr`avanje ku}e, dok je uodjeljku zdravstva rast cijena uzroko-van vi{im cijenama pojedinih vrstalijekova i medicinskih usluga.U novembru je u odnosu na oktobardo{lo do sni`enja cijena u odjeljcimaprijevoza (5,4 odsto), hrane i beza-lkoholnih piæa (0,3 odsto) i odje}e iobu}e (0,2 odsto).

    Pad cijena u odjeljku prijevozauzrokovan je sni`enjima cijena gori-va i maziva.

    U odjeljku hrane i bezalkoholnihpi}a evidentirano je sni`enje cijenahljeba i `itarica, ulja i masno}a ivo}a, dok su u odjeljku odje}a iobu}a sni`ene cijene sezonskeodje}e i obu}e.

    Agencija za statistiku BiH

    Najve}e u~e{}e uizvozu u sektoruobi~nih metala

    Posmatrano po sektorima harmoniziranog sistema,odnosno carinske tarife BiH, u novembru, najve}e u~e{}e uizvozu ostvareno je u sektoru “obi~ni metali i proizvodi odobi~nih metala”, sa ukupnom vrijedno{}u od 119,5 milionaKM, {to iznosi 22,2 odsto od ukupnog izvoza.

    Zna~ajan obim izvoza ostvaren je, tako|er, u sektoru“mineralne tvari”, sa ukupnom vrijedno{}u od 69,5 milionaKM, odnosno 12,9 odsto od ukupnog izvoza.

    Od januara do novembra najve}e u~e{}e u izvozu ost-vareno je u sektoru “obi~ni metali i proizvodi od obi~nih

    metala”, sa ukupnom vrijedno{}u od 1,69 milijardi KM ili27,1 odsto od ukupnog izvoza.

    Zna~ajan obim izvoza ostvaren je i u sektoru “ma{ine,elektrotehni~ka oprema” od 756,7 miliona KM, {to iznosi12,1 odsto ukupnog izvoza.

    Najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno je u sektoru “mineralnetvari”, sa ukupnom vrijedno{}u od 225,6 miliona KM, {toiznosi 18,3 odsto od ukupnog uvoza.

    Tako|er, zna~ajan obim uvoza ostvaren je u sektoru“ma{ine, elektrotehni~ka oprema”, sa ukupnom vrijedno{}uod 202,5 miliona KM, {to iznosi 16,5 odsto od ukupnoguvoza.

    U 11 mjeseci 2008. godine, najve}e u~e{}e u uvozu ost-vareno je u sektoru “mineralne tvari”, sa ukupnom vrijed-no{}u od 2,65 milijardi KM, {to iznosi 17,6 odsto od ukupnoguvoza.

    Zna~ajan obim uvoza ostvaren je i u sektoru “ma{ine,elektrotehni~ka oprema”, sa ukupnom vrijedno{}u od 2,4milijarde KM, {to iznosi 15,9 odsto od ukupnog uvoza.

    Vanjskotrgovinski deficit za 11 mjeseci

    8,8 milijardi KMU novembru ove godine BiH je ostvarila ukupan robni promet sa inos-

    transtvom u vrijednosti 1,76 milijardi KM, od ~ega se na izvoz odnosi538,3 miliona KM ili 30,4 odsto, na uvoz 1,22 milijarde KM ili 69,6 odsto.

    U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa BiH u pos-matranom mjesecu, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 43,8 odsto.

    U periodu januar - novembar 2008. godine ostvaren je izvoz u vrijed-nosti 6,2 milijarde KM, {to je za 14,5 odsto vi{e u odnosu na isti period lani.

    Za 11 mjeseci ove godine vrijednost uvoza iznosi 15,1 milijardu KM,{to je za 19,2 odsto vi{e u odnosu na isti period prethodne godine, dok jeu istom periodu pokrivenost uvoza izvozom iznosila 41,5 odsto.

    U periodu januar - novembar 2008.godine, BiH je u robnom prometusa inostranstvom ostvarila ukupan trgovinski deficit u vrijednosti 8,8 mili-jardi KM.

    Jeftiniji hljeb, ulje i odje}a

  • 19Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    Indeksi industrijskihproizvoda

    Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda u novembru2008. godine ni`i je za 1,5 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

    Posmatrano prema glavnim industrijskim grupacijama indeks cijenanetrajnih proizvoda za {iroku potro{nju vi{i je za 0,8 odsto, energije za 0,7odsto, te trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 0,2 odsto.

