Menadzment Informacioni Sistemiskripta

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    1/36

    1.PRISTUP DEFINISANJU ISPostoje razliciti pristupi pri definisanju informacionih sistema: Robert T. definise ISkao odredjeni skup metoda,postupaka,resursa oblikovanih tako da se potpomogne

    postizanje nikih ciljeva. rus! I Strater , definisu IS kroz cetri komponenete I to :1"operacije obrade podataka; #"metode obrade podataka, racunar,odnosno tehnologija; $"sistemska analiza I %" tehnika modeliranja; Ale& N. smatra da je IS sveukupnost svihinoformacionih procesa u preduzecu. 'rupa autora smatra da je IS skup ljudi I oprememkoji po odredjenoj organizaciji I metodama obavljaju prikupljanje, prenos,obrada,cuvanjeI dostavljanje podataka I informacija na koriscenje. Seres S . za IS kaze da je to sistemkoji je u mogucnosti da saopsti informaciju.U knjizi !rganizacija IS" # IS se definisekao sistem koji obezbedjuje neke informacije o tom sistemu. .(rlo)ic pod IS

    podrazumeva sistem koji funkcionise po principu povratne sprege, omogucava da sesistemom upravlja ne samo pomocu ocekivanog,nego I na osnovu njegovog stvarnog

    ponasanja. Is je kompleksan sistem I predstavlja osnovu za svesno delovanje coveka u proizvodnim I drugim procesima.!n se sasto*i iz niza nadredjenih I podredjenihinformacionih sistema tj. elemenata, I ne moze imati striktno I odredjeno definisano

    ponasanje. IS je otvoren sistem I ne moze se poistovetiti sa racunarom tj. automatskomobradom podataka. IS obuhvata sve informacione delatnosti I koristi raznovrsnematematicke I druge metode. IS se sastoji iz tri medjusobno povezana dela : 1"Informacija, tj. informacione baze; #"kvantitativnih drugih metoda, modela, tehnika kojise koriste pri komunikaciji; $" tehnickih I drugih sredstava za prikupljanje, obradu,

    prenosenje I sintezu informacija.

    #.(SN(+NE FUN,-IJE I A,TI+N(STIPostoje d)e osnovne fun ci*e IS , a to su: funkcija informisanja I funkcija dokumentacije.Fun ci*a infor/isan*a # ostvaruje se sa svrhom da se korisnicima obezbede adekvatneinformacije za potrebe rukovodjenja I upravljanja.!na je glavni razlog postojanja IS usamom sistemu.$unkcija informisanja treba da obezbedi najvisi stepen informisanja priodlucivanju I upravljanju. Fun ci*a do u/entaci*e # sluzi radi obezbedjivanjadokumentacije radi ostvarivanja komunikacionih veza izmedju raznih podsisitema Iokruzenja.!vo je posebno vazno kod racunarskih sistema kod kojih se automatizovanoobavlja kontiranje I knjizenje poslovnih dogadjaja. Proces pro/ene podata a uinformacije, zasnovan je na sledecim a ti)nosti/a : 1"Pri upl*an*e # kojim se definisu

    potrebni podaci, identifikuju izvori I nacini prikupljanja podataka. #" (r0anizo)an*e # kojim se uredjuju, predstavljaju I formatizuju podaci za koriscenje u ostalim procesimainformisanja. $"Analiza # kojom se vrsi tumacenje podataka I njihova transformacija uinformacije; %" -u)an*e # kojom se vrsi njihovo skladistenje primenom uredjaja zacuvanje podataka, kao sto su magnetni diskovi,trake, opticki diskovi itd. "(brada # kojom se vrsi obrada u mikroprocesoru; 2"Pri/an*e I prenosen*e # koji se vrsi transfer

    podataka unutar I izmedju IS; 3" Pretrazi)an*e # kojim se vrsi prezentacija informacijeiz IS. 4",ontrola # kojom se vrsi kontrola ulaza, obrade, izlaza I memorisanje podataka.

    $.(SN(+NE 'RUPE RESURSASiste/ predstavlja celinu I sklad izmedju njegovih kljucnih komponenti.U svim vrstamaIS postoje pet kljucnih resursa , a to su: 1"5ard6are %hardverski resursi ili materijalniresursi& # spadaju u komponente racunarskih sistema koji tehnicki podrzavaju rad IS.!niobuhvataju:mikroracunare,miniracunare,velike racunare I sve periferijske uredjaje kojiidu uz njih,ukljucujuci I elektromagnetne medije. #"Soft6are %nematerijalni resursi ili

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    2/36

    softverski resursi& # ukljucuju sve vrste programskih instrukcija I procedura.'ec je ooperativnim sistemima,programskim prevodiocima, I mnogim korisnickim

    progrmamima. (nacajan softverski resurs su I procedure koje upucuju korisnika kako dakoristi IS. $"7ife6are %kadrovski resursi ili ljudski resursi& # koji su neophodni zafunckionisanje IS.)judske resurse cine specijalisti I krajnji korisnici IS.!vi resursi suorganizovani zavisno od podele rada I mogu biti: projektanti IS, analiticari,programeri,sfotver indzinjeri, specijalisti za hardver I mreze,operateri itd.!dnosno strucnjaci kojiizvrsavaju razne zadatke. %" Data % informacioni resursi ili baze podataka& # suorganizovane kolekcije povezanih podataka koje koristi aplikativni softver, pri cemunajcesce vise aplikacija deli jednu bazu.!vaj resurs se najvise organizuje u *ata+arehouse I bazama znanja. "Net6are %resursi racunarskih mreza ili telekomunikacije&

    # omogucju prenos informacija elektronskim putem na daljinu. ecina racunara je povezana u neku racunarsku mrezu sa aktivnom I pasivnom opremom, uredjajima Iinstalacijama I kontrolnim softverom koji omogucavaju prenos podataka.-os su internet,ekstranet I intranet.

    %.+RSTE ISIS treba da sadrzi informacija neophodne razlicitim korisnicima.Postoje razlicite vrste IS,a lasifi aci*a se moze izvrsiti prema razlicitim kriterijumima: 1" (ri*entisanosti # obrada podatak, upravljanje; #"Fun ci*e ili delo)e procesa rada o*e obu!)ata*u #

    proizvodnja, nabavka,prodaja, racunovodstvo itd. $"Ni)o odluci)an*a o*e/ sluze # operativne, takticke, I strategijske ; %" Te!nic a osno)a na o*o* su zasno)ani integrisani, neintegrisani; " Siste/ obrade podata a serijska, of line, on # line.Savremeni IS nije orijentisan na prikupljanje I obradu podataka, nego na procesdonosenja odluka.Prilikom projektovanja I izgradnje savremenog IS, potrebno je da seodredi opseg koji ce biti obuhvacen od strane IS.!predeljujuci fa tor u koncipiranju Iizboru podisitema je integritet podataka,koji obezbedjuje logicku povezanost poslovnih

    procesa I funkcija. IS ne moze da postoji mimo podsistema koji su orijentisani kaizvrsavanju odredjenih kategorija poslova I zadataka.Predstava poslovnih procesa suinformacioni moduli, dok poslova I aktivnosti aplikacije IS. Apli aci*a je najnizazaokruzena informaciona celina, kojom se resava neki poslovni proces. Delo)i apli aci*asu programi napisani na nekom od programskih jezika.

    .NA-E7A SISTE8S,(' PRISTUPA I ISIS pripada vrsti organizacionih sistema, pa samim tim on je koncipiran u skladu sanaceli/a sistemskog pristupa, a to su: 1"Nacelo o/ple snosti # je fundamentalni

    princip u organizaciji I usmeren je na koncepcijsko oblikovanje celine.Svojimfunkcionisanjem, daje vise nego sto je suma efekata svih podsistema . #"Nacelodina/icnosti # odnosi se na sposobnost IS da se stalno prilagodjava uticajima okolineradi odrzavanja stabilnosti I ravnosteze.!vo nacelo zahteva I samu promenu IS, zavisnood ciljeva I zadataka. $" Nacelo interdisciplinarnosti # podrazumeva da se u procesukoncipiranja IS prilazi koriscenjem dostignuca brojnih naucnih disciplina I njihovih

    prakticnih iskustava. %"Nacelo ori*entisanosti u odluci)ann*u # podrazumeva da imasmisla organizovati IS ako obezbedjuje kvalitetnu podlogu za donosenje kvalitetnihodluka. "Nacelo sa/oor0anizo)anosti # tesno je povezano sa dinamikom IS.!n moraimati sposobnost samostalne reorganizacije I primene,I prilagodjavanje izmenama usistemu I njegovoj okolini. 2" Nacelo ot)orenosti # proizilazi iz same prirode IS.Prisamoj izgradnji IS treba uzeti u obzir sve komunikacione partnere unutar njega I u

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    3/36

    okruzenju. 3"Nacelo e ono/icnosti # podrazumeva sto manji utrosak vremena rada Imaterijalnih sredstava uz optimalnu informisanost . 4"Nacelo za onitosti # podrazumeva

    postovanje pozitivnih zakonskih propisa. 9"Nacelo uni)erzalnosti # podrazumevastandarnizaciju sisitema, metoda I postupaka gradjenih u IS komunikaciju, izmedju svihnivoa. 1:" Nacelo pouzdanosti # podrazumeva pouzdanost informaticke opremeostvarene kroz odredjene provere.

    2. +REDN(+ANJE ,+A7ITETA ISIS treba da poseduje poziti)ne )rednosti %karakteristike&.(sno)ni riteri*u/i za ocenuvrednosti IS su: 1"Fle sibilnost siste/a # podrazumeva sposobnost prilagodjavanja uuslovima promena.(a IS to znaci njegovu sposobnost da se menja, usled unutrasnjih Ispoljasnjih zahteva./etode koje pouspesuju fleksibilnost su: modularnost, strukturni Iobjektivno orijentisani pristup . #"Pouzdanost # pokazuje koliko sisitem moze daostvaruje zeljene rezultate u okviru definisanih uslova.0a pouzdanost IS znacajan uticajimaju hardver,softver,kadrovi,mreza,propisana pravila I druge aktivnosti. $" ,orisnost # IS je koristan ako ispunjava ciljeve koji su u funckiji ostvarivanja postavljenih ciljevacelog poslovnog sistema.1orisnost se moze utvrditi uporedjivanjem postavljenih ciljeva.%"E ono/icnost # ekonomican je IS kada su njegove korisnosti vece od sredstavaulozenih za njegovu izgradnju,razvoj I funkcionisanje. " (pra)danost # racunarskaoprema izrazava opravdanost njene primene ako zadovoljava potrebe izvodjenjaodgovarajuce aktivnosti u IS.-o znaci da ce negativnu ocenu dobiti ona radna mesta gde

    je oprema zastarela, I ona kod kojih je izvrsena nabavka opreme cije mogucnosti prevazilaze potrebe. 2"8o0ucnost pri!)atan*a IS # podrazumeva da su prethodnonabrojani kriterijumi vrednovani pozitivnom ocenom. azno je da lica koja ucestvuju uvrednovanju sagledaju prednosti I nedostatke,kako bi prihvatili njihovu sto uspesnijurealizaciju. 3" ezbednost IS # podrazumeva sigurnost I integritet njegovih resursa Iaktivnosti.*a bi se osiguralo bezbedno funkcionisanje IS, neophodno je da se propisu

    pravila , procedure I tehnoloske mere.

    3.UPRA+7JANJE ISProble/ upra)l*an*a sistemom se postavlja cinom uvodjenja obrade podataka./etodolosku osnovu za procenu kvaliteta upravljanja IS cini profitna funkcija./ora sevoditi racuna o funkcionisanju I troskovima IS svakog upravljacko nivoa. Tros o)i semogu odnositi na hardver I softver.U tros o)e !ard)era spadaju ulaganje za kupovinu Iinstaliranje informaticke opreme,ulaganje za njeno odrzavanje, ukljucujuci I gubitke kojise manifestuju zbog njenog zastarevanja.U tros o)e soft)era spadaju ulaganja okonjegove izrade,kupovine I odrzavanja.Strukturu upravaljanja IS, sacinjavaju skupdejstava unutar sisitema I komunikacija sa drugim delovima sistema.U praksi se danas

    primenjuju d)a osnovna /odela upra)l*an*a IS, a to su centralizovani model Idecentralizovni model. -entralizo)ani /odel upra)l*an*a karakterise se time sto se nacentralizovan nacin odredjuje obim informacionih sadrzaja, maksimum angazovanjaresursa I ostvarenje usluga I u kome jedan centralni upravljac donosi sve odluke.Decentralizo)ni /odel upra)l*an*a karakterise se time sto se vrsi dekomponovanjeupravljanja po pojedinim delovima IS uz postojanje obaveznih veza prema centralnomupravljanju.U primeni bilo kog modela neophodno je odrzavati dinamicku ravnotezuizmedju informacija I dobijenih rezultata.

