19
KOEFICIJENT TRENJA 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1 1,1 2,62,8 3 3,23,43,63,8 4 4,24,44,64,8 5 5,25,45,65,8 6 log Re log(100 ) I I II I I II III III e b c d a f R/k PRVA OBLAST ODGOVARA PRAVOJ I-I I ODNOSI SE NA LAMINARNO KRETANJE TEČNOSTI. Re 64 1932. godine J. D. Nikuradze

mehanika fluida

Embed Size (px)

DESCRIPTION

mehanika

Citation preview

  • KOEFICIJENT TRENJAPRVA OBLAST ODGOVARA PRAVOJ I-I I ODNOSI SE NA LAMINARNO KRETANJE TENOSTI.1932. godine J. D. Nikuradze

    _1015228155.doc

    EMBED Excel.Sheet.8

    I

    II

    I

    II

    III

    III

    e

    b

    c

    d

    a

    f

    R/k

    _1015228149.xls

    Chart2

    2.4

    2.6

    2.8

    3

    3.2

    3.4

    3.6

    3.8

    4

    4.2

    4.4

    4.6

    4.8

    5

    5.2

    5.4

    5.6

    5.8

    6

    log Re

    log(100l)

    Sheet1

    2.4

    2.6

    2.8

    3

    3.2

    3.4

    3.6

    3.8

    4

    4.2

    4.4

    4.6

    4.8

    5

    5.2

    5.4

    5.6

    5.8

    6

    Sheet1

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    log Re

    log(100l)

    Sheet2

    Sheet3

  • DRUGA OBLAST SE ODNOSI NA TURBULENTNO KRETANJE TENOSTI U HIDRAULIKI GLATKIM CIJEVIMA. =f(Re)

    _1015228155.doc

    EMBED Excel.Sheet.8

    I

    II

    I

    II

    III

    III

    e

    b

    c

    d

    a

    f

    R/k

    _1015228149.xls

    Chart2

    2.4

    2.6

    2.8

    3

    3.2

    3.4

    3.6

    3.8

    4

    4.2

    4.4

    4.6

    4.8

    5

    5.2

    5.4

    5.6

    5.8

    6

    log Re

    log(100l)

    Sheet1

    2.4

    2.6

    2.8

    3

    3.2

    3.4

    3.6

    3.8

    4

    4.2

    4.4

    4.6

    4.8

    5

    5.2

    5.4

    5.6

    5.8

    6

    Sheet1

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    log Re

    log(100l)

    Sheet2

    Sheet3

  • Chart2

    0.04558946323202320232023200.0474740910.05515863330.1128664143

    0.0452047080.041124242400240024000.04700299390.0544783550.1115592256

    0.0427519730.0388110430000.04415722430000.04403155070.05029912830.1034953348

    0.0397851940.036048440.0410151230.04026195240000.04051280910.04558483420.0943275729

    0.031640.0286823260.03156250.030778701100000.0313108180.03429355280.0720324969

    0.0211589430.0197659840.0211015660.020654416500000.02061501780.02255762490.0482731502

    0.017792480.0170688050.0180674290.0177777780.0176341850.01750711250.01929012350.0415315982

    20000000.010150260.0101342710.0103239560.0102965650.00995503790.0109833410.0240858687

    600000060000000.0084439030.008733290.0086697870.00860428270.0092443670.0203677811

    1000000001000000001000000000.0060092540.0060079690.00674571130.00629881580.0140053134

    Blasius

    Hermann

    Kassatkin

    Konakow

    Nikuradse

    Mudijeva formula

    empirijska formula (8.28)

    Altua-Colebrook-ova formula

    Re

    Koeficijent trenja

    Sheet1

    Mudijeva formulaempirijska formula (8.28)Altua-Colebrook-ova formula

    23200.0474740910.05515863330.1128664143

    100000.0313108180.03429355280.0720324969

    1000000.01750711250.01929012350.0415315982

    10000000.01110.0123456790.0269810834

    100000000.00812608180.00857338820.0189259603

    BlasiusHermannKassatkinKonakowNikuradseMudijeva formulaempirijska formula (8.28)Altua-Colebrook-ova formula