    Pad indeksa cijena je registriran kod intermedijarnih proizvoda, osimenergije za 6,2 odsto.

    U ostalim grupacijama indeksi cijena nisu se mijenjali u ovom mjesecu.Posmatrano prema podru~jima klasifikacije djelatnosti u podru~ju

    snabdijevanja elektri~nom energijom, plinom i vodom indeks cijena je vi{iza 1,2 odsto, dok je u prera|iva~koj industriji ni`i za 2,5 odsto, te urudarstvu za 0,5 odsto.

    Posmatrano po odjeljcima, rast indeksa cijena je registriran kodproizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda za dva odsto, snabdijevanjaelektri~nom energijom, plinom, parom i toplom vodom za 1,2 odsto,proizvodnje proizvoda od gume i plastike za 0,8 odsto, namje{taja za 0,3odsto, ko`e, izrade galanterije i obu}e za 0,2 odsto i proizvodnje celuloze,papira i proizvoda od papira za 0,1 odsto.

    Pad indeksa cijena je registrovan kod proizvodnje metala za 19 odsto,proizvoda od metala, osim ma{ina i opreme za 14,1 odsto, koksa, naftnihderivata i nuklearnog goriva za 0,9 odsto, va|enja ugljena i treseta za 0,6odsto, hrane i pi}a za 0,5 odsto i proizvodnje odje}e, dorade i bojenjakrzna za 0,2 odsto. U ostalim odjeljcima indeksi cijena nisu se mijenjali.

    Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda u novembru2008. vi{i je za 7,3 odsto u odnosu na prosje~an indeks iz pro{le godine,za 4,1 odsto u odnosu na decembar 2007., dok je u odnosu na isti mjesecprethodne godine vi{i za ~etiri odsto.

    Za 11 mjeseci ove u odnosu na isti period prethodne godine indekscijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda vi{i je za 6,9 odsto.

    Proizvodnja ve}a nego lani

    Industrijska proizvodnja u FBiH u novembru ve}a je za 10,5 odsto u odnosuna proizvodnju iz novembra pro{le godine, dok je u odnosu na oktobar ovegodine manja za 7,6 odsto.

    Ukupna industrijska proizvodnja od januara do novembra 2008. godine uodnosu na isti period lani ve}a je za 7,8, u rudarstvu za 3,7, u prera|iva~kojindustriji za 7,9 i u snabdijevanju elektri~nom energijom, plinom i vodom za10,2 odsto.

    Prema glavnim grupacijama industrijskih proizvoda, u 11 mjeseci ove uodnosu na isti period pro{le godine, proizvodnja bilje`i pove}anje energije za9,7, kapitalnih proizvoda za 9,1, netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za18,7 odsto, dok je zabilje`eno smanjenje intermedijarnih proizvoda, osimenergije za 0,2 i trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 11,4 odsto.

    Federalni zavod za statistiku

    Cijene i dalje rastuOd novembra 2007. do

    istog mjeseca 2008. godineukupan indeks potro{a~kih cije-na vi{i je za 5,95 odsto. Uodjeljku hrane i bezalkoholnihpi}a, u prosjeku, cijene suporasle za 9,38 odsto. Najvi{esu porasle cijene ri`e za 47,93,biljnog masla za 32,46, polubi-jelog hljeba za 30,90, bijeloghljeba za 30,14, tjestenine za26,66, peciva (kifla) za 20,46,bijelog sira za 16,75, kuku-ruznog bra{na za 16,66,topljenog sira za 16,51 odsto,mesa za 14,10, mlijeka za12,77 odsto, piletine za 10,68,jaja za 15,14 odsto.

    U odjeljku stanovanje,voda, struja, gas i drugi ener-genti ukupan rast cijena iznosioje 12,14 odsto. Porasle sucijene zemnog gasa (plin) za50,87, vode za 21,63, butangasa za 19,11, lo`-ulja za14,11 odsto. U odjeljku pre-voza cijene su, u prosjeku,porasle za 1,72 odsto. U okviruovog odjeljka najve}i rast cijenaje imao taksi prevoz, za 30,50,akumulator za 6,16 odsto, doksu cijene pogonskih gorivane{to ni`e u odnosu na istimjesec prethodne godine.