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    4/36

    4.RA;7(;I I -INI(-I RA;+(JA ISProces raz)o*a IS je veoma slozen I bitno je utvrditi razloge I cinioce koji na to uticu.!ni mogu biti interne I eksterne prirode. E sterni razlozi se odnose na ekonomske,tehnoloske, politicke, pravne, I druge promene. Interni razlozi se odnose na promenuciljeva organizacije,promenu organizacione klime I kulture I druge promene. 1"Proble/sa posto*eci/ IS # osnovni problem ovog stanja su netacne I zakasnele informacije ilinedostatak informacija za funkcionisanje poslovnog sistema. #"Potreba efe ti)ni*e0 Iefi asni*e0 trosen*a rada # u nekim poslovnim sistemima postoji veliki broj aktivnosti,sa velikom frekvencijom, koje se obavljaju rucno.2ko se ove aktivnosti ostvaruju

    primenom I-, mogu se postici znacajne ustede. $"Potreba obezbed*en*a )laitetni*i!infor/aci*a za proces odluci)an*a # prosta zamena aktivnosti u pojedinim segmentima

    preduzeca nije krajnji domen primene I-./nogi poslovni sistemi nastoje da razvojemnovog modela IS pokriju zahteve u oblasti odlucivanja na bazi internih informacija.%"Rastuca on urenci*a # dobra saradnja sa poslovnim partnerima u velikoj meri zavisiod posedovanja blagovremenih informacija.(bog toga poslovni sistem tezi zausavrsavanjem svog IS, da bi postao konkurentan na trzistu. ",o/patibilnost I/o0ucnost inte0raci*e racunars i! o/ponenti # dinamican razvoj racunarsketehnologije dovodi do pojave da pojedini modeli racunara vrlo brzo zastare.Postojimogucnos da se stara oprema dogradi nabavkom novih racunarskim komponenti.2"Pro/ena u za ons o* re0ulati)i # 1lasicna tehnologija memorisanja podataka neomogucuje da neki podatak bude trajno zapisan I da budemo sigurni da nece doci donjegove izmene.!vu situaciju izmenila bi pojava tehnologije +orm,kojom jedanputzapisani podaci na opticki disk ne mogu vise da se menjaju.

    9.P(TRE A I;'RADNJE INTE'RA7N(' IS3ednom snimljeni informacioni zahtevi, mogu da posluze za izgradnju samo jednog nivoaIS.Svaki novi informaioni zahtev dovodi do ekstenzivnog razvoja IS, jer je svaki noviupravljacki problem zahtevao uvodjenje nove aplikacije,sto je uslovljavalo visestrukoskladistenje istih podataka.!vaj problem bi se mogao resiti uvodjenjem novog /etoda urazvoju IS, tj. koriscenjem sistemskog pristupa I koncepta integralnosti. ,onceptintegralnog IS podrazumeva da se: 1"IS zasniva na jedinstvenoj koncepciji I da delujekao celina; #" podaci unose samo jedanput I sa jednog mesta; $"obezbedjujecentralizovana kontrola podataka; %"da se obezbedjuje veca ekonomicnost I efikasnostkoriscenja baze podataka; "obezbedjuje najboljiodnos izmedju koristi od IS I troskova;2"obezbedjuje bolje odrzavanje azurnosti podataka; 3" podaci u okviru baze koriste se kaoizvor za neograniceni broj razlicitih informacionih zahteva; 4" jedinstvena baza podatakane predstavlja krajnju upotrebu podataka; 9"koriscenje podataka se ostvaruje poodgovarajucim aplikacionim softverskim resenjima. 1"Jedinst)o sadrza*a # zahteva odsvakog korisnika da preciznije definise svoje potrebe za podacima tj. informacijama.#"Jedinst)o identifi aci*e znaci da se sifre jedne cinjenice mogu primeniti u svimaplikacijama. $"Jedinst)o o/uni aciono0 siste/a # znaci zahtev da prikljucenaoprema udovoljava zahtevima standarda za prikljucivanje na mrezu . %"Inte0ralnost IS zahteva jedinsteno upravljanje definisanom obradom podataka u mrezi,ispravnoupravljanje izradom I funkcionisanjem IS. Integralnost IS zahteva jedinstvenu kadrovsku

    politiku I ujednacenost njegove organizacije. Inte0ralni pristup moze da bude realizovanna dva nacina: 1",ao centralizo)an # pri cemu se ovaj model temelji na jedinstvenoj

    bazi podataka . #",ao distribuiran # pri cemu se baza podataka deli ili nju cine visenezavisnih baza podataka.

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    5/36

    1:.TE(RIJA (R'ANI;A-IJE I P(S7(+NI ISTeori*a or0anizaci*e prosla je nekoliko faza,pocevsi od klasicne teroije o organizaciji, pasve do sistemsko informacione teorije o organizaciji. 1",lasicna teori*a or0anizaci*e # je

    bila usresredjena na strukturu organizacije, a manje na njenu dinamiku I razvoj. Polazi odcinjenice da su ljudi produzetak u vezi sa kapacitetom,brzinom rada I karaktromizvrsioca.4 "Neo lasicna teori*a or0anizaci*e # u centar svog posmatranja stavlja znacajcoveka I medjuljudski odnos u radu I organizovanju rada, sto predstavlja prednost.

    rednost produktivnosti rada uzima se kao kriterijum za ocenjivanje efikasnosti. $"8oderna teori*a or0naizaci*e # zasniva se na pretpostavci neprestane promenljivostiorganizacije I njenog okruzenja.(ato I nema univerzalnog,prihvatljivog oblikaorganizacije jer on zavisi od spoljnih cinilaca koji su promenljivi. %"Siste/s o < info/raciona teori*a or0anizaci*e # pored toga sto uvazava svu slozenost organizacijekao sistema , organizaciju tretira kao komunikaocionu mrezu u kojoj pojedinci I gruperazmenjuju informacije. *anas dominira /oderna teori*a organizacije.Procesodlucivanja se temelji na infomraciji I znanju, a ne na intuiciji,osecanju itd./odernateroija organizacije prilazi sa aspekta potrebe posedovanja odgovarajuceg znanja odstrane onih koji donose upravljacke odluke.

    11.P(S7(+NI IS I NJE'(+( RE7E+ANTN( (,RU;ENJESlozeniji uslovi privredjivanja,sve brzi razvoj nauke I tehnologije, uslovili su dinamickirazvoj poslovnih IS. Rele)antno o ruzen*e ima bitan uticaj na razvoj I funkcionalnostIS, kako kod izbora tipa, tako I kod karakteristika modela IS.Poslovni sisitem danasfunkcionise u uslovima veoma kompleksnog okruzenja.1arakteristika savremenog trzistanije ostra lokalna konkurencija I zatvoreno trziste, vec je ostra medjunarodnakonkurencija I globalna ekonomija./odel IS zavisi I od unutrasn*i! ara teristi aposlo)no0 siste/a .0ajvazniji uticaj ima strategijsko opredeljenje poslovnog sistema.(aneke poslovne sisteme IS je neophodan u sferi proizvodnje, a kod nekih u sferimarketinga.1akav ce se tip koncipirati u poslovni sistem zavisi od poslo)ne ulture .1ultura bitno utice na informacionu arhitekturu I strukturu IS, a uticaj na model IS ima Iodnos poslovnog sistema prema ino)ati)no/ radu zaposlenih. Tipo)i proiz)odn*e setakodje reflekturu na poslovne IS.Proizvodnja, a posebno njihova priprema kod

    pojedinacne proizvodnje,bitno se razlikuje od same organizacije posla u serijskoj proizvodnji./odel IS usko je povezan I sa stepeno/ raz)i*enosti infor/atic einfrastru ture , a upra)l*ac i procesi I fun ci*e takodje bitno opredeljuju tipove IS,kao I sistem organizacije upravljanja IS. Proces i/ple/entaci*e IS u svom siremznacenju, ima svoj uticaj na model IS./oraju se uzeti u obzir I adro)i sa s)o*i/zadaci/a I o)lascen*i/a koji definisu informacione zahteve I time direktno uticu nakoncept I model IS.

    1#.,(8UNI,A-IJE I P(S7(+NI IS,o/uniciran*e predstavlja proces razmene, u kome se ostvaruje povezujuca ulogaizmedju elelmenata I ucesnika aktivnostu u poslovnom sisitemu, pri cemu jekomunikacija elementarni deo tog procesa.0jeno odredjivanje vezano je za nizmedjusobno uslovljenih elemenata, I to: 1"subjektima procesa komuniciranja; #"informacijama I porukama; $" komunikacionim kanalima I prenosnim delovimakomunikacionih sistema; %" nacinima I tehnikama ostvarivanja procesa komuniciranja. "vremenskom I prostornom dinamikom.1od tradicionalni! /odela komunikacije I

    posiljalac I primalac su aktivni ucesnici u procesu komuniciranja. Posil*alac moze da

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    6/36

    bude grupa, osoba ili masina, a pri/alac moze biti grupa, osoba ili masina kojoj je poruka upucena.1omunikacija je dvosmerna. Poru a je simbolicki izrazen misaonisadrzaj koji posiljalac ima na umu I namerava da saopsti primaocu.Put kojim se porukakrece od posiljaoca do primaoca oznacen je o/uni acioni/ analo/ .Proces kojim se

    poruka preobrazava u simbolicku formu naziva se odo)an*e/ .1ada primalac preobrazava te simbole u misaoni sadrzaj , taj proces se naziva de odo)an*e/ .(st)aren*e procesa o/uniciran*a moze biti sa aspekta vremena I prostora. +re/ens i

    anal karakterise maksimalni broj znakova koji se u jedinici vremena mogu preneti, aprostorni anal karakteriste se brojem mesta u koja mogu da se smeste slova apstraktneazbuke. 1omunikacija se moze posmatrati na tri ni)oa :1"komunikacija medju osobama;#"na nivou grupe; $"na nivou poslovnog sistema u celosti. S/ero)i u kojima se mogukreci komunikacioni tokovi su : 1"odozgo na dole; #"odozdo na gore; $" horizontalno. U

    poslovnom sistemu postoje nefor/alni sisite/i komuniciranja kroz koje informacijeteku brze, spontanije I pouzdanije.U for/alno/ siste/u , zvanicne poruke mogu teci usva tri navedena pravca.

    1$.(R'ANI;A-I(NE STRU,TURE I P(S7(+NI ISRaz)o* IS zahteva I nove nacine organizovanja zaposlenih u savremenom poslovnomsistemu. Posto*e klasicne I savremene organizacije , koje su zasnovane na I-.Tradicionalne or0anizacione strukture su organizovane uglavnom na osnovu jednog oddva klasicna modela:funkcionalnog I odeljenjskog. Fun cionalne stru ture imaju Idobre I lose strane.!ve strukture daju dobro regulisanu organizaciju,sa visokim nivoomfleksibilnosti osoblja,gde ljudi znaju gde im je mesto,gde je brza reakcija na moguce

    probleme itd.!snovna mana je da ove strukture mogu postati nefleksibilne,da izazivajukonflikt I slabu povezanost medju odeljenjima. (del*en*a ili radne *edinice formirane s

    prema proizvodnim celinama,koje pruzaju odredjenim trzistima koje pokrivaju ili potrosacima koje opsluzuju.!va vrsta strukture priblizava zaposlene musterijama, alimana je ta jer se sastav svakog odeljenja bazira na tradicionalnoj strukturi. Sa)re/eneor0anizacione stru ture kao virtuelne organizacije, najcesce se javljaju kao mrezneorganizacije I klaster" organizacije. 8rezna or0anizaci*a je zasnovana na organizaciji

    bez granica, koja rusi ogranicenja nametnuta od strane tradicionalne organizacije./rezni poslovni sistem cine centralno poslovno jezgro, koje cine eksperti za neku poslovnufunkciju, I ostali ucesnici u mrezi. ,laster ili ad !oc " organizacije, karakteristicne su poneformalnosti,decentralizaciji,I niskoj vertiklanoj diferencijaciji.!va vrsta strukture jeradiklano razicita od funkcionalne strukture.

    1%.INF(R8ATI-,I I;A;(+I I PR(8ENE U P(S7(+N(J (RIJENTA-IJISve veca 0lobalna konkurencija diktira brzu inovaciju poslovnog procesa I rpoizvoda.(ahvaljujuci novim mogucnostima koje pruza I-,sve vise se skracuje zivotni ciklus

    proizvoda I sve manje je potrebno vremena od pojave ideje do njene realizacije.'lobalizaci*a poslo)an*a podrazumeva I pojavu globalnog trzista kao arene za rivalstvoI kooperaciju izmedju kompanija.0a medjunarodnom trzistu pojedinacna prozvodna

    jedinica,pa cak I grupe povezanih sistema ne mogu sami da obezbede konkurentnost. Uinfor/atic o/ drust)u sve je podredjeno informaciji I njenom urednom distribuiranju.Umesto organizovanja rada, sto je bila karakteristika u vremenu industrijalizacije, sada sesprovodi organizovanje informacija. Infor/aci*a je sediste interesa svih struktura.-rebaspomenuti I promene koje se odrazavaju na podrucje upravljanja.U modelu industrijskeepohe bili su striktno ograniceni odnosi imedju upravljackim nivoima I odnosi medju

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    7/36

    njima su bili staticki.U sa)re/eni/ uslo)i/a novi resursi traze drugaciju ulogu rada.*inamican porast uticaja znanja, diktira potrebu za upravljanjem znanjem podrzanim

    brojnim metodama,procedurama I savremenim IS.Svi ovi izazovi pruzaju sansu poslovnim sistemima da se prestruktriraju I da obezbede veci deo trzista za sebe.