    23200.0455894630.0474740910.05515863330.1128664143

    24000.0452047080.041124240.04700299390.0544783550.1115592256

    30000.0427519730.038811040.0441572240.04403155070.05029912830.1034953348

    40000.0397851940.036048440.0410151230.0402619520.04051280910.04558483420.0943275729

    100000.031640.0286823260.03156250.0307787010.0313108180.03429355280.0720324969

    500000.0211589430.0197659840.0211015660.0206544160.02061501780.02255762490.0482731502

    1000000.017792480.0170688050.0180674290.0177777780.0176341850.01750711250.01929012350.0415315982

    20000000.010150260.0101342710.0103239560.0102965650.00995503790.0109833410.0240858687

    60000000.0084439030.008733290.0086697870.00860428270.0092443670.0203677811

    1000000000.0060092540.0060079690.00674571130.00629881580.0140053134

    Sheet1

    00000000

    00000000

    00000000

    00000000

    00000000

    00000000

    00000000

    00000000

    00000000

    00000000

    Blasius

    Hermann

    Kassatkin

    Konakow

    Nikuradse

    Mudijeva formula

    empirijska formula (8.28)

    Altua-Colebrook-ova formula

    Re

    Koeficijent trenja

    Sheet2

    Sheet3

  • ZA ODREIVANJE KOEFICIJENTA TRENJA U OVOJ ZONI U LITERATURI JE PREDLOEN VELIKI BROJ EKSPERIMENTALNIH ZAVISNOSTI OD KOJIH MOEMO IZDVOJITI OBRASCE COLEBROOK-A I ALTUA:

    DRUGA PRELAZNA ZONA U OVOJ ZONI KOEFICIJENT TRENJA JE U FUNKCIJI Re BROJA I RELATIVNE HRAPAVOSTI CJEVOVODA:=f(Re,n)

    _1015228155.doc

    EMBED Excel.Sheet.8

    I

    II

    I

    II

    III

    III

    e

    b

    c

    d

    a

    f

    R/k

    _1015228149.xls

    Chart2

    2.4

    2.6

    2.8

    3

    3.2

    3.4

    3.6

    3.8

    4

    4.2

    4.4

    4.6

    4.8

    5

    5.2

    5.4

    5.6

    5.8

    6

    log Re

    log(100l)

    Sheet1

    2.4

    2.6

    2.8

    3

    3.2

    3.4

    3.6

    3.8

    4

    4.2

    4.4

    4.6

    4.8

    5

    5.2

    5.4

    5.6

    5.8

    6

    Sheet1

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    log Re

    log(100l)

    Sheet2

    Sheet3

  • TREA OBLAST

    U OVOJ OBLASTI GUBICI PRITISKA PREKO KOEFICIJENTA TRENJA NE ZAVISE OD Re BROJA VE OD RELATIVNE HRAPAVOSTI.

    =f(n)

    _1015228155.doc

    EMBED Excel.Sheet.8

    I

    II

    I

    II

    III

    III

    e

    b

    c

    d

    a

    f

    R/k

    _1015228149.xls

    Chart2

    2.4

    2.6

    2.8

    3

    3.2

    3.4

    3.6

    3.8

    4

    4.2

    4.4

    4.6

    4.8

    5

    5.2

    5.4

    5.6

    5.8

    6

    log Re

    log(100l)

    Sheet1

    2.4

    2.6

    2.8

    3

    3.2

    3.4

    3.6

    3.8

    4

    4.2

    4.4

    4.6

    4.8

    5

    5.2

    5.4

    5.6

    5.8

    6

    Sheet1

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    0

    log Re

    log(100l)