    U odjeljku restorani i hoteliukupan rast cijena je iznosio7,75 odsto.

    U okviru rekreacije i kulturecijene su, u prosjeku, porasle za6,47 odsto, u odjeljku komu-nikacija za 4,80, ostala dobra iusluge za 4,38, namje{taj,ku}anski aparati i redovnoodr`avanje ku}e za 3,33, i uodjeljku alkoholna pi}a i duhanza 1,40 odsto.

    U odjeljku odje}e i obu}ecijene su ni`e za 3,53, u obra-zovanju za 2,04 i odjeljkuzdravstva za 0,55 odsto.

  • Ciljevi i temeljna na~ela

    Osnovni ciljevi i na~ela politikezapo{ljavanja sadr`ani su u GlaviVIII Ugovora o EZ-u. Pitanja socijalnepolitike ure|uje Glava XI Ugovora.Zajedni~ki su ciljevi uskla|enih politi-ka: {to ve}a zaposlenost uz istovre-meno pobolj{anje uslova `ivota i ra-da, ja~anje tr`i{ta rada i obrazovaneradne snage, koja se mo`e prilago-diti ekonomskim promjenama ipobolj{anje kvalitete socijalne poli-tike i socijalne za{tite.

    Postupak odlu~ivanja

    Politike zapo{ljavanja i tr`i{tarada u Evropi desetlje}ima je obil-je`avala tradicionalna saradnja na-cionalnih vlada, koje su bile isklju-~ivo nadle`ne za ta pitanja. Prekre-tnica u razvoju uskla|enoga evrop-skog pristupa zapo{ljavanju i socijal-nim pitanjima bio je Ugovor iz Am-sterdama, koji je institucijama Zaje-dnice povjerio nove zadatke i efikas-nija sredstva. Jednako, kao ni kasni-ji Ugovor iz Nice, nije promijenioosnovno na~elo isklju~ive nadle`nostidr`ava ~lanica za politiku zapo{lja-vanja. Mjere koje usvaja Vije}e sa-mostalno ili zajedno s Evropskim pa-rlamentom ne ure|uju pitanje zapo-{ljavanja, ve} se njima daju uputedr`avama ~lanicama, ili se podupirunjihova djelovanja na podru~ju za-po{ljavanja. U skladu sa ~l. 128. st.2. Ugovora, Vije}e kvalifikovanomve}inom, uz konsultovanje Parlame-nta, Evropskog ekonomskog i soci-jalnog odbora i Odbora za zapo{lja-vanje, daje prijedloge dr`avama~lanicama za odre|ivanje nacional-nih politika zapo{ljavanja. Nadalje,

    u skladu sa ~l. 129., Vije}e kvalifiko-vanom ve}inom u postupku suodlu~i-vanja s Parlamentom odlu~uje ouskla|ivanju nacionalnih djelovanjana nivou Unije. U odnosu na podru-~je zapo{ljavanja izri~ito je isklju~enamogu}nost harmonizacije prava (~l.129. st. 2.).

    Podru~je socijalne politike, kao iobrazovanja, usavr{avanja i mladih,tako|er, je uglavnom regulisanonacionalnim pravilima. Odluke kojese donose na nivou Unije, donose sesuodlu~ivanjem Vije}a i Evropskogaparlamenta, uz konsultovanje Evro-pskog ekonomskog i socijalnog odb-ora i Odbora regija. U odre|enimpitanjima, u skladu sa ~l. 137. st. 2.Ugovora o EZ-u, Vije}e donosi od-luke jednoglasno: socijalna sigurnosti socijalna za{tita radnika, za{titaradnika u slu~aju otkaza ugovora oradu, zastupanje i obrana interesaradnika i poslodavaca, uslovi zapo-{ljavanja dr`avljana tre}ih zemaljakoji zakonito borave na podru~ju Za-jednice, te financijski doprinosi zazapo{ljavanje i stvaranje radnih mje-sta. Mjere usvojene na nivou EZ-a neuti~u na pravo dr`ava ~lanica da sa-me odrede osnovna na~ela svojih si-stema socijalne sigurnosti, posebnone smiju uslovljavati znatne finan-cijske posljedice (~l. 137. st. 4.).