    1 .U7('A P(S7(+NI5 STRATE'IJS,I5 ISPoslo)ni siste/ , mora stalnod a fokusira razvoj I odrzavanje IS kao podrske poslovnojstrategiji.Izgradnja IS za donosenje strategijskih odluka, postala je praksa, posebno ako jerec o realnim poslovnim sistemima. Specificnosti ovih sistema su: 1"koncetrisani su karelevantnom okruzenju; #"odrazu su nove primene I-; $" podrzavaju dugorocne planove I

    pomazu pri njihovom ostvarenju; %" koriste proizvod najnovije tehnologije; 5lavnipra)ci delovanja ka konkurentnoj prednosti primenom strategijskih IS jesu:1"redefinisanje osnovne poslovne delatnosti na bazi IS; #" dizajniranje novih prizvodnih

    programa I usluga; $" promena proizvodnog I usluznog programa;I- igraju vaznu ulogukod vecine poslovnih procesa. Jedan broj poslovnih sistema nastoji da redefinise svoje

    poslovanje kada shvati da su uslu u sferu obrade informacija I ako to nije bila njihovaosnovna delatnost. Dru0i sluca* je kreiranje roba I usluga na osnovu informacija je da

    poslovni sistemi ciji glavni proizvod nema nikakve veze sa informatikom,ulazi uinformacionu arenu, nudeci znanje drugima o ovom domenu poslovanja.3edan od veoma

    prisutnih modela je model transfor/aci*e proizvoda I procesa u poslovnom sistemu sa primenom IS.0aime , proizvod se moze kombinovati sa uslugama I informacijama I nataj nacin ucini razlicitim od proizvoda koje nude konkurenti.Prethodna izlaganja su

    pokazala da IS ima znacajnu ulogu u pravcu delovanja ka konkuretskoj prednosti poslovnih sistema.

    12.+RSTE TR;ISNI5 STRATE'IJA I P(S7(+NI ISU savremenim uslovima poslovanja, poslovni sistemi primenjuju nekoliko vrstastrate0i*a , cime omogucavaju jacanje konkurentske prednosti,a te strategije su:1"Diferenci*aci*a proiz)oda I uslu0a # kod ove strategije poslovni sistem tezi da bude

    jednostavan u svom sektoru.Poslovni sistem bira jednu ili vise karakteristika koje potrosaci smatraju posebno vaznim.Isticuci te karakteristike, proizvodac zeli da se priblizi kupcima I time ostvari jedinstvenu poziciju u mislima potrosaca, a sto ce pri tomdoprineti ostvarenju konkurentske prednosti. #"Strate0i*a )od*st)a nizi/ cena/a # odnosi se na postizanje nizih cena u odnosu na konkurente, bez smanjivanja kvaliteta

    proizvoda I usluga I pogodnosti ponude.U praksi ovu strategiju najcesce koriste poslovnisistemi koji nekim svojim proizvodom drze veci deo trzista.Poslovni sistem snizava ceneu pogledu proizvoda ili usluga I time ostvaruje konkurentsku prednost nad ostalim

    poslovnim sistemima; $",oncentrisana diferenci*aci*a # !va strategija se primenjujekada je poslovan sistem sposoban da zadovolji na jedan visoko kvalitetan nacin svoje

    potrosace. !vom pristupu se opredeljuju manji poslovni sistemi,time sto se specijalizujuza proizvodnju jednog proizvoda ili pruzanje jedne usluge.*a bi se ova strategijaostvarila I dovela do konkurentske prednosti, poslovni sistem mora da identifikuje svojekupce tj. potrosace . %",oncetrisano nize ceno)no )od*st)o # 1ada poslovni sistemsvojom robom ili uslugama zadovoljava uzi deo trzista, po znatno nizoj ceni od svojihkonkurenata, onda primenjuje ovu strategiju.!vu strategiju koriste veci poslovni sistemi,sa povoljnim lokacijama I savremenim I-.

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    8/36

    13.P(S7(+NE SANSE U 7AN-U +REDNS(TI I P(S7(+NI IS7anac )rednosti predstavlja niz aktivnosti kojima poslovni sistem transformise inpute uoutpute koji se nude upcima. Analiza lanca )rednosti podrazumeva nacin koriscenjainternih I eksternih izvora u postizanju konkurentske prednosti.!n moze posluziti zaiznalazenje poslovnih sansi koje se primenom I- , mogu koristiti kao podrska prizadobijanju konkurencije.0ajvaznije faze lanca )rednosti su : 1"7o0istic a %ulazna iliizlazna& faza # ova faza predstavlja prosirenje fizicke distribucije I odredjenu logikuupravljanja finansijskim I ljudskim resursima koji su angazovani u fizickoj distribuciji.)ogistika se usmerava na ove aktivnosti pocev od samog izbora sirovina, do finalneisporuke proizvoda. Ulazne faze ukljucuju:nabavku sirovina materijala, njihovolagerovanje idr. Izlazne faze ukljucuju skladistenje, kontrolu zaliha,transport, distribucijaidr. #"(peraciona %proizvodna I usluzna& faza # ova faza ukljucuje aktivnosti vezane zakreaciju proizvoda I usluga ,koje su blisko vezane sa obradom informacija.1valitet

    procesa stvaranja je nuzan uslov kvaliteta proizvoda I usluga . $"Faza /ar etins i!a ti)nosti aktivnosti koje se odnose na ovu fazu imaju zadatak da ustanove potrebekupca za proizvodom I da im pomognu oko asortimana.!ve aktivnosti povezuju poslovnisistem I trziste.!ve aktivnosti pored toga sto treba da ustanove zahteve I potrebe kupca,moraju da budu usmerene I na pozitivno pozicioniranje proizvoda u mislima potrosaca.%"Faze ser)isni! a ti)nosti # ove aktivnosti su nastavak usluge kupcima,posle prodaje

    proizvoda.!drzavanje ili servis ponekad je regulisano kupoprodajnim ugovorom, ali jenajcesce stvar dobre poslovne prakse.

    14.PRI8ENA STRATES,I5 P(S7(+NI5 ISStrates o upra)l*an*e , tj.donosenje strateskih odluka treba da omoguci smanjenje rizikau poslovanju I neizvesnost u donosenju odluka. (sno)ni preduslo)i za uspesnu primenustrategijskih IS jesu: 1"5lavni menadzeri treba da pruze aktivnu podrsku uuvodjenju IS u

    poslovni sistem, kao I u procesu pronalazenja strateskih sansi; #" proces strateskog planiranja u poslovnom sistemu mora da ukljuci I planiranje strategijskog koriscnjea IS.$"vodeci menadzeri za delove poslovnog sistema , moraju izvestavati o rezultatima

    primene strategijskih IS. %"(a efektnu podrsku, zaposleni moraju znati da koriste IS ustrateske svrhe. "'azvijena informaciona tehnologija I znanje, odredjuje dokle poslovnisistem moze da se upusti u razvoj strategijskog IS. 2"Primena strategijskog IS,

    pretpostavlja promenu u organizaciji itd.*a bi se ostvarila konkurentska prednostneophodno je da pored ove primene strateskih poslovnih IS, poslovni sistem raspolaze i:1"odgovarajucom organizacionom strukturom; #"odgovarajucom bazom podataka Iznanja; $"razvijenom racunarskom mrezom I standardima; %" stalna ulaganja u novuinformacionu opremu,tehnologiju I informaticke kadrove.

    19.RA;+(JNE ,ARA,TERISTI,E I ,7ASIFI,A-IJE UPRA+7JA-,I5 ISIS za lasicnu obradu podataka koristi jednobrazne pojedinacne podatke koji sesakupljaju,pripremaju za obradu I obradjuju kao jedinstvena jedinica ili paket, pri cemusvaki program obrade koristi svoje vlastite datoteke. IS za transa cione potrebe %-PS ilitransakcioni procesni sistem& gotovo da nisu mogli da odgovore na sve slozenije zahteveI potrebe upravljanja.Stoga je evolucija IS ka novim klasama bila neminovna. IS no)e

    lase ne samo da su povecali kvalitet I efikasnost rada,nego su obezbedjivali I vecu podrsku odlucivanju.!ve klase oznacavaju se pojmom 8IS %/enadzment informaiconisistem& ili upravljacki IS. Upra)l*ac i IS u pocetnoj fazi razvoja bili su orijentisani na2!P %data procesing& I njima su uglavnom obradjivali podatke, obracun plata,automatska

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    9/36

    fakturisanja itd.1oncept IS za podrsku odlucivanju ili DSS , nastao je kao rezultatobjedinjavanja trendova informacione tehnologije I modeliranja.0astavak ovog konceptadostigao je svoj domet uvdjenjem grupnih sistema za podrsku odlucivanju 'DS , koji suse pojavili kao posledica spajanja sistema za pdorsku odlucivanju sa kancelarijskim Ikomunikacionim sistemima.*evedesetih godina zapoceti je razvoj sitema znanja Ikategorije ekspertnih sistema ili ES koji su bili orijentisani ka strateskom nivoupravljanja.Sa ciljem resavanja strateskih problema I dugorocnih trendova, nastao je Isistem za podrsku izvrsnim rukovodiocima ili IS za izvrsne rukovodioce ESS .Svaki odtipova IS moze da se odnosi na razicite nivoe struktuiranja, pa u tom smislu razlikujemo:1"stru turne procese odlucivanja kojima odgovaraju -PS,6SS; #"polustru turneprocese odlucivanja kojima odgovaraju /IS; $"nestru turne procese odlucivanjakojima odgovarfaju *SS,6S.

    #:.IS ;A PR(FESI(NA7NU P(DRS,UIS za profesionalnu podrs u ili PSS , pomazu radnicima profesionalcima u procesukreiranja novih znanja,organizacije baze podataka I njeno koriscenje radi stvaranja novih

    proizvoda I usluga. Dru0i/ reci/a , oni podrzavaju intelektualne radnike I strucnjake , daefikasnije I produktivnije obave svoje zadatke.(ahvaljujuci informacionoj tehnologiji, ovisistemi poseduju mogucnost da obezbede informacije iz raznih izvora.1oju ceinformacionu opremu koristiti radnici, zavisi od vrste posla koji obavljaju.*anas postoje

    brojni softverski alati.Iako ne postoje standardni modeli IS za profesionalnu podrsku,vecina uglavnom poseduje sledece zajednicke atribute: 1" procedura obrade podataka jenestruktuirana; #"imaju mogucnost da simuliraju modele koje treba prakticno realizovati;$"multimedijalna tehnologija omogucava radnicima profesionalcima da prezentirajusadrzaje svog rada; %"obezbedjuju komunikaciju I koordinaciju izmedju vise radnika;

    "imaju mogucnost da beleze I memorisu sve podatke koje proisticu iz zajednickog rada.2"obezbedjuju komunikaciju sa internim I eksternim informacionim bazama znanja.Svrha sistema nivoa znanja je da pomogne istrazivanja, organizaciju I integraciju novihznanja u poslovanju.

    #1.,AN-E7ARIJS,I IS < AUT(8ATI;(+ANA ,AN-E7ARIJA =(AS"Auto/atizo)ana ancelari*a (AS odnosi se na primenu savremene informacionetehnike I tehnologije u realizaciji kancelarijskih poslova,sa ciljem da se obezbedi njihovaveca produktivnost,a time doprinese visi nivo efikasnosti.Sa pojavom mikroracunarsketehnologije doslo je do silnog uticaja na promene u oblasti kancelarijskog poslovanja.Pri/ena automatizovane kancelarije !2S zapocinje vec od sedamdesetih godina proslogveka.3edan od glavnih zadataka !2S je da olaksa komunikaciju izmedju poslovnogsistema I njegovog relevantnog okruzenja.!snovne a ti)nosti !2S a zasnivaju se na

    prijemu,obradi I genenrisanju velikog broja inforamacija.!2S pomaze da se ostvari:1"veca efektivnost,efikasnost I produktivnost kancelarijskih poslova; #" brza,

    balgovremena I na cinjenicama zasnovana komunikacija; $"visi nivo uredjenosti arhive Ikrace vreme pristupa I raspolaganje dokumentima; %" bolja iskoriscenost radnog vremena;

    "isti obim posla sa manjim brojem izvrsilaca tih poslova; 2"kvalitetnija primenainformacija; 3"efikasnija organizacija I vodjenje poslovnih sastanaka; 4"manji troskovirealizacije poslova; 9"visi stepen efikasnosti funkcionisanja poslovnog sistema.0ajvecukorist od !2S a imaju intelektualni radnici.Posebna paznja kod !2S a posvecuje se uobradi I kanalisanju kancelarijskih dokumenata I poruka.