    Sheet2

    Sheet3

  • Zavisnost koeficijenta trenja od relativne hrapavosti prema formulama iz tabele 8.4

    Chart2

    0.02091901590.01053925840.00933395020.01054087680.01

    0.02324840320.01197365150.01110.01197561130.0118920712

    0.02598968630.01372211960.0132001990.0137245240.0141421356

    0.02924602580.01588352450.01569777050.01588651890.0168179283

    0.03144277070.01739327750.01737243880.01739670880.0186120972

    0.0331550230.0185989240.01866790040.01860271820.02

    0.03458133980.01962257140.01973890150.01962668320.0211474253

    0.03965082840.02340369930.0234736420.02340905520.0251486686

    0.04592261720.02839311370.02791502210.02840027060.0299069756

    0.0503066040.03208862030.03089305030.03209721920.0330975092

    0.05380928130.03516634410.03319674290.03517620930.0355655882

    0.05678438740.03786913530.0351012820.03788015960.0376060309

    0.06286030670.04364676130.03884595420.04366040260.0416179145

    0.06778269220.04858723750.04174269430.04860325950.0447213595

    0.07576495990.05710994650.04619588510.05713036440.04949232

    0.08231559190.06459407440.04964070910.06461863510.053182959

    0.08799996410.07146101950.05248865930.07148959930.0562341325

    koef. trenja prema Teplovu

    koef. trenja prema Karmanu

    koef. trenja prema Schifrinsonu

    koef. trenja prema Herning-Prandtlu

    koef. trenja prema Nikuradseu

    Relativna hrapavost, n

    Koeficijent trenja, l

    Sheet1

    koef. trenja prema Teplovukoef. trenja prema Karmanukoef. trenja prema Schifrinsonukoef. trenja prema Herning-Prandtlukoef. trenja prema Nikuradseu

    0.000050.02091901590.01053925840.00933395020.01054087680.01

    0.00010.02324840320.01197365150.01110.01197561130.0118920712

    0.00020.02598968630.01372211960.0132001990.0137245240.0141421356

    0.00040.02924602580.01588352450.01569777050.01588651890.0168179283

    0.00060.03144277070.01739327750.01737243880.01739670880.0186120972

    0.00080.0331550230.0185989240.01866790040.01860271820.02

    0.0010.03458133980.01962257140.01973890150.01962668320.0211474253

    0.0020.03965082840.02340369930.0234736420.02340905520.0251486686

    0.0040.04592261720.02839311370.02791502210.02840027060.0299069756

    0.0060.0503066040.03208862030.03089305030.03209721920.0330975092

    0.0080.05380928130.03516634410.03319674290.03517620930.0355655882

    0.010.05678438740.03786913530.0351012820.03788015960.0376060309

    0.0150.06286030670.04364676130.03884595420.04366040260.0416179145

    0.020.06778269220.04858723750.04174269430.04860325950.0447213595

    0.030.07576495990.05710994650.04619588510.05713036440.04949232

    0.040.08231559190.06459407440.04964070910.06461863510.053182959

    0.050.08799996410.07146101950.05248865930.07148959930.0562341325

    Sheet1

    00000

    00000

    00000

    00000

    00000

    00000

    00000

    00000

    00000

    00000

    00000

    00000

    00000

    00000

    00000

    00000

    00000

    koef. trenja prema Teplovu

    koef. trenja prema Karmanu

    koef. trenja prema Schifrinsonu

    koef. trenja prema Herning-Prandtlu

    koef. trenja prema Nikuradseu

    Relativna hrapavost, n

    Koeficijent trenja, l

    Sheet2

    Sheet3

  • OSNOVNI POJMOVI IZ MEHANIKE FLUIDAVRSTE STRUJANJA

  • HIDROSTATIKI PRITISAK NA RAVNIM POVRINAMAPritisak na dno akumulacije iznosi ; (Pa) -zapreminska masa tenosti (kg/m3),h-visina stuba tenosti (m),g-ubrzanje zemljine tee (m/s2),=g- zapreminska teina tenosti (kN/m3).