    Strategija razvoja

    Zapo{ljavanje i socijalna pitanjapostali su prioritetom evropskih insti-tucija po~etkom 1990-ih godina. Prvije pravi pomak ostvaren 1993. godi-ne Bijelom knjigom o rastu, konkure-ntnosti i zapo{ljavanju, kojom supredlo`ena rje{enja zasnovana napove}anju konkurentnosti u Uniji,

    ostvarenju stalnog rasta koji bi vodiosigurnim poslovima, te poticanjufleksibilnosti tr`i{ta rada. Evropskovije}e je na samitu u Essenu 1994.godine definisalo pet prioriteta naci-onalnih vlasti: razvoj ljudskih poten-cijala, promovisanje produktivnihulaganja, pobolj{anje efikasnostiinstitucija na tr`i{tu rada, otvaranjenovih radnih mjesta, te omogu}ava-nje pristupa radu, posebno za mladeili duge nezaposlene osobe. Iste jegodine Komisija objavila Bijelu knji-gu o evropskoj socijalnoj politici, ukojoj se o~itovala inicijativa za stva-ranjem i provo|enjem novoga spojaekonomske i socijalne politike, te jeistaknuto da se tr`i{no natjecanje isocijalni napredak mogu odvijatiistovremeno.

    Na samitu u Luksemburgu 1997.godine pokrenuta je Evropska strate-gija zapo{ljavanja, potaknuta novimodredbama Ugovora iz Amsterda-ma. Cilj je usmjeravati i uskla|ivatiprioritete politike na nivou Unije. Tose posti`e smjernicama za zapo{lja-vanje, nacionalnim akcijskim plano-vima, zajedni~kim izvje{tajima o za-po{ljavanju, te preporukama. ^etirisu “stupa” te strategije: poduzetni-{tvo, odnosno nastojanje za razvijan-jem aktivnijeg poslovnog okru`enja istvaranjem novih i boljih radnih mje-sta; osiguranje mogu}nosti zapo{lja-vanja, {to se posti`e borbom protivdugoro~ne nezaposlenosti i nezapo-slenosti mladih, olak{avanjem prela-za iz {kole na posao, te razvijanjemsaradnje izme|u preduze}a i socijal-nih partnera; omogu}avanje prila-go|avanja, tj. olak{avanje preduze-}ima i radnoj snazi prihvatanja novihtehnologija i novih tr`i{nih uslova,osavremenjivanjem organizacije ra-da i promovisanja prilagodljivosti upreduze}ima; osavremenjivanjemdru{tava, odnosno razvoj dru{tava ukojima bi mu{karci i `ene radili podjednakim uslovima i s jednakimodgovornostima, a taj }e se cilj nas-tojati posti}i otklanjanjem diskrimi-nacije me|u polovima te pomire-njem porodi~nog i poslovnog `ivota.

    Evropska unija

    20 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    Zapo{ljavanje i socijalna politika Socijalna politika na evropskom nivou od osnivanja Evropskezajednice 1958. godine bila je usmjerena, prije svega, naekonomska pitanja, da bi se kasnije, posebno nakon stupanjana snagu ugovora o EU 1993. godine, pa`nja posvetila izgrad-nji Evrope na socijalnom planu

  • 21

    Na lisabonskom sastanku navrhu 2000. godine odlu~eno je ousvajanju strategije kojom bi seolak{alo postizanje pune zaposleno-sti i ja~e kohezije do 2010. godine,strategije koja bi obuhvatala i posto-je}e inicijative u ovome podru~ju.Osnovni je cilj evropskih institucijarazvoj Unije kao najkonkurentnije inajdinami~nije svjetske ekonomijezasnovane na znanju, koje ostvarujeodr`ivi ekonomski rast uz osiguranjeve}eg broja boljih radnih mjesta, teve}e socijalne kohezije. Na~elnaodluka samita konkretizovana je ubrojnim dokumentima, a najprijeEvropskom socijalnom agendom. Ev-ropska socijalna agenda je obnovlje-na 2008. godine s osnovnim zada-}ama razvoja novih prilika za zapo-{ljavanje, pobolj{anja dostupnostisocijalnih usluga i ostvarenja na~elasolidarnosti za one grupe stanovni-{tva na koje globalizacijske prom-jene uti~u najnegativnije. Planiranoje osnovne zada}e obnovljene Evro-pske socijalne agende ostvariti krozsedam prioritetnih podru~ja (mladi idjeca, razvoj novih radnih mjesta istru~no usavr{avanje, mobilnost ra-dne snage, produ`enje `ivotnog vije-

    ka i pobolj{anje zdravstvene za{tite,borba protiv siroma{tva i isklju~enjaodre|enih dru{tvenih skupina, borbaprotiv diskriminacije i promovisanjeravnopravnosti polova, pristup uslu-gama i solidarnost).