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    10/36

    ##.UPRA+7JANJE ,AN-E7ARIJS,I8 D(,U8ENTI8AProces upra)l*an*a do u/enti/a obuhvata unosenje podataka,ispravku, snimanje,citanje na disku I disketi,pretrazivanje,azuriranje,stampanje I izdavanje.Pomocuteleprocesora omogucuje se brzo I lako unosenje,memorisanje,prenosenje,stampanje I nizdrugih operacija nad dokumentima. No)a 0eneraci*a procesora tekstova kompozer dokumenata omogucuje oblikovanje I modeliranje tekstova I grafickih sadrzaja,koji sukreirani u razlicitim aplikacijama./oderna tehnologija nalazi znacajnu primenu uunosenju slikovitih dokumenata.1od do u/enata koji se unose kao tekstualni,umestoskenera cesto se koristi opticki citac ili !7', ili se vrsi unosenje preko tastature. 1ada jerec o s ladisten*u do u/enata slikovnog karaktera u arhivu,za tu funkciju danas jenajkorisceniji opticki disk,dok see za dokumenta koja se obradjuju kao tekstualnidokumenti koristi magnetni disk.-reba napomenuti da se na strani softvera moguobezbediti soft)ers i pa eti poput /icrographics koji nalaze znacajnu primenu kodmemorisanja dokumenata.Sistemi za pretrazivanje podataka organizovani su u okvirusvetskih bibliografskih jedinica, a danas se ovi sistemi integrisu u internet mrezi I postajudostupni preko 8eb servisa.!2S ne sluzi samo obicnim elektronskim kopijama.Ele trons a do u/entaci*a omogucuje modernije forme elekronskih dokumenata.

    0ajznacajniji su hipertekst I hipermedija.1od !iperte sta odredjeni delovi teksta povezani su sa drugim dokumentima, dok kod !iper/edi*e elektronski dokumenti sadrze pored teksta I ostale medije kao sto su slika,zvuk,video koji su medjusobno povezani.

    #$.S(FT+ER (AS'azvijeno trziste soft)era , raspolaze razlicitim programskim servisima koji mogu daudovolje realizaciji ciljeva !2S, pocevski od obrade teksta, pa sve do programa zafinansijsko planiranje I analizu.5lavne fun ci*e ovog softvera su rad sa datotekama I

    bazama podataka, programi za obradu teksta,rad sa racunovodstvenim listama itd. 0ajcesce koriscene soft)ers e apli aci*e su:elektkronska posta,glasovna posta ,teletekst, videotekst, audiotekst,elektronsko planiranje I elektronske table,upravljanje

    projektima, programi za obradu teksta,aplikacije za vodjenje sastanaka ,audio I videokonferencije itd. Ele trons a posta # pruza mogucnost komunikacije sa kupcima,dobavljacima I drugim poslovnim partnerima.!na omogucava da se za nekoliko minutadostave podaci primaocu, ma gde se on nalazio I to uz pomoc interneta,a takodjeomogucava da se posiljka distribuira vecem broju korisnika. 'laso)na posta # omogucava da se prenose govorne informacije,jer racunar prihvata glas%zvuk& kao ulaz Ikao izlaz,dok se sinteza govora izvrsava preko specificnog softvera. Telete st # sluzi za

    brzu primenu tekstualnih informacija izmedju korisnika. +ideote st # ovaj sistemomogucuje da se klasicni prijemnik pretvori u neku vrstu video terminala. Audiote st # koristi se za dobijanje unapred pripremljenih zvucnih informacija. Ele trons oplaniran*e # ovaj softverski proizvod integrise elektronski kalendar I planer aktivnosti Imoze se posmatrati kao podfunkcija elektronske poste. Ele trons e table # koriste se zasimuliranje odredjenih planskih metoda. Upra)l*an*e pro*e ti/a # namenjena je zaupravljanje I realizaciju projekata I koristi P6'- I 7P/ tehnike. Pro0ra/i za obradute sta # omogucuju izradu najrazlicitijih dokumenata,uputstva,zapisnika I izvestaja Idrugih operacija koje klasicna masina nije mogla da obavi. Apli aci*e za )od*en*esastana a # omogucavaju da se ucesnici na sastanku nalaze na razlicitim mestima,a dase sastana odrzi pomocu prenosa slike I telefonskim putem.

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    11/36

    #%.5ARD>ER (AS5ard)ers e o/ponente I oprema koja ima funkciju podrske u obavljanjukancelarijskih poslova,klasifikuje se prema odredjenoj nameni,tj. grupi zadataka kojeizvrsava. !ne se najcesce razvrstavaju na: 1"Sredst)a za unos podata a # tu spadajuopticki citaci,skeneri, kalkulatori I dr. #"Sredst)a za obradu podata a # tu spadajuracunari sa razlicitim performansama; $"Sredst)a za prenos podata a # tu spadajuskeneri , ekrani,stampaci , mikrofilmeri idr .? %"Sredst)a za preuzi/an*e podata a # tuspadaju telefon,videotekst, teletekst,racunarske mreze idr. Sve ove hardverskekomponente, zajedno sa softverskim komponentama predstavljaju podlogu za formiranjeinteligentne kancelarije, u kojoj se svi radni procesi obavljaju automatizovano,efikasno I

    produktivno.

    # .IS (PERATI+N(' P(S7(+ANJA < TPSTransa cioni infor/acioni siste/i TPS sluze za prcenje dnevno rutinskih transakcijakoje se izvode kao neke od poslovnih funkcija.!buhvataju I obradjuju poslovnetransakcije I time podrzavaju osnovnu I ostale delatnosti u okviru poslovnog sistema.!nregistruje svaku aktivnost I na osnovu nje oblikuje odgovarajuce dokumente.(a opisfun cionisan*a koristi sistemski dijagrami.0jime se graficki prikazuju izvori podatakana ulazu -PS, glavne faze obrade I memorisanja podataka kao I izlazi iz sistema.!vaj tipIS odnosi se na strukturne procese odlucivanja u upravljanju poslovnim aktivnostima.TPS je orijentisan poslovnom osoblju I najnizem nivou nadzora I kontrole.-ransakiconiIS je posebno vazan za poslovanje sistema,zbog toga sto ovi sistemi povezuju poslovnisistem sa relevantnim okruzenjem,kupcima, upravljackom strukturom itd. aznadimenzija TPS je da se njima efikasno ostvaruju I adiministrativni poslovi I snizavajuadministrativni troskovi.!vaj transakiconi IS moze da obezedi visok nivo azurnosti Itacnosti podataka I da smanji mogucnost monopola nad informacijama.-PS sunajznacajniji izvor podataka za druge sisteme, on je orijentisan prema podacima %a neinformacijama&,pa je kao takav neadekvatan za planiranje,odlucivanje I upravljanje

    poslovnim sistemom.

    #2. (SN(+NE FA;E ( RADE TRANSA,-IJA(brada pojedinacnih transakcija pocinje sa nastankom poslovnog dogadjaja.-i dogadjajisadrze sledece faze obrade transakcija: 1"Unos podata a belezenje transakicja Injihova puna korektnost # odvija se tako sto se najpre vrsi unos podataka putem optickogcitaca, ili na ulaznom hardveru.Pre pocetka obrade transakcije, sprovode se testovi zaocenu korektnosti podataka.1ada je izvrseno ucitavanje podataka I ocena njihovekorektnosti obrada podataka moze poceti. #"(brada podata a # u zavisnosti od vrste

    poslovnih funkcija,obrada se obavlja u nekoliko faza:klasifikacija, odgovarajucaizracunavanja, agregacija I odgovarajuca objedinjavanja.!vim se dobijaju jednostavnijiizvestaji koji se odnose na rezultate izvrsenih transakcija; $"Azuriran*e baze podata a # odnosi se na smestanje podataka posle izvrsenih transakcija koje sluze kao izvor podatakaza potrebe menadzmenta poslovnog sistema.

    #3.TIP(+I I;+ESTAJA SISTE8A ;A ( RADU TRANSA,-IJAazna fun ci*a TPS jeste sacinjavanje dokumenata koja teku kroz sistem, I izvestaja za

    menadzere I eksperte.-PS generise sledece izlaze :1"transakcione dokumente; #"odgovore na zahtevne upite; $"izvestaje u rzicitoj formi;3edan broj transakcionih IS,generise transakcione dokumente kao sto su :profaktura,faktura, narudzbenice,cekovi idr.

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    12/36

    Svi dokumenti koje generise -PS mogu se grupisati u d)e 0rupe : 1"A cioni do u/enti # odnose se na ona dokumenta kojima se pokrecu neke akcije,najcesce nove transakcije. 0pr: izrada porudzbine pokrece isporuku robe itd. #"Infor/acioni do u/enti # potvrdjuju da je neka akcija realizovana.Povratna dokumenta se formiraju da bi bilavracena posiljaocu.0pr.$akture izradjene racunarom sadrze I deo koji kupac vraca

    posiljaocu, zajedno sa izvestajem o uplati.-ipicne for/e izvestaja koje moze generisati-PS jesu: 1"kontrolni listinzi sa izvrsenim transakcijama u nekom vremenskom periodu;#"izvestaji o otkrivenim greskama ucinjenim za vreme obrade transakcije; $"izvestaji o

    proizvodima sa greskom koji su vraceni od kupca; %"detaljni listinzi koji sadrze svezahtevane zapise o nabavljenom materijalu.; "zbirni izvestaji koji daju sazete informacije%npr. godisnji popis zaliha gotove robe&.

    #4.SISTE8I ;A I;RADU 8ENAD;ERS,I5 I;+ESTAJA =8IS@87"!snovna fun ci*a 8IS@87 je podrska upravljanju strukturnim I delimicno strukturnim

    procesima poslovnih sistema.!ni obezbedjuju informacije za menadzere srednjeg I visegnivoa u vidu stampanih ili elektronskih izvestaja o svim aspektima poslovanja. 8IS@87se mogu shvatiti kao IS koji izvestavaju menadzere o sedmicnim,mesecnim I godisnjimrezultatima a delom I dnevnim poslovnim aktivnostima iz domena njihove nadleznosti.Apli aci*e 8IS@87 sistema u delu analize su, recimo, analiza prodaje po regionima ilianaliza troskova po mestima itd./IS /) mogu kreirati izvestaje koristeci baze podatakaakomulirani posredstvom -PS.!snovne ara teristi e /IS /) su: podrzavajustrukturne ili polustrukturne odluke,usmerene su uglavnom na izvestavanje I kontrolu,oslanjaju se na postojece tokove podataka,imaju ogranicene mogucnosti za analizu,odnose se na proslost I sadasnjost,odlikuju se fleksibilnoscu,usmerene su na interneoperacije I njihovo dizajniranje zahteva duzi vremenski period.0jihove slabosti ogledajuse: imaju ogranicene analiticke mogucnosti,nemaju baze modela I slozenije analitickealate, nedostaju im eksterni podaci,nemaju mogucnost uspostavljanja dijaloga u real timevremenu.0avedene slabosti otklanjaju se klasom *SS sistema.

    #9.TPS I 8IS@87 ,A( STRATE'IJS,A P(DRS,ATPS su danas veoma vazni za moderne poslovne sisteme.3os sredinom sesdesetih godina,cenilo se da bi poslovni sistemi mogli poslovati svega nekoliko dana u slucaju padasistema, danas se taj eriod smanjio na svega nekoliko sati. -PS su danas I jedna odosnovnih sredstava za pokretanje inovacije u poslovanju.0pr.'estruktuirani saobracajni

    poslovni sistem podrzan savremenim -PS mogao bi da pruzi kvalitetniju uslugu kupcima.TPS je orijentisan ka svojim kupcima roba I usluga,tj. u direktnoj je vezi sa segmentimatrzista.Svaki od tipova IS iz klase -PS I /IS /) moze da pospesi efikasnost poslovanja,menadzment I konkurentnost na trzistu.'ec je o sistemima za kontrolu I pracenjeelemenata za razvoj novih proizvoda, sistemima za lociranje,za pracenje stanja resursaitd. ,lasu 8IS@87 pozeljno je razvijati uporedu sa klasom -PS buduci da se radi okompatibilnim aplikacijama u razlicitim segmentima delatnosti poslovnog sistema.