  • PRITISAK NA BONE STRANE

    Ukoliko je bona strana rezervoara pod uglom (, prema horizontu elementarna sila pritiska je :

    (5.2)

    (5.3)

    _1236434630.unknown

    _1236434664.unknown

  • (5.3)

    Kako je: h=y sin(, a (=const.

    (5.4)

    (y dA-zbir stkih momenata svih elementarnih povrina za osu (x), i moe se predstaviti kao:

    (5.5)

    (5.6)

    "yc" je odstojanje teita (C) povrine (A) od ose (x).

    _1236434667.unknown

    _1236434697.unknown

    _1236434700.unknown

    _1236434664.unknown

  • (N)

    Ovaj obrazac slui za odreivanje sile pritiska na vertikalnom zidu.

    Sila pritiska mijenja sa dubinom, i napadna taka sile pritiska nee leati u teitu povrine, ve ispod teita

    _1236434726.unknown

  • yo-ordinata napadne

    ; (cm)

    (5.9)

    Ix-momenat inercije povrine (cm4).

    Prema teoremi tajnera:

    (5.10)

    Ic-sopstveni momenat inercije(cm4).,

    Ayc2-poloajni momenat inercije(cm4).

    Prema navedenom:

    ; (cm)

    _1236434805.unknown

    _1236434810.unknown

    _1236434820.unknown

    _1236434775.unknown

  • PRITISAK NA KRIVOJ POVRININa elementu krive povrine djeluje sila pritiska:

    Projekcija sile na horizontalnu osu x-x:

    Za cijev prenika (D) imamo sluaj da je kritina osa loma, osa (x-x).

    l-duina cijevi konstantnog prenika (D).

  • JEDNAINA KONTINUITETA; (m3/s)

    v1 i v2 su srednje brzine.

  • BERNULIJEVA JENAINA

    Moe se rei da je cijela hidraulika zasnovana na primjeni Bernulijeve jednaine, ali treba strogo voditi rauna o uslovima pod kojima je jednaina izvedena.

    Prvi lan Bernulijeve jednaine predstavlja kinetiku energiju sraunatu za jedinicu mase, drugi lan potencijalnu energiju, a trei lan energiju pritiska.

    =const. (m) V.S.

    1 m V.S. odgovara veliini od 10 kPa.

    BRZINSKA VISINA

    PIJEZOMETARSKA VISINA

    VISINA POLOAJA-GEODETSKA VISINA

    PIJEZOMETARSKA LINIJA

    ENERGETSKA LINIJA-VISINA UKUPNE ENERGIJE

    _1233123756.unknown

  • U tehnikoj primjeni, ako je referentni nivo od koga posmatramo stanje energije pri kretanju fluida, stanje (1), onda je Bernulijeva jednaina:

    hw 1,2-zbir otpora u cijevi, koji se suprostavljaju kretanju tenosti; (m) V.S. ili (kPa) Poto se brzina mijenja od v1 do v2 ; za odrivanje otpora kretanju, mjerodavna je srednja brzina:

    -koeficijent trenja u cijevi,L-duina cijevi (m),D-unutranji prenik cijevi (m),l-pojedinani koeficijent otpora za elemente armature cjevovoda.

  • Primjeri primjene Bernulijeve jednaine

    Uporeujemo stanje na osi (x-x). Uz predpostavku da je cijev za isticanje relativno kratka: hw0.Takoe uz predpostavku da je H=const Bernulijeva jednaina za ova dva nivoa glasi:

    Za nivo 11 do 33 imali bi slijedee stanje:

    Brzinu (v1), bi dobili postavljanjem Bernulijeve jednaine za nivoe: (0-0) i (1-1).