    Institucije

    Unutar Evropske komisije za ovupolitiku zadu`ena je Op{ta upravaza zapo{ljavanje i socijalna pitanja,~iji su prioriteti sljede}a podru~ja:zapo{ljavanje, usavr{avanje tr`i{tarada, socijalna kohezija i socijalnaza{tita, te ravnopravnost polova.

    Ekonomski i socijalni odbor kao sa-vjetodavno tijelo Unije zastupa intereseposlodavaca, sindikata zaposlenika,interesnih grupa koje se bave tim pod-ru~jem, te daje mi{ljenje pri dono{enjupropisa koji ga reguli{u. Va`nu ulogu,tako|er, ima Odbor za zapo{ljavanje isocijalna pitanja Evropskog parlamenta.

    Evropska komisija osnovala je iEvropsku radnu grupu za zapo{lja-vanje koja provodi neovisne analizeklju~nih pitanja, te defini{e prakti~nemjere u skladu sa kojima dr`ave~lanice Unije mogu provoditi revidi-ranu Evropsku strategiju. Odbor za

    zapo{ljavanje, osnovan odlukomVije}a 2000. godine na osnovu ~l.130. Ugovora o EZ-u, ostvaruje va`nuulogu u provo|enju Evropske strategi-je zapo{ljavanja i u promovisanjuuskla|enosti izme|u dr`ava ~lanica.Iste je godine osnovan Odbor za soci-jalnu za{titu kao poticaj saradnjiEvropske komisije i dr`ava ~lanica uosavremenjivanju i usavr{avanju sis-tema socijalne za{tite.

    U podru~ju socijalnih pitanja va`naje uloga strukturnih fondova, prijesvega Evropskog socijalnog fonda, kojise smatra najva`nijim finansijskiminstrumentom potpore socijalnoj politi-ci na nivou Unije. Dugoro~ni su ciljeviFonda potpora Evropskoj strategijizapo{ljavanja, pojednostavljenje ad-ministracije, te poticanje djelovanja isaradnje na lokalnom nivou. Primjer jeinicijativa EQUAL, usmjerena ka borbiprotiv diskriminacije i neravnopravnos-ti zaposlenika i osoba koje tek tra`eposao. Valja spomenuti i vrijednost so-cijalnog dijaloga, koji se smatra najbo-ljim na~inom osavremenjivanja ugov-ornih odnosa, prilago|avanja organi-zacije rada i razvijanja ravnote`eizme|u fleksibilnosti i sigurnosti.

    Pripremila: Mira IDRIZOVI]

    Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    Tempus projekat Industrijska ekologija i odr`ivi razvoj u viso-kom obrazovanju

    Dvodnevna zavr{na konferencija u okviru Tempus pro-jekta „Razvoj magistarskog programa iz industrijske ekologi-je u BiH” odr`ana je u Sarajevu, krajem decembra. Sumiranisu rezultati projekta sa aspekta nove uloge i odgovornostimodernih univerziteta u saradnji sa privredom u postizanjuodr`ivog razvoja. Prezentirano je i nekoliko nau~no-stru~nihradova. Prisustvovali su predstavnici univerziteta, vladinihinstitucija, privrednih komora, konsultantskih kompanija,nevladinih organizacija iz BiH i susjednih zemalja.

    Projekat je trajao dvije godine. Razvijen je s glavnimciljem da se unaprijedi okolinsko obrazovanje in`enjera uBiH uvo|enjem novog programa postdiplomskog studijakroz ekonomsko i okolinsko obrazovanje klju~nog osobljau industrijskom sektoru. Posebno onog koje se baviproizvodnjom i kori{tenjem energije i hemijskom industri-jom. Da bi bili osposobljeni da prate procese tranzicije,ovim kadrovima treba dodatno obrazovanje. Za postizan-je tog cilja va`na je priprema visokokvalificiranih i stru~nihprofesionalaca, {to }e se posti}i programom postdiplom-skog studija iz industrijske ekologije. Obrazovanje ovog

    profila dosad nije postojalo u BiH, pa je uvo|enje progra-ma ovakvog postdiplomskog studija rezultat stvarnih zaht-jeva za specijalistima u toj oblasti.