    $:.SISTE8I ;A P(DRS,U (D7U-I+ANJU =DSS"Siste/ za podrsku pomaze korisniku u donosenju odluka I u situacijama kada su slozeni

    problemi slabo struktuirani,odluka u uslovima brzih promena za cije resavanje ne postojiformula.U sustini radi se o nestruktuiranim postupcima upravljanja. DSS pomaze I

    pdrzava donosenje odluka u procesu odlucivanja,ali ne cini proces odlucivanjaautomatizovanim jer ne zamenjuje coveka u prosudjivanju problema I drugim slicnim

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    13/36

    ljudskim funkcijama.(a sve *SS sisteme posebno je vazno da budu jednostavni zaupotrebu, s obzirom na cinjenicu da se ljudi razlikuju po tome kako prihvataju I obradjuju

    podatke.1arakteristicne fun ci*e *SS sistema su: 1"u kontekstu su sa podrucjem problema; #"odredjuju osetljivost rezultata; $"identifikuju model; %"mogu da predvidespoljasnje poremecaje na odluke; "razvijaju model poslovnog procesa I odredjujuoptimum ponasanja sistema; 2"unapredjuju komunikaciju grupe ili tima.0ajvaznije!ard)ers e o/ponenete koje koriste *SS su:hardver za obradu,za komunikaciju Ispecijalni autput hardver. Podat e koje koriste *SS sistemi uglavnom se grupisu u

    podatke modela I podatke baza, a izmedju ovih podataka mora da postoji koordinacija.,adro)i koji su u vezi sa ovim slozenim sistemom uglavnom obuhvataju dve kategorije,a to su:krajnji korisnici I kadrovi centra *SS sistema.(a sve *SS sisteme vazno je da

    budu pristupacni korisnicima I jednostavni pri upotrebi.

    $1.PR(-ES D(N(SENJA (D7U,A!snova na kojoj se temelji analiza problema cini /odel .1oristeci se metodom apstrakcijeza slozene celine, kakva je poslovn sistem, moguce je vsiti primenu analitickih metodaanalize na istoimenom modelu.1od DSS sistema primenjuju se d)a osnovna /etodaanalize. Jedna od /etoda zasniva se na ideji da se osmatra kako promene nekih osnovnihvrednosti menjaju izlazen vrednosti u nekom matematickom modelu koji odslikava

    poslovni sistem I da se upravljacka odluka donosi na osnovu dobijenih rezultata viseeksperimenata. Dru0a /etoda polazi od postavljenih ciljeva I svodi se na sukcesivne

    promene odredjenih ulaznih varijabili sve dotle dok se ne dodje do zeljenog izlaza ilicilja.Primer za prvu metodu je analiza, kako povecani izdaci za naucno istrazivacki raduticu na povecanje produktivnosti I poslovnost sistema. Pri/er za drugu metoduuzimamo slucaj menadzer specificira cilja da na odredjenom trzistu ostvari dobit za 9vise u odnosu na prethodnu godinu.Pristup donosenju odluka moze biti ostvaren naracionalan nacin I on se sastoji iz cetiri faze :1"definici*a proble/a # povezuju secinjenice I trazi problem koji treba resavati; #" reiran*e /o0uci! alternati)a # razvijajuse nekoliko mogucih resenja za prevazilazenje problema; $"izbor alternati)e # alternativese medjusobno uporedjuju I vrsi se izbor jedne; %"pri/ena od0o)ara*uce )ari*ante # izabrana varijanta se primenjuje I prati se njeno ostvarivanje I eventualno nova

    poboljsanja.

    $#.PR('RA8S,E ,(8P(NENTE DSSU pro0ra/s e o/ponenete *SS spada vise vrsta komponenti, kao sto su: 1"Sistemski

    programi, #"Programi za menadzment podataka; $"Programi za menadzment modela;%"Programi za menadzment dijaloga; "2plikacioni programi;

    $$.SISTE8S,I PR('RA8ISiste/s i pro0ra/i obuhvataju razne vrste operativnih sistema. 1"Pro0ra/i za/enadz/ent podata a # odnose se na programe koji memorisu podatke I operisu

    bazom podataka,koristeci se programom za upravljanje dijalogom ili

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    14/36

    komunikacija kontrolise vezu inputa korisnika do obrade I natrag; b" programom kontroledijaloga koji podrzava deo obrade jednog korisnika; c" programom za transformaciju upitakojima se menjaju korisnicki zahtevi I aktivnosti drugih komponenata sistema.%"Apli acioni pro0ra/i # radi se o softverskim resenjima koja se dobijaju prekogeneratora, a odnose se na pakete koji objedinjavaju mnoge funkcije.

    $%.,7ASIFI,A-IJA DSSPodela DSS je ucinjena prema njihovoj na/eni I )rsti /odela na kome su izgradjeni.*SS mogu biti koncipirani na bazi sistema: 1"za pristup podaci/a !ni koji sukoncipirani sa ciljem da omoguce pristup podacima su vrlo slicni */=S sistemima,s tomrazlikom sto pruzaju dodatne mogucnosti za analizu podataka. ; #"za analizu podata a # ovi modeli namenjeni su analizi podataka koji se odnose na proslost I buducnost; $"zapredi ci*u # ovi modeli namenjeni su za pedvidjanje,sluze za donosenje planova

    proizvodnje,prodaje I odnose se na analizu buducih aktuelnosti poslovnih sistema; %"zasi/ulaci*u # ovi modeli sluze da simuliraju uticaj promene vrednosti ulaznih varijabili naizlaznu velicinu. Podela se moze vrsiti I na modele zasnovane na bazi analitickih modela,organizacinoih modela I modela za davanje sugestija.*SS sistemi koji su zasnovani namodlima optimizacije koriste slozenu matematicku aparaturu u cilju iznosenja optimalnihresenja.Sistemi koji su zasnovani na bazi modela davanja sugestija koriste I druge alatekoji su neophodni za resavanje odredjenih problema.

    $ .S(FT+ERS,I DSS A7ATI I PA,ETISoft)ers i alati koji se koriste u okviru *SS klase IS su:1"Softver za stratesko odlucivanje; #"Softver za finansijske simulacije I modleiranja.$"Softver za izgradnju matrice I drveta odlucivanja %"Softver za statisticke Iekonometrijske simulacije.

    $2.SISTE8 ;A ,(7E,TI+N( D(N(SENJA (D7U,A ='DSS"Siste/ za podrs u odluci)an*u ili 'DSS , podrzavaju proces donosenja odluka odstrane grupe menadzera.1oncipirani su da bi proces donosenja odluka od strane grupemenadzera bio olaksan.Postoje 0rupni I indi)idualni sistemi za podrsku odlucivanju.Razli a izmedju ovih sistema je u tome je sto 5*SS pored podsistema upravljanja

    podacima, modelima I dijalogom, sadrze I podsistem za upravljanje komunikacijama.Raz)o* 5*SS zasniva se na tri osnovne deter/inante :1"aplikacija moderneinformacione tehnologije #"razvoj grupvera koji predstavlja racunarsku podrskukooperativnom radu, $"razvoj *SS I 6S od iskljucivo individualnih sistema za podrskuodlucivanju. U praksi se mogu jasno identifikovati tri 0eneraci*e 5*SS, a to su:1"5eneracija eksperimentalne podrske; #"generacija operativne podrske; $"generacijasistemske inteligencije. !d tehnika za simulaciju I donosenje odluka koriste se sledecete!ni e : 1" reinstor/in0 # ova tehnika se koristi za stvaranje pogodnog okruzenja zagenerisanje novih ideja. #"Te!ni a 0rupno0 donosen*a odlu a # je slicna prethodnojtehnici,s razlikom gde se u procesu kreiranja ideja odbacuju one koje nisu originalne;$"No/inalna 0rupa te!ni a # koristi se za situacije kada u grupi ima velike razicitosti ustavovima. %"Delfi te!ni a # koristi se u situacijama kada se trazi misljenje grupeeksperata.

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    15/36

    $3.SISTE8I P(DRS,E I;+RSNI8 8ENAD;ERI8A =EIS"Iz)rsni ifnor/acioni siste/ EIS sluzi za podrsku odlucivanju visokih hijererhijskihnivoa poslovnih sistema.!ni prate kriticne podatke I namenjeni su za nestruktuirane

    probleme odlucivanja. 'la)ne o/ponenete su im baza znanja I razvijenokomunikaciono okruzenje.!snovna fun ci*a EIS je prihvatanje podataka iz razlicitihizvora5lavni razlozi oriscen*a 6IS uglavnom su: 1" brze dobijanje informacija; #" brzi

    pristup informacijama; $" pristup operativnim podacima; %" pristup kooperativnoj bazi podataka; "vise informacija o okruzenju I pristup eksternim bazama podataka. Dobro

    oncepiran 6IS omogucava:bolju komunikciju,poboljsanje efikasnosti I efektivnosti,manji broj sastanaka I smanjenje vremena njihovog trajanja, unparedjenje planiranja,organizovanja I kontrole, podrsku donosenja vaznih odluka itd.6IS je usmeren nasadasnjost,a tek potom na buducnost.6IS ima sposobnost prikupljanja podataka izeksternih I internih izvora, I ima mogucnost izvestavanja o stanju sistema I izuzuecima.(ahvaljujuci logici , on korisniku pruza mogucnost da analizira podatke detaljno kolikoon to zeli./edju pozanti/ alati/a su paketi:7ommand 7enter 6IS, 7ommander 6SS,6IS -oolkit itd.

    $4.E,SPERTNI SISTE8I =ES"E spertni siste/i su na racunaru zasnovani sistemi znanja koje covek ekspert

    poseduje,ukljucujuci metode logickog zakljucivanja u kojima se uvid u podatke I znanjeodvija po programu,obezbedjujuci ekspertsko misljenje.6S daje odgovor na problemska

    pitanja koja zahtevaju rezonovanje,prepoznavanje I poredjenje formi. E sperts o znan*ese moze podeliti u dva nivoa: 1"(pste znan*e # koje se stice iz strucnih knjiga I

    publikacija I #"Pra ticno znan*e # ono znanje eksperta koje on stice tokom godina.6ISse odlikuje sledecim: 1"da se slozeni zadaci resavaju na nivou eksperata; #"da se koristetakticka resenja problema; $"da se ekspertni sistemi koriste samo sa znanjem; %"da ovisistemi resavaju probleme kji pripadaju sirokoj lestvici funkcionalnih kategorija. 6S semogu podeliti u d)e 0rupe :1"6kspertni sistemi koji analiziraju neki problem. #"6kspertnisistemi koji vrse sinteticko zakljucivianje.5ledano sa aspekta covek ekspertni sistem, ovisistemi mogu se podeliti na: 1"Sa/ostalne ES # koi samostalno donose odluke;#",onsultans e ES # koji sluze za konsultacije I davanje misljenja; $"Sa)etnic e ES # koji daju savete svojim korisnicima; %"ES o*i sluze za ispiti)an*e sta bi bilo ako>.." # koji omogucavaju korisniku da predvidi posledice.6S u osnovi cine : 1" podsistemuzimanja I predstavljanja znanja; #" baze znanja; $" mehanizam zakljucivanja I objasnjenjazakljucaka ? %"korisnicki interfejs.

    $9.8('U-N(ST INTE'RA-IJE ES I DSSPrethodnu deceniju karakterise koriscenje visoko kvalitetnih ,specificnih znanja uresavanju sve slozenijih problema.U tom smislu, soft)er se razvija u tri pra)ca .Pr)i seodnosi na softver koji se primenjuje kod 6S sa specificnom upotrebom. Dru0i korisnikuomogucava da koncipira specificne 6S relativno brzo I lako. Treci se odnosi na softver koji sluzi kao podrska menadzmentu./edjutim, 6S su najcesce ograniceni na vrlo uzandomen, sto predstavlja poteskocu I integraciji 6S I *SS.Postoje odredjene karatketistikeova dva sistema: DSS # njegova namena je da pruzi pomoc coveku koji odlucije,orijentisan je na odlucivanje,podrucje problema je vrlo visoko,baza sadrzi stvarno znanjeI ne postoji mogucnost rezonovanja. ES # njegova namena je da zameni coveka uodlucivanju,orijentisan je na transfer znanja I savet, podrucje problema je uzan domen,

    baza sadrzi stvarno I proceduralno zanje,mogucnost rezonovanja postoji, ali je

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    16/36

    ogranicena. /edjutim,zajednicko dejstvo 6S I *SS mogu uciniti proces donosenjaodluka kvlitetnijim.

    %:.RA;+(J RA-UNARS,E TE5N(7('IJE'avoj racunarske tehnologije pocinje jos davno, sa izumom racunaljke.!d seste decenijedvadesetog veka razvoj racunara se moze pratiti po generacijama.Pa tako imamo:1"Racunari pr)e 0eneraci*e # gradjeni su od ?@A BC god.1arakteristicno je za njih da sugradjeni na bazi elektronskih cevi,zauzimali su dosta prostora I trosili mnogo energije.1apacitet memorije bio je 41=.=rzina rada kretala se u milisekundama I to , 9/IPS,a

    programiranje se svodilo na masinskom jeziku. #"Dru0a 0eneraci*a racunara # gradjena je od ?A ?AB god.*imenzije su im bile manje nego kod privih racunara,a kapacitememorije im je bio D4 1=.=rzina procesora je bila ,4/IPS.=ili su pouzdaniji I bila jeveca upotreba magnetnih traka.1od programiranja upotrebljavali su se programski jezicicobalt I fortran. $"Racunari trece 0eneraci*e # nastaju od ?AB god.0ajpoznatiji racunar ove generacije je I=/DA .!ve racunare karakterise monolitna tehnika I integrisana kola.1apacitet memorije kretao se od 94E1= do 4/=.'acunari ove generacije koristili sumnogo programskih jezika.1od ovih racunara primenjivala se daljinska obrada I multi

    programiranje. %"Racunari cet)rte 0eneraci*e # gradjeni su od ?CB ?FB god.!vi racunarisu prekretnica u razvoju racunara,jer su bili dostupni I pojedincima.!peracije se izvode unanosekundama,a kapacitet memorije bio je I E/=.Prosiruje se primena vise

    programskih jezika,a primenjuje se u radu I automatsko programiranje. "Racunari pete0eneraci*e # osamdesetih godina doslo je do razvitka ideje o konstrukciji racunara u

    jednom cipu I ovladavanje tehnologijom visokog stepena integracije.-akvi racunari bilisu premaleni za upotrebu,a neuspeh ovih racunara lezao je u ekonomskoj neopravdanosti.*anas se radi na razvoju jedne nove klase racunara # neuroracunari zasnovani nakoriscenju vestackih neuronskih mreza slicnih neuronima mozga,koji ce sigurno imatidrugaciju arhitekturu od dosadasnje.