    Projekat je razvijen kao rezultat saradnje ~lanovaKonzorcija (Kraljevski tehnolo{ki institut - KTH [tokholm,Univerzitet Sarajevo, Univerzitet Tuzla, Sveu~ili{te Mostar,Politehni~ki univerzitet Katalonija - UPC Barselona,P/GKFBiH). Osnivanje ovog programa pomogao je EUTempus Program.

    Cilj projekta postignut je ispunjavanjem sljede}ih glavnihdjelatnosti: razvoj postdiplomskog magistarskog studija izindustrijske ekologije, koji je usagla{en sa Bolonjskim pro-cesom i ugra|en u takav koncept studija na Ma{inskomfakultetu Sarajevo; kreiranje centara okolinskih studija napartnerskim univerzitetima; usavr{avanje nastavnika iz BiH;diseminacija ({irenje) rezultata projekta kroz seminar koji jeorganizirala Komora; aktivnostima Referentnog tima projek-ta koji je sudjelovao u kreiranju postdiplomskog studija.

    Jedan od zaklju~aka jeste da perspektiva industrijskeekologije donosi va`ne uvide i metode u proces izgradnje“odr`ivije” dru{tvene zajednice. Savremeni specijalisti izove oblasti treba da razumiju interakcije izme|u tehno-lo{kih, ekonomskih, dru{tvenih i ekolo{kih sistema i proce-sa. Koliko je bila ozbiljna ideja za ovakav postdiplomskistudij pokazuje cifra od 22 prijavljena studenta.

    Lejla SADIKOVI]

  • 22 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

    U~estvovali su predstavnici bh.institucija nadle`ni za pripremu nacr-ta i provedbu vanjskotrgovinske poli-tike, privatnog sektora, me|unarod-nih organizacija i akademije.

    U uvodnom izlaganju Johan He-sse, prvi savjetnik Delegacije Evro-pske komisije u BiH i {ef Odjela ope-racija za ekonomske reforme iprirodne resurse, nazna~io je da jeva`nost projekta u ~injenici da BiHsada ima vi{e od godine iskustva uprimjeni Centralno-evropskog spo-razuma o slobodnoj trgovini (CEFTA)sa susjednim zemljama. Istovreme-no, na po~etku je primjene prije-laznog Sporazuma o stabilizaciji ipridru`ivanju.

    - Reforme promovirane prijelazn-im sporazumom i SSP-om doprinijet}e rastu bh. ekonomije. Neophodni

    preduvjet da BiH unaprijedi svojtrgovinski u~inak i kapacitete zaefikasno u~estvovanje u regionalnoj imultilateralnoj trgovini jeste osigu-ranje definiranja i provo|enja adek-vatnih trgovinskih politika.

    Uvjeren sam da je EU trgovinskiprojekt Ministarstvo vanjske trgovinei ekonomskih odnosa podr`alo unapredovanju prema ispunjenju ovihpreduvjeta, kazao je Hesse.

    Evropska unija }e dodijeliti vi{eod pet miliona eura pomo}i u ovojoblasti kao “sna`an indikator sprem-nosti da i dalje ja~a integraciju bh.trgovine u EU”.

    - Na{ cilj je da svim kapacitetimaza{titimo doma}e proizvo|a~e odsve ja~e konkurencije. Intenzivnosmo radili na ja~anju svojih kapa-citeta vezanih za za{titu trgovinskih

    mjera u okviru ovog projekta - rekaoje Vilim Primorac, zamjenik ministravanjske trgovine i ekonomskih od-nosa BiH.

    Istakao je da je EU TPP projektpomogao gotovo svim sektorima uMinistarstvu u izazovima u pregov-orima sa EU i Svjetskom trgovinskomorganizacijom, kao i u primjeniCEFTA-e.

    Prezentacija Osmana Top~agi}a,direktora Direkcije za evropske inte-gracije BiH, odnosila se na razvoj bh.vanjskotrgovinske politike u kontek-stu SSP-a i Prijelaznog sporazuma.

    Informirao je o mjerama koje jepoduzelo Vije}e ministara BiH kako biispunilo zacrtana tri prioriteta pro-iza{la iz SSP-a i Prijelaznog sporazuma.