    %1.STRU,TURA RA-UNARS,(' 5ARD+ERAPod !ard)ero/ se podrazumevaju svi fizicki medjusobno povezani li funkcionalnouskladjeni delovi,ukljucujuci I njihovo odrzavanje.Sa funkcionalnog stanovista, fun ci*a!ard)era se realizuje preko sledecih elemenata: 1"ulazno izlaznih kanala; #" glavne I

    poerativne memorije, $"upravljacke jedinice; %"aritmeticko logicke jedinice, B&ulaznoizlazne jedinice. ,o/uni acioni anali imaju osnovni zadatak prenosenje podataka odulazno izlaznih jedinica do centralne jedinice.Postoje tri )rste kanala: 1"Sele tor anal # koji je namenjen za vezu unutrasnje memorije sa brzim spoljnjim memorijama.Princip

    prenosa je jedan kanal. #"8ultiple sni anali # sluze za vezu izmedju unutrasnjememorije sa sporim ulazno izlaznim jedinicama kao sto su:citaci kartica,citaci traka,stampaci itd.!vi kanali mogi imati vise podkanala. $" lo /ultiple s anali # ovi kanalinamenjeni su opsluzivanju svih jedinica kod kojih se formiraju blokovi kao fizicke

    jedinice podataka. +eza centralne jedinice sa perifernim jedinicama ostvaruje se prekospoljne sabirnice ili magistrale. Spol*na sabirnica se sastoji od tri dela:sabirnica

    podataka, adresne sabirnice I upravljacke sabirnice.Postoje I brzi I spore /a0istrale kojise koriste za brze I spore periferne jedinice. ,ontrloleri ulazno@izlazne *edinice #

    predstavljaju sponu izmedju perifernih jedinica I centralne jedinice.!snovne fun ci*eontrolera su: 1"funkcija kodera I dekodera; #"funkcija bafer memorije; $"funkcija

    upravljanja prenosom podataka sa direktnim pristupom memoriji./edjusobno povezivanje gornjih delova ostvaruje se siste/o/ )eza , tj.komponentama pod nazivom

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    17/36

    interfe*s ",koji predstavlja specijalnu izolovanu plocu.Postoje d)e )rste standardnihinterfe*sa :serijski I paralelni.

    %#.'7A+NA 8E8(RIJA < (PERATI+NA 8E8(RIJA3edna od osnovnih funkcija 0la)ne ili operativne /e/ori*e jeste mogucnost zapisivanja Icuvanja operativnih sistema programa I podataka.5lavna memorija pored ovih zadatakaima I druge zadatke:da preuzme I memorise programe,da preuzme I memorise sve ulazne

    podatke I informacije,da preuzme programskeinstrukcije,da preuzme organizacijumemorisanja,da memorisane zadatke preda putem upravljacke jedinice.U operativnojmemoriji ima seda/ razicitih podruc*a :1" podrucje u kome se nalazi operativni sistem;#" podrucje u kome su smestene instrukcije programa koji se izvrsavaju; $" podrucje ukome su smestene instrukcije ostalih programa; %"ulazno podrucje; "izlazno podrucje;2"radno podrucje; 3" podrucje za smestaj podataka. (perati)ne /e/ori*e savremenihracunara zasnivaju se na mogucnostima da reci budu fiksne I varjabilne duzine. ,od pr)emogucnosti,lokacije su sastaljene od stalnog broja bitova ili reci,dok masinske reci)ari*abilne duzine,odnose se na adrese memorije, sa promenljivom duzinom.Ukupan

    broj adresabilnih mesta memorije , odredjuje njenu skladisnu mogucnost ili apacitet Ion se izrazava u bajtovima. a*t % & je osmobitna rec. ,iloba*t %, & oznacava priblizno9 4@ bajta.8e0aba*t %8 & je priblizno 9. @AB9A bajtova.1apacitet danasnjih racunarameri se 0i0aba*ti/a %' & I on sadrzi 9. CD.C@9E@4 bajta.rzina /e/ori*e se najcesceizrazava vremenom pristupa memoriji.Stariji racunari imaju vremenski ciklus umilisekundama, mocniji racunari u mikrosekundama ili nanosekundama, a racunari novegeneracije u pikosekundama.Postoje nekoliko ate0ori*a memorije: 1"RA8 # ovamemorija sluzi za cuvanje podataka,to je nepostojana memorija gde se kod prekidaelektricnog napajanja, podaci gube.Postoje nekoliko vrsta:**'2/,S*'2/,**'2/ I'*'2/. #"R(8 # ova memorija se moze samo citati I ne zavisi od prekida napajanja Itime ne gubi svoj sadrzaj.Postoje dve vrste '!/ cipova: 6P'!/ i P'!/.U racunaru sena sledeci nacin or0anizu*e hijerarhija /e/ori*a :1""cache"memorija procesora;#"operativna memorija; $" prosirena memorija; %""cache" memorija kontrolera diskova,

    "magnetni diskovi.

    %$.,(8ANDN( UPRA+7JA-,A JEDINI-A,o/andno@upra)l*ac a *edinica spada u najslozenije delove centralnog procesora%7PU&. !na upravlja jedinicama za sinhronizovani rad ulazno izlaznih jedinica,aritmeticko # logicke jedinice I glavne memroije.!na uporedjuje sta je vece, a sta manje,sta je ekvivalentno s necim,sta je nenumericko itd.1ao najznacajniji zadaci ove jedinicesu: upravljanje redosledom naloga programa,dekodiranje naloga,modifikacija naloga,stvaranje signala koji izazivaju izvodjenje naloga,obrada uslova pri uslovnim nalozima,osiguranje da ni jedan deo ne prima novi zadatak.!ve fun ci*e upravljacka jedinica vrsina osnovu upravljackih informacija koje nazivamo instrukcijama.*a bi mogla obaviti svefunkcije, ova jedinica je sa0rad*ena od elektronskih kola,a da bi se izgradila elektronskakola,koristi se matematicka disciplina pd naziovm =ulova algebra. Re0istri su male,brzememorije,gradjeni su od elemenata tzv.flip flopova.1apaciteti su im od E do A@ binarnaznaka. Na*)azni*i re0istri su:registar podataka,radni I adresni registar,instrukcioniregistar, akumulator I dr.Posebni delo)i upravljacke jedinice su:modemi,medjumemorije,multipleks I selektor kanali itd.U osnovi , izvrsenje svake instrukcije moze se obaviti udve faze:fazu pripreme I fazu izvrsenja.

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    18/36

    %%.ARIT8ETI-,( 7('I-,A JEDINI-A!vaj deo centralne jedinice predsta)l*a jedan ili vise elektronskih sklopova.0jenosnovni zadatak je obavljanje aritmetickih,logickih I specijalnih operacija.!va jedinicaobavlja sabiranje,oduzimanje,mnozenje,deljenje,stepenovanje,korenovanje itd.Arit/etic e I lo0ic e operaci*e vrse se prema naredbama programa koje su smestene uglavnoj memoriji racunara.Svaka obrada se moze uzeti kao neka operacija koja iz

    poznatih podataka dobija neki novi podatak. ecina savremenih racunara je sposobnakako za obradu podatka tako I za resavanje naucno tehnickih problema.1od pr)e )rsteobrade, koristi se aritmetika binarno kodiranih dekadnih brojeva, a kod dru0e )rstekoristi se aritmetika fiksnog I pokretnog zareza. Arit/eti a binarno odirani!de adni! bro*e)a # koristi polja podataka promenljive duzine.3avljaju se u d)a formata:nepovoljnom I povoljnom.1od pr)o0 svaki bajt sadrzi po jednu cifru, dok kod dru0o0

    jedan bajt sadrzi dve cifre. Arit/eti a fi sno0 zareza # jeste metod izracunavanja kodkoga racunar ne uzima u obzir polozaje decimalnog zareza ili tacke,ali zahteva da

    programer mora da vodi racuna o polozaju decimalnog zareza. Arit/eti a po retno0zareza # jeste pogodna za obavljanje aritmetickih operacija iz naucno tehnickeoblasti,gde je vazno da se vodi racuna o polozaju decimalnog zareza.!va tehnika bazirase na ideji da se svaki broj predstavi pomocu dva dela:matise I eksponenta.!va jedinicasastoji se iz sledecih delo)a : 1"Sabirac # je logican registar koji sluzi za obavljanjearitmetickih operacija,koje se u sustini svode na sabiranje. #"Upored*i)ac # je registar koji sluzi za obavljanje logickih operacija,koje se u osnovi svode na uporedjivanje.$"A u/ulator # sluzi za smestaj trenutno kumulisanih rezultata neke aritmeticke ililogicke operacije; %"Po/erac i re0istar # sluzi za mnozenje I delenje sa #n ,pomeranje

    binerno kodiranih brojeva ulevo ili udesno.Sama konstrukcija aritmeticko logicke jedinice moze biti:serijskog I paralelnog.

    % .FUN,-IJE TE7E,(8UNI,A-I(NE TE5N(7('IJETele o/uni aciona te!nolo0i*a nastala je kominacijom tehnologije racunara Itelekomunikacije.0ajvaznije fun ci*e telekomunikacionih sistema jesu: 1"da ostvarekomunikaciju I prenos poruka; #"da odrede pravac protoka informacija; $"da izvrsetransformaciju procesa u oblik koji se zahteva; %"da ostvare kontrolu protoka informacija,

    "da usklade brzinu prenosa poruka.U svetu je jos uvek jedan deo linija za prenosanalo0an ,sto znaci da se signali prenose kao kontinualne linije%talasi&.1od prenosasignala u u potebi je modem kao adapter za povezivanje dva ili vise racunara I njegova

    brzina iznosi tipicno BA1=S. ,o/uni aci*e bazirane na analognim siganlima predstavljaju ogranicenje u okruzenju,resenje ovog problema je u ostvarivanju digitalnog prenosa.1ljucne prednosti di0italno0 od analognog prenosa jesu:efikasniji je,proizvodimanje gresaka,dopusta visi stepen prenosa,sigurniji je,lakse se integrisu zvuk I podaci itd.1ompresijom signala se svi suvisni znaci u signalu uklanjaju da bi se komunikacionikanal efikasnije koristio.2ko se impulsi prenose u tacnim vremenskim intervalima, takav

    prenos se naziva sin!roni/ ,a ukoliko se impulsi prenose u neravnomernim intervalima,takav prenos se naziva asi!roni .Prenos signala kroz telekomunikacione medije moze biti:1"Jednostru i gde je karakteristicno je da signali teku u jednom smeru .#"Polud)ostru i # prenos signala tece u oba smera ali u razicitim vremenima .$"D)ostru i # signali prolaze u oba smera istovremeno.

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    19/36

    %2.TE7E,(8UNI,A-I(NE 8RE;ETele o/uni aciona /reza je slozen sistem telekomunikacione opreme I racunara,medjusobnopovezanih komunikacionim linijama,koje omogucavaju razmenu informacijaI koriscenje zajednickih resursa./edjuosobno komuniciranje ostvaruje se si0nali/a , tj.

    porukama kojese salju I primaju u kanalu mreze. Poslo)ni siste/i uvode mreze da bi:zajednicki koristili programske podrske,objedinili pristup resursima,ostvarili pristupzajednickim podacima,ostvarili elektronsko komuniciranje I slanje podataka, upravljali

    podacima,povecali produktivnost I smanjili troskove poslovanja. (sno)na s)o*st)atelekomunikacione mreze su:raspolozivost,ekonomicnost,fleksibilnost, sigurnost,adaptivnost, modularnost itd.0a rad mreze utice:broj povezanih racunara, karakteristikehardvera,vrste aplikacija koje se koriste,vrsta kabla kojom se umrezuje,udaljenostracunara. U o/ponenete telekomunikacione mreze spadaju:terminali li klijentiracunara, server racunara, telekomunikciona oprema I telekomunikcioni softver.*a bi seuspostavila veza izmedju korisnika,moraju se aktivirati hardverske I softerskekomponente mreza. 1oristeci se jezikom telekomunikacione tehnologije, ovouspostavljanje ostvaruje se komutacijom.-reba razlikovati: 1",lasicnu o/utaci*u # ovavrsta komutacije je najvise u upotrebi kod telefonskih linija za prenos govora.#"Pa ets a o/utaci*a # koristi se kada treba preneti signale koji su po svojoj prirodidiskretni I u naletima.

    %3.,7ASIFI,A-IJA TE7E,(8UNI,A-I(NI5 8RE;A,lasifi aci*a tele o/uni acioni! /reza moze se izvrsiti prema podruc*u koje temreze pokrivaju I prema )rsti uslu0a koje obezbedjuju. Po prostoru koji pokrivaju tj. poudaljenosti racunara razlikujemo: 1"PAN # mreza ili licna racunarska mreza kojapovezuje razne uredjaje:racunare,digitalne asistente,mobilne telefone I ostale uredjaje.#"7AN # mreza ili lokalna racunaraska mreza,koja se koristi za povezivanje racunaraunutar nekog zatvorenog prostora,obicno unutar neke zgrade ili kompleksa zgrada. $" N

    # mreza, siroka centralna mreza koja povezuje sve terminale, mikroracunare,)20 I drugukomunikacionu opremu u jednoj kompaniji. %"8AN # mreza, ili mreze koje nastaju

    povezivanjem )20 mreza I pokrivaju obicno teritoriju jednog grada,tj. jedne oblasti.">AN # su mreze javnog karaktera I omogucavaju koriscenje veoma udaljenih

    racuanrskih sistema.Povezuju racunare, )20,=0,/20, I druga sredstva za prenos podataka na siroj osnovi.'acunarske mreze se takodje mogu svrstati I po ured*a*i/ akoje spajaju: 1"SAN # mreza za spajanje racunara na spremista podataka . #"+7AN # mreza koja pokazuje sve karakteristike kao I klasican )20,iako pojedini racunari mogu

    biti locirani na razlicitim segmentima mreze. $">7AN # bezicna lokalna mreza.

    %4.7AN 8RE;A7AN /reza ili lokalna racunarska mreza, koja se koristi za povezivanje racunara unutar nekog zatvorenog prostora ,obicno unutar neke zgrade ili kompleksa zgrada.!va mreza

    predstavlja glavni alat koji koristi jedna grupa radnika.S aspekta !ard)era , ovu mrezumozemo posmatrati kao skup racunara medjusobno povezanih kablovima. +eze %kablovi&su u vlasnistvu poslovnog sistema koji je koristi.)20 omogucuje brze komunikacije Izajednicko koriscenje uredjaja I sistema,kao sto su stampaci I baze podataka.!va mrezasadrzi nekoliko ser)era razlicitog tipa zavisno od potreba a to mogu biti: 1"Ser)er zadatote e # stavlja na raspolaganje hard disk I odgovara na zahteve za citanje I pisanje

    podataka. #"Ser)er za sta/pan*e # stavlja na raspolaganje jedan ili vise stampacakorisnicima mreze. $"Ser)er za baze podata a # predstavlja specijalnu vrstu servera

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    20/36

    koja je namenjena za rad sa brzim bazama podataka. %"8ode/ ser)er # omogucavamreznim stanicama komuniciranje sa drugim racunarima ili mrezama preko telefonskihlinija. "Fa& ser)er # upravlja, tj. obezbedjuje slanje I prijem svih faG dokumenata. 2"Radna stanica predstavlja racunar korisnika u mrezi korisnika. 0a )20 mrezu mozese prikljuciti I opticka memorija, kao I getvej preko koga se )20 povezuje sa drugimmrezama npr.internetom.

    %9.>AN 8RE;A>AN *e /reza javnog karaktera I omogucava koriscenje veoma udaljenih racunarskihsistema.Povezuje racunare,)20,=0,/20 I druga sredstva za prenos podataka na sirojosnovi. Ar!ite tura +20 mreze podseca na organizacionu strukturu jedne kompanije.Primer globalne mreze sastavljene od +20 mreza je internet .U praksi kompanije moguformirati I e stranet koji predstavlja deo interneta,tj. delimicno izolovan deo interneta.Sa aspekta hardvera, +20 mrezu cine : 1"5ost racunar # koji ima ulogu da izvrsava

    program koji vrsi procesiranje kako pripslih poruka tako I poruka koje formatira I takoobradjene prosedjuje za dalji prenos. #"Fron@end procesor # preuzima ulogu prijemnog

    procesora I ulogu u vezi sa kontrolom mreze. $",laster ontroler # ostvaruje procesupravljanja uredjajima koje povezuje u jedan telekomunikacioni link I za njihove potrebeobavlja komunikacione zadatke. %"8ultiple sor # ima zadatak da spaja signale kojeterminali salju preko lokalnih sporih linkova u jednostavni signal poruke, koje se zatim

    prenose preko brzih telekomunikacionih kanala.-elekomunikacione kompanije koje sespecijalizuju da prodaju dodatne telekomunikacione usluge +20 obicno iznajmljujutelekomunikacione resurse od javnih prenosnika I nude neke dodatne uslu0e kao sto su:internet, elektronska posta,audio I video tekst,pristup javnim bazama podataka itd. Sto jeveci broj koristnika +20 mreze , to je cena usluga niza.Poznate +20 mreze su :-H/06- I 56IS.

    :.TE7E,(8UNI,A-I(NI 8EDIJU8I-elekomunikacione veze se ostvaruju na razne nacine I koriscenjem raznih /edi*a .

    0ajvazniji tele o/uni acioni /edi*i koji se koriste za povezivanje fizicki udaljenihracuanrskih resursa I prenosa poruka su telefons i ablo)i ,kao jedan od najstarijihkomunikacionih medija.!ni rade na bazi analognih signala I njihova brzina prenosa

    podataka je veoma mala %oko 9 /b

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    21/36

    1.5ARD+ERS,I UREDJAJI ;A P(+E;I+ANJE RA-UNARS,I5 8RA;ASa stanovista !ard)ers e onfi0uraci*e , u mrezi moraju biti ugradjeni sledeci ured*a*iza povezivanje racunarskih mreza, to su: 1"8rezna artica =NI-" # racunari moraju daimaju mreznu karticu koja je smestena na posebnoj stampanoj ploci koja se ostavlja u

    jedan od slobodnih slotova.(aduzena je da pripremi podatke,obavlja slanje poruka I vrsikontrolu protoka podataka . #"Repetitori # sluze za spajanje dve jednake )20 meze,radina fizickom nivou I vrsi regeneraciju signala I slanje drugom segmentu. $"8ode/ # sluziza povezivanje dva racunara preko telefonske linije I vrsi konverziju analognih signala udigitalne signale, I obratno./odemi mogu biti interni %koji se umecu u racunar u maticnu

    plocu& I eksterni %to je uredjaj u posebnom kucistu I povezuje se kablom za racuanr&.%"8ost # se koristi za povezivanje dve mreze sa razliciti standardima./ost preuzima

    paket od fizickog sloja I predje ga sloju linka. "Ruter # koristi se za usmeravanjesaobracaja izmedju delova u jednoj mrezi.0jegova uloga je neizbezna kada se povezujumreze sa rzlicitim protokolima. 2"8rezni prolaz =0et)e*" # koristi se kod prikljucivanjalokalnih mreza na neku veliku globalnu mrezu.'azlikuju se dve vrste mreznih prolazalokalni I daljinski. 3" N- one tori # ovi konektori se ugradjuju u svakoj mrezi nakrajevima segmenata kabla kojim su povezani racunari. 4" N-@T one tori # to sukonektori koji se jednim krajem vezu za mreznu karticu, a na druga dva kraja prikljucujuse =07 konektori. 9"8rezni abal # za ostvarivanje veze izmedju racunara koristi semrezni kabal.0ajcesce se koristi koakcijalni kabl na cijem krajevima se ugradjuju =07konektori. 1:" N-@ter/inatori # nalaze se na krajevima mreza,I to na prvom I

    poslednjem racunaru u mrezi. 11"8rezni soft)er # ovaj softver upravlja vecinom mreznihfunkcija.

    #.NE,I (D +A;NI5 STANDARDA RA-UNARS,E 8RE;E1omunikacioni saobracaj zahteva I odredjene standarde za hardersku opremu.!snovnirazlog za izradu standarda je da se osigura da razliciti hardver I softver mogu da radezajedno.5lavne specifi aci*e 2merican 0acional Standards Institute =ANSI" su: 1"20SIE 4.9 # 9FEB

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    22/36

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    23/36

    # cini niz radnih stanica, tj. racunarskih resursa razlicitih nivoa I kapaciteta,koji sumedjusobno povezani u zatvorenu petlju tj. mrezu prstena.!vaj tip mreze ima prednost sastanovista naknadnih prikljucivanja u mrezi. $"Tipolo0i*a z)ezde =STAR" # u okviru ovetipologije centralnu poziciju ima racunar koji se naziva hub %pise hab&,koji sadrzi

    prikljucke za cvorove za druge razvodne kutije.'acunar koji funkcionise preuzima ulogumreznog serera I obezbedjuje drugim racunarima pristup bazi podataka I aplikacijama.

    3.E7E,TR(NS,A RA;8ENA P(DATA,AEle trons a raz/ena podata a EDI odnosi se na skup medjunarodnih standarda zaelektronsku razmenu podataka I poslovnih informacija.6*I podrazumeva da posiljalac I

    primalac poznaju strukturu podataka I da se razmena ostvaruje bez ljudskog posredovanja.Papirni dokumenti kao sto su narudzbenice I fakture, postaju nepotrebni Izamenjuju se standardnim elektronskim dokumentima.'azvoj 6*I sistema omogucio jerazvoj standarda na d)a ni)oa :Pr)i ni)o odnosi se na grupu !SI standarda kojima jeresen problem racunarskog prenosa podatka, a dru0i ni)o odnosi se na standarde zarazmenu dokumenata I obuhvata forme dokumenata I poruka.$ormirani su specificnimedjunarodni standardi kao sto su: 1"EDIFA-T # za oblast,trgovine,transporta, Iadministracije. #"S>IFT # za obalst bankarstva I finansija; $"IATA # za oblastaviotransporta; %"TD-E # za oblast trgovine. I "Standardi za: carinsko poslovanje,industriju,gradjevinarstvo,penziono osiguranje itd. (sno)e 6*I sistema cine: generickistandardi,razmena poruka ostvaruje se u standardnoj formi, standardi za identifikacijurobe, razmena robe zahteva dogovor izmedu poslovnih partnera itd.

    4.INTERNET 8RE;AInternet je globalna racunarska mreza I danas najmasovnije korisceno sredstvokomunikacije.Internet je u globalu jedna velika mreza sa velikim brojem medjuosobno

    povezanih racunara,tako da se drugacije naziva mreza svih mreza".Internet mreza je bezcentralizovane kontrole.1od po)ezi)an*a sa internetom potrebno je uspostaviti vezu

    preko nekog racunara,koji je vec povezan sa internetom.U primeni su tri opsta ni)oa povezanosti korisnika I to:direktan pristup,pristup preko modema I poreko 5ate8aL a.!snovni *ezi kojim se opisuju veb dokumenti I prave prezentacije je K-/) koji sezasniva na internacionalnom standardu.(a povezivanje u stru turi interneta koristi sekomunikaciona osnova koju cine:kod nas 3UP21,iznajmljene linije, kontrolne linije ,satelitska veza I IS*0. (r0anizo)anost koja je potrebna kod interneta jeste organizvoanahijerarhija za raspodelu adresnog prostora.Institucija koja se brine o ovoj raspodeli uevropi se zove -6'602.Internet nudi sledece /o0ucnosti " pristup dokumentima Iarhivama,razmena elektronske poste,pristup bazama podataka,pretrazivanje I razmenasoftverskih paketa,kreiranje sopstvenih prezentacija,prodja proizvoda I usluga itd.Poredstalnog rasta brzine prenosa, internet donosi I razvoj velikog broja komercijalnih servisasa razlicitim namenama.'azvoj interneta u Srbiji poceo je pre nekoliko godina,I njegovrazvoj tek sledi.

    9.ADRESIRANJE NA INTERNETUSvaki racunar ili mrezni prolaz na internetu kome se pristupa preko mreze mora imatisvoju adresu .'adi dobijanja IP adrese nuzno je prethodno upucivanje zaheva internetservis provajderu.Svaka adresa sasto*i se od klase mreze,identifikacije mreze Iidentifikacije cvorova u toj mrezi.Postoje tri lase adrese prema velicini mreze I to su:adresa lase A koja se dodeljuje najvecim mrezama, adresa lase koja se dodeljuje

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    24/36

    srednjim mrezama I adresa lase - koja se dodeljuje malim mrezama. Adresiran*e jedvoliko:numericko I simbolicko.Svaki racunar mora da ima definisane adrese oba tipa:1"Nu/eric e adrese # zapisuju se u obliku niza od cetri osmobitna broja, razdvojenimtackama. #"Si/bolic e adrese # koje su date u mnemonicnoj formi,I ove adrese se cescekoriste.Sistem domena organizovan je tako da se prati organizacija kojoj racunar pripada.