    Prvi prioritet je uspostava zoneslobodne trgovine najkasnije do 01.jula 2013. godine. Drugi je osnivan-je Prijelaznog komiteta zadu`enog zanadzor i pra}enje primjene Prijelazn-og sporazuma, dok je tre}i poste-peno uskla|ivanje postoje}e i budu-}e legislative sa evropskom pravnomste~evinom.

    Analizu procesa pristupanjapredstavio je Istvan Major, predsjed-nik Radne grupe za pristupanje BiHSvjetskoj trgovinskoj organizaciji.Pozdravio je napredak koji je BiH ost-varila, pogotovo u multilateralnomsegmentu pregovora. Iako u nekimoblastima, poput vanjske trgovine,novih carinskih zakona, provo|enjaza{tite prava intelektualne svojine,ima jo{ prostora za napredovanje.

    Pozvao je bh. vlasti da iskoristeotvorenu mogu}nost i ubrzaju procesbilateralnih pregovora kako bi sedovr{io cijeli proces pristupanja.

    - Uz dobre napore i adekvatnuodlu~nost, do kraja 2009. godineva{a zemlja mogla bi postati ~lani-com Svjetske trgovinske organizacije- zaklju~io je Major.

    EU je za provedbu ovog projektaosigurala 1.457.653 eura.

    Provo|enje adekvatnih trgovinskih politika

    Konferencija “Vanjskotrgovinska politika u BiH - u susretulasku u EU i svjetski trgovinski sistem” organizirana je uokviru projekta Evropske unije “Pru`anje podr{ke razvojutrgovinske politike i ja~anju kapaciteta u BiH”, u saradnji saMinistarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

    Evropska unija

  • [efovi dr`ava i vlada Evropskeunije odobrili su plan Evropskekomisije o izdvajanju 200 mili-jardi eura za spre~avanjeposljedica te{ke ekonom-ske krize koja se iz SADpro{irila i na Evropu.

    Prihva}eno je da fi-nansijska podr{ka bu-de 1,5 odsto bruto do-ma}eg proizvoda EU.

    Rije~ je o planu ut-vr|ivanja zajedni~kihsmjernica za sve ~laniceUnije, koje }e potom pr-ovo|enje plana prilagodi-ti sopstvenim potrebama.

    Iz bud`eta EU bi}e izdvo-jeno 30, a 170 milijardi eura }esopstvenim sredstvima, uklju~uju}ismanjenje poreza na dodatu vrijed-nost, ~lanice Unije ulo`iti u oporavakprivrede i stabilizaciju blokiranihfinansijsko-bankarskih transakcija ikreditiranja, pogotovo malih i sred-njih preduze}a i potro{nje.

    Njema~ka se dosad protivilatome da se planom predvidi pove}a-nje bud`etskog deficita i smanjenjeporeza na dodatu vrijednost, na~emu su insistirale Velika Britanija iFrancuska.

    Vlada u Berlinu je poslije dugo-godi{njih strukturnih reformi i socijal-nih mjera “stezanja kai{a” vratilabud`etsku ravnote`u i nije bilaspremna ni na plan sa “zajedni~komblagajnom” EU. Niti za probijanjebud`etskih rashoda, uz pad poreskihprihoda.

    Kompromis je na|en jer su ostale~lanice Unije donekle popustile uzahtjevima da se, bez obzira, naprivremeno popu{tanje bud`etsko-finansijskih stega, hitno primijenemjere za spre~avanje daljeg uru{a-vanja ekonomskog rasta.

    Evropska komisija je predlo`enimplanom dopustila da se “privre-meno”, s ciljemu sre|ivanja finansi-jskih tokova, spre~avanja padaekonomskog rasta i prijetnje socijal-nim nemirima, dopusti i “probijanje”strogih ograni~enja za bud`etskideficit, javni dug i nivo inflacije,naro~ito za zemlje u zoni eura.

    Donesena je i odluka da se zeml-jama koje zapadnu u te`e finansi-

    jske te{ko}e pove}a mogu}apodr{ka iz bud`eta EU, pojedi-

    na~no, sa 12,5 na 25 milijardieura.

    Naporima za stabilizaci-ju je doprinijela i Evropskacentralna banka prepolo-viv{i u kratkom roku refer-entnu kamatnu