    0azivi u okviru domena su razdvojeni tackama,I domeni na prvom hijerarhijskom nivou predstavljaju:medjunarodne skracenice za imena drzave %.uk # elika =ritanija&,akademske institucije %.edu&,komercijalne institucije %.com&,nekomercijalne institucije%.org& itd.Pr)a komponeneta je naziv hosta",a ostale komponenet se odnose na domeninstitucije kojoj pripada %npr.6konomski fakultet&,ac # oznaka za akademsku mrezu I Lu # oznaka zemlje %3ugoslavija&.1od adresiranja ele trons e poste ime korisnika se razdvajaod imena provajdera%npr. milicaMptt.Lu &. (a koriscenje drugih servisa interneta koristi seoblik: imeNprotokola:

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    25/36

    ucesnika; "Usnet Ne6s # predstavlja javne diskusione grupe ili konferencije; 2"Netfind # program koji sluzi za pronalazenje e mail adresa; 3">ais # program koji sluzi da se naosnovu zadate kljucne reci izvrsi propoznavanje interneta. 4"Fin0er # servis koji dajeosnovne informacije menadzerima; 9">>> ili eb # sistem servera koji podrzavajuspecijalno uredjena dokumenta.(a pretrazi)an*e po internet mrezi koriste se:5oogle,6Gcite, Hahoo, 2lta ista idr.!sim ovih koriste se I sistemski servisi koji su namenjeniadministratorima servera I mreze .0a internetu su prisutni I speci*alizo)ani ser)isi za

    prezentaciju proizvoda,usluga I firme.

    2$.>(R7D >IDE >E =>>>">>> je jedan od najmladjih,najpopularinijih I najbrze rastuci servis.Postao je javnodostupan korisnicima interneta ?F@ god.+eb je zaduzen za prenos podataka kroz mrezu Iima karakter multimedijalnog servisa. Proto ol koji obezbedjuje server zove se K--P, Ion upucuje zahtev za trazenim informacijama serveru,zatim se salje zahtev za

    povezivanje odgovarajucem serveru koji salje trazene dokumente I linkove.!snovni programski *ezi je K-/),koji obezbedjuje standard dokumenta. >eb predstavljakolekciju elektronskih sajtova. Pristup +eb u ostvaruje se preko programa kojiolaksavaju novu poziciju I zovu se pretrazivaci %=ro8seri&.0ajpoznatiji >eb citaci su:Internet 6Gplorer, /ozila $irefoG,!pera idr. Dire tan pristup pretrazivanja se koristikada je poznata adresa racunara na kome se nalazi podaci,realizuje se unosom kompletneadrese servera u polje 2ddress.0eki pretrazivaci nude I neke slozenije mogucnosti.Postoje tri osnovna nacina za pristup +eb u: pomocu +eb klijenta na lokalnom,udaljenom racunaru I preko elektronske poste. Resursi koji mogu biti dostupni preko+eb a su: fajlovi,usluge ili programi.1retanje na internetu popularno se naziva 0etSurfing ili surfo)an*e na mrezi. ;naca* +eb a u domenu poslovnog sistema

    je:uspostavljanje svog +eb sajta sa ciljem promovisanja svog poslovnog sistema,reklamiranje na +eb sajtovima,ukljucivanje na on line trziste,oglasavanje slobodnih

    javnih mesta itd.

    2%.INTRANET I E,STRANETIntranet predstavlja unutrasnju mrezu,koja je dizajnirana da bi je koristili zaposleni u

    poslovnom sistemu.!na se sasto*i iz +eb servera,ali moze da bude napravljena I izdrugih servera kao sto su:/ail serveri,serveri za baze podataka ili druge aplikacije.Intranet se koristi iz sledecih razloga:IP mreze se lako integrisu preko +20 mreza,dozvoljavaju razvoj unakrsnih platformi, troskovno su efikasnije,dobro se nadogradjuju Iona odgovara poslovnim sistemima.Intranet su bazirani na otvorenim standardima kao Iinternet,vrlo je fleksibilan. Intranet apli aci*e mogu se svrstati u sledece kategorije:1"2plikacije za publikacije; #"*iskusione aplikacije; $"Interaktivne aplikacije;(a razlikuod intraneta, e stranet radi van poslovnog sistema,povezujuci tako dobavljace,distributere ili kupce, sa tom istom intranet infomracijom iz poslovnog sistema. E stranetima ulogu da poboljsa komunikaciju izmedju ucesnika u kanalu robe I usluge, da odrzavaI poboljsava tekuce poslovne odnose, I snizi troskove u kanalu produkcije.!vaj oblik je

    pogodan za elektronsku trgovinu.6kstranet radi preko IP mreze I zahteva isti hardver kaoI intraneti.1oristeci se softverima za potvrdjivanje I bezbednost, poslovni partenri

    poslovnog sitema mogu da narucuju,placaju, prodaju zalihe, I razmenjuju osetljiveinformacije preko ekstraneta.

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    26/36

    2 .INTERNET I E7E,TR(NS,( P(S7(+ANJEPojava +orld +ide +eb a u okviru interneta omogucila je jednostavan rad na mrezi I

    jednostavno I jeftino objavljivanje I sirenje informacija.!moguceni su raznovrsni oblici poslovanja. Poslo)an*e je postalo jeftinije,pa su prakticno I mali I veci poslovni sistemidobili mogucnost koriscenja elektronskog poslovanja. 8odel ele trons o0 poslo)an*aodlikuje: dinamicki, kompjuterizovan odnos sa partnerima,virtuelne strukture I visok nivo automatizacije, sve sto doprinosi optimalizaciji poslovnih procesa I sticanju

    prednosti nad konkurencijom.6lektronsko poslovanje o/o0uca)a unutrasnju I spoljasnjuintegraciju poslovnih promena. Unutrasn*a itne0raci*a obuhvata elektronsko slanjeraznih vrsta poslovnih dokumenata u sve delove preduzeca.!stvaruju se velike ustede ustampanju dokumenata. Spol*na inte0raci*a odnosi se na integraciju poslovnog sistemasa poslovnim partnerima,agencijama I slicno sto ubrzava, pojednostavljuje I pojeftinjuje

    poslovne transakcije.*a bi se elektronsko poslovanje moglo brze razvijati potrebno jeraditi na otklanjanju barijera koje ga prate , a pre svega one koje se odnose na bezbednostI zastitu podataka.Primena I koriscenje elektronskih sredstava u trgovini se pokazala kaoisplativ I efikasan nacin razmene proizvoda I usluga.

    22.E7E,TR(NS,A TR'(+INAEle trons a tr0o)ina je novi segment savremenog poslovanja.!vaj sistem predstavljaisporuku informacija,robe,usluga ili placanja putem povezanih mreza.!na predstavlja

    primenu razlicitih elektronskih informacionih tehnologija radi automatizacije poslovnihtransakcija. ;a realizaci*u elektronske trgovine potrebno je obezbediti sledece uslo)e :korisnicima mora da budu obezbedjene informacije,kontakt sa potrosacima mora da budedirektan, porucivanje I prodaja mora da lice na kupovinu putem kataloga,obezbediti da seisporuka proizvoda vrsi direktno,obezbediti on line poslovanje idr.Postoje nekoliko tipaele trons e upo)ine :1"Tip potrosac@poslo)ni siste/ # predstavlja kategoriju kojazahteva razvoj atraktivnog elektronskog trzista,sposobnog da predstavi I proda proizvode.#"Tip poslo)ni siste/ # poslovni sistem # podrazumeva pored ukljucenja elektronskogtrzista I direktne trzisne veze izmedju poslovnih sistema, jer poslovni sistemi nude brojneI raznovrsne informacije. $"Tip interni poslo)ni proces # to je elektronska trgovina koja

    podrzava veliki broj internih poslovnih procesa.1oncept umrezenih poslovnih sistemaomogucuje im da prate I razvijaju informacije o potrosacima,dobavljacima I konkurenciji

    putem sajtova I diskusionih grupa.

    23.E7E,TR(NS,( AN,ARST+(Pojava ele trons o0 no)aca nametnula je novu filozofiju u bankarstvu,koja se zasnivana elektronskoj razmeni podataka I sredstava %6$-&, koja znaci mnogo vise od zamene

    papirnih dokumenata. elika prednost elektronskog novca ogleda se u tome sto je onainformacija u racunaru koja moze da se programira.!va razlika nad obicnim novcemomogucava da se elektronski novac manifestuje kao pametni novac" u obliku tzv.

    pametnih kartica".0ajprisutniji oblik elektronskog novca je ele trons i transfersredsta)a na lokaciji prodaje pomocu instalirnaih terminala u trgovackoj usluznoj mrezi.Dru0i obli elektronskog novca ostvaruje se prek bankomata, koji omogucavaju

    podizanje gotovine,polaganje depozita,prenos na druge racune I placanje sa razlicitihracuna. Treca ate0ori*a elektronskog novca je homebanking sistem koji omogucavaraspolaganje finansijskim sredstvima iz kuce, bez odlaska u banku.1od on@lineban arst)a obavljanje bankarskih transakcija ostvaruje se direktnom vezom klijenta I

    banke uz pomoc specificnog softvera koji je instaliran na klijentovom racunu I sa kojeg

  • 7/23/2019 Menadzment Informacioni Sistemiskripta

    27/36

    se jedino mogu obavljati transakcije. Prednsoti internet bankarstva ogledaju se I uvremenskoj I prostornoj neogranicenosti, brzini obavljanja transakcija,niskoj ceni Isirokom asortimanu proizvoda I usluga.

    24.E7E,TR(NS,A FINANSIJS,A TR;ISTAI- su uvele velki napredak u poslovnom modelu tr0o)an*a a ci*a/a .*anas je tesko nacifinansijsko trziste koje nije u fazi zamene klasicnog trgovanja elektronskim trgovanjem.5lobalizacija berzanskog poslovanja podrazumeva automatizaciju postojecih sistema I

    povezivanje sa berzama. Ele trons i nacin trgovanja je fleksibilniji,jefitiniji,brzi oddosadasnjeg nacina trgovanja akcijama. Ele trons a finansijska trzista omogucavajudirektno povezivanje izdavaoca I primaoca naloga, kao I finansijskih trzista vise zemalja.Internet je doneo veliki napredak u obavljanju poslova sa hartijama od vrednosti,posebnou pristupu informacijama o akcijama,sto je posebno vazno za finansijska trzista. ,orisniciuz pomoc +eb a imaju mogucnost da raspolazu vise informacijama o ceni pojedinihakcija,mnogo jeftiniju mogucnost kupovine akcija I informacija o poslovnim sistemimacije deonice poseduju.=erzanske kuce koriste usluge koje omogucavaju pristup berzamau svetu. Ele trons a trzista omogucila su trgovcima sirom sveta pristup bazama

    podataka, istrazivanjima I drugim informacijama vezanih za odredjeno trziste.

    29.E7E,TR(NS,I 8AR,ETIN''azvoj interneta pruzio je nove mogucnosti istazivanju trzista,novom modelu marketingaI poboljsanju komunikacije sa kupcima, tj. ele trons i /ar etin0 dao je dobru podrsku

    pri odlucivanju.5lavnu marketingsku fun ci*u imaju +eb sajtovi, koji u osnovi predstavljaju marketinski alat poslovnih sistema.!ni omogucavaju da se na njihovimstranicama nalaze informacije o poslovnim sistemima I njihovim proizvodima,informacije o kupovini I nacinu placanja tih proizvoda itd. Ele trons i /ar etin0

    predstavlja direktan marketing ili tzv.on line marketing.!n line marketing se obracasvakom kupcu pojedinacno,dok na +eb u postoji mogucnost obostrane komunikacije. -okupcu omogucava da dobije zeljene informacije o odredjenom proizvodu ili usluzi I ovavrsta marketinga izgradjuje odnos sa svakim pojedinacnim kupcem.6lektronskimarketing omogucava prikupljanje informacija iz razlicitih izvora I pracenju novosti oradu I trazenju novih mogucnosti,pa samim tim I upoznavanje sa konkurencijom.

    0ajvazniji ser)isi interneta za ovu vrstu marketinga su: elektronski oglasnik,elektronska brosura,elektronski katalog I izvrnuti elektronski katalog.

    3:.N(+I TREND(+I RA;+(JA E7E,TR(NS,E ,(8UNI,A-IJETele o/uni aciona te!nolo0i*a se neprekidno razvija otvarajuci siroke mogucnosti

    poslovnim sistemima.!snovni trendo)i koji se mogu uociti jesu: 1" 0apredak u razvoju Isve veca upotreba mreza; #"dalji napredak bazicne komunikacije gde sve aktuelniji

    postaju satelitski programi; $"transmisioni,prenosni kapaciteti interneta nastavice da se poboljsavaju; %"dalja povecana mogucnost obrade I sve veceg